Privredna komora Crne Gore organizovala je sastanak 19 crnogorskih kompanija koje su u Mostaru nedavno potpisale ugovore o realizaciji projekata za koje su u okviru prvog poziva projekta EmBRACE (Enhancing MSEs sustainaBle gRowth And CompEtitiveness) odobreni grantovi EU, saopšteno je iz ove ustanove.
Grantove su dobile kompanije: Remid Vis d.o.o., M.A.S. CODE d.o.o, TRONY NETWORK d.o.o, INESKA d.o.o., Montenegro Adventures, Alicorn d.o.o, FINAGATE d.o.o., STATPRO d.o.o., Partner media d.o.o, MoDrone d.o.o., MEDITERA d.o.o., EVC MONTENEGRO, UPBEAT HUB d.o.o., ZIP d.o.o, Brain Code d.o.o, Enterijeri – SNV, SINIBIA d.o.o, VIZIN TRAVEL d.o.o., Infrastruktura d.o.o, navode iz PKCG.
Privrednicima su se obratile predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, a predstavnici kompanija su kratko prezentovali njihove projekte i govorili o iskustvu apliciranja za EU sredstva.
Predsjednica Drakić je čestitala privrednicima na rezultatima koje su postigli na prvom pozivu projekta EmBRACE koji je prvi put pružio mogućnost crnogorskim i bosanskohercegovačkim kompanijama da direktno apliciraju za grantove koji otvaraju put za razvoj novih proizvoda i usluga, unapređenje poslovanja i internacionalizaciju.&nbsp;
Ona je istakla da je EmBRACE odlično osmišljen projekat, izražavajući nadu da će, na osnovu rezultata prvog poziva, biti produžen i podržan dodatnim sredstvima, tim prije, jer su crnogorski i projekti partnera iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine zavrijedili polovinu ukupnih sredstava za trogodišnje trajanje projekta, umjesto predviđene trećine.&nbsp;
- Finansiranje 19 projekata u kojima učestvujete, od čega ste u čak šest vodeći partner, predstavljaju odličan rezultat. To je 19 novih ili unaprijeđenih proizvoda i servisa, za koje ćete dobiti podršku u ukupnom iznosu od 1,1 milion eura. Sigurna sam da će uz obavezni dio vašeg učešča, ova podrška biti dovoljna da završite planirane ideje i plasirate ih na naše tržište, a i šire - kazala je Drakić.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević &nbsp;istakla je veliki značaj ovakvih projekata za preduzetnike i sva preduzeća iz Crne Gore.&nbsp;
- Ovaj projekat nije samo prilika za vas da realizujete svoje ideje, već i pokazatelj vaše inovativnosti i posvećenosti. Nadam se da će ovo biti samo jedan od prvih događaja koji će poslužiti kao temelj za još mnogo uspješnih projekata koje ćete realizovati u budućnosti, posebno kada postanemo članica Evropske unije - naglasila je ona.
Gorčević je takođe istakla važnost bilateralne saradnje i povezivanja sa preduzećima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koja će doprinijeti boljim ekonomskim rezultatima. Osvrnula se i na značaj evropskih fondova koji će biti dostupni u narednim godinama, te na podršku koju ministarstvo pruža preduzetnicima u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju mikro, mala ili velika preduzeća.
- Sigurna sam da će kroz naredne periode evaluacije i izvještavanja biti još mnogo prilika za unapređenje vaših projekata, a Ministarstvo će biti vaš vjerni partner na tom putu - zaključila je ministarka Gorčević, uz uvjerenje da će preduzetnici Crne Gore pružiti primjere dobre prakse koji će biti uzor za druge.
Predstavnici svih firmi koje su dobile ovaj grant istakli su da ovo predstavlja izuzetnu priliku koja im omogućava da unaprijede svoje projekte, prošire tržište i ostvaruju dugoročne ciljeve. Saglasni su da im ovakvi projekti, koji su ključni za mikro i mala preduzeća, omogućavaju da dobiju neophodnu podršku za inovacije, razmjenu iskustava, kao i za povezivanje sa partnerima iz drugih zemalja. Ove firme, koje čine okosnicu crnogorske ekonomije, sada imaju šansu da nađu svoje mesto na širem tržištu, u regionu i Evropi.
Jedan od ključnih faktora uspjeha, naveli su oni, svakako je bila snažna podrška Privredne komore Crne Gore u organizovanju događaja, umrežavanju i pružanju unesebične pomoći tokom cjelokupnog procesa prijave i realizacije projekata. Bez te podrške, ne bismo uspjeli da ostvarimo ovako velike korake u razvoju svojih ideja i poslovanja – poručili su oni.
Sastankom je moderirala direktorica Sektora za projekte u Privrednoj komori, Tanja Radusinović.
Nosilac projekta EmBrace je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a kroz njega se finansira saradnja mikro i malih preduzeća na pograničnom području Hrvatska - Bosna i Hercegovina – Crna Gora u sklopu Interreg VI-A IPA Programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2021. – 2027. U sklopu Interreg VI-A programa formiran je Fond za male projekte - mikro i mala preduzeća, kao krajnje korisnike, kako bi se podstakao rast ovog segmenta privrede i podržala njihova tendencija za digitalnom transformacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

