<article>Stopa poreza na dobit u Crnoj Gori u jednom bi dijelu uskoro mogla biti veća nego do sada.  Naime, u skupštinsku proceduru danas je predat amandman na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Prema tom amandmanu, sva dobit iznad 100.000 eura bila bi oporezivana u iznosu od 15 odsto, umjesto dosadašnjih 12. Amandman su predali poslanici Evrope sad Dražen Petrić, Tonći Janović i Seid Hadžić. Stopa poreza na dobit do 100.000 eura ostala bi u ravni od devet odsto. Međutim, ko ostvari više od 100.000 dobiti - sve iznad te granice biće oporezivano sa tri odsto više u odnosu na aktuelni period. Podsjetimo, stopa na dobit u ravni od 15 odsto do sada je važila jedino u slučaju kada je ona veća od 1.500.000 eura. </article>

Stopa poreza na dobit u Crnoj Gori u jednom bi dijelu uskoro mogla biti veća nego do sada. &nbsp;
Naime, u skupštinsku proceduru danas je predat amandman na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica.&nbsp;
Prema tom amandmanu, sva dobit iznad 100.000 eura bila bi oporezivana u iznosu od 15 odsto, umjesto dosadašnjih 12.&nbsp;
Amandman su predali poslanici Evrope sad Dražen Petrić, Tonći Janović i Seid Hadžić.&nbsp;
Stopa poreza na dobit do 100.000 eura ostala bi u ravni od devet odsto.&nbsp;
Međutim, ko ostvari više od 100.000 dobiti - sve iznad te granice biće oporezivano sa tri odsto više u odnosu na aktuelni period.&nbsp;
Podsjetimo, stopa na dobit u ravni od 15 odsto do sada je važila jedino u slučaju kada je ona veća od 1.500.000 eura.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

vladajuća većina

stopa na dobit

Skupštna

Ekonomija

Predlažu dizanje stope poreza na dobit

Stopa poreza na dobit u Crnoj Gori u jednom bi dijelu uskoro mogla biti veća nego do sada.  
Naime, u skupštinsku proceduru danas je predat amandman na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica. 
Prema tom amandmanu, sva dobit iznad 100.000 eura bila bi oporezivana u iznosu od 15 odsto, umjesto dosadašnjih 12. 
Amandman su predali poslanici Evrope sad Dražen Petrić, Tonći Janović i Seid Hadžić. 
Stopa poreza na dobit do 100.000 eura ostala bi u ravni od devet odsto. 
Međutim, ko ostvari više od 100.000 dobiti - sve iznad te granice biće oporezivano sa tri odsto više u odnosu na aktuelni period. 
Podsjetimo, stopa na dobit u ravni od 15 odsto do sada je važila jedino u slučaju kada je ona veća od 1.500.000 eura.

Portugalski fudbaler Kristijano Ronaldo rekao je da je srećan u Al Nasru, nakon sumnji u vezi sa njegovom budućnošću u tom saudijskom klubu.
Ronaldo je navodno bio nezadovoljan načinom na koji klub vodi Javni investicioni fond (PIF) Saudijske Arabije i nedavno je propustio tri utakmice.
Vratio se prošle sedmice, a nakon što je u posljednjem meču postigao dva gola u pobjedi nad Al Hazmom, što je njegovom timu donijelo bod prednosti na vrhu Saudijske pro lige, insistirao je na tome da želi da ostane.
– Veoma sam srećan. Kao što sam toliko puta već rekao, pripadam Saudijskoj Arabiji. To je zemlja koja je veoma lijepo dočekala mene, moju porodicu i moje prijatelje. Srećan sam ovdje, želim da nastavim – rekao je Ronaldo za lokalne medije, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
U posljednjih deset odigranih utakmica postigao je osam golova, imao 19 šuteva u okvir gola i ukupno 43 šuta. Nije zabilježio asistencije, niti je dobio crveni ili žuti karton.
Ronaldo nosi dres sa brojem sedam, igra na poziciji napadača, preferira da šutira objema nogama, visok je 185 centimetara i težak 80 kilograma. Rođen je 5. februara 1985. godine u Funšalu.
U Al Nasr je prešao 31. decembra 2022. godine, nakon što je usred sezone napustio Mančester junajted. Prije toga igrao je za Juventus, Real Madrid, Mančester junajted i Sporting.
Ronaldo je prelaskom u Al Nasr postao najbolje plaćeni igrač u istoriji fudbala, sa godišnjom platom od 177 miliona funti.

Ronaldo prekinuo glasine o napuštanju Al Nasra: Pripadam Saudijskoj Arabiji

Šef francuske diplomatije Žan-Noel Baro (Jean-Noel Barrot) izjavio je danas da će pokušati da odvrati Mađarsku od namjere da stavi veto na usvajanje 20. paketa evropskih sankcija Rusiji, prenio je pariski list Mond (Le Monde).
Upitan o najavi mađarske vlade da će u poneđeljak staviti veto na usvajanje 20. paketa sankcija Evropske unije protiv Rusije, Baro je novinarima rekao da se radi na prevazilaženju te prepreke, kao što se to činilo u prošlosti.
Baro je dodao da je normalno da postoje razlike u mišljenjima među državama članicama EU.
- Važno je da možemo da vodimo debate i da se uključimo u dijalog kako bismo izgladili ove razlike i pronašli zajednički jezik - rekao je francuski ministar.
Slovačka je najavila će obustaviti snabdijevanje Ukrajine električnom energijom od 23. februara, ukoliko Kijev ne obnovi tranzit nafte kroz naftovod Družba, izjavio je u petak premijer Robert Fico.
Njegov mađarski kolega Viktor Orban obećao je da će staviti veto na evropski zajam od 90 milijardi eura ako se protok nafte iz Rusije ne nastavi.

Francuski ministar želi da odvrati Mađarsku od opstrukcije sankcija protiv Rusije

Rukometašice OTP Group Budućnost poražene su danas od Debrecina 32:30, u utakmici posljendjeg, 14. kola EHF Lige šampiona.
Podgorički tim ranije je ostao bez šansi za plasman u nokaut fazu, a 30. uzastupnu sezonu u Ligi šampiona završio je sa po pobjedom i remijem, uz 12 poraza, na posljednjem mjestu u grupi.
Budunost je bila blizu iznenađenja u Debrecinu, ali su je brojne tehničke greške i nerealizovanici ciceri, uz dva promašena sedmerca, koštali povoljnijeg rezultata.
Debrecin je opravdao ulogu favorita, nije blistao, ali je i to bilo dovoljno da se, uz malo sreće, pobijedi Budućnost.
Mađarski tim, koji je ranije obezbijedio peto mjesto i nokaut fazu, do šestog trijumfa vodila je Alisija Tublan sa pet golova, dok su po četiri postigle Kristin Torlifsdotir, Jovana Jovović i Mira Vamoš.
U podgoričkom sastavu istakle su se Itana Grbić sa devet i Jelena Radivojević sa osam pogodaka, &nbsp;dok je pet dodala Nađa Kadović.

Poraz Budućnosti u Debrecinu

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Predlažu dizanje stope poreza na dobit

Tagovi

Ronaldo prekinuo glasine o napuštanju Al Nasra: Pripadam Saudijskoj Arabiji

Francuski ministar želi da odvrati Mađarsku od opstrukcije sankcija protiv Rusije

Poraz Budućnosti u Debrecinu

Auto-putem od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO