Predstavnici crnogorske vlasti fotelje brane životima i pojedina neslaganja u vladajućoj koaliciji su samo taktička jer vanredni izbori nikome ne odgovaraju, ocijenio je za Newsmax Balkans poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
Poslanici crnogorske opozicije krajem prošle sedmice podnijeli su inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, ocjenjujući da sa te pozicije koči evropski put države.
Takođe, smjena je zatražena i zbog slučaja Mandićevog sinovca i njegovog neformalnog tjelohranitelja kojeg policija sumnjiči da je prošlog mjeseca u Podgorici pucao u dvojicu sugrađana kao i da je te večeri koristio službeno vozilo parlamenta.
Janović smatra da je inicijativa za smjenu Mandića legitiman vid političke borbe.
- U inicijativi ne prepoznajem ništa lično protiv gospodina Mandića. Kada bih prepoznao da je nešto protiv njega ili protiv člana njegove porodice, prvi bih ga branio. Svi imamo i brataniće i porodice, ali činjenica je da onoga trenutka kada ih uvedete u sistem i kada se desi ovakav incident morate da se pojavite i kažete o čemu se radi. Ovdje nema ničeg ličnog i na kraju i policija i tužilaštvo moraju da daju svoje odgovore - ukazao je Janović.
Dodao je da je odgovornost očigledno deficitarna kategorija sadašnje vlasti.
- Trebalo bi da bude više odgovornosti na političkoj sceni. Kada se ostvare pojedini rezultati, onda su političari tu prvi da se izreklamiraju, da uzmu sve zasluge za sebe, ali kada se dese neki tragični događaji ili afere, onda se odgovornost prebacuje na druge. Moramo se naučiti da je odgovornost sastavni dio posla onih koji obavljaju visoke državne funkcije - smatra Janović.
Govoreći o brojnim neslaganjima u vladajućoj koaliciji, Janović smatra da su te nesuglasice plod taktike.
- Vlast ima super taktiku, osim toga što brane svoje fotelje životom imaju taktiku da se o pojedinim pitanjima ne slažu ali se drže svi zajedno na okupu. Ne vidim da će bilo koje neslaganje dovesti do toga da se vladajuća koalicija razbije prije redovnih parlamentarnih izbora. U ovom trenutku nikome od njih ne odgovaraju izbori jer pojedine partije vlasti gube glasove, što su pokazali i posljednji lokalni izbori - zaključuje Janović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Janović: Crnogorska vlast brani fotelje životom, nedostaje odgovornosti