PKCG: Projekat EmBRACE pružio mogućnost direktnog apliciranja za grantove koji vode ka razvoju novih proizvoda i usluga, unapređenju poslovanja i internacionalizaciji

Upravljanje otpadom nije samo pitanje ekologije, već i ekonomije, zdravlja i budućnosti, a Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ima jedinstvenu šansu da unaprijedi kvalitet života građana kroz usvajanje najboljih evropskih praksi. 
 
To je poručio ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić na konferenciji „Primjeri i prakse upravljanja otpadom za Crnu Goru - na putu ka EU“. 
 
Konferencija je organizovana u saradnji Privredne komore (PKCG), Ambasade Mađarske i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori. 
 
Iz PKCG je saopšteno da je skup organizovan na inicijativu Ambasade Mađarske, u okviru predsjedavanja te države EU, s ciljem razmjene iskustava o primjeni pravila Unije u oblasti upravljanja otpadom i zadataka koja realizuju ministarstva zemalja članica EU. 
 
Ćulafić je kazao da upravljanje otpadom nije samo pitanje ekologije, već i ekonomije, zdravlja i budućnosti. 
 
„Kao kandidat za članstvo u EU, Crna Gora ima jedinstvenu šansu da unaprijedi kvalitet života građana kroz usvajanje najboljih evropskih praksi. Ovo je prilika da modernizujemo naš sistem upravljanja otpadom i postavimo temelje za održivu budućnost“, rekao je Ćulafić. 
 
Kako je naglasio, usklađivanje sa evropskim standardima u toj oblasti prioritet je za Crnu Goru. 
 
Ćulafić je, kako je saopšteno, predstavio napredak Crrne Gore u usklađivanju sa tekovinom EU i ukazao na započeto usvajanje neophodnih zakona i strategija, ali i na izazove poput prevelikog odlaganja na deponije, nedostatka infrastrukture za reciklažu i niske svijesti građana o značaju pravilnog odlaganja otpada. 
 
„Uvođenje modernih sistema za separaciju otpada, izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom i postrojenja za preradu biootpada samo su neki od koraka koji nas mogu približiti evropskim standardima“, kazao je Ćulafić. 
 
On je dodao da, takođe, razvoj cirkularne ekonomije može otvoriti nova radna mjesta i smanjiti pritisak na prirodne resurse. 
 
Predsjednica PKCG Nina Drakić naglasila je da upravljanje otpadom predstavlja jednu od najvažnijih komponenti održivog razvoja i očuvanja životne sredine, i da je to među najkompleksnijim oblastima za usklađivanje Crne Gore sa evropskim standardima. 
 
„PKCG prepoznaje svoju ključnu ulogu u povezivanju privrednog sektora sa institucijama, ekspertima i međunarodnim partnerima u cilju obezbjeđivanja razvoja koji je u skladu sa principima održivosti i odgovornosti“, navela je Drakić. 
 
Prema njenim riječima, upravljanje otpadom, kao i mnoge druge oblasti održivog razvoja, zahtijeva multidisciplinarni pristup i sinergiju javnog, privatnog i civilnog sektora. 
 
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler naglasio je da je Crna Gora u fazi pristupnog procesa kada se najvažnije i dugo očekivane odluke moraju donijeti. 
 
Kako je kazao, upravljanje otpadom predstavlja jednu od najtežih, najkompleksnijih i najskupljih oblasti u pregovorima sa EU. 
 
