<p>Privredna komora Crne Gore (PKCG), kao krovna asocijacija crnogorske privrede, pozvala je na oprez u namjeri skraćivanja radnog vremena sa osam na sedam sati.</p>
<p>U Privrednoj komori ističu da nisu sigurni da je domaća privreda spremna i osposobljena da sve veće globalne i unutrašnje izazove savladava sa dodatnim opterećenjem radnih procesa koje neminovno donosi sedmočasovno radno vrijeme.</p>
<p>- Ta mjera je odličan model rasterećenja zaposlenih u onim sistemima u kojima je produktivnost rada visoka uz tehnološke iskorake, ponuda radne snage kvalitetna i raznovrsna, a ekonomski rast konstantan i stabilan - saopšteno je iz Privredne komore.</p>
<p>Pojašnjavaju da našu ekonomiju karakteriše velika i izražena zavisnosti od ponude zaposlenih i njihove sposobnosti da odgovore zahtjevnim proizvodnim i radnim procesima. Ubrzana migracija kadra iz realne ekonomije u javni sektor i državna preduzeća, napominju u PKCG, dvojako opterećuje privredu: prvo u pogledu fiskalnih nameta, a potom i kroz kadrovski deficit usljed njegovog prelaska kod poslodavaca iz državnog i javnog spektra.</p>
<p>- Kod ovakvog stanja stvari - strahujemo da bi skraćivanje radnog vremena bio dodatni namet ionako opterećenoj privredi, pa ovoj eventualnoj mjeri treba pristupiti krajnje oprezno i sa sveobuhvatnim analizama koje bi joj prethodile - poručuju iz Privredne komore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

PKCG poziva na oprez: Nismo sigurni da je naša privreda spremna za skraćenje radnog vremena

