Produktivne investicije kao novi razvojni prioritet Crne Gore

Crnoj Gori su potrebne investicije koje povećavaju produktivnost, stvaraju veću vrijednost, otvaraju nova radna mjesta i jačaju izvozne kapacitete domaće ekonomije, kako bi se u što kraćem roku smanjio trgovinski deficit – poručeno je na predstavljanju izvještaja „Trendovi kretanja stranih direktnih investicija u Crnoj Gori od 2015. do 2025. godine“.

Izvještaj je predstavljen na događaju koji je za predstavnike diplomatskog kora i Skupštine Crne Gore organizovao Savjet stranih investitora u Crnoj Gori.

Predsjednik Odbora direktora Savjeta stranih investitora i izvršni direktor kompanije One Branko Mitrović kazao je da se analiza ne bavi samo ukupnim nivoom stranih direktnih investicija, već i njihovom strukturom i promjenama koje su se dogodile tokom prethodne decenije.

– Analizirali smo šta se trenutno dešava na crnogorskom tržištu, koliko je Crna Gora atraktivna za privlačenje novih investicija, kao i šta možemo očekivati ulaskom u Evropsku uniju – kazao je Mitrović.

On je istakao da je cilj izvještaja da ukaže na oblasti kojima donosioci odluka treba da posvete pažnju, ali i na promjene neophodne za privlačenje kvalitetnijih investicija.

– Potrebne su nam investicije koje povećavaju produktivnost i stvaraju veću vrijednost za Crnu Goru, kroz otvaranje novih radnih mjesta i nova ulaganja. Takve investicije trebalo bi da doprinesu i povećanju izvoza crnogorske ekonomije, kako bismo u što kraćem periodu smanjili trgovinski deficit – poručio je Mitrović.

Autor izvještaja i ekonomski analitičar Mirza Mulešković kazao je da su podaci prvenstveno prikupljeni iz zvanične statistike Centralne banke Crne Gore, uz korišćenje izvora Svjetske banke, Evropske komisije i Agencije za investicije Crne Gore.

Ukazao je da zvanična statistika pruža podatke o prilivu, odlivu i neto stranim direktnim investicijama, ali ne daje detaljnu strukturu po sektorima.

– Imamo podatke o prilivu, odlivu i neto stranim direktnim investicijama, ali nemamo njihovu strukturu po sektorima. Ako želimo ciljane politike, moramo znati u koje sektore investicije dolaze – naveo je Mulešković.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je 2024. godine bila regionalni lider po udjelu neto stranih direktnih investicija u bruto domaćem proizvodu, sa 7,2 odsto.

– Kada posmatramo ove podatke, možemo reći da Crna Gora ima stabilan priliv stranih direktnih investicija. Dakle, problem nije njihov obim, već struktura, i to je ključna poruka izvještaja za donosioce odluka – rekao je Mulešković.

Govoreći o promjenama u strukturi investitora, on je naveo da je posljednjih godina smanjen priliv kapitala iz Rusije, dok je povećan nivo investicija iz Srbije i Turske.

– Ulaganja u nekretnine nijesu neproduktivna, ali imaju nižu produktivnost. Ako imamo veliki rast investicija u nekretnine, on mora biti praćen ulaganjima u kompanije i druge produktivne djelatnosti ukoliko želimo stabilan i dugoročan ekonomski rast – poručio je Mulešković.

On je naglasio da se investicije ne smiju ocjenjivati samo prema novčanom iznosu, već prema dodatoj vrijednosti, broju novih radnih mjesta i uticaju na razvoj novih djelatnosti.

Kao jedan od sektora sa najvećim potencijalom izdvojio je energetiku.

– Prema nacionalnim dokumentima i strategijama, Crnoj Gori će za sprovođenje energetske i zelene tranzicije biti potrebno više od četiri milijarde eura. Naredna faza mora biti usmjerena na investicije u produktivne sektore, projekte koji otvaraju više radnih mjesta i razvijaju nove, visokoproduktivne djelatnosti – kazao je Mulešković.

On je poručio da strane direktne investicije treba iskoristiti za diversifikaciju crnogorske ekonomije.

– Strane direktne investicije mogu i treba da budu iskorišćene za diversifikaciju naše ekonomije. To mora biti ključni cilj i prije i nakon članstva Crne Gore u Evropskoj uniji – istakao je Mulešković.

Autorka uvodnika izvještaja prof. dr Gordana Đurović kazala je da je Crna Gora nakon obnove nezavisnosti svoj razvoj u velikoj mjeri zasnivala na stranim direktnim investicijama, ali da je trgovinsko povezivanje sa Evropskom unijom napredovalo brže od investicionog.

– Ako kažemo da imamo razvojni model zasnovan na stranim direktnim investicijama, onda je jasno da je trgovina napredovala brže. Zbog toga moramo više raditi na atraktivnosti naših sektora – kazala je Đurović.

Ona je istakla da su investitore do sada prvenstveno privlačili lokacija i tržište nekretnina, dok je potrebno stvarati uslove za ulaganja koja donose tehnologiju, nove brendove i razvoj proizvodnih djelatnosti.

– Može doći do početnog pozitivnog efekta nakon pristupanja Evropskoj uniji, ali niko ne može garantovati rast stranih direktnih investicija. Mnogo će zavisiti od domaćeg poslovnog ambijenta, spremnosti države da ponudi dodatne podsticaje, ali i od geopolitičkih okolnosti – rekla je Đurović.

Kao ozbiljno ograničenje razvoja izdvojila je nedostatak investicija u realnom sektoru.

– Moramo učiniti mnogo više kako bismo promijenili takvu strukturu, posebno kroz ozelenjavanje ekonomije i ulaganja u proizvodne sektore – poručila je Đurović.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša kazao je da već duže ukazuje na nepovoljnu strukturu stranih direktnih investicija, navodeći da ih ne treba ocjenjivati samo kroz apsolutne iznose.

– Apsolutni iznosi u posljednjem periodu imaju veze i sa inflacijom, koja značajno povećava cijene građevinskog materijala i vrijednost samih investicija – rekao je Mugoša.

On je istakao da je suštinsko pitanje da li investicije doprinose diversifikaciji privrede.

– Crnogorsku ekonomiju definišem jednom rečenicom – ona raste, ali se ne razvija. Odnosno, ne razvija se dinamikom koja bi trebalo da prati njen rast – kazao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, ulaganja u nekretnine mogu donijeti kratkoročne rezultate, ali ne rješavaju strukturne probleme ekonomije.

– Mnogo su važnije produktivne investicije koje će u Crnu Goru donijeti nova znanja i nove prakse, ali i otvoriti prostor za zapošljavanje – poručio je Mugoša.

On je upozorio i na problem velikog spoljnotrgovinskog deficita.

– Turizam može da nadoknadi dio naših nedostataka, ali ekonomija ne može da se zasniva samo na turizmu i potrošnji – rekao je Mugoša.

Kako je naveo, razvoj crnogorske ekonomije mora biti zasnovan, osim na turizmu, i na energetici, poljoprivredi, drvopreradi i informacionim tehnologijama.

– Nadam se da će strane direktne investicije u periodu pred nama dati mnogo veći doprinos diversifikaciji crnogorske ekonomije. To treba da bude naš zajednički cilj – zaključio je Mugoša.