„Riječ je o zaštiti budućih generacija, ali i pitanju nacionalnog ponosa Crne Gore, pošto je odrednica o ekološkoj državi dio njenog Ustava, pa moramo još snažnije raditi kako bi se ovaj cilj ostvario“, rekao je Satler. 
 
On je poručio da je potrebna transformacija u svijesti o upravljanju otpadom, kao ključnom elementu tog transformativnog procesa 
 
Satler je ukazao da je Crna Gora na dobrom putu ka EU i da je potrebno kreirati politiku upravljanja otpadom koja će najbolje odgovarati potrebama zemlje. 
 
„Usvojeni Zakon o upravljanju otpadom je dobar prvi korak ka tom cilju, ali ostaje potreba kompletiranja regulative, pri čemu je od ključne važnosti donošenje novog nacionalnog plana upravljanja otpadom“, rekao je Satler. 
 
Ambasador Mađarske Jozef Neđeši kazao je da ta država, tokom šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU, pruža Crnoj Gori političku i stručnu pomoć́ kako bi se ubrzao proces integracije, a između ostalog i pri ispunjavanju zahtjeva kompleksnog poglavlja 27. 
 
„Među brojnim propisima o zaštiti životne sredine, zahtjevi za upravljanje otpadom predstavljaju veoma značajne i teške izazove“, naveo je Neđeši. 
 
On je rekao da Crna Gora, kao zemlja koja je bogata prirodnim ljepotama i deklarisano je ekološka država, mora preći na efikasan sistem upravljanja otpadom, kako bi održala sopstveno okruženje i svoj ekonomski model, koji se oslanja na značajnu ulogu turizma. 
 
„Za to je potreban ne samo relevantan regulatorni i institucionalni okvir, već i transformacija svakodnevne prakse“, kazao je Neđeši. 
 
Iz PKCG je saopšteno da su, tokom dva panela konferencije, predstavljeni modeli upravljanja otpadom na nivou opština na primjerima iz Mađarske i Norveške, kao i da je pružen uvid u potencijalno dostupne EU fondove za pokretanje i razvoj preduzeća u vezi sa upravljanjem otpadom. 
 
Konferencija je, kako su naveli, omogućila i prezentovanje iskustva mađarskih i italijanskih preduzeća sa poslovnim operacijama i uspješnim aktivnostima u oblasti upravljanja otpadom.