<p>Crnogorski aerodromi ove zime imaće manje letova u poređenju sa prošlom, što iz Aerodroma pravdaju nepovoljnim pozicioniranjem države na evropskoj turističkoj mapi tokom zimskog perioda, te da stoga nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije prepoznaju priliku za profit, prenosi RTCG.</p>
<p>Prema podacima praćenja letova od 2. do 8. decembra, ove zime sa podgoričkog aerodroma uklonjeno je šest letova u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog tri. To bi moglo podstaći putnike da se okrenu aerodromima u okruženju. Iz Aerodroma Crne Gore za Portal RTCG kažu da nije svim avio-kompanijama isplativo da lete ka Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci.</p>
<p>- Crna Gora, iako prirodom može da parira i Alpima, je malo tržište koje se, za sada, nije adekvatno pozicioniralo na evropskoj mapi kao država koja nudi kvalitetne sadržaje turistima tokom zimske sezone. Stoga i nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije koje bismo voljeli da vidimo ovdje prepoznaju priliku za profit - istakli su iz Aerodroma.</p>
<h2>Potrebna pomoć države i privrede u finansiranju avio-linija</h2>
<p>Naglašavaju da su svjesni da građani opravdano negoduju smanjenje letova tokom zime, ali da vjeruju da će se slika, makar djelimično, promijeniti od naredne zimske sezone.</p>
<p>Zimski period godine avio-kompanije koriste za održavanje i redovan servis svojih flota, a u slučaju Crne Gore, kako kažu, s obzirom na to da smo se brendirali kao ljetnja turistička destinacija, broj avio-linija se, očekivano, prilagođava tražnji na tržištu.</p>
<p>Iz Aerodroma izlaz iz ove situacije vide tako što bi u budućem periodu država i privreda dale svoj doprinos u finansiranju avio-linija.</p>
<p>- Ukoliko se u narednom periodu sprovede planska kampanja promocije Crne Gore kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije i ukoliko država i privreda daju svoj doprinos u pravcu finansiranja avio-linija, što bi, u praksi, značilo da se avio-kompanijama plaća da održavaju redovan saobraćaj tokom zime nezavisno od toga koliko su karata prodale, onda smo na dobrom putu da promijenimo trenutnu situaciju - objašnjavaju iz kompanije.</p>
<p>Napominju da to nije nepoznata, već dobro uhodana praksa i u regionu.</p>
<p>- Albanija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Slovenija i Sjeverna Makedonija, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, za razliku od Crne Gore, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Vjerujem da smo i mi u Crnoj Gori konačno zreli da se organizujemo i sprovedemo oprobani recept koji daje zadovoljavajuće rezultate. Na taj način otvaramo novi put turistima ka Crnoj Gori i radimo u javnom interesu - nudeći svojim građanima da putuju iz svoje kuće - istakli su iz Aerodroma Crne Gore.</p>
<p>Podsjetili su da se Aerodromi Crne Gore od 2020. godine praktično samostalno finansiraju crnogorsku avio-dostupnost.</p>
<p>- Na osnovu naše Podsticajne šeme, Aerodromi Crne Gore svake godine avio-kompanijama odobre oko 10 miliona eura popusta, što je, u prosjeku, pola našeg godišnjeg profita kog se odričemo zarad održavanja postojećih i otvaranja novih linija. Vjerujem da ACG više neće biti usamljeni na tom planu - poručuju iz te avio-kompanije.</p>
<h2>Rekordna godina za crnogorske aerodrome</h2>
<p>Od 1. januara do početka decembra Aerodromi Crne Gore opslužili su preko 2.800.000 putnika što je 16 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine. Tokom ljeta u Podgorici je bilo aktivno 58 avio-linija, a u Tivtu 51.</p>
<p>Ponosni su, kažu, što su u Podgorici ove godine imali skoro 40 odsto više putnika nego 2019. godine, a u Tivtu prvi put od pandemije, opslužili preko milion putnika.</p>
<p>- U avijaciji razlikujemo ljetnju i zimsku sezonu. Ljetnja sezona počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, a zimska počinje krajem oktobra i traje do kraja marta naredne godine. Kalendarski, posmatrano po broju putnika, tekuća 2024. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore - objašnjavaju iz Aerodroma.</p>
<h2>Za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan British Airways</h2>
<p>Na pitanje da li su Aerodromi Crne Gore pregovarali sa avio-kompanijama kako bi zadržali ili povećali broj letova tokom zimske sezone kazali su nam da su u intenzivnim pregovorima sa svim aktuelnim i potencijalnim novim partnerima.</p>
<p>- Da za Crnu Goru postoji veliko interesovanje uvjerili smo se i tokom najveće vazduhoplovne konferencije „World Routes“ koja je u oktobru održana u Bahreinu. Sve relevantne evropske avio-kompanije izrazile su želju da razgovaraju sa nama - poručuju iz Aerodroma.</p>
<p>Ističu da o nivou interesovanja za Aerodrome Crne Gore možda najbolje govori da je za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan jedan veliki British Airways, koji bi, kako kažu, eventualnim dolaskom još više osnažio važnost tradicionalnih, tzv. legacy prevoznika, odnosno mrežnih prevoznika koji nas spajaju sa čvorišnim aerodromima s kojih se uz jedno zaustavljanje stiže u svaki kutak svijeta.</p>
<p>U Bahreinu su se, kako kažu, između ostalog, otvorili pregovori i o otvaranju linija za Hanover, Amsterdam, Antaliju, Barselonu…</p>
<p>Iz Aerodroma naglašavaju da će se prvi rezultati vidjeti tokom 2025. godine, te da su svjesni nezadovoljstva građana zbog smanjenja letova tokom zimske sezone, ali vjeruju da će situacija naredne zime biti drugačija jer će raditi na unapređenju konkurentnosti vodeći računa o kompaniji, njenim mogućnostima ali i o javnom interesu.</p>