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec rekao je da pred Crnom Gorom na evropskom putu stoji veliki broj pitanja i problema, ali da želi da povjeruje da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Povodom sporazuma koji je država potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kazao je da se još jednom moraju razmotriti sva otvorena pitanja, uz postojanje jasnog stava Evropske komisije.
Komentarišući odgovor Marte Kos, komesarske za proširenje, te upitan da li misli da crnogorske vlasti ozbiljno shvataju upozorenja iz Brisela, Šarec je rekao da je pismo Marte Kos shvatio tako da ona nije apriori rekla da sporazum ne valja u cijelini, kao što to, kaže, nije rekao ni on.
- Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu mogle biti problematične ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite. Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos. Što se tiče reakcija na upozorenje, lično sam bio u kontaktu sa predstavnicima Vlade, rekavši isto to - da samo želim da bude sve kako treba, da ne bi bilo nekih poteškoća ubuduće. Stekao sam utisak da je i njima stalo do toga da ne zaobilaze standarde - ocijenio je Šarec za Pobjedu.
<h2>EK mora imati jasan stav o sporazumu</h2>
Na pitanje da li očekuje da će, nakon što je predsjednik države Jakov Milatović vratio sporazum na ponovno usvajanje doći do revidiranja, Šarec je naglasio da je njegov stav za vrijeme usvajanja bio da se još jednom razmotre sva otvorena pitanja da bi se, kako navodi, otklonila svaka sumnja.
- Ali tu mora postojati i jasno stajalište Evropske komisije kojim pravcem treba ići, da će na kraju biti pozitivnog ishoda. Ali dobro bi bilo i da se ne politizuje previše to pitanje i da ostaje na stručnom nivou. Ipak mislim, da premijer kao ekonomista želi to da postigne - stav je Šareca.
Kada su u pitanju poteškoće na evropskom putu i izgledi za zatvaranje određenog broja poglavlja do kraja godine, Šarec ocjenjuje da postoji dosta pitanja i problema pred Crnom
Gorom, ali da je ključno fokusirati se na traženje rješenja korak po korak.
- Vrijeme je faktor koji je jači svakog dana. Sad smo već u maju mjesecu. Ali kao čovjek koji je obavljao izvršne funkcije moram isto da naglasim da je lako kritikovati iz domaće fotelje. Ja želim povjerovati da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Istina je da nije sve obavljeno odlično, da se moglo nešto drugačije, ali nema te sredine, gdje bi sve bilo bez greške. Kao uvijek ću reći - da pobjedu možemo proglasiti tek kada Crna Gora bude ušla u EU - istakao je Šarec.
Napominje i da je teško davati prognoze o tome da li bi, kako vlasti tvrde, do kraja 2026. godine mogla biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.
- Uvijek može da se desi nešto nepredviđeno kao u slučaju poglavlja o dobrosusjedskim odnosima i sigurnosti prošle godine. Ali što se mene tiče, sigurno će dosta napora biti potrebno po pitanju kriminala i korupcije, životne sredine i izbornog zakonodavstva - poruka je Šareca.
<h2>Nije dobar trenutak za reformu EU</h2>
Govoreći o koalicionom sporazumu njemačke vlade, u kojem jedna od klauzula sugeriše da proces proširenja treba zaustaviti dok se ne reformira sistem donošenja odluka, Šarec kaže da, iako nije čitao ugovor, dijeli stav da nije sve samo na Crnoj Gori.
- Što se tiče ideja da treba prvo reformisati sistem pa onda primiti nove članice, meni se to ne čini dobrim, jer bi to moglo potrajati. Ako ne zbog drugog, onda zbog dešavanja u svijetu. To je kao da mijenjaš krov u oluji. Sistem odlučivanja jeste spor i ja sam prvi koji bi želio da odluke krenu brže. Ali ova medalja ima dvije strane. Male zemlje bi mogle kod odlučivanja sa kvalifikovanom većinom izgubiti uticaj. Ubijeđen sam da je ovaj sistem u tekućem mandatu u stanju primiti „front runnere“, što Crna Gora sigurno jeste - naveo je Šarec.
EU će, kaže on, konačno trebati da pokaže i neku aktivnost pa da ispuni neka obećanja.
- To bi bilo pošteno zbog Crne Gore pa i drugih. Ako neko pravi korake, zatvara poglavlja, ima snažnu intenciju, na kraju treba za to biti i nagrađen. A ne kao u slučaju Sjeverne Makedonije koja je radila sve što se od nje tražilo, mijenjala ustav nekoliko puta, a napretka nije bilo. To je bila vrlo loša poruka sa strane EU - naglasio je Šarec.
<h2>Napredak Albanije može biti motivacija za Crnu Goru</h2>
Upitan o tome da li Albanija može „preteći“ Crnu Goru u pregovorima, kao što se već neko vrijeme spekuliše, Šarec je stava da je konkurencija uvijek dobra za ispitivanje vlastitog rada.
- Bez konkurencije možeš zaspati na prošlim uspjesima. Napredak Albanije ocjenjujem kao motivaciju za Crnu Goru da nastavi putem kojim je išla do sada. Realno, kako sada stvari stoje, Crna Gora i Albanija su zemlje s kojima se najviše računa- zaključio je Šarec.

1250x600

1084x550

Šarec: Pred Crnom Gorom veliki broj pitanja i problema, želim da vjerujem da vladajuća većina zna što radi

Pozivam poslanike većine da sjutra ne glasaju za Zakone o potvrđivanju sporazuma sa UAE, poručio je na mreži X šef poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.&nbsp;
“Predlažem da se shodno članu 8 Sporazuma o ekonomskoj saradnji i članu 6 tačka 5 Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoju nekretnina otvori u narednim danima javna rasprava i da se kroz dijalog sa raznim segmentima društva (NVO, lokalnim zajednicama i dr.) pokuša doći do dogovora oko korigovanja tekstova sporazuma, kako bi bili nesporno usklađeni sa Ustavom Crne Gore, crnogorskim zakonima i strateškim dokumentima, standardima EU i obavezama na EU putu, uz poseban senzibilitet prema očuvanju životne sredine što je i najkompleksnija obaveza u pregovaračkom integracionom procesu - istakao je Mugoša.
Siguran je, dodaje, da bi te promjene prihvatila i Vlada UAE, jer su sve ove netransparentne aktivnosti izvršne vlasti bez ikakve potrebe napravile reputacioni problem UAE i njihovim investitorima.&nbsp;
- Ova procedura korigovanja potpisanog sporazuma i uzajamne saglasnosti dvije Vlade na njegove promjene je dozvoljena, nakon čega bi se korigovani sporazumi ratifikovali u Skupštini - zaključio je Mugoša.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1914377491298365835%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Pozivam poslanike većine da sjutra ne glasaju za Zakone o potvrđivanju sporazuma sa UAE