PKCG: Moderan sistem upravljanja otpadom temelj održive budućnosti

Kvalitetno korporativno upravljanje nezamislivo je bez profesionalnog razvoja članova nadzornih i upravnih odbora, a Crna Gora je jedina država u regionu koja još uvijek nema zakonske propise kojima se utvrđuju jasni kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava, što predstavlja ozbiljan izazov za razvoj korporativne kulture i privrednog sistema u cjelini. Stoga je neophodno hitno donošenje Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, kako bi se omogućila jasnija pravila i kriterijumi za imenovanja u upravljačke strukture državnih kompanija.
Ovo je poručeno sa okruglog stola „Modeli unapređenja rada u privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu – Uporedna praksa u regionu“, koji je Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, organizovala 18. novembra.
Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, otvarajući skup, naglasila je izuzetnu važnost upravljanja privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu ne samo za privredu, već i za ukupnu društvenu i ekonomsku stabilnost zemlje.
– Privredna društva u većinskom državnom vlasništvu predstavljaju značajan segment naše privrede, a njihova efikasnost i konkurentnost direktno utiču na razvoj tržišta, zapošljavanje, kao i na privlačenje stranih i domaćih investicija. Zbog toga, unapređenje njihovog poslovanja mora biti jedan od ključnih ciljeva naše ekonomske politike – rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, u kontekstu globalizacije, ubrzanog tehnološkog napretka i promjena na tržištu, neophodno je da modeli upravljanja u ovim preduzećima budu fleksibilni i inovativni.
– Od ključne je važnosti da se razviju modeli upravljanja koji će omogućiti profesionalizaciju, transparentnost i veću odgovornost u radu – rekla je Drakić, dodajući da je jedan mogućih pristupa je angažovanje menadžera s iskustvom iz privatnog sektora, koji svojim znanjem i vještinama mogu doprinijeti implementaciji boljih poslovnih praksi i povećanju konkurentnosti. Pored toga, važno je ulagati u obuku i razvoj zaposlenih, jer su kompetentni i motivisani kadrovi ključni za ostvarivanje ciljeva svakog preduzeća.
Prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore apostrofirao je da je Crna Gora jedina država u regionu koja još uvijek nema zakonske propise kojima se utvrđuju jasni kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava, istakavši da ovaj nedostatak predstavlja ozbiljan izazov za razvoj korporativne kulture i privrednog sistema u cjelini.
Kao konkretan predlog, ukazao je na hitnu potrebu donošenja Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, pored već planiranih izmjena Zakona o privrednim društvima i Zakona o Centralnom registru privrednih i drugih subjekata.
– Ovakav zakon, omogućio bi jasnija pravila i kriterijume za imenovanja u upravljačke strukture, čime bi se unaprijedila odgovornost i profesionalizam u državnim kompanijama – kazao je Radulović.
On se osvrnuo na primjere iz regiona, navodeći kako su države poput Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije usvojile posebne zakone ili uredbe kojima se regulišu uslovi za izbor i profesionalno usavršavanje članova nadzornih i upravnih odbora u privrednim društvima s državnim kapitalom, koja po pravilu donosi nadležno ministarstvo, a sprovode nacionalne privredne komore
– Za razliku od ovih primjera, Crna Gora i dalje zaostaje, kako u normativnom smislu, tako i u korporativnoj praksi, zato je potrebno što prije pristupiti izradi i usvajanju Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu – zaključio je Radulović, naglašavajući da je harmonizacija sa standardima Evropske unije ključna za ostvarivanje ekonomskog prosperiteta i privlačenje stranih investicija.
O modelima unapređenja rada i primjeri uspješnih praksi u regionu govorio je ekspert, prof. dr Božo Vukoja, glavni revizor u društvu UHY Revident doo iz Mostara.
On je istakao da je kvalitetno korporativno upravljanje nezamislivo bez profesionalnog razvoja članova nadzornih i upravnih odbora.
– Samo edukovani članovi korporativnih tijela mogu donositi strateške odluke koje su od ključnog značaja za dugoročni prosperitet kompanija- naglasio je on.
Edukativni programi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kako je objasnio, usmjereni su na jačanje strateških kompetencija, finansijske pismenosti i razumijevanje pravnih okvira u kojima korporacije djeluju. Cilj ovih programa je ne samo povećanje efikasnosti poslovanja, već i jačanje povjerenja investitora i javnosti u korporativne strukture.
Posebnu pažnju u svom izlaganju posvetio je razvoju praktičnih vještina koje omogućavaju članovima upravljačkih tijela da donose odgovorne odluke u skladu s najboljim praksama korporativnog upravljanja. Naglasio je važnost transparentnosti, odgovornosti i prilagođavanja modernim izazovima, uključujući digitalnu transformaciju i održivo poslovanje.
– Bez kontinuirane edukacije, korporativna tijela ostaju u opasnosti da donose odluke koje nisu u skladu sa dinamikom tržišta i modernim poslovnim standardima -istakao je profesor Vukoja.
Govoreći o iskustvima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ukazao je na značaj saradnje između akademske zajednice, privrednih komora i poslovnog sektora u kreiranju i sprovođenju edukativnih programa. On je posebno pohvalio inicijative koje podstiču regionalnu razmjenu znanja i iskustava, ističući da je integracija u međunarodne tokove ključna za unapređenje lokalnih praksi.
Kroz primjere dobre prakse, Vukoja je ilustrovao kako kontinuirana edukacija može unaprijediti korporativnu kulturu i podstaći inovacije unutar preduzeća. Takođe je upozorio na izazove s kojima se suočavaju kompanije koje zanemaruju važnost profesionalnog usavršavanja upravljačkih tijela, uključujući rizik od loših poslovnih odluka, pravnih problema i gubitka konkurentske prednosti.
U zaključku, profesor Vukoja je pozvao na uvođenje sličnih programa edukacije u Crnoj Gori, naglašavajući da je to neophodan korak ka jačanju privredne stabilnosti i otpornosti na izazove globalnog tržišta.
Tokom diskusije koja je uslijedila, učesnici su se saglasili da je neophodna koordinacija svih aktera – zakonodavaca, privrednika, akademske zajednice i civilnog društva – kako bi se usvojili savremeni modeli upravljanja i profesionalizacije u državnim preduzećima. Okrugli sto je takođe otvorio prostor za nove inicijative i regionalnu saradnju, uz jasan cilj, a to je stvaranje efikasnog, transparentnog i odgovornog sistema upravljanja koji doprinosi ekonomskom prosperitetu i razvoju Crne Gore.
Događaju su prisustvovali eminentni stručnjaci iz oblasti korporativnog upravljanja, prava i ekonomije, predstavnici ministarstava, državnih institucija, računovodstvenih i revizorskih kompanija, kao i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić.