610x380

500x500

Aerodromi zimi gube letove, rješenje podrška države i privrede

<p>Investitori iz Bahreina imaju veliko interesovanje da ulažu u Crnu Goru a potencijali za to su brojni - poruka je sa sastanka premijera Milojka Spajića sa predstavnicima Privredne i industrijske komore Kraljevine Bahrein.</p>
<p>Dvodnevnu radnu posjetu Kraljevini Bahrein premijer Spajić je, kako su kazali u Vladi, iskoristio za unaprjeđenje saradnje dvije zemlje u oblasti ekonomije, nauke i investicija te je tim povodom investicioni portfolio predstavio članovima Privredne i industrijske komore ove zalivske zemlje.</p>
<p>- Crna Gora ima brojne prirodne potencijale, geografsku poziciju, podsticajnu poresku politiku i stabilnu političku situaciju što je čini jednom od najatraktivnijih zemalja za ulaganje u regionu i Evropi - rekao je Spajić tom prilikom.</p>
<p>Predstavnici Privredne i industrijske komore Kraljevine Bahrein informisali su premijera Spajića o načinu funkcionisanja i obimu ekonomije Bahreina. Oni su iskazali interesovanje za ulaganja u Crnu Goru posebno u sektoru turizma, energetike, nekretnina i tehnologije. “Čuli smo mnogo toga o Vašoj zemlji, želimo da sarađujemo i radujemo se budućim projektima”, poručili su oni .</p>
<p>Kao jedan od izazova na tom planu prepoznata je bolja avio povezanost dvije zemlje i vizna politika, na čemu je, kao su istakli, potrebno intenzivnije raditi u narednom periodu.</p>
<p>Sagovornici su, kažu u Vladi, ocijenili da je sigurnost investicija jedan od najvažnijih aspekata razvoja ekonomije u okviru čega je razgovarano o alternativnim mehanizmima za rješavanje sporova u privredi.&nbsp;</p>
<p>Spajić ih je informisao o aktivnostima na uspostavljanju Međunarodnog arbitražnog suda u Privrednoj komori Crne Gore i poručio da je za Crnu Goru bezbjednost investitora apsolutni prioritet.</p>
<p>- Na sastanku je dogovoreno uspostavljanje saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore i intenziviranje komunikacije resornih ministarstava na planu prezentacije investicionih potencijala - zaključuje se u saopštenju Vlade.</p>

