Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizovala je 24. juna info dan i prezentaciju projekta Crnogorski evropski digitalno inovacioni hab – MontEDIH.
MontEDIH je, kako je saopšteno iz komore, dio mreže koju čini više od 150 evropskih digitalno inovacionih centara (EDIH).
Riječ je, kako su pojasnili, o projektu od strateške važnosti za digitalnu transformaciju i razvoj inovacija u malim i srednjim preduzećima i javnoj upravi, koji omogućava lakši pristup inovativnim i digitalnim alatima, znanju i ekspertizi iz različitih oblasti, a što će doprinijeti jačanju konkurentnosti, produktivnosti i održivosti crnogorske ekonomije, kao i efikasnosti javne uprave. Kroz MontEDIH, preduzeća i institucije dobijaju priliku da ojačaju svoju otpornost na tržišne izazove, efikasnije koriste resurse i postanu dio evropske digitalne zajednice.
Koordinator projekta je Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, a njegov konzorcijum čine Privredna komora, Institut savremenih tehnologija Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis – Nikšić, Naučno-tehnološki park Crne Gore, Centar za finansije d.o.o. Podgorica i ICT Cortex.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je prilikom otvaranja skupa da digitalna transformacija donosi brojne mogućnosti, te da Crna Gora, na putu ka punopravnom članstvu u EU, mora biti spremna da iskoristi sve prednosti savremenih tehnologija.
- Upravo je ovaj projekat, usmjeren ka podršci privredi i javnom sektoru na putu njihove digitalne, ali i zelene tranzicije – od izuzetnog značaja - rekla je Drakić.
Ističe da MontEDIH predstavlja i kanal za jačanje saradnje između akademske zajednice, istraživačkog sektora, državne uprave i privrede.
- Sinergija između naučno istraživačkih institucija i privrede, teorije i prakse, biće ključna za stvaranje inovacija koje su primjenljive i tržišno održive - kazala je ona, izražavajući uvjerenje da će aktivnosti MontEDIH-a doprinijeti i daljem razvoju ne samo inovacija, već i inovacione kulture, pomažući mladim, ali već prepoznatljivim, nacionalnim instritucijama inovacione infrastrukture da se dalje razvijaju.
Pozvala je preduzeća, institucije javnog sektora, startapove i druge aktere da se obrate partnerima u projektu, iskažu svoje potrebe i postanu korisnici MontEDIH usluga.
- Naš cilj je da budemo nezaobilazna podrška vašim razvojnim planovima, te da zajedno stvaramo konkurentnije i inovativnije okruženje u Crnoj Gori. Javni poziv koji će uslijediti u narednim danima biće konkretan poziv za iskazivanje interesa po konkretnim uslugama - zaključila je Drakić.
Rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, apostrofirao je značaj uloge ove obrazovne institucije kao koordinatora u projektu MontEDIH, čiji je fokus na primjeni najnaprednijih tehnologija, poput vještačke inteligencije, robotike, Interneta stvari i analitike podataka, a posebno na podršci javnoj upravi, te malim i srednjim preduzećima u strateškim oblastima ekonomskog razvoja.
- Današnjim skupom zvanično otvaramo novo poglavlje u digitalnoj transformaciji Crne Gore. Poglavlje u kom se znanje, tehnologije i inovacije stavljaju u službu naše privrede i javnog sektora i cjelokupnog društva - kazao je rektor Božović.
Prema njegovim riječima, MontEDIH nije samo tehnološka platforma.
- MontEDIH je prostor saradnje u kojoj se brišu granice između nauke i privrede, akademskih ustanova i institucija sistema. Svi servisi koje MontEDIH ponudi biće besplatno dostupni u toku trajanja projekta. U tom duhu, Univerzitet će otvoriti vrata svojih laboratorija i istraživačkih centara svim zainteresovanim akterima iz privrede i javne uprave, kako bismo kroz zajednički rad razvijali, testirali i primjenjivali konkretna rješenja a sve u cilju ubrzanja digitalne transformacije naše zemlje - kazao je Božović, dodajući da mogućnost umrežavanja sa EDIH inovacionim centrima predstavlja neprocjenjivu priliku za rast, učenje i međusobno povezivanje.
Mr Ivana Janković Mijanović, generalna direktorka Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, rekla je da digitalna transformacija više nije izbor – ona je preduslov za konkurentnost, otpornost i održivi rast.
- Dok tehnologije oblikuju svijet oko nas, prava promjena nastaje onda kada institucije, znanje i vizija sarađuju. Zato MontEDIH nije samo još jedan evropski projekat – on je snažan izraz partnerskog pristupa koji objedinjuje najbolje iz akademske zajednice, inovacione infrastrukture i privrednog sektora - rekla je Janković Mijanović, naglašavajući da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ostaje posvećeno razvoju politika koje afirmišu inovacije kao temelj pametnog rasta i koje sistemski jačaju veze između akademije, privrede i javnog sektora.
Sekretarka Ljubica Popović, naglasila je da Ministarstvo javne uprave u ovom projektu nije samo podrška, već i garant posvećenosti da će do 2027. godine biti obezbjeđena neophodna sredstva i podrška, zajedno sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija.
- Naš zajednički cilj je da kroz ovakve inicijative digitalna transformacija ne ostane samo pojam u strategijama, već da postane opipljiva promjena za građane i privredu. Ministarstvo javne uprave ostaje snažno opredijeljeno za odgovornu i stratešku digitalnu politiku. Smatramo da je digitalna transformacija – ne samo tehnološki, već i suštinski reformski proces, koji mora da uključi sve sektore i sve aktere društva. Projekti poput MontEDIH-a su dokaz da to možemo da radimo zajedno – kao tim - kazala je Popović.
Koordinator Igor Radusinović, Elektrotehnički fakultet, predstavio je projekat MontEDIH. On je kazao da prostor za digitalnu transformaciju postoji ali da često izostaje implementacija zbog izazova kao što su nedostaci znanja, iskustva, sredstava, pristupa tehnologijama.
- MontEDIH je prava adresa za sve one koji imaju ovakve probleme i sve one koji percipiraju da je digitalna transformacija njihovih kompanija ili institucija preko potrebna - kazao je Radusinović.
Prema njegovim riječima, budžet projekta iznosi dva miliona eura. a kofinansiraju ga EU u iznosu od 50 odsto, kroz program Digitalna Evropa, Vlada Crne Gore sufinansira 45 odsto, a partneri pet odsto.
- EDIH predstavlja regionalni centar izvrsnosti posvećen digitalnoj transformaciji javnog sektora i privrede. Riječ je o glavnom evropskom instrumentu koji pokušava da evropski ekositem učini kompetitivnijim u odnosu na SAD i Daleki istok - rekao je Radusinović dodajući da je izgradnja tog ekosistema koji čini 150 EDIH-a predstavlja ključni prioritet programa Digitalna Evropa i EU.
Slavica Tomović, ETF UCG, Nada Rakočević, PKCG, Milena Ljutica, Institut savremenih tehnologija, prof. dr Ramo Šendelj, UDG, Anđela Nikčević, IPC Tehnopolis, Srna Sudar, NTP Crne Gore i Kancelarija za transfer tehnologija, Ilija Mugoša, Centar za finansije i Maja Laušević Odalović, ICT Cortex predstavili su usluge koje partneri na projektu nude zainteresovanim stranama.
Više o uslugama možete vidjeti na sajtu montedih.me. Antun Nadramija predstavio je aktivnosti Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije HAMAG-Bicro i primjere dobre prakse u radu EDIH-a.
Moderatorka skupa je bila Tanja Radusinović, direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore i članica projektnog tima MontEDIH Privredne komore Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sinergija nauke i privrede ključna za stvaranje tržišno održivih inovacija

Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo javne uprave organizovali su danas radionicu na temu „Potencijali upotrebe otvorenih podataka“.
Cilj skupa bio je da otvori prostor za dijalog između predstavnika javnog i privatnog sektora o mogućnostima koje otvoreni podaci nude za razvoj inovativnih rješenja, unapređenje poslovanja i kreiranje novih poslovnih modela.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je da otvoreni podaci, kada su strukturirani, dostupni i korišćeni u skladu sa odgovarajućim standardima, predstavljaju neiscrpan izvor vrijednosti, kako za optimizaciju poslovanja tako i za razvoj inovativnih proizvoda i usluga.
- Otvoreni podaci predstavljaju osnovu za razvoj kvalitetnih modela vještačke inteligencije. Bez velikih količina relevantnih, tačnih i raznovrsnih podataka, napredne AI tehnologije ne mogu da funkcionišu efikasno. Zato je važno da prepoznamo otvorene podatke kao stratešku infrastrukturu budućeg razvoja – i javnog i privatnog sektora, a ne kao nusproizvod administracije“, rekla je Drakić.
Privredna komora vidi otvorene podatke kao most između javnih institucija, naučnoistraživačke zajednice i tržišta.
- Želimo da budemo platforma kroz koju će potrebe privrede za konkretnim skupovima podataka biti jasno artikulisane i proslijeđene institucijama, ali i obrnuto, da doprinosimo širenju znanja i primjera dobre prakse u njihovoj upotrebi – poručila je predsjednica.
Ministar javne uprave Marash Dukaj kazao je da, u vremenu ubrzanih tehnoloških promjena i digitalne transformacije, otvoreni podaci predstavljaju ključni resurs koji može podstaći inovacije, unaprijediti poslovanje i osnažiti javno-privatni dijalog.
-Strateški cilj Ministarstva je da javna uprava bude otvorena i efikasna u skladu sa potrebama građana i privrede. U skladu sa tim Portal otvorenih podataka - data.gov.me kontinuirano unapređujemo - poručio je Dukaj.
U okviru događaja bili su predstavljeni i ključni institucionalni resursi, uključujući nacionalni portal otvorenih podataka, te planirane inicijative za podsticanje njihove upotrebe u privredi.
O značaju otvorenih podataka i mogućnostima njihove primjene govorila v.d. generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave u Ministarstvu javne uprave, Lidija Ljumović.
- U Ministarstvu javne uprave kultura upravljanja zasnovana je na principima transparentnosti i otvorenosti. Unapređujemo naš rad kroz novi model Zakona o Slobodnom pristupu informacijama, bogatimo ekosistem Otvorenih podataka i jačamo uticaj OGP inicijative u Crnoj Gori - istakla je ona.
U nastavku su Redžep Kolar, glavni administrator portala data.gov.me i mr Vesna Simonović, načelnica Direkcije za razvoj i unapređenje otvorenih podataka i POU predstavili Portal otvorenih podataka.
Redžep je istakao da otvoreni podaci ne treba da se posmatraju kao apstraktna obaveza države ili evropska inicijativa, već kao konkretan alat koji može doprinijeti razvoju privrede.
- Otvoreni podaci su resurs koji može pomoći kompanijama da kreiraju nove proizvode, aplikacije i inovativna rješenja - naglasio je, dodajući da oni donose korist i za javni i za privatni sektor.
Kao primjer, naveo je da se preko portala otvorenih podataka može pristupiti informacijama iz oblasti javnih nabavki, geografskih podataka i analitike iz različitih sektora, kao i da postoji mogućnost automatizovanog preuzimanja i obrade podataka, čime se otvara prostor za kreiranje dodatne vrijednosti.
Simonović je kazala da portal nudi više načina pristupa podacima – od klasičnog preuzimanja, preko API integracija, do tzv. „harvestinga“, odnosno automatskog prenošenja podataka iz institucija koje raspolažu velikim bazama.
- Na ovaj način podaci se ažuriraju dinamički i prikazuju u realnom vremenu, bez potrebe za ručnim unosima“, objasnila je Simonović, dodajući da je portal tehnički savremen i potpuno integrisan sa Evropskim portalom otvorenih podataka, što korisnicima pruža dodatne mogućnosti za razvoj i međunarodnu saradnju.
Na kraju radionice, istaknuto je da otvoreni podaci predstavljaju veliki, još nedovoljno iskorišćen potencijal za privredu. Kroz otvoren dijalog sa predstavnicima kompanija, ukazano je na konkretne izazove s kojima se susreću u praksi, ali i na brojne mogućnosti koje kvalitetni, tačni i dostupni podaci mogu donijeti za razvoj novih proizvoda, usluga i poslovnih modela.
Zaključeno je da je ovakva razmjena mišljenja dragocjena za unapređenje sistema otvorenih podataka, jer je upravo kroz saradnju sa privredom moguće prilagoditi podatke njihovim realnim potrebama, povećati njihovu upotrebljivost i stvoriti dodatnu vrijednost za cjelokupno društvo.
Radionicu su moderirali Nada Rakočević, sekretarka Odbora za ICT u PKCG i Draško Lončar, Ministarstvo javne uprave