Radulović: Crna Gora jedina nema zakonske propise kojima se utvrđuju kriterijumi za izbor članova upravnih tijela privrednih društava

Ekonomski osnažena Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne iz koje se odlazi. Zato činimo sve da ubrzano unapređujemo standard naših gradana, vodeći pri tom računa da sve reforme daju zamajac ekonomskom rastu, budu podsticajne za privredu i održive kada su u pitanju javne finansije - poručio je premijer Milojko Spajić na međunarodnoj konferenciji o ekonomiji „Montenegro 2024“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore koja se danas održava u hotelu Splendid u Budvi.
Tema jednog od najvažnijih ekonomskih događaja u regionu koji već 13. godinu okuplja donosioce odluka, renomirane privrednike, ekonomske eksperte, predstavnike civilnog društva je „Decenija Berlinskog procesa”, a suorganizator je Istočni odbor njemačke privrede koji predstavlja glavnu sponu poslovne zajednice te države sa partnerima u jugoistočnoj Evropi.
Konferenciju je otvorio Spajić, a uvodne rijeći dali su predsjednica PKCG Nina Drakić, zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede Philipp Haußmann, predsjednik Asocijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres) Vladimir Dlouhy i državni sekretar Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Sven Giegold.
Spajić je istakao apsolutnu posvecenost Vlade stvaranju preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede, kroz smanjenje barijera biznis i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi naša privreda bila spremna da iskoristi sve benefite kako regionalnog tako i Jedinstvenog tržišta EU.
- Zato su ekonomske reforme koje sprovodimo usmjerene na stvaranje: predvidljive, transparentne i podsticajne poreske politike koja neće biti prepreka već podrška privredi za razvoj, investiranje i podsticanje zaposlenosti. Vladavina prava, ispunjavanje zahtjeva iz evropske agende i razvoj infrastrukture oblasti su koje zahtijevaju poseban napredak kako bi Crna Gora u narednim godinama iskoristila svoj ekonomski potencijal i kako bi Crna Gora bila privlačno mjesto za bavljenje biznisom i za ulaganje.
Prema njegovim riječima, Berlinski proces biće uspješan onda kada narativ o njegovoj budućnosti bude zamijenjen narativom o našem djelovanju unutar Evropske unije.
- Drugim riječima, kada mi svi ovdje okupljeni, preduzetnici i privrednici, budemo govorili o izazovima i trendovima unutar Jedinstvenog tržišta, čiji ćemo u međuvremenu postati punopravni dio - rekao je Spajić, izražavajući nadu da će Konferencija PKCG biti korak bliže tom zacrtanom cilju.
<h2>Most Zapadnog Balkana i EU</h2>
Predsjednica Nina Drakić istakla je važnost Berlinskog procesa za ekonomsko, infrastrukturno i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom.
- Berlinski proces predstavlja platformu koja nam omogućava da sinergijom radimo na stvaranju stabilnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Zajedničkim naporima možemo obezbijediti da naši građani imaju bolju budućnost, da naše ekonomije budu otpornije na globalne izazove i da region bude bliži Evropskoj uniji - kazala je Drakić.
Ona naglašava ključnu ulogu Berlinskog procesa u jačanju regionalne saradnje, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, unapređenju infrastrukture i povećanju mobilnosti radne snage. Berlinski proces se ističe kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, koji čini članstvo u EU ponovno realnim ciljem za zemlje regiona.
Naglasila je i značaj zajedničkog regionalnog tržišta pokrenutog 2020. godine kao dio ovog procesa, te njegov doprinos mladima, kroz programe mobilnosti i zapošljavanja.
- Samo zahvaljujući slobodnom kretanju radne snage unutar regiona BDP (regiona) bi se mogao povećati za 1,3% već do 2025. godine. Projekcije ukazuju da bi povoljno i konkurentno okruženje doprinijelo godišnjem povećanju rasta od 2%, te da bi moglo privući do 6,5% više investicija i povećati stopu rasta radnih mjesta do 1% godišnje, uz povećanje produktivnosti malih i srednjih preduzeća 5% do 10 % - rekla je Drakić.
Zaključuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema rezerve prema Berlinskom procesu.
- To, po mom sudu, jedino i može obezbijediti uspješnost u trajanju ove inicijative sve dok i posljednju zapadnobalkansku članicu ne dovede do cilja - kazala je ona.
<h2>Zakoni nijesu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način</h2>
Philipp Haußmann, izvršni direktor kompanije Ernst Klett AD i zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede ukazao je na važnost Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana.
- Naša asocijacija podržava ovaj proces od samog početka. Nužno je nastaviti konstruktivan dijalog sa svim društevnim, ekonomskim i političkim akterima regiona. Duboko smo uvjereni da regionalna saradnja ima ključnu ulogu za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana. Vladavina prava je ključna za preduzeća u regionu, kao i transparentni upravni procesi. Važna je implementacija - zakoni nisu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način. Takođe, važno je ostati na putu EU integracija i evropske saradnje - naveo je Haußmann .
On je napomenuo da na svim nivoima kao veliki problem ostaje nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Da bismo spriječili odliv kadrova moramo imati dobre obrazovne i zdravstvene sisteme i dobre ekološke uslove kako bi građani ostali u zemlji - dodao je Haußmann.
<h2>Potrebno ispuniti brojne uslove</h2>
Vladimir Dlouhy izrazio je u ime Eurochambresa posebno zadovoljstvo što se ova konferencija održava tokom obilježavanja decenije Berlinskog procesa.
- Berlinski proces predstavlja najvažniji institucionalni okvir koji okuplja zemlje Zapadnog Balkana i otvara vrata vašem pristupanju EU, i drago mi je što vaša Komora snažno podržava te procese - istakao je on.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast Crne Gore u proteklih 20 godina bio je izuzetan, međutim, smatra on, još treba mnogo toga da se uradi, ali ističe da je Eurochambers tu da pruži snažnu podršku.
- Uvijek smo cijenili novo liderstvo koje u proširenju EU vidi jedan od najvažnijih ciljeva. Komesarka za proširenje koja dolazi iz Slovenije biće još jedan dodatni način da se otvore vrata EU za ovaj Region. Ali, prije toga, potrebno je ispuniti brojne uslove, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, konkurentnost - poručio je on.
Naglasio je da je od velike važnosti iskoristititi sve prilike koje dolaze iz EU podrške digitalizaciji i Zelenom planu, te da su kvalifikacije i vještine danas od ključnog značaja, posebno u svijetlu nedostajuće kvalifikovane radne snage u EU.
– Zemlje Zapadnog Balkana trebaju da daju dodatni impuls našim aktivnostima. Eurochambers je predvodnik u procesu proširenja EU i mi vam možemo pomoći na tom putu, ali molimo i vas da nas podržite pred Briselom u borbi protiv prekomjerne regulacije. Iskreno se nadam da ćete prije ili kasnije postati snažna članica Evropske unije – zaključio je Doulhy.
<h2>Napredak regiona u evropskom procesu</h2>
Sven Giegold u ime Savezne njemačke vlade kazao je da Konferencija omogućava platformu za diskusiju o brojnim ključnim pitanjima važnim za budućnost Zapadnog Balkana i bez sumnje će doprinijeti napretku regiona u evropskom procesu.
- Teme koje konferencija pokriva, kao što su radna snaga, razvoj, zelena i digitalna transformacija, perspektive Zapadnog Balkana ključne su za oblikovanje budućnosti regiona i EU i pomoći će u njihovom pozicioniranju kao konkurentijeg „igrača“ u globalnoj ekonomiji - rekao je Giegold.
Prema njegovim riječima, investicije - posebno u obnovljivu energiju, digitalizacija i obrazovanje su ključni faktori jačanja ekonomije i povećanja konkurentnosti.
- Tranzicija ka zelenoj, klimatski neutralnoj ekonomiji nije samo izazov već i velika prilika za region da pospješi inovacije i održivi rast. Napredak u ovim oblastima je takođe neophodan preduslov za budućnost regiona u EU - kazao je on.
Naglašava krucijalnim da zaživi institut zajedničkog tržišta, te da se inicijative poput CEFTE dosljedno primjenjuju.
- Ne možemo dozvoliti bilateralnim konfliktima da sputavaju napredak regionalnog napretka ka EU - kazao je on.