1250x600

1084x550

Privrednici Bahreina sa Spajićem: Radujemo se dolasku u Crnu Goru

<p>U Crnoj Gori nivo nacionalizma i dalje je veoma visok, pri čemu se nacija dominantno shvata kroz zajednički jezik i odnos prema državnim institucijama. Najizraženiji stepen etničke distance i dalje je usmjeren prema Romima, gdje je prosječno distanciranje prema njima iznosi 36,2 odsto. Međunacionalne tenzije su prisutne, ali sa pozitivnim trendovima – posebno se bilježi smanjenje etničke distance kod mladih do 30 godina, kao i pad intenziteta nacionalizma među Albancima. Ovi pomaci ukazuju na postepenu promjenu stavova u određenim segmentima društva, iako izazovi i dalje ostaju izraženi.</p>
<p>To je saopšteno na predstavljaju izvještaja: “Etnička distanca u Crnoj Gori”, koji je realizovao<b> </b>Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Ovo istraživanje CEDEM realizuje već 18 godina, počev od 2007.godine.</p>
<p>Generalni direktor Direktorata za zaštitu i unaprijeđenje prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, <b>Arben Džurata </b>sjetio je da je taj Direktorat tokom prošle godine odobrio 450.000 eura za projekte i programe NVO sektora koji doprinose očuvanju manjinskih prava u oblastima identiteta, kulture, obrazovanja, informisanja i zapošljavanja.</p>
<p>Istakao je da je siguran da će CEDEM-ov projekat koji se bavi istraživanjem etničke distance doprinijeti boljem razumijevanju izazova koje kao društvo moramo zajednički prevazilaziti.</p>
<p>Džureta smatra da svi moramo zajedno raditi kako bi crnogorsko društvo nastavilo da se razvija kao inkluzivno i ravnopravno, u kojem svi građani imaju jednaka prava u svim oblastima života.</p>
<p>- Ravnopravnost svih građana, bez obzira na njihovu kulturnu, jezičku ili nacionalnu pripadnost, najsvetiji je amanet naših predaka i najljepša zaostavština koju možemo ostaviti budućim generacijama - poručio je Džureta.</p>
<p>Direktorica CEDEM-a<b> Nevenka Vuksanović</b> kazala je da je istraživanje obuhvatilo više dimenzija, uključujući obrazovanje, zaposlenost, prihode i stavove prema nacionalnim manjinama.</p>
<p>Govoreći o obrazovanju i zapošljavanju, Vuksanović je navela da Crnogorci imaju najviši nivo obrazovanja u poređenju sa ostalim nacionalnim zajednicama.</p>
<p>- To se direktno odražava i na sektor zaposlenosti, gdje Crnogorci češće rade u privatnom sektoru. S druge strane, nezaposlenost je izraženija kod Albanaca, dok oni istovremeno pokazuju i viši stepen ekonomske neaktivnosti - rekla je Vuksanović u PR Centru.</p>
<p>Prema njenim riječima, u pogledu prihoda, Crnogorci prednjače, navodeći da svaki peti ima porodični prihod od oko 1200 eura.</p>
<p>- Bošnjaci i Muslimani, prema podacima iz istraživanja, imaju znatno niže prihode, pri čemu se više od 37 odsto ove populacije nalazi u kategoriji sa najnižim primanjima. Srbi imaju nešto bolje prihode od Bošnjaka i Albanaca, ali i dalje slabije u odnosu na Crnogorce - kazala je Vuksanović.</p>
<p>Pojasnila je da kumulativni podaci ukazuju da Crnogorci zauzimaju najviši stepen socioekonomskog statusa, da su u poređenju, Srbi pozicionirani iznad Bošnjaka, Muslimana i Albanaca, ali ispod Crnogoraca.</p>
<p>- Istraživanje pokazuje da je nivo nacionalizma u Crnoj Gori veoma visok, otprilike čak 70 odsto građana/ki CG se slaže sa stavom da je <i>opstanak naroda glavni zadatak svakog pojedinca</i>. Najviši stepen nacionalizma zabilježen je kod Srba i Bošnjaka. Kada uporedimo današnje vrijednosti sa mjerenjem iz 2023. godine, za koje imamo referentne podatke, procjenjujemo da je stepen nacionalizma danas na manje-više istom nivou kao i 2023. godine, osim u slučaja Albanaca kod koji je izmjeren značajno niži nivo nacionalizma. Ovaj pad se može tumačiti ili smirivanjem tenzija pod uticajem evropske agende ili većim političkim učešćem u strukturama vlasti - rekla je Vuksanović.</p>
<p>Prema podacima iz istraživanja, kako je navela, građani Crne Gore sve više usvajaju konstruktivistički model shvatanja nacije, zasnovan na zajedničkom jeziku i kulturi, u odnosu na primordijalistički, koji nacionalnost vezuje za porijeklo i rođenje.</p>
<p>- Etnička distanca i dalje ostaje prisutna. Najveći stepen distanciranja pokazuje se prema Romima, naročito u srodničkim odnosima, preko 78 odsto. Crnogorci i Srbi pokazuju nizak nivo distance jedni prema drugima, dok Albanci ispoljavaju izraženu distancu prema Srbima. Srbi, s druge strane, pokazuju značajnu distancu prema Bošnjacima i Muslimanima - rekla je Vuksanović.</p>
<p>Ukazala je da se Pravoslavni korpus (Crnogorci i Srbi) značajno distancira prema Bošnjacima u kontekstu srodničkih odnosa.</p>
<p>- Bošnjaci i Muslimani međusobno iskazuju gotovo potpunu bliskost, dok Albanci izražavaju visoku distancu prema Muslimanima, iako je taj trend u opadanju. U odnosu na Hrvate, Crnogorci iskazuju nisku distancu, osim u srodničkim vezama, dok Srbi pokazuju visoku distancu na svim nivoima. Distanca prema Albancima i dalje je izražena kod Crnogoraca i Srba, posebno u kontekstu srodničkih odnosa. U procentima, etnička distanca je danas 15,9 odsto niža nego 2007.godine. U odnosu na prethodno istraživanje iz 2023.godine pohvalno je da nema regresivnih trendova - navodi se.&nbsp;</p>
<p>Naglasila je da se pozitivan trend bilježi kod mladih, navodeći da osobe do 30 godina pokazuju najniži stepen etničke distance.</p>
<p>- Ovo je naročito izraženo kod mladih Crnogoraca i Albanaca. Starije generacije pokazuju veće etničko distanciranje, koje se blago smanjuje nakon šezdesete godine života. Generacija Z je doživjela značajniji pad u etničkom distanciranju danas u odnosu na 2023. godinu - rekla je Vuksanović.</p>
<p>Ukazala je da pripadnici nacionalnih manjina znatno češće osjećaju diskriminaciju.</p>
<p>- Svaki četvrti Bošnjak i Musliman smatra da je diskriminacija veoma izražena. Kod Albanaca je taj procenat nešto niži. Najviše zabrinjava percepcija diskriminacije u oblastima zapošljavanja i obrazovanja – dvije trećine Albanaca i Bošnjaka osjećaju diskriminaciju prilikom zapošljavanja, dok svaki treći u obrazovanju - navela je Vuksanović.</p>
<p>Kazala je da podaci pokazuju da je uočena i diskriminacija u radu javnih službi, medija i sporta.</p>
<p>- Pripadnici manjina smatraju da njihova prava nisu dovoljno poštovana – više od trećine Bošnjaka, Muslimana i Albanaca to potvrđuje, naspram 15 odsto Crnogoraca i 13 odsto Srba koji dijele taj stav. Pozitivno je ocijenjen rad nacionalnih savjeta, naročito Bošnjačkog i Albanskog. Ovi savjeti su, prema mišljenju ispitanika, doprinijeli unapređenju statusa manjina - rekla je Vuksanović.</p>
<p>Događaj je organizovan u okviru projekta “Mozaik tolerancije: Za prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica” koji CEDEM sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>

CEDEM: Zabilježen niži nivo etničke distance kod mladih do 30 godina

<p>Sindikat prosvjete obratio se danas otvorenim pismom crnogorskoj javnosti povodom novog obračuna zarada koje je donijelo smanjenje plata za zaposlene u prosvjeti, u kojem podsjećaju da će od julske plate tri četvrtine nastavnica/ka imati umanjenu zaradu do 50, pa i više eura zbog novog softvera za obračun zarada, jer, kako kažu, nadležni u Ministarstvu finansija nijesu uzeli u obzir specifičnosti Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete (GKU).</p>
<p>- Kada su predstavnici Sindikata prosvjete Crne Gore našoj ministarki, Anđeli Jakšić -Stojanović, ukazali na taj problem, rečeno nam je da će se kroz izmjene i dopune GKU-a tražiti kompromisno rješenje: novi softver i centralizacija zarada, ali bez umanjenja primanja. Tako nam je rečeno i na sastanku sa predstavnicima Ministarstva finansija i Ministarstva prosvjete krajem aprila. Međutim, bez ikakvih daljih razgovora predstavnika Vlade i Sindikata prosvjete, krajem juna smo obaviješteni da Vlada ne planira da radi na izmjenama i dopunama GKU-a za oblast prosvjete i da će se novi softver primjenjivati, te da "prosvjetni radnici do sada nijesu primali zarade u skladu sa zakonom”?! - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Na konstataciju, kako se dodaje, da će hiljade i hiljade nastavnica/ka imati smanjenu zaradu, rečeno im je da to nije smanjenje zarade već da se ,,prosvjeta konačno uvodi u zakon”, te da "budu srećni ako ne budu morali da vraćaju sve ono što su godinama nezakonito primali.&nbsp;</p>
<p>- Na primjedbu Sindikata da prosvjetne radnice/ci primaju zaradu isključivo u skladu sa GKU-om, odgovor je "da nijesmo u skladu sa zakonom”, i to bez ijednog pravnog argumenta ili pravnog tumačenja. Sada se postavlja pitanje: “Ko je u prethodnom periodu omogućio da prosvjetni radnici/e primaju zarade u suprotnosti sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru”. Ako je sve ovo tačno, da li će neko da snosi odgovornost za kršenje zakona, i da li je zaista prekršen zakon? - pitaju se u Sindikatu prosvjete.</p>
<p>Namjera onih koji umanjuju zarade prosvjetnim radnicama/ima je, tvrde, da sve stavke (osnove) za uvećanje koeficijenata nastavnicama/ima, poput razrednog starješinstva, nastavničkih i naučnih zvanja, rada u dvije ustanove, itd, da tretiraju kao obične dodatke. Međutim, nijedan od ovih ,,dodataka” koji su pobrojani u GKU-u, pojašnjavaju, nije definisan u Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.</p>
<p>- Naime, po Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, zarada zaposlenih se sastoji od osnovne zarade i precizno utvrđenih dodataka na tu, osnovnu zaradu (članovi 11, 12, 15, 16 i 17) - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Struktura zarade -Član 11</p>
<p>Zarada zaposlenog sastoji se od:</p>
<p>&nbsp;1) osnovne zarade;</p>
<p>&nbsp;2) posebnog dijela zarade (<i>topli obrok + regres</i>);</p>
<p>&nbsp;3) dodataka na osnovnu zaradu (<i>čl. 15,16,17</i>)</p>
<p>&nbsp;4) varijabilnog dijela zarade.</p>
<p>Način utvrđivanja osnovne zarade-Član 12</p>
<p>Osnovna zarada zaposlenog za puno radno vrijeme i standardni radni učinak utvrđuje se množenjem koeficijenta predviđenog za grupe i podgrupe u koje je raspoređeno njegovo zvanje sa obračunskom vrijednošću koeficijenta koju utvrđuje Vlada Crne Gore(<i>Koeficijenti za zaposlene u javnom sektoru su dati tabelom u članu 22, i tu</i> <i>prosvjete tu nema, te onda važi član 24</i><i>.</i>)</p>
<p>Dodaci na osnovnu zaradu-Član 15</p>
<p>Dodaci na osnovnu zaradu su:</p>
<p>&nbsp;1) dodatak za rad noću, rad u dane državnog ili vjerskog praznika i rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad); ( <i>Ne odnosi se na više od 99% zaposlenih u prosvjeti</i> )</p>
<p>&nbsp;2) dodatak za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima; *( <i>„Odluka o dodatku... – do 30%“, koju je donijela Vlada i u njoj nema prosvjete; tu su ministarstva, uprave, agencije, fondovi, zavodi ...</i>)</p>
<p>&nbsp;3) specijalni dodatak ( <i>Nije za prosvjetu</i> );</p>
<p>&nbsp;4) dodatak po osnovu godina radnog staža (minuli rad);</p>
<p>&nbsp;5) dodatak za dežurstvo i pripravnost( <i>Nije za prosvjetu</i> ).</p>
<p>Varijabilni dio zarade-Član 21</p>