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je da ukoliko ima konstituenata parlamentarne većine koji su redefinisali odnos prema koalicionom sporazumu, treba da preispitaju učešće u 44. Vladi.
Laković je reagovao na izjavu predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da niko iz te stranke nije bio upoznat sa namjerom premijera Milojka Spajića da potpiše sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Prilikom formiranja 44. vlade, sa koalicionim partnerima je potpisan Sporazum kojim se definišu prioriteti rada Vlade i parlamentarne većine, kad je u pitanju spoljna i unutrašnja politika, što je kasnije potvrđeno i Barometrom 26. Ako je u međuvremenu DNP ili bilo ko od konstituenata većine redefinisao svoj odnos prema ovim dokumentima, pozivamo ih da preispitaju svoje učešće u Vladi - naveo je Laković na mreži X.
Poručio je da neće odustati od proklamovanih ciljeva.
- Oni ostaju naši prioriteti, do ispunjenja - zaključio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1906306191203930321%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1906306191203930321%7Ctwgr%5E4717a98132490fc42b321e5fee57a095d6e3e745%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković pozvao DNP da preispita učešće u Vladi

Predsjednik opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu, u razgovoru za Primorski portal kazao je da će inicirati sjednicu Skupštine opštine Ulcinj po hitnom postupku na kojoj će se odnornici svih parija u loklanom parlamentu izjasniti o ovoj za Ulcinj najaktuelnijoj temi. Predsjednik opštine Ulcinj je kazao da su ukoliko Vlada ne preduzme konkretne korake i zaštiti domaću privredu spremni na proteste jer je neprihvatljivo da oko 4,5 kilometara Velike plaže bude dato firmi koja je registrovana prije nepunih 10 dana u Crnoj Gori.
- Vlada se do sada oglušila na predloge predstavnika loklanih samouprava na Crnogorskom primorju. Za tendere se moraju definisati jasni kriterijumi. Ulcinj je ranije uništen lošim privatizacijama, danas smo ovim neprihvatljivim odlukama dovedeni u poziciju da je ugrožena priprema predstojeće turističke sezone što ne smijemo dozvoliti. U suštini mi ne znamo ko će biti zakupac najvećeg dijela važnog turističkog potencijala, kazao je Nimanbegu dodajući: „Ako se ne poništi tender pozvaću ministre iz albanskih partija da izađu iz Vlade“.
Potpredsjednik Opštine Ulcinj Petar Delić kaže da je arapski „Eagle Hills Montenegro“ registrovan početkom marta u Crnoj Gori za jedan euro, a nanijeće Ulcinju i Crnoj Gori milionsku štetu samo u predstojećoj turističkoj sezoni
Delić navodi da je ova kompanija planirala da zakupi 18 kupališta na Velikoj plaži od kojih su već dobili 12 što je za Ulcinj neprihvatljivo.
- Javni poziv za zakup plaža je raspisan na brzinu, bez preciznih kriterijuma. Premijeru je jasno stavljeno do znanja da se ovakav tender poništi. Ulcinj nije protiv investitora, ali ne na ovakav način da se zazimaju naši resursi i dovodi u pitanje predstojeća sezona - kazao je Delić dodajući da je upitno namjera građevinske firme sa arapskim kapitalom u Ulcinju.&nbsp;

Nimanbegu: Ako se ne poništi tender, pozvaću ministre iz albanskih partija da izađu iz Vlade

Vladajuća većina ne smije da pristane na uslovljavanje opozicije, kazala je poslanica i potpredsjednica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Božović, poručujući da izbor sudija Ustavnog suda neće biti stvar nikakvih pregovora.
Ona je rekla da u Crnoj Gori ne postoji parlamentarna kriza, te da skupštinska većina radi, donosi zakone i redovno sprovodi svoje aktivnosti. 
- Problem postoji samo u redovima DPS od najave osnivanja Anketnog odbora do danas. Dižu buku i bacaju javnosti prašinu u oči ne bi li skrenuli pažnju sa razotkrivanja kriminalnog lavirinta koji će na kraju da dovede do glavnog nalogodavca svih zločina i kriminala u Crnoj Gori, a to je počasni i stvarni predsjednik DPS Milo Đukanović - navela je Božović u saopštenju za medije.
Ona je istakla da DPS ima priliku da se vrati u parlament nakon isteka 15 dana udaljenja sa sjednica i da vladajuća većina ne smije pristati na ucjene koja dolaze iz opozicije.
- Konstantna uslovljavanja očigledno imaju za cilj da destabilizuju i obesmisle rad Skupštine i Vlade. Postoje pitanja koja mogu biti stvar dogovora, ali ne sve i po svaku cijenu jer u tom slučaju uloga većine gubi smisao. Jedno od takvih pitanja je i pitanje sudija Ustavnog suda. Izbor za sudije Ustavnog suda koje sprovodi Ustavni odbor je u toku. Sve odluke koje je Ustavni odbor donio su bile zakonite, a Ustav su prekršile pojedine sudije Ustavnog suda koje su zloupotrebljavajući svoju funkciju neustavno i nezakonito odbili da obavijeste Ustavni odbor da su stekli uslov za odlazak u penziju - dodala je Božović.
Ona je poručila da parlamentarna većina nastavlja dalje i da pitanje izbora sudija Ustavnog suda neće biti stvar nikakvih pregovora niti će, kako kaže, pristati na bilo kakva uslovljavanja.

Božović: Većina ne smije da pristane na uslovljavanja opozicije, izbor sudija neće biti stvar nikakvih pregovora

Nijedna od inicjativa koje predlaže predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije slučajna. Sve imaju jasnu metu i zasnovane su na određenim procijenjenim potrebama te političke grupacije, kako bi pokušali da zaštite svoje partikularne interese – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević.
<h2>Mandićev tajming za inicijative</h2>
Uljarević smatra da je posebno zanimljiv vermenski okvir u kojem se javlja inicijativa predsjednika Skupštine Andrije Mandića za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama.
- Inicijativa je lansirana u javnost neposredno nakon što je formirana lokalna vlast u Budvi. Treba imati u vidu da je jedna od grupacija, koja je otkazala poslušnost Mandiću, vezana za Mila Božovića koji je optužen za organizovano kriminalno udruživanje. Ne tako davno Božović je bio blizak Mandićev saborac. Tako da je moguće da je ovo jedan vid, ne samo onoga što se javnosti predstavlja kao borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, već nova dimenzija političkog obračuna. Mislim da treba ukazati na to koliko je opasno ako takvu vrstu političkog obračuna unosite u sistemske zakone ili institucionlano djelovanje - kaže Uljarević.&nbsp;
Učesnici okruglog stola u Vili Gorica, na kojem se govorilo o inicijativi za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama, bili su uglavnom Mandićevi savjetnici, poslanici vlasti, kao i Nebojša Medojević, nakon dužeg perioda političke apstinencije. Nije bilo predstavnika opozicije, civilnog sektora, eksperata… Uljarević smatra da nije bilo napora da se, kako kaže, predstava učini uvjerljivom.&nbsp;
- Da unutar te političke grupacije zaista postoji ozbiljna namjera da osnaže institucije onda ne bi smo imali policiju koja je u takvom stanju da danima ne može da uhvati ubicu (Alija Balijagić) koji je u kasnim šezdesetim godinama, ili da imamo onakvo reagovanje, kakvo smo imali priliku da vidimo, u dvostrukom masakru na Cetinju. Specijalno državno tužilaštvo nema ni pristojne uslove za rad, a vlasti se svako malo pokušavaju referirati prema uspjesima tog državnog organa. Agencija za sprječavanje korupcije ne da nije osnažena, već u njenom savjetu sjedi čovjek čiji konflikt interesa ozbiljno ugrožava integritet čitave agencije - podsjeća Uljarević.
<h2>Porazna situacija</h2>
Predsjednik Skupštine treba da bude taj koji uspostavlja, održava, pospješuje dijalog unutar zakonodavnog doma, vjeruje Uljarević. Dodaje da je porazna situacija u kojoj je jedini način da Mandić funkcioniše u Skupštini bez opozicije. Zato bi, smatra ona, predsjednik Skupštine trebalo da preispita svoju poziciju, koliko ima kapaciteta za obavljanje takve fukcije.
- To nije pozicija u kojoj on (Mandić) može diktatorski da nastupa, već mora da pokuša da nađe rješenje koje će biti prihvatljivo i opoziciji, i vlasti. Sa druge strane, imali smo period, posebno u zaletu kad je trebalo Crna Gora da dobije IBAR, kada je opozicija pokazala visok nivo konstruktivnosti i glasala za najveći broj zakona, iako su imali svijest i javno govorili da ti zakoni nijesu dobri. To je očito kreiralo neku vrstu želje kod vlasti da opozicija u svemu bude statista, a ako se ne ponaša u skladu sa tim - da bude kažnjena. To nije demokratski i nije održivo - poručuje Uljarević.
<h2>Svijest o javnom interesu</h2>
Govoreći o različitim inicijativama Vlade, ali i različitim stavovima o kada je pitanjima koja se odnose na povećanje cijene zakupa za plaže ili bojkot supermarketa, Uljarević kaže kako je jasno da izvršna vlast ne djeluje kohezivno.
- Svakodnevno imamo dijametralno suprotne stavove članova Vlade o različitim pitanjima. Oni jedni druge dnevno demantuju i to tako prolazi. Ministar ekonomije na neki način pokušava da odgovori na rezultat, rekla bih, neuspjelog bojkota, a na drugoj strani premijer poziva na takvu akciju. Premijer govori kako se smanjuje broj zaposlenih u javnoj administraciji, a ministar javne uprave navodi sasvim drugačije, egzaktne brojke. Ono što iz toga možemo da zaključimo je da u Vladi svako pokušava da ostvari svoj interes i da nema onoga najvažnijeg - svijesti o javnom interesu i djelovanja u javnom interesu - ističe Uljarević.
<h2>Protesti, Demokrate, targetiranje</h2>
Smatra da najveći dio Vlade pristupa opreznije pitanju studentskih protesta, vjerujući u strategiju da će se protesti vremenom ugasiti, a ljudi zamoriti. Međutim, odlučnost studenata da istraju je očigledna.
- Vidimo odlučnost i istrajnost među studentima. Protesti nijesu masovni kao u Srbiji, ali nose i jasne političke zahtjeve, koji su jako važni i počinju kapilarno da se šire. To nije nešto što treba zanemariti, posebno imajući u vidu da imamo izbore u određenim opštinama, što se može odraziti na rejting vladajućih partija. Predsjednik Vlade bi trebalo da razmisli kako da ovu priču zatvara, adresirajući adekvatno zahtjeve studenata. Nije bilo teško za pretpostaviti da se na protestima, sve češće, u negativnom kontekstu izgovara i njegovo ime, i reaguje negativno na kada se njegovo ime pomene. Pitanje je koliko on želi da bude štit Demokratama - istakla je Uljarević.
Objašnjava da onda kada vlast targetira one koji ukazuju na probleme to pokazuje da nema kapacitet da probleme riješi. To je, dodaje, očigledno slučaj kad je riječ o Demokratama i bezbjednosnom sektoru.
- Suštinsko pitanje je kako će Demokrate da urede sektor bezbjednosti ili od njega odustanu, a ne koliko će svakodnevno izmisliti novih neprijatelja. Jer, oni se očigledno smiju, širi se taj krug, pa će ispasti da su svi krivi za nešto što oni ne mogu da urade u svom sektoru, da apsolutno nemaju nikakvu odgovornost. Neće biti da je to baš tako. Mora se prihvatiti da određena pozicija nosi određeni nivo obaveza, da traži neke kapacitete i stručne, i političke… Ako ne možete da na to odgovorite, nije sramota odustati i podnijeti ostavku. Mnoge stvari koji se rade sa tih adresa postaju već sramotne - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Mandićeva inicijativa nova dimenzija političkog obračuna