1250x600

1084x550

Potencijali upotrebe otvorenih podataka

Privredna komora Crne Gore organizovala je sastanak 19 crnogorskih kompanija koje su u Mostaru nedavno potpisale ugovore o realizaciji projekata za koje su u okviru prvog poziva projekta EmBRACE (Enhancing MSEs sustainaBle gRowth And CompEtitiveness) odobreni grantovi EU, saopšteno je iz ove ustanove.
Grantove su dobile kompanije: Remid Vis d.o.o., M.A.S. CODE d.o.o, TRONY NETWORK d.o.o, INESKA d.o.o., Montenegro Adventures, Alicorn d.o.o, FINAGATE d.o.o., STATPRO d.o.o., Partner media d.o.o, MoDrone d.o.o., MEDITERA d.o.o., EVC MONTENEGRO, UPBEAT HUB d.o.o., ZIP d.o.o, Brain Code d.o.o, Enterijeri – SNV, SINIBIA d.o.o, VIZIN TRAVEL d.o.o., Infrastruktura d.o.o, navode iz PKCG.
Privrednicima su se obratile predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, a predstavnici kompanija su kratko prezentovali njihove projekte i govorili o iskustvu apliciranja za EU sredstva.
Predsjednica Drakić je čestitala privrednicima na rezultatima koje su postigli na prvom pozivu projekta EmBRACE koji je prvi put pružio mogućnost crnogorskim i bosanskohercegovačkim kompanijama da direktno apliciraju za grantove koji otvaraju put za razvoj novih proizvoda i usluga, unapređenje poslovanja i internacionalizaciju.&nbsp;
Ona je istakla da je EmBRACE odlično osmišljen projekat, izražavajući nadu da će, na osnovu rezultata prvog poziva, biti produžen i podržan dodatnim sredstvima, tim prije, jer su crnogorski i projekti partnera iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine zavrijedili polovinu ukupnih sredstava za trogodišnje trajanje projekta, umjesto predviđene trećine.&nbsp;
- Finansiranje 19 projekata u kojima učestvujete, od čega ste u čak šest vodeći partner, predstavljaju odličan rezultat. To je 19 novih ili unaprijeđenih proizvoda i servisa, za koje ćete dobiti podršku u ukupnom iznosu od 1,1 milion eura. Sigurna sam da će uz obavezni dio vašeg učešča, ova podrška biti dovoljna da završite planirane ideje i plasirate ih na naše tržište, a i šire - kazala je Drakić.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević &nbsp;istakla je veliki značaj ovakvih projekata za preduzetnike i sva preduzeća iz Crne Gore.&nbsp;
- Ovaj projekat nije samo prilika za vas da realizujete svoje ideje, već i pokazatelj vaše inovativnosti i posvećenosti. Nadam se da će ovo biti samo jedan od prvih događaja koji će poslužiti kao temelj za još mnogo uspješnih projekata koje ćete realizovati u budućnosti, posebno kada postanemo članica Evropske unije - naglasila je ona.
Gorčević je takođe istakla važnost bilateralne saradnje i povezivanja sa preduzećima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koja će doprinijeti boljim ekonomskim rezultatima. Osvrnula se i na značaj evropskih fondova koji će biti dostupni u narednim godinama, te na podršku koju ministarstvo pruža preduzetnicima u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju mikro, mala ili velika preduzeća.
- Sigurna sam da će kroz naredne periode evaluacije i izvještavanja biti još mnogo prilika za unapređenje vaših projekata, a Ministarstvo će biti vaš vjerni partner na tom putu - zaključila je ministarka Gorčević, uz uvjerenje da će preduzetnici Crne Gore pružiti primjere dobre prakse koji će biti uzor za druge.
Predstavnici svih firmi koje su dobile ovaj grant istakli su da ovo predstavlja izuzetnu priliku koja im omogućava da unaprijede svoje projekte, prošire tržište i ostvaruju dugoročne ciljeve. Saglasni su da im ovakvi projekti, koji su ključni za mikro i mala preduzeća, omogućavaju da dobiju neophodnu podršku za inovacije, razmjenu iskustava, kao i za povezivanje sa partnerima iz drugih zemalja. Ove firme, koje čine okosnicu crnogorske ekonomije, sada imaju šansu da nađu svoje mesto na širem tržištu, u regionu i Evropi.
Jedan od ključnih faktora uspjeha, naveli su oni, svakako je bila snažna podrška Privredne komore Crne Gore u organizovanju događaja, umrežavanju i pružanju unesebične pomoći tokom cjelokupnog procesa prijave i realizacije projekata. Bez te podrške, ne bismo uspjeli da ostvarimo ovako velike korake u razvoju svojih ideja i poslovanja – poručili su oni.
Sastankom je moderirala direktorica Sektora za projekte u Privrednoj komori, Tanja Radusinović.
Nosilac projekta EmBrace je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a kroz njega se finansira saradnja mikro i malih preduzeća na pograničnom području Hrvatska - Bosna i Hercegovina – Crna Gora u sklopu Interreg VI-A IPA Programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2021. – 2027. U sklopu Interreg VI-A programa formiran je Fond za male projekte - mikro i mala preduzeća, kao krajnje korisnike, kako bi se podstakao rast ovog segmenta privrede i podržala njihova tendencija za digitalnom transformacijom.

PKCG: Projekat EmBRACE pružio mogućnost direktnog apliciranja za grantove koji vode ka razvoju novih proizvoda i usluga, unapređenju poslovanja i internacionalizaciji

Upravljanje otpadom nije samo pitanje ekologije, već i ekonomije, zdravlja i budućnosti, a Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ima jedinstvenu šansu da unaprijedi kvalitet života građana kroz usvajanje najboljih evropskih praksi. 
 
To je poručio ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić na konferenciji „Primjeri i prakse upravljanja otpadom za Crnu Goru - na putu ka EU“. 
 
Konferencija je organizovana u saradnji Privredne komore (PKCG), Ambasade Mađarske i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori. 
 
Iz PKCG je saopšteno da je skup organizovan na inicijativu Ambasade Mađarske, u okviru predsjedavanja te države EU, s ciljem razmjene iskustava o primjeni pravila Unije u oblasti upravljanja otpadom i zadataka koja realizuju ministarstva zemalja članica EU. 
 
Ćulafić je kazao da upravljanje otpadom nije samo pitanje ekologije, već i ekonomije, zdravlja i budućnosti. 
 
„Kao kandidat za članstvo u EU, Crna Gora ima jedinstvenu šansu da unaprijedi kvalitet života građana kroz usvajanje najboljih evropskih praksi. Ovo je prilika da modernizujemo naš sistem upravljanja otpadom i postavimo temelje za održivu budućnost“, rekao je Ćulafić. 
 
Kako je naglasio, usklađivanje sa evropskim standardima u toj oblasti prioritet je za Crnu Goru. 
 
Ćulafić je, kako je saopšteno, predstavio napredak Crrne Gore u usklađivanju sa tekovinom EU i ukazao na započeto usvajanje neophodnih zakona i strategija, ali i na izazove poput prevelikog odlaganja na deponije, nedostatka infrastrukture za reciklažu i niske svijesti građana o značaju pravilnog odlaganja otpada. 
 
„Uvođenje modernih sistema za separaciju otpada, izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom i postrojenja za preradu biootpada samo su neki od koraka koji nas mogu približiti evropskim standardima“, kazao je Ćulafić. 
 
On je dodao da, takođe, razvoj cirkularne ekonomije može otvoriti nova radna mjesta i smanjiti pritisak na prirodne resurse. 
 
Predsjednica PKCG Nina Drakić naglasila je da upravljanje otpadom predstavlja jednu od najvažnijih komponenti održivog razvoja i očuvanja životne sredine, i da je to među najkompleksnijim oblastima za usklađivanje Crne Gore sa evropskim standardima. 
 
„PKCG prepoznaje svoju ključnu ulogu u povezivanju privrednog sektora sa institucijama, ekspertima i međunarodnim partnerima u cilju obezbjeđivanja razvoja koji je u skladu sa principima održivosti i odgovornosti“, navela je Drakić. 
 
Prema njenim riječima, upravljanje otpadom, kao i mnoge druge oblasti održivog razvoja, zahtijeva multidisciplinarni pristup i sinergiju javnog, privatnog i civilnog sektora. 
 
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler naglasio je da je Crna Gora u fazi pristupnog procesa kada se najvažnije i dugo očekivane odluke moraju donijeti. 
 
Kako je kazao, upravljanje otpadom predstavlja jednu od najtežih, najkompleksnijih i najskupljih oblasti u pregovorima sa EU. 
 
„Riječ je o zaštiti budućih generacija, ali i pitanju nacionalnog ponosa Crne Gore, pošto je odrednica o ekološkoj državi dio njenog Ustava, pa moramo još snažnije raditi kako bi se ovaj cilj ostvario“, rekao je Satler. 
 
On je poručio da je potrebna transformacija u svijesti o upravljanju otpadom, kao ključnom elementu tog transformativnog procesa 
 
Satler je ukazao da je Crna Gora na dobrom putu ka EU i da je potrebno kreirati politiku upravljanja otpadom koja će najbolje odgovarati potrebama zemlje. 
 
„Usvojeni Zakon o upravljanju otpadom je dobar prvi korak ka tom cilju, ali ostaje potreba kompletiranja regulative, pri čemu je od ključne važnosti donošenje novog nacionalnog plana upravljanja otpadom“, rekao je Satler. 
 
Ambasador Mađarske Jozef Neđeši kazao je da ta država, tokom šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU, pruža Crnoj Gori političku i stručnu pomoć́ kako bi se ubrzao proces integracije, a između ostalog i pri ispunjavanju zahtjeva kompleksnog poglavlja 27. 
 
„Među brojnim propisima o zaštiti životne sredine, zahtjevi za upravljanje otpadom predstavljaju veoma značajne i teške izazove“, naveo je Neđeši. 
 
On je rekao da Crna Gora, kao zemlja koja je bogata prirodnim ljepotama i deklarisano je ekološka država, mora preći na efikasan sistem upravljanja otpadom, kako bi održala sopstveno okruženje i svoj ekonomski model, koji se oslanja na značajnu ulogu turizma. 
 
„Za to je potreban ne samo relevantan regulatorni i institucionalni okvir, već i transformacija svakodnevne prakse“, kazao je Neđeši. 
 
Iz PKCG je saopšteno da su, tokom dva panela konferencije, predstavljeni modeli upravljanja otpadom na nivou opština na primjerima iz Mađarske i Norveške, kao i da je pružen uvid u potencijalno dostupne EU fondove za pokretanje i razvoj preduzeća u vezi sa upravljanjem otpadom. 
 
Konferencija je, kako su naveli, omogućila i prezentovanje iskustva mađarskih i italijanskih preduzeća sa poslovnim operacijama i uspješnim aktivnostima u oblasti upravljanja otpadom.

PKCG: Moderan sistem upravljanja otpadom temelj održive budućnosti

Kvalitetno korporativno upravljanje nezamislivo je bez profesionalnog razvoja članova nadzornih i upravnih odbora, a Crna Gora je jedina država u regionu koja još uvijek nema zakonske propise kojima se utvrđuju jasni kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava, što predstavlja ozbiljan izazov za razvoj korporativne kulture i privrednog sistema u cjelini. Stoga je neophodno hitno donošenje Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, kako bi se omogućila jasnija pravila i kriterijumi za imenovanja u upravljačke strukture državnih kompanija.
Ovo je poručeno sa okruglog stola „Modeli unapređenja rada u privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu – Uporedna praksa u regionu“, koji je Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, organizovala 18. novembra.
Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, otvarajući skup, naglasila je izuzetnu važnost upravljanja privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu ne samo za privredu, već i za ukupnu društvenu i ekonomsku stabilnost zemlje.
– Privredna društva u većinskom državnom vlasništvu predstavljaju značajan segment naše privrede, a njihova efikasnost i konkurentnost direktno utiču na razvoj tržišta, zapošljavanje, kao i na privlačenje stranih i domaćih investicija. Zbog toga, unapređenje njihovog poslovanja mora biti jedan od ključnih ciljeva naše ekonomske politike – rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, u kontekstu globalizacije, ubrzanog tehnološkog napretka i promjena na tržištu, neophodno je da modeli upravljanja u ovim preduzećima budu fleksibilni i inovativni.
– Od ključne je važnosti da se razviju modeli upravljanja koji će omogućiti profesionalizaciju, transparentnost i veću odgovornost u radu – rekla je Drakić, dodajući da je jedan mogućih pristupa je angažovanje menadžera s iskustvom iz privatnog sektora, koji svojim znanjem i vještinama mogu doprinijeti implementaciji boljih poslovnih praksi i povećanju konkurentnosti. Pored toga, važno je ulagati u obuku i razvoj zaposlenih, jer su kompetentni i motivisani kadrovi ključni za ostvarivanje ciljeva svakog preduzeća.
Prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore apostrofirao je da je Crna Gora jedina država u regionu koja još uvijek nema zakonske propise kojima se utvrđuju jasni kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava, istakavši da ovaj nedostatak predstavlja ozbiljan izazov za razvoj korporativne kulture i privrednog sistema u cjelini.
Kao konkretan predlog, ukazao je na hitnu potrebu donošenja Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, pored već planiranih izmjena Zakona o privrednim društvima i Zakona o Centralnom registru privrednih i drugih subjekata.
– Ovakav zakon, omogućio bi jasnija pravila i kriterijume za imenovanja u upravljačke strukture, čime bi se unaprijedila odgovornost i profesionalizam u državnim kompanijama – kazao je Radulović.
On se osvrnuo na primjere iz regiona, navodeći kako su države poput Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije usvojile posebne zakone ili uredbe kojima se regulišu uslovi za izbor i profesionalno usavršavanje članova nadzornih i upravnih odbora u privrednim društvima s državnim kapitalom, koja po pravilu donosi nadležno ministarstvo, a sprovode nacionalne privredne komore
– Za razliku od ovih primjera, Crna Gora i dalje zaostaje, kako u normativnom smislu, tako i u korporativnoj praksi, zato je potrebno što prije pristupiti izradi i usvajanju Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu – zaključio je Radulović, naglašavajući da je harmonizacija sa standardima Evropske unije ključna za ostvarivanje ekonomskog prosperiteta i privlačenje stranih investicija.
O modelima unapređenja rada i primjeri uspješnih praksi u regionu govorio je ekspert, prof. dr Božo Vukoja, glavni revizor u društvu UHY Revident doo iz Mostara.
On je istakao da je kvalitetno korporativno upravljanje nezamislivo bez profesionalnog razvoja članova nadzornih i upravnih odbora.
– Samo edukovani članovi korporativnih tijela mogu donositi strateške odluke koje su od ključnog značaja za dugoročni prosperitet kompanija- naglasio je on.
Edukativni programi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kako je objasnio, usmjereni su na jačanje strateških kompetencija, finansijske pismenosti i razumijevanje pravnih okvira u kojima korporacije djeluju. Cilj ovih programa je ne samo povećanje efikasnosti poslovanja, već i jačanje povjerenja investitora i javnosti u korporativne strukture.
Posebnu pažnju u svom izlaganju posvetio je razvoju praktičnih vještina koje omogućavaju članovima upravljačkih tijela da donose odgovorne odluke u skladu s najboljim praksama korporativnog upravljanja. Naglasio je važnost transparentnosti, odgovornosti i prilagođavanja modernim izazovima, uključujući digitalnu transformaciju i održivo poslovanje.
– Bez kontinuirane edukacije, korporativna tijela ostaju u opasnosti da donose odluke koje nisu u skladu sa dinamikom tržišta i modernim poslovnim standardima -istakao je profesor Vukoja.
Govoreći o iskustvima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ukazao je na značaj saradnje između akademske zajednice, privrednih komora i poslovnog sektora u kreiranju i sprovođenju edukativnih programa. On je posebno pohvalio inicijative koje podstiču regionalnu razmjenu znanja i iskustava, ističući da je integracija u međunarodne tokove ključna za unapređenje lokalnih praksi.
Kroz primjere dobre prakse, Vukoja je ilustrovao kako kontinuirana edukacija može unaprijediti korporativnu kulturu i podstaći inovacije unutar preduzeća. Takođe je upozorio na izazove s kojima se suočavaju kompanije koje zanemaruju važnost profesionalnog usavršavanja upravljačkih tijela, uključujući rizik od loših poslovnih odluka, pravnih problema i gubitka konkurentske prednosti.
U zaključku, profesor Vukoja je pozvao na uvođenje sličnih programa edukacije u Crnoj Gori, naglašavajući da je to neophodan korak ka jačanju privredne stabilnosti i otpornosti na izazove globalnog tržišta.
Tokom diskusije koja je uslijedila, učesnici su se saglasili da je neophodna koordinacija svih aktera – zakonodavaca, privrednika, akademske zajednice i civilnog društva – kako bi se usvojili savremeni modeli upravljanja i profesionalizacije u državnim preduzećima. Okrugli sto je takođe otvorio prostor za nove inicijative i regionalnu saradnju, uz jasan cilj, a to je stvaranje efikasnog, transparentnog i odgovornog sistema upravljanja koji doprinosi ekonomskom prosperitetu i razvoju Crne Gore.
Događaju su prisustvovali eminentni stručnjaci iz oblasti korporativnog upravljanja, prava i ekonomije, predstavnici ministarstava, državnih institucija, računovodstvenih i revizorskih kompanija, kao i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić.