<p>Varijabilni dio zarade, u zavisnosti od raspoloživih sredstava, pripada zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada.</p>
<p>Uslove i način ostvarivanja prava iz stava 1 ovog člana, za zaposlene u državnom sektoru, lica u službi u Vojsci Crne Gore i policijske službenike utvrđuje Vlada, na predlog Ministarstva.</p>
<p>Uslovi i način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade za zaposlene iz člana 2 stav 1 tač. 4, 5, i 6 ovog zakona, utvrđuju se aktom nadležnog organa ovih pravnih lica uz saglasnost Vlade, po pribavljenom mišljenju Ministarstva ( Takav akt za prosvjetu ne postoji!!!.<i>)", navode iz Sindikata.</i></p>
<p>Prema njihovim riječima, kako koeficijenati za zarade zaposlenih u prosvjeti nijesu propisani ovim Zakonom, to je član 24 predvidio sljedeće: Koeficijenti za zarade zaposlenih iz člana 2 stav 1 tač. 4, 5 i 6 ovog zakona, zavisno od nivoa kvalifikacije obrazovanja, složenosti poslova, odgovornosti ili drugih elemenata bitnih za vrednovanje određenog posla, utvrđuju se kolektivnim ugovorom ili drugim aktom uz saglasnost Vlade, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva.</p>
<p>Upozoravaju i na ograničenja definisana &nbsp;članom 26.</p>
<p>- Zaposleni u javnom sektoru ne mogu ostvariti druge naknade osim onih koje su utvrđene ovim zakonom. Druge naknade, u smislu stava 1 ovog člana, su naknade za članstvo u komisiji, savjetu i radnom tijelu, koje obrazuje državni organ, organ državne uprave, organ lokalne uprave i lokalne samouprave, nezavisno i regulatorno tijelo i pravna lica iz člana 2 stav 1 tač. 4, 5 i 6 ovog zakona - navode iz Sindikata.</p>
<p>Podsjećaju i da su koeficijenti za zaposlene u predškolskom, osnovnom, stručnom obrazovanju, gimnazijama i resursnim centrima dati u Granskom kolektivnom ugovoru za oblast prosvjete.</p>
<p>- Članom 22 pomenutog GKU-a je dato 5 tabela sa koeficijentima, nakon kojih se nabrajaju stavke za posebne specifičnosti u prosvjeti, kojih u drugim propisima nema. Dodaci koje prosvjetni radnici ostvaruju prema GKU-u (razredno starješinstvo, rad u kombinovanim odjeljenjima, stečena zvanja, naučna zvanja, rad u 2 ili više ustanova itd.) ne mogu se svrstati niti u jedan od dodataka na osnovnu zaradu predviđenih Zakonom, jer ih ni Zakon ni podzakonska akta ne prepoznaju, a Zakonom nije ostavljena mogućnost da se takvi dodaci na osnovnu zaradu utvrde Granskim kolektivnim ugovorom. Zakon jedino što daje Granskom kolektivnom ugovoru jeste utvrđivanje koeficijenata za zarade, tj. same osnovne zarade, ne i dodataka na nju. Iz toga proizilazi da stavke poput:razredno starješinstvo, rad u kombinovanim odjeljenjima, stečena zvanja, naučna zvanja, rad u 2 ili više ustanova itd,nijesu dodaci, već stavke (osnovi) koje direktno ulaze u osnovni koeficijent složenosti i postaju njegov sastavni dio. Samo ovako definisan član 22 GKU-a za oblast prosvjete može biti u skladu sa Zakonom - ističu iz Sindikata prosvjete.&nbsp;</p>
<p>Svaki drugi način utvrđivanja i obračuna navedenih dodataka bio bi, tvrde, u suprotnosti sa Granskim kolektivnim ugovorom, a i samim Zakonom.</p>
<p>- Dakle, jedina mogućnost da Granski kolektivni ugovor bude u skladu sa Zakonom je ona koja se do sada primjenjivala, a to je da navedeni dodaci budu dio koeficijenta za utvrđivanje zarade, a time i dio osnovne zarade. Iz svega rečenog slijedi da je GKU za oblast prosvjete pisan u potpunom saglasju sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, i da je tretiranje stavki (osnova) za uvećanje koeficijenata prosvjetnim radnicama/ima kao običnih dodataka na zarade u suprotnosti sa GKU-om. To znači da ministar finansija, kao naručilac posla, i ministarka prosvjete, kao izvođač radova, krše zakon na štetu prosvjetnih radnica/ka. Vlada se odlučila da, po prvi put u istoriji Crne Gore, umanji zarade prosvjetnim radnicama/ima bez dijaloga sa Sindikatom prosvjete Crne Gore, koji je potpisnik GKU-a. Zemlja koja ide ka Evropskoj uniji, i koja trenutno radi na poglavlju 19 (čija je tačka 3 – Socijalni dijalog), se odlučuje na jednostrani korak. Neshvatljivo i nedopustivo i za diktatorske države, a ne za zemlju koja treba da uđe u Evropsku uniju! - zaključuju u otvorenom pismu predstavnici Sindikata prosvjete.</p>

