Tri četvrtine zaposlenih u uslugama: Poljoprivreda i proizvodnja ključ za veću otpornost

Tri četvrtine zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru usluga. Stručnjaci smatraju da to nije problem, ali savjetuju da se otpornost ekonomije gradi razvojem poljoprivrede, proizvodnje i drugih neuslužnih sektora, kako bi bila otpornija na eventualne krize.

Prema podacima Monstata, skoro 76 odsto zaposlenih u našoj zemlji radi u uslužnim djelatnostima. Tu su javna uprava, obrazovanje, zdravstvo, IT sektor, stručne usluge, finansije i turizam.

Predstavnik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kaže da smo se nakon raspada Jugoslavije orijentisali na razvoj onoga što nam je priroda dala.

- Iako je Crna Gora i dalje izrazito uslužna ekonomija, to ipak ne pokazuje koliko je ekonomija razvijena i otporna. Ovdje je mnogo važnije koja su to radna mjesta koja su prisutna u uslugama - navodi on.

Poljoprivreda je, ukazuje Mikavica, sektor u kojem nijesmo iskoristili prirodne resurse. Smatra da država mora da ga jača kroz subvencije i smanjenje dažbina.

- Mislim da tu moramo uraditi mnogo više. Moramo sačuvati zemljište za tu namjenu, jer imati svoj proizvod u poljoprivredi je jedna strategija koja čuva ekonomiju. Nekako smo se u zadnje vrijeme uvijek orijentisali i gledamo zemljište kao resurs koji treba urbanizovati, koji treba valorizovati kroz gradnju, a mislim da to vodi jednoj daljoj spirali obezvređivanja i samih nekretnina i svakako devastacije vrijednog prostora - poručuje Mikavica.

Razvijati industriju, Mikavica smatra, sada je teško, ali prostor za razvoj manjih proizvodnih pogona postoji.

- Ali svakako da su tu određene uslužne djelatnosti, odnosno manji pogoni. Vidjeli smo da jako uspješno i brojno radi proizvodnja, recimo, eloksidne i plastične stolarije - dodaje on.

Podatak da skoro tri četvrtine zaposlenih radi u sektoru usluga za Jovana Rabrenovića iz Instituta ekonomskih nauka nije loš. Usluge, po njegovim riječima, dominiraju i u mnogo razvijenijim ekonomijama od naše. Pitanje je, kaže, kakve su one i koliko dodate vrijednosti stvaraju.

- Ovaj podatak prije svega pokazuje da nijesmo dovoljno razvili neke druge izvore prihoda ili proizvodnje, nismo razvili izvoz, nismo povećali zaposlenost u tim drugim granama. Uslužne djelatnosti same po sebi ne mogu biti loše, ali je bitno da jačamo i osnažujemo i druge grane privrede - ocjenjuje Rabrenović.

Mali broj zaposlenih u proizvodnji i poljoprivredi predstavlja rizik za našu ekonomiju, saglasni su sagovornici.

Rabrenović kaže da usluge ne treba zanemariti, već uspostaviti ravnotežu sa proizvodnjom.

- Posebno je važno da sve te sektore povežemo, recimo, sa sektorom turizma, da bi hoteli mogli da koriste više domaće hrane, više domaćih proizvoda, i na taj način bi i prihodi od turizma ostajali u crnogorskoj ekonomiji - dodaje on.

Djelatnosti poput turizma i ugostiteljstva zahtijevaju otvorenu ekonomiju. Krize poput one izazvane pandemijom koronavirusa ili aktuelnih geopolitičkih tenzija mogu predstavljati veliki izazov.

- Otpornost neke ekonomije mora biti građena i kroz održivi segment poljoprivrede, kao proizvodnje, i naravno uz jačanje dalje građevine i svih onih drugih sektora. Ono što je važno jeste koliko i te uslužne djelatnosti mogu da povuku i da generišu u ekonomiji, to kažemo, multiplikativni efekat. Nekada smo taj efekat imali, čak 17 puta se novac od turizma dodatno multiplikovao u našoj ekonomiji. Danas je to veoma, veoma mali procenat - ističe on.

Rabrenović smatra da nemamo problem što imamo snažan sektor usluga.

- Problem s ovim gorivom nastaje kad naša ekonomija nema dovoljno snažnih alternativa na koje se može oslanjati ako jedna od tih strukturnih, odnosno sistemskih grana uđe u krizu. I to je naš problem, što nismo uspjeli da razvijemo dodatne grane u proizvodnji, u poljoprivredi, u drugim sektorima koji nijesu uslužni, da bi mogli crnogorsku ekonomiju držati uvijek na nivou da smo sigurni u slučaju nekih ekonomskih kriza - pojašnjava Rabrenović.

Važno je, poručuju sagovornici, da na pravi način iskoristimo ono što imamo. Najprije uvežemo turizam i poljoprivredu i tako smanjimo zavisnost od uvoza, zaključuju.