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović je u razgovoru za portal Standard rekao da bi Budva, ukoliko opozicija bude dobro radila, mogla da bude zamajac za buduće promjene na lokalnim izborima.
On smatra da lider NSD Andrija Mandić sve radi kako bi produbio jaz između Spajića i opozicije, a istovremeno ruši rejting PES-a. Vujović, takođe, smatra da bivši DF i njihovi lideri kontinuirano opstruiraju put CG u EU lansiranjem pitanja poput rezolucije o Jasenovcu, zakona o dvojnom državljanstvu…
Da li je primjer Budve moguće primijeniti i na naredne lokalne izbore u Nikšiću, Mojkovcu..?
Vujović: Ako pažljivo pogledamo proruska i prosrpska koalicija i sve partije koje su izašle iz njih, a koje su dovele do promjena 2020.godine, bilježe konstantan trend pada. Taj trend se naizled amortizovao tako što su stvarani novi politički subjekti, koji su redefinisanom političkom ponudom, u marketiškom smislu, privlačili nezadovoljne birače. Jedan od njih je naravno i Pokret Evropa sad, preko koje se povećala podrška tom bloku kroz populističke poteze i obećanja. Kako vrijeme prolazi ta se podrška nevjerojatno brzo troši, pa je partija koja je imala gotovo 25 odsto podrške za godinu i nešto, prepolovljena.
I podrška Demokratskoj Crnoj Gori je prepolovljena. Za sada se samo drži bivši DF, ali samo zato što je u međuvremenu okupio dodatne političke partije, prosrpske i proruske orijentacije koje nijesu bile dio te priče na posljednjim parlamentarnim izborima. Tako se prividno stiče utisak da su održali podršku, a u stvari, kad saberete ove partije koje nisu prošle, kao što je to Vukšićev blok, pa partija bivšeg ministra pravde Leposavića.., onda je jasno da te kontinuirane podrške zapravo nema, a posebno ne rasta te koalicije. Sve ovo govorim referišući se u odnosu na Budvu gdje se prvi put desilo da neko iz srpske grupacije napravi dogovor sa građanskom, procrnogorskom opozicijom. I to je velika promjena.
Posebno treba akcentovati činjenicu da je Jovanović izdržao sve pritiske nekadašnjih političkih partnera, Srbije ali i Srpske pravoslavne crkve. Pritisak nije bio samo u medijskom iskazu, već je puno toga urađeno sa strane i ispod žita.
Sada je ključna stvar da DPS i partije i koalicije okupljene oko njih ne nastave staru praksu od prije deceniju kad su bili na vlasti i da ušuškani riješavaju klijentelističke zahtjeve, već da rješavaju probleme građana Budve. Od Budve treba da naprave model i primjer kako će biti u drugim opštinama, uključujući i nacionalni nivo.
Ako tu priliku propuste, onda neće moći ostvariti promjene u drugim gradovima. Budva je idealna platforma za takvu vrstu promjene, jer je opština koja ima novac a koja je imala nesposobnu i korumpiranu vlast previše dugo.
Može li se ovo smatrati nekim početkom jačanja koalicionog kapaciteta DPS-a i skidanje stigme kao nepoželjnog političkog partnera?
Vujović: Od 2001. godine, kada je Narodna stranka istupila iz koalicije, odnosno kada su izvazvani izbori na kojima je koalicija DPS-a i SDP-a formirala prvo manjinsku, a 2002 većinsku vladu, ovo je prvi put da imamo jednu prosrpsku partiju u koaliciionom aranžmanu sa DPS-om. Znači 24 godine DPS nije imao koalicioni aranžman sa prosrpskom partijom. Tako da ovo, DPS prije svih, može da koristi u anuliranju napada i stigmatizacije sa narativom da je antisrpska partija.
Ako bi se ovaj trend nastavio i u drugim opštinama, ne bih isključio promjenu i u Podgorici, posebno ako to bude pokazivali rejtinzi partija. Jakov Milatović je svjestan da je napravio ogromnu štetu za svoje dalje političke planove. Ako je pala prethodna vlast u Podgorici, ne vidim zašto se ne bi mogla desiti neka nova politička kriza u Glavnom gradu, odnosno unutar sadašnje vladajuće koalicije.
Vjerujem da će ipak Nikšić dati dosta odgovora kao i Mojkovac. Postoje realne šanse da opozicija osvoji vlast u tim opštinama u narednom periodu, posebno ukoliko bi se pojavila Jovanovićeva lista u Nikšiću i ostvarila određeni rezultat. Do sad su prosrpske partije imale isključivo jedan, i to agresivan ton i poruku koji je dolazio iz Beograda, a koji je gotovo isključivao bilo kakvu saradnju sa građanskim partijama.