Dodaci na zaradu prosvjetnim radnicima nijesu definisani zakonom

<p>Službenici Uprave policije su sinoć kontrolisali 2.044 osobe u sve tri tegije u državi, od čega 62 operativno interesantna lica, dok je njih 16 uhapšeno - podaci su Uprave policije.</p>
<p>Kako je precizirano u saopštenju, službenici policije su sproveli pojačane aktivnosti preventivno-represivnog karaktera, sa fokusom na kontrolu pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnih i sa njima povezanih lica, a sa ciljem unapređenja ukupnog nivoa bezbjednosti.</p>
<p>- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ kontrolisali su 861 vozilo i vozača, među kojima 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnih i sa njima povezanih lica - istaknuto je u saopštenju, kao i da su na alkohol testirana 124 vozača.</p>
<p>Policijski službenici na sjeveru izdali su 16 prekršajnih naloga, podnijeli pet prekršajnih prijava, uhapsili su četiri osobe i oduzeli jedan nož, dok su dva vozila i vozača isključili iz saobraćaja.</p>
<p>- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ kontrolisali su 220 vozila i 258 osoba, od kojih 14 operativno interesantnih lica, i tom prilikom sankcionisali jedno operativno interesantno lice zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Izdato je sedam prekršajnih naloga i podnijeto isto toliko prekršajnih prijava - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Sankcionisano je pet vozača zbog upravljanja pod dejstvom alkohola, od čega su tri vozača uhapšena. Radi daljih provjera, privremeno je oduzeto jedno vozilo.</p>
<p>- Službenici policije na zapadu sproveli su operativno-taktičku mjeru i radnju „Racija“ u četiri ugostiteljska objekta - precizirano je u saopštenju</p>
<p>Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, policijski službenici kontrolisali su 174 vozila i 925 lica, među kojima 25 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnih i sa njima povezanih lica.</p>
<p>- Zbog počinjenih prekršaja, lišeno je slobode osam vozača, sankcionisana su četiri pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantna lica, od kojih je jedno lišeno slobode. Policijski službenici na jugu su tom prilikom oduzeli jedan startni pištolj bez dokumentacije, izdali 29 prekršajnih naloga, podnijeli 15 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli dva vozila - naveli su iz Uprave policije.</p>

Kontrolisano više od 2.000 osoba, od čega 62 operativno-interesantna lica, uhapšeno njih 16