Spajić: Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne odlazi

Zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza, Petar Odžić, poručio je da su „politike podjela prevaziđene“, te najavio da će građani Nikšića 13. aprila poslati jasnu poruku aktuelnoj vlasti.
Reagujući putem društvene mreže X, Odžić se osvrnuo i na ulogu sveštenika Crkve Srbije Mijajla Backovića u društvenim i političkim dešavanjima u Crnoj Gori.
- A, u službi kog projekta je poslat Mijajlo u Crnu Goru?! U službi kog projekta je uniformu zamijenio mantijom, a pušku kandilom - upitao je Odžić.
On je istakao da su lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić i predsjednik Opštine &nbsp;Nikšića Marko Kovačević, kako je naveo, „uz pomoć ovakvih i došli na vlast“.
- Politike podjela su prevaziđene. Andrija Mandić i njegov učenik Marko Kovačević su uz pomoć ovakvih došli na vlast - naglasio je on.
Odžić je poručio da je vrijeme za promjene i kraj retrogradne politike.
- Nikšić će im 13. aprila pokazati put u političku penziju! Nakaradne politike podjela su prošlost Crne Gore. Svi građani Crne Gore bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, su svoji na svome. Samo udruženi možemo donijeti prosperitet državi - zaključio je on.

Odžić: Nikšić će 13. aprila Mandiću i Kovačeviću pokazati put u političku penziju

Crnogorska pjevačica Jadranka Barjaktarović objavila je danas spot za numeru “Berićetna”.
Tekst za pjesmu je pisao Ljubo Jovović. Melodiju je uz Jovovića radio i Senad Drešević.
Drešević takođe potpisuje i aranžman pjesme, dok je za video produkciju bio zadužen Miloš Tomašević.
- Crna Gora je vječita borba, da nje nema, ni nje same bilo ne bi. I bori se more s brijegovima, i bori se zima i toplina, i bore se vjetri s vjetrovima, čak i pjesma sa pjesmom se bori. Nadamo se da će ova pjesma izboriti, neki skriven i lijep prostor, u vašim srcima. Hvala Crnogorcima što su pomogli ovaj projekat. Imena im nećemo pominjati, i kao što dolikuje dobrim ljudima, prepoznaće se sami- navode autori ove numere.
U spotu su učestvovali: Ognjen Đukanović i Predrag Smolović.
Podrška u snimanju spota: Anastasija Šurbatović i Tijana Lakčević.
U pokretne slike pretvorena su djela velikih slikara, koji su se divili našoj domovini, Jaroslav Čermak, Paja Jovanović, Ferdo Kikerec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FHMSYgGijXvU%3Fsi%3DiZljQB7CSN3v5ChV&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pogledajte: Nova pjesma ''Berićetna'' Jadranke Barjaktarović