Radulović: Crna Gora jedina nema zakonske propise kojima se utvrđuju kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava

Ekonomski osnažena Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne iz koje se odlazi. Zato činimo sve da ubrzano unapređujemo standard naših gradana, vodeći pri tom računa da sve reforme daju zamajac ekonomskom rastu, budu podsticajne za privredu i održive kada su u pitanju javne finansije - poručio je premijer Milojko Spajić na međunarodnoj konferenciji o ekonomiji „Montenegro 2024“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore koja se danas održava u hotelu Splendid u Budvi.
Tema jednog od najvažnijih ekonomskih događaja u regionu koji već 13. godinu okuplja donosioce odluka, renomirane privrednike, ekonomske eksperte, predstavnike civilnog društva je „Decenija Berlinskog procesa”, a suorganizator je Istočni odbor njemačke privrede koji predstavlja glavnu sponu poslovne zajednice te države sa partnerima u jugoistočnoj Evropi.
Konferenciju je otvorio Spajić, a uvodne rijeći dali su predsjednica PKCG Nina Drakić, zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede Philipp Haußmann, predsjednik Asocijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres) Vladimir Dlouhy i državni sekretar Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Sven Giegold.
Spajić je istakao apsolutnu posvecenost Vlade stvaranju preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede, kroz smanjenje barijera biznis i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi naša privreda bila spremna da iskoristi sve benefite kako regionalnog tako i Jedinstvenog tržišta EU.
- Zato su ekonomske reforme koje sprovodimo usmjerene na stvaranje: predvidljive, transparentne i podsticajne poreske politike koja neće biti prepreka već podrška privredi za razvoj, investiranje i podsticanje zaposlenosti. Vladavina prava, ispunjavanje zahtjeva iz evropske agende i razvoj infrastrukture oblasti su koje zahtijevaju poseban napredak kako bi Crna Gora u narednim godinama iskoristila svoj ekonomski potencijal i kako bi Crna Gora bila privlačno mjesto za bavljenje biznisom i za ulaganje.
Prema njegovim riječima, Berlinski proces biće uspješan onda kada narativ o njegovoj budućnosti bude zamijenjen narativom o našem djelovanju unutar Evropske unije.
- Drugim riječima, kada mi svi ovdje okupljeni, preduzetnici i privrednici, budemo govorili o izazovima i trendovima unutar Jedinstvenog tržišta, čiji ćemo u međuvremenu postati punopravni dio - rekao je Spajić, izražavajući nadu da će Konferencija PKCG biti korak bliže tom zacrtanom cilju.
<h2>Most Zapadnog Balkana i EU</h2>
Predsjednica Nina Drakić istakla je važnost Berlinskog procesa za ekonomsko, infrastrukturno i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom.
- Berlinski proces predstavlja platformu koja nam omogućava da sinergijom radimo na stvaranju stabilnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Zajedničkim naporima možemo obezbijediti da naši građani imaju bolju budućnost, da naše ekonomije budu otpornije na globalne izazove i da region bude bliži Evropskoj uniji - kazala je Drakić.
Ona naglašava ključnu ulogu Berlinskog procesa u jačanju regionalne saradnje, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, unapređenju infrastrukture i povećanju mobilnosti radne snage. Berlinski proces se ističe kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, koji čini članstvo u EU ponovno realnim ciljem za zemlje regiona.
Naglasila je i značaj zajedničkog regionalnog tržišta pokrenutog 2020. godine kao dio ovog procesa, te njegov doprinos mladima, kroz programe mobilnosti i zapošljavanja.
- Samo zahvaljujući slobodnom kretanju radne snage unutar regiona BDP (regiona) bi se mogao povećati za 1,3% već do 2025. godine. Projekcije ukazuju da bi povoljno i konkurentno okruženje doprinijelo godišnjem povećanju rasta od 2%, te da bi moglo privući do 6,5% više investicija i povećati stopu rasta radnih mjesta do 1% godišnje, uz povećanje produktivnosti malih i srednjih preduzeća 5% do 10 % - rekla je Drakić.
Zaključuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema rezerve prema Berlinskom procesu.
- To, po mom sudu, jedino i može obezbijediti uspješnost u trajanju ove inicijative sve dok i posljednju zapadnobalkansku članicu ne dovede do cilja - kazala je ona.
<h2>Zakoni nijesu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način</h2>
Philipp Haußmann, izvršni direktor kompanije Ernst Klett AD i zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede ukazao je na važnost Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana.
- Naša asocijacija podržava ovaj proces od samog početka. Nužno je nastaviti konstruktivan dijalog sa svim društevnim, ekonomskim i političkim akterima regiona. Duboko smo uvjereni da regionalna saradnja ima ključnu ulogu za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana. Vladavina prava je ključna za preduzeća u regionu, kao i transparentni upravni procesi. Važna je implementacija - zakoni nisu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način. Takođe, važno je ostati na putu EU integracija i evropske saradnje - naveo je Haußmann .
On je napomenuo da na svim nivoima kao veliki problem ostaje nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Da bismo spriječili odliv kadrova moramo imati dobre obrazovne i zdravstvene sisteme i dobre ekološke uslove kako bi građani ostali u zemlji - dodao je Haußmann.
<h2>Potrebno ispuniti brojne uslove</h2>
Vladimir Dlouhy izrazio je u ime Eurochambresa posebno zadovoljstvo što se ova konferencija održava tokom obilježavanja decenije Berlinskog procesa.
- Berlinski proces predstavlja najvažniji institucionalni okvir koji okuplja zemlje Zapadnog Balkana i otvara vrata vašem pristupanju EU, i drago mi je što vaša Komora snažno podržava te procese - istakao je on.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast Crne Gore u proteklih 20 godina bio je izuzetan, međutim, smatra on, još treba mnogo toga da se uradi, ali ističe da je Eurochambers tu da pruži snažnu podršku.
- Uvijek smo cijenili novo liderstvo koje u proširenju EU vidi jedan od najvažnijih ciljeva. Komesarka za proširenje koja dolazi iz Slovenije biće još jedan dodatni način da se otvore vrata EU za ovaj Region. Ali, prije toga, potrebno je ispuniti brojne uslove, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, konkurentnost - poručio je on.
Naglasio je da je od velike važnosti iskoristititi sve prilike koje dolaze iz EU podrške digitalizaciji i Zelenom planu, te da su kvalifikacije i vještine danas od ključnog značaja, posebno u svijetlu nedostajuće kvalifikovane radne snage u EU.
– Zemlje Zapadnog Balkana trebaju da daju dodatni impuls našim aktivnostima. Eurochambers je predvodnik u procesu proširenja EU i mi vam možemo pomoći na tom putu, ali molimo i vas da nas podržite pred Briselom u borbi protiv prekomjerne regulacije. Iskreno se nadam da ćete prije ili kasnije postati snažna članica Evropske unije – zaključio je Doulhy.
<h2>Napredak regiona u evropskom procesu</h2>
Sven Giegold u ime Savezne njemačke vlade kazao je da Konferencija omogućava platformu za diskusiju o brojnim ključnim pitanjima važnim za budućnost Zapadnog Balkana i bez sumnje će doprinijeti napretku regiona u evropskom procesu.
- Teme koje konferencija pokriva, kao što su radna snaga, razvoj, zelena i digitalna transformacija, perspektive Zapadnog Balkana ključne su za oblikovanje budućnosti regiona i EU i pomoći će u njihovom pozicioniranju kao konkurentijeg „igrača“ u globalnoj ekonomiji - rekao je Giegold.
Prema njegovim riječima, investicije - posebno u obnovljivu energiju, digitalizacija i obrazovanje su ključni faktori jačanja ekonomije i povećanja konkurentnosti.
- Tranzicija ka zelenoj, klimatski neutralnoj ekonomiji nije samo izazov već i velika prilika za region da pospješi inovacije i održivi rast. Napredak u ovim oblastima je takođe neophodan preduslov za budućnost regiona u EU - kazao je on.
Naglašava krucijalnim da zaživi institut zajedničkog tržišta, te da se inicijative poput CEFTE dosljedno primjenjuju.
- Ne možemo dozvoliti bilateralnim konfliktima da sputavaju napredak regionalnog napretka ka EU - kazao je on.