Ako bi se to promijenilo, onda bi bilo puno više opcija koje bi mogle voditi promjene u smjeru u kome se sada kreće politička scena.
Da li može doći do nekog kompromisa između Vlade i opozicije?
Vujović: Nakon jednog složenog ali uspješno realizovanog procesa, kao što je popis, bez obzira na sve manjkavosti, napravljen je kompromis između vlasti i opozicije. Zato je bilo za očekivati da su dogovori mogući i o nekim drugim značajnim pitanjima. Ako tome dodamo da nema velike razlike između javno proklamovane platfome Vlade i stavova opozicije, onda je apsurdna činjenica da se Vlada i opozicija ne mogu dogovoriti i oko bitnijih pitanja.
Odgovor zašto je to tako možemo tražiti u Mandićevom permanentnom pravljenju političkih kriza. Te krize su usmjerene, ne samo na produbljivanju jaza između, prije svega PES-a i opozicije, već na rušenju rejtinga Spajićeve partije.
Podsjetiću, IBAR je bio ogroman uspjeh Vlade koji je na neki način omogućio ubrzavanje procesa pregovora. Zato je bilo logično a i sa pravom se očekivalo da Vlada na tom uspjehu plovi narednih, možda, i godinu dana. Umjesto toga, Mandić je napravio diverziju izglasavanjem deklaracije o genocidu u Jasenovcu čime je anulirao sav uspjeh Vlade dobijanjem IBAR izvještaja. Koje je nakon toga pričao o IBAR-u? Mandić je, dakle, fokusirao temu koja je bila u potpunosti kontra interesa Vladi premijera Spajića. I umjesto da rejting PES-a raste on je padao i to strmoglavo. Kad god je Vlada, odnosno Spajić, trebao da kapitalizuje neki realan uspjeh Vlade, Mandić je izlazio sa krizom, koja ruši tu priču. Tako da Mandić ne radi samo na produbljavanju jaza između PES-a i opozicije već i na rušenju samog rejtinga PES-a, posebno premijera. Sa jedne strane za DF je važno da PES ostane u njegovoj orbiti, odnosno da mu sruši mostove kao opoziciji, a sa druge strane da ga oslabi i sruši rejting PES-u i Spajiću da bi ga eliminisao kao mogućeg narednog premijera.
Zašto?
Vujović: Zato što, ako bi se desili neki novi izbori, onda PES ne bi imao najviše glasova čak ni sa Demokratama. Ili čak i kada bi ta vlast imala nadpolovičnu većinu, što je veoma upitno, Spajić ne bi bio premijer, jer bi lista koju bi predvodio DF imala više glasova i Mandić bi tražio da on bude predsjednik vlade. U tom rušenju rejtinga PES-a najviše pomaže sam PES i neki njihovi poslanici, koje ja zovem “jastrebovi DF-a”, jer više prate agendu DF-a nego svoje partije. Primjer je odnos prema studentskim protestima koji apsolutno nijesu imali za metu Spajića.
Meta im je bila, a i dalje jesu dvojica lidera Demokratske Crne Gore. Nije meta bila čak ni njihova partija, jer bi njihova mjesta pokrili njihovi partijski kadrovi a oni bili skrajnuti na druge pozicije. Međutim, poslanici PES-a neznaveno pokušavaju isturiti Spajića da i on bude uključen i bude jedna od meta protesta, što je apsurdno. Na taj način kao da žele da i oni ruše rajting PES-a. Da li to rade svjesno ili su to samo politički neiskusni pojedinci, ne znam. Mislim da ima i jednog i drugog.
Kako Vi vidite opozicionu blokadu, a sada i bojkot Skupštine?
Vujović: Kad imate ovakvu vlast koja apsolutno ne želi dogovor ni oko čega, onda opoziciji ne preostaje ništa drugo nego da radikalizuje odnos kako bi privukla pažnju međunarodne zajednice. Opozicija ne može ćutke da prelazi preko inicijativa za uvođenje dvojnog državljanstva, zakona o stranim agentima, promjene vlasništva groblja i drugim najavljenim akcijama Mandića i bivših kadrova DF-a…. Koliko god građanskim i procrnogorskim partijama bio prioritet da CG uđe u EU, to ništa ne bi značilo, ako bi Mandič uspio da uvede u birački spisak 400.000 lažnih birača koje bi autobusima dovodili iz Srbije i koji bi odlučivali o svemu u Crnoj Gori.
Ako vlast opoziciji ne omogućava da kroz institucionalni dijalog dolaze do dogovora, onda vlast gura opoziciju da koristi vaninstitucionalni, vansistemski pristup kako bi se nametnula agenda Vladi da pregovara. I to se dešava.
Da li Brisel ima dovoljno sluha za naše problem?
Vujović: Moramo biti svjesni da Brisel doživljava Crnu Goru kao projekat. Cilj toga projekta je Crna Gora u EU u 2028. godine i oni će sve uraditi da se to desi, zanimarujući pitanja koja su, iz njihove perspective, nebitna, a koja bi mogla da ugroze taj projekat.