Bivši pomoćnik direktora policije Milovan Pavićević predao je danas pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Kako saznaju Portal ETV i Televizija E, Pavićević se obratio Ivici Janoviću, vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Danilu Šaranoviću, ministru unutrašnjih psolova i Lazaru Šćepanoviću, čelniku Uprave policije. &nbsp; Iskusni policajac traži odgovor – što su nadležne isntitucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote. &nbsp; STRAVIČNO OTKRIĆE &nbsp; Pavićević je tek juče – i to iz teksta u dnevnom listu ,,Vijesti” – saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Bude dogovarali, juna 2020. godine, da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Međutim, Pavićević nije bio obaviješten o opasnosti za njega i članove njegove porodice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b" data-rendition-name="original" width="7445" height="4403" loading="lazy" alt='OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, Pavićević je postavio više pitanja čelnicima MUP-a, ANB-a, Uprave policije, ali i Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prije svega: zašto nije preventivno upoznat od nadležnih iz policije i tužilaštva da su prema njemu i članovima njegove porodice iskazane ozbiljne prijetnje i najavljena njegova likvidacija? Pavićević je takođe pitao da li su nadležne službe izvodile ikakve aktivnosti proaktivne preventivne zaštite njega i njegove porodice. &nbsp; Na kraju, tražio je informaciju da li je o sadržaju prepiske ljudi iz kavačkog klana upoznato Specijalno državno tužilaštvo i je li ta državna institucija bilo što preduzela. &nbsp; Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije smatra da je nedopustivo da Pavićević nije bio obaviješten o tako zastrašujućoj prijetnji po njegovu i bezbjednost njegove porodice. &nbsp; KAD DRŽAVA NE REAGUJE &nbsp; -To je prosto nevjerovatno. Smatram da je uprava policija trebala da napravi tri aktivnosti. Prvo da obavijesti policijskog starješinu o toj bezbjednosnoj prijetnji. To policija nije uradila. Druga stvar i druga aktivnost koju je trebala da uradi je da napravi bezbednosnu procjenu kako njega tako i njegove porodice jer se u tome pominju njegova djeca što daje posebno složenost ovom predmetu. I treća aktivnost koju je policija treba da uradi to je da obavijesti nadležnog tužioca i ono što smo mogli da vidimo u tekstu je da je policija obavijestila nadležnog tužioca, ali javnost ne zna koje mjere je preduzeo nadležni tužilac-ocjenjuje Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8" data-rendition-name="original" width="1190" height="1080" loading="lazy" alt="TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević"> <figcaption>TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Stravična prijetnja člana kavačkog klana Vasilija Rafailovića upućena je prije pet godina. Sada se ispostavlja da su svi u vrhu bezbjednosnog sektora imali tu zastrašujuću informaciju. &nbsp; Jedino Milovan Pavićević nije bio upoznat da mu se priprema likvidacija. Još i gore. Umjesto da ga imformišu, ministar Šaranović i čellnik Uprave policije Šaranović targetirali su Pavićevića i pokrenuli disciplisnki postupak. Sve to u sklopu velike akcije ,,Značka”, odstrijela politički nepodobnih policijskih starješina. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt='NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije '> <figcaption>NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PAVIĆEVIĆEVI ,,GRIJESI” Što su njegovi grijesi, Pavićević još nije saznao jer u Odluci o pokretanju disciplisnkog postupka – to nije navedeno, iako je zakonska obaveza. &nbsp; -Simptimptomatično je da je policijski starešina disciplinski procesuiran po famoznom članu 162 zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbednosnih smetnji kao i na bazi mišljenja agencije za nacionalnu bezbjednost, s tim što je to svoje mišljenje agencija stavila pod oznakom tajnosti. Tako da osim ovog policijskog starješine imamo, još njih dvadesetak iz regionalnog centra ,,Sjever” koji su disciplinski procesuirani i neki od njih su suspendovani – zaključuje Janjušević. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića, prvobitno planiran za 6. mart, odgođen je za polovinu jula. Sudeći po dosadašnjim postupcima vrha MUP-a i policije, kao i izjavama čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji stoje iza akcije odstrijela politički nepodobnih iz policije - nastaviće se progon ljudi. &nbsp; A da li će Milovan Pavićević i njegova porodica moći mirno da spavaju, da se oslobode straha od osvete kriminalnih klanova?&nbsp; To izgleda mnogo ne interesuje aktuelne čelnike u bezbjednosnom sektoru. Niti bilo koga iz parlamentarne većine koja mirno gleda kršenje zakona ali i ljudskih prava. &nbsp; &nbsp;

Pavićević pita zašto ga od 2020. godine niko nije obavijestio da mu članovi kavačkog klana pripremaju likvidaciju?

Na desetoj sjednici Sudskog savjeta danas su sprovedeni intervjui sa kandidatima prijavljenim na četiri javna oglasa za izbor sudije Apelacionog suda Crne Gore.
Pred članovima Savjeta našli su se kandidati: Ognjana Boljević, Amir Đokaj, Igor Đuričković, Vesna Kovačević i Boris Savić. Nakon što su razmotrene prijave i sprovedena procedura rangiranja, Sudski savjet odlučio je da funkciju sudije Apelacionog suda povjeri samo Boljević, koja dolazi sa pozicije sudije Višeg suda u Podgorici.
Kako se navodi u saopštenju Savjeta, u obrazloženju odluke navodi se da su ostali kandidati trenutno angažovani na predmetima u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, te bi njihovo eventualno premještanje ugrozilo kontinuitet i efikasnost vođenja složenih postupaka.
Pored toga, Savjet je odlučio da se Marija Radonjić, kojoj je na prethodnoj sjednici ocijenjen rad, izabere za sudiju Osnovnog suda. Odmah je raspoređena u Osnovni sud u Bijelom Polju, gdje će nastaviti svoju pravosudnu karijeru.

Ognjana Boljević izabrana za sudiju Apelacionog suda, Marija Radonjić ide u Bijelo Polje

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: pkcg