Spajić: Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne odlazi

Avio-helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore danas je uspješno je okončala akciju spašavanja povrijeđenog poljskog državljanina na planinskom vrhu Zla Kolata u opštini Gusinje u okviru Nacionalnog parka Prokletije.
- Nakon što je Operativno komunikacionom centru prijavljeno da je poljski državljanin zadobio povrede ruke i ramena tokom planinarenja, a imajući u vidu da zbog nepristupačnog &nbsp;terena i ozbiljnosti povreda nije bilo moguće bezbjedno spuštanje sa planine, &nbsp;angažovan je helikopter AHJ MUP-a koji je povrijeđenog planinara bezbjedno transportovao u Klinički centar Crne Gore (KCCG) radi daljeg liječenja – saopšteno je iz MUP-a.
Dodaju da su se na licu mjesta nalazile još tri osobe koje nijesu bile povrijeđene i nisu zahtijevale evakuaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.0563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpovrijeden-strani-drzavljanin-na-prokletijama-u-toku-spasilacka-akcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uspješno okončana akcija spašavanja povrijeđenog Poljaka u Prokletijama

Na inicijativu Ambasade Republike Francuske, danas je u Vladičanskom domu Crnogorske pravoslavne crkve na Cetinju održan sastanak između Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorskog g. Mihaila i visokih predstavnika Republike Francuske: g. Žana Kristofa Posela, savjetnika za vjerska pitanja pri francuskom Ministarstvu za Evropu i inostrane poslove, i gospođe An Mari Maske, ambasadorke Francuske u Crnoj Gori,&nbsp;
Kako se navodi na sajtu CPC, posjeta je realizovana u okviru diplomatske ture visokog zvaničnika g. Posela koji obilazi više država regiona i susrijeće se sa predstavnicima crkava i vjerskih zajednica, s ciljem sagledavanja stanja vjerskih prava i sloboda, kao i položaja vjerskih zajednica.
Tokom sastanka, Mitropolit Mihailo je sa saradnicima odgovarao na pitanja uvaženih gostiju, koji su posebno iskazali interesovanje za pitanje obnove autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve i njenih odnosa sa ostalim vjerskim zajednicama u zemlji i svijetu.
Mitropolit je upoznao delegaciju sa istorijatom Crnogorske pravoslavne crkve, njenom autokefalnosti koja je građena vjekovima i koja je bila priznata od svih pravoslavnih pomjesnih crkvi u svijetu, o čemu svjedoče brojna dokumenta. Naglašeno je da je takav status trajao sve do nasilnog ukidanja i Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve 1918-1920. godine, te da je CPC obnovljena početkom devedesetih godina prošlog vijeka i već trideset godina djeluje u Crnoj Gori, davši važan doprinos obnovi crnogorske nezavisnosti.
Francuskoj delegaciji je predočen nezavidan položaj i odnos vlasti (i prethodne, ali naročito sadašnje) prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Istaknuto je da je zaključenjem diskriminatorskog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, potonjoj prenesene ne samo postojeće crkve i manastiri u Crnoj Gori koje je koristila, nego i sve neupisane nekretnine i one koje će biti vraćene u postupku restitucije imovine oduzete poslije Drugog svjetskog rata. Uprkos tome, Crnogorska pravoslavna crkva nema pristup resursima, a Vlada Crne Gore i određene opštine ne samo da ne odgovaraju na inicijative, nego su eksplicitno zabranile ustupanje placa Crnogorskoj crkvi u Podgorici.
Naglašeno je da se svakodnevno resursi dodjeljuju ostalim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, a naročito Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja je privilegovana. Crna Gora je tako posljednja zemlja u pravoslavnom svijetu koja nije riješila svoje crkveno pitanje, a položaj Crnogorske crkve je danas najteži od svih vjerskih zajednica u Evropi. Pod medijskom blokadom i ćutanjem administracije, vrši se pasivna agresija sa ciljem njenog nestanka.
Uprkos iznijetim poteškoćama, Crnogorska pravoslavna crkva je iskazala zahvalnost visokoj francuskoj delegaciji na posjeti i interesovanju za ovo veoma osjetljivo pitanje i položaj vjerskih zajednica u Crnoj Gori i regionu. Izražena je nada da će se u sklopu evropskih integracija, na demokratski način rješavati i ovo pitanje.