Ako se zatvaraju poglavlja, ako držimo tempo koji je zacrtan, oni će veliki broj tih pitanja staviti po strani.
Dakle, oni neće čuti opoziciju kada kaže – znate kako, u Šavniku nije završen izborni proces. Ali, ako imate blokadu Skupštine, koja znači da se ugrožava dinamika integracionog procesa, to veoma čuju i što ih motiviše da se dođe do rješenja, jer u krajnjem to remeti planove zvaničnog Brisela.
Ulazak Crne Gore u EU bi bio ogromni uspjeh, ne samo za Crnu Goru, nego i za EU, za procese integracije. To bi bio akcelerator promjena na Zapadnom Balkanu, to je rušenje moći Vučića u regionu…, veliki njegov neuspjeh i tako dalje. Opozicija mora, kao neka građanska, proevropska opcija u Crnoj Gori, da balansira između toga.
S jedne strane, da koristi energiju EU da pozitivno mijenja stvari u Crnoj Gori, da se nastavi proces usvajanja evropskih vrijednosti i standarda, a sa druge strane, kada se dotaknu neke crvene linije, alarmira Brisel, uključujući i takve akcije kao što su protesti, blokade ulica, Parlamenta…
Da li je Brisel alarmiran?
Vujović: Smatram da je opozicija trebala isključivo selektivno da blokira neke procese. Na primjer kada je Marta Kos bila na sjednici Skupštine nije je tu sjednicu trebalo bojkotovati. Znači ne treba bojkotovati sve. U svakom slučaju alarmiran je Zapad i oni vide da ovdje postoji veliki problem. Sastanci između lidera opozicije Živkovića i Spajića kod ambasadora EU su pokazali da se opozicija i Spajić mogu dogovoriti oko svega. I da tu nema značajnijeg problema. Problem se javlja unutar vladajuće koalicije jer Mandić ne smije ni po koju cijenu dozvoliti da se napravi neki dogovor između njih.
I zbog toga je reakcija Mandića bila da se napravi skandal i sukob u Budvi, da se radikalizuje odnos između Spajića i opozicije izbacivanjem poslanika opozicije, uz njegovu jasnu poruku da neće dozvoliti parcijalne razgovore i dogovore između dijela vlasti i opozicije.
Blokada Skupštine i bojkot nastali su nakon odluke Ustavnog odbora o penzionisanju jedne sutkinje. Šta je zapravo bio krajnji cilj takve odluke?
Vujović: Odluka Ustavnog odbora je dovela do svega ovoga. Svi smo smatrali da je to potez DF-a, jer je čak u Ustavnom odboru jedan od od poslanika PES-a jasno govorio da je to neustavno. Onda smo imali intervju Milana Kneževića, koji kaže da je to inicijativa i projekat PES-a. Tu dolazimo do apsurda, jer izgleda da PES minira samog sebe, što je prosto nevjerojatno.
Ključna motivacija za takvu odluku Ustavnog odbora i Skupštine je bila kontrola okončavanja izbornih procesa i strah da bi moglo doći do promjene vlasti u Kotoru, koji je za Demokrate ekstremno važan. Jer ne zaboravimo uspjeh Demokrata je počeo sa tri opštine na primorju, a to su Budva, Kotor i Herceg Novi.
Vidjeli smo u slučaju Budve da su se sveli na dva odbornika, da je to totalni fijasko, pa onda značajan pad i u Kotoru. Ukoliko bi ga izgubili njhova pregovaračka pozicija, za neke druge pregovore, bi bila slaba. Tada bi bili svedeni na jednu od mnogobrojnih prosrpskih partija i zato im je veoma važno da se sačuvaju u Kotoru.
Bošnjačka stranka, njihova uloga u vlasti?
Vujović: Mislim da BS plaća političku cijenu toga što je ušla u koalicione aranžmane sa prosrpskim partijama i da se ti aranžmani svode isključivo na klijentelistički odnos. Nema nikakvog programskog zadovoljenja. Dobili su puno pozicija koje njima relano, po rejtingu i snazi, ne pripadaju. Reći će da su nešto uradili u Rožajama, Plavu…. ali realno ta njihova bespogovorna spremnost da slijede DF-ovu agendu kako bi ostali što duže u vlasti, pravi štetu partiji. To se već vidi u više lokalnih izbora gdje gube povjerenje građana. BS će biti pred velikim izazovom i izborom iz prostog razloga što za takvu politiku nemaju podršku dijaspore, Islamske zajednice a ni velikog broja birača. Oni su na prošlim izborima dobili šest odsto, ali su sada dobili i konkurenciju u partiji gospodina Seada Šahmana, koja se prema onome što znam veoma širi i jača infrastrukturu uz pomoć dijaspore. Lagano je biti jedina partija jedne nacionalne zajednice, ali kad dobijete konkurenciju onda počnete plaćati cijenu za neke poteze koje ste radili dok ste bili monopolista.

Vujović: Mandić pravi političke krize kako bi produbio jaz između PES-a i opozicije i urušio rejting Spajićeve partije

Voljom predsjednika Skupštine Andrije Mandića skoro polovina stanovnika Crne Gore nema svoje predstavnike u parlamentu, smatra potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
- Parlament nije odblokiran. Parlament je u kliničkoj smrti. Suluda je ta situacija jer se sjednice održavaju tako kako se održavaju. Više rasprave o budžetu ima u Sjevernoj Koreji nego u Crnoj Gori - rekao je Konatar u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
Konatar je poručio da se sa GP URA može razgovarati, ali ne mogu se postavljati ultimativni prijedlozi “uzmi ili ostavi”.
- Bilo je prostora da se postigne sporazum sa većinom. Žao mi je što do toga nije došlo i nisam srećan što opozicija nije učestvovala u raspravi o budžetu. Mandić je izricanjem mjera udaljenja poslanik iz Skupštine obesmislio svaki dalji pokušaj dogovora. Većina je pokazala samovolju, isključivost i gaženje institucija. Možda je ostvario neku malu pobjedu za sebe, ali mislim da u suštini ne može biti srećan kad vidi kako izgleda parlament - rekao je Konatar.

Konatar: Žalim što nije došlo do dogovora sa većinom, Skupština je u kliničkoj smrti

Logika većine: zbog "tehničke greške" može se povući odluka Skupštine ali ne i zbog kršenja Ustava, naveo je na mreži X predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, tehnička greška je veći prekršaj od kršenja Ustava - briljiramo u sferi vladavine prava.&nbsp;
- Ne znam da li ćemo u ovaj Spajićev kripto raj ali u pravno-političkom paklu već jesmo - poručio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1883106356594634922&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Ne znam da li ćemo u ovaj Spajićev kripto raj, ali u pravno-političkom paklu već jesmo

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: vladajuca-vecina