Delegacija francuske ambasade i Ministarstva za evropu i inostrane poslove Francuske posjetila Crnogorsku pravoslavnu crkvu

Protestnom pismu novinara povodom otkaza dugogodišnjoj novinarki Javnog servisa (RTCG) Nevenki Macan - koji joj je uručen poštom, tokom bolovanja i pred neposredni odlazak u penziju - pridružili su se brojni crnogorski intelektualci i građanski aktivisti.
U pismu koje su potpisale njene kolege se ističe da odluka da joj se pred kraj karijere, na ovaj način uruši dostojanstvo i radni status, nije samo lični udarac - već nedvosmislena poruka svim novinarima da profesionalizam i lojalnost više nijesu vrijednosti koje se cijene u Javnom servisu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3477%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fslucaj-nevenke-macan-zloupotreba-javnog-servisa-za-obracun-sa-nepodobnim-novinarima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Intelektualci i građanski aktivisti koji su se pridružili protestnom pismu:
Aleksandra Radoman Kovačević,
Ivan Ivanović,
Nela Savković Vukčević,
Nikoleta Đukanović,
Marko Špadijer,
Jadranka Selhanović,
Janko Ljumović,
Đorđe Šćepović,
Boban Batrićević,
Marko Savić,
Miodrag Strugar,
Snežana Burzan Vuksanović,
Vukota Vukotić,
Nebojša Mrvaljević,
Božidar Proročić,
Dragan Mitov Đurović,
Olivera Komar,
Aleksandar Radoman,
Adnan Čirgić,
Nemanja Batrićević,
Dragana Sekulić,
Jelena Šušanj,
Anka Burić,
Aida Petrović,
Vesna Vičević,
Dina Bajramspahić,
Svetlana Pajović Musić,
Sanja Orlandić,
Rade Bojović,
Jovana Marović,
Anđe Backović,
Vesna Vukčević,
Slobodan Jovanović,
Julija Milačić Petrović-Njegoš,
Jasna Tatar Anđelić,
Jelena Marković,
Nevena Kovačević,
Zoja Đurović,
Žarko Đuranović,
Jelena Nikolić,
Sava Kovačević
I Sindikalna organizacija RTCG juče je uputila reagovanje ovim povodom uz poruku da će preduzeti sve kako bi zaštitila interes koleginice, a samim tim, kako su kazali, i ugnjetavane profesije. Oni su Savjetu RTCG tražili da poništi odluku o otkazu Nevenki Macan i da u penziju bude ispraćena kako zaslužuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikalna-organizacija-rtcg-trazili-smo-savjetu-da-ponisti-odluku-o-otkazu-nevenki-macan-i-da-u-penziju-bude-ispraceno-kako-zasluzuje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Brojni intelektualci i građanski aktivisti se pridružili protestnom pismu povodom otkaza novinarki RTCG Nevenki Macan

Predsjednik Skupštine opštine Budva, Petar Odžić, saopštio je da su navodi o razlozima odlaganja sjednice lokalnog parlamenta tačni, ali i da je riječ o pokušajima političke instrumentalizacije i skretanja pažnje sa suštinskih izazova sa kojima se Budva suočava.
- Da, istina je – sjednica Skupštine opštine Budva odložena je zbog "svađe" sa potpredsjednikom &nbsp;Nikolom Jovanovićem. To, međutim, ne znači da će bilo kakve političke nesuglasice zaustaviti napredak Budve - poručio je Odžić.
On tvrdi da se politička opozicija, kako na lokalnom tako i na državnom nivou, trudi da aktuelnu situaciju iskoristi za destabilizaciju i blokadu razvoja.
- Siguran sam da je ovakav razvoj događaja upravo ono čemu se nadaju oni koji godinama unazad osporavaju ideju građanske, pomirene i slobodne Crne Gore. Ali, to se neće dogoditi - &nbsp;rekao je Odžić.
Osvrćući se na kritike odbornice Bojane Pićan, Odžić je naveo da su politički akteri koji trenutno vrše vlast na državnom nivou odgovorni za opstrukciju važnih odluka u Budvi, uključujući saglasnost na plan privremenih objekata, što je, kako tvrdi, i direktno uticalo na donošenje odluke o odlaganju sjednice.
- Na kolegijumu sam jasno kazao da će datum održavanja sjednice zavisiti od toga hoće li sa državnog nivoa stići saglasnost koja je preduslov za dalje odlučivanje. Umjesto toga, svjedočimo političkom marketingu i medijskim spinovima - kazao je predsjednik lokalnog parlamenta.
Govoreći o opozicionim partijama, posebno Demokratskoj Crnoj Gori, Odžić je istakao da je politički pad te partije u Budvi neminovan, te da, kako kaže, građani više ne prepoznaju njihovu politiku kao relevantnu.
- Rezultati su najbolji pokazatelj političkog kredibiliteta. A ti rezultati od 2017. godine do danas za Demokratsku Crnu Goru su u konstantnom padu - naglasio je Odžić.
Na kraju, uputio je poruku svim građanima Budve i Crne Gore.
- I pored svih opstrukcija, ni sa lokalnog ni sa državnog nivoa ne može se zaustaviti razvoj, preporod i pomirenje koje Budva doživljava. Nastavljamo dalje – sigurnim korakom i s punim povjerenjem građana - zaključio je Odžić.

Odžić: Ni opstrukcije sa državnog nivoa neće zaustaviti razvoj i pomirenje Budve i Crne Gore

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: pkcg