<p>Predsjednik Opštine Budva <b>Nikola Jovanović </b>vratio se danas na posao.&nbsp;</p>
<p>- Nakon napada pripadnika organizovane kriminalne grupe, uprkos povredama, obavještavam vas da sam se vratio na posao - bez dana bolovanja. Oni koji su mislili da će nas nasiljem zaustaviti pogriješili su - poručio je Jovanović na mreži Instagram.</p>
<p>Poručuje da "nema povlačenja" i "nema predaje".&nbsp;</p>
<p>- Mafijaške grupe koje pokušavaju da preko sile i zastrašivanja upravljaju ovim gradom, moraće da shvate – Budva nije i nikada neće biti pod njihovom kontrolom - napisao je Jovanović.</p>
<p>Njihova volja je, kako dodaje, jača od straha koji pokušavaju da šire.</p>
<p>- Oni mogu da udaraju, ali mi se ne povijamo. Ne odustajemo. I nećemo stati dok svaki pedalj Budve ne oslobodimo od uticaja kriminala. sastavljamo još jače, još odlučnije. Mafiji poručujem: Niste nas slomili, jer mi se ne lomimo - poručio je Jovanović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDMXrGJZICpF%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jovanović: Nema bolovanja ni predaje, svaki pedalj Budve oslobodićemo od kriminala

<p>Jedna osoba ubijena je večeras u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, a dvije su povrijeđene.</p> <p>To je ETV kazala viša državna tužiteljka <b>Irena Burić</b> nakon što je završen uviđaj na licu mjesta. Iz Uprave policije isprva je saopšteno da je ranjena jedna osoba.</p> <p>- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.</p> <p>Uviđaj je izvršen i izuzeti su tragovi koji će biti predmet vještačenja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWs6wAklqsT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- A preduzimaju se intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja identiteta izvršioca krivičnog djela - dodala je Burić.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXSo-Q_047dY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko pet minuta prije ponoći.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="pucnjava u pg"> </figure>  <p>- Službenici Uprave policije preduzimaju hitne, sveobuhvatne mjere i radnje u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, identifikacije, lociranja i lišenja slobode izvršioca i rasvjetljavanja cjelokupnog dogaðaja - kazali su u policiji.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUUjtbIP-Luk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa daljim tokom preduzetih aktivnosti javnost će, kažu, obavještavati fazno.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava Podgorica"> </figure>  <p>Ovo je drugo ubistvo koje se u Podgorici desilo ove sedmice. Prije četiri dana je u Staroj Varoši ubijen <b>Igor Nedović</b>.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-staroj-varosi-jedna-osoba-tesko-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jedna osoba ubijena u pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića, dvije povrijeđene

<p>Tokom sinoćnje pucnjave u Podgorici u kojoj je ubijen Ivan Milačić hicem je povrijeđena slučajna prolaznica, koju je metak okrznuo, saznaju Televizija E i Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Iako su se iz Uprave policije, povodom ovog događaja, saopštenjima javnosti obratili u dva navrata, ovu informaciju su sakrili, kako bi, koliko je to moguće, umanjili ozbiljnost situacije i sakrili činjenicu da je umalo stradala nevina osoba.&nbsp;</p>
<p>Štoviše, u svom prvom saopštenju koje je medijima poslato jutros oko pola sata iza ponoći iz Uprave policije je saopšteno da je prilikom upotrebe vatrenog oružja jedno lice stradalo, a jedno povrijeđeno.</p>
<p>Da su u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, povrijeđene dvije osobe javnost je saznala tek jutros oko dva sata iza ponoći kada je to, nakon obavljenog uviđaja Televiziji E saopštila viša državna tužiteljka <b>Irena Burić</b>.</p>
<p>- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.</p>
<p>Tek u drugom saopštenju Uprave policije, dostavljenom medijima jutros nešto prije 10 sati, pominje se i druga povrijeđena osoba, ali je izbjegnuta informacija da je riječ o slučajnoj prolaznici.</p>
<p>- Jedno od dva povrijeđena lica je zadržano u Kliničkom centru Crne Gore na liječenju i stabilnog je zdravstvenog stanja, dok je drugo povrijeđeno lice zadobilo laku tjelesnu povredu i ono je pušteno bez zadržavanja i opservacije – saopštili su jutros iz policije.&nbsp;</p>
<p>Pobjeda je objavila da je jedna od ranjenih osoba, <b>Strahinja Raonić</b>, sjedio u kafiću sa stradalim Milačićem.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija krije da je metak okrznuo slučajnu prolaznicu

<p>Komunalna inspektorka iz Tivta <b>Nataša Samardžić</b>, kako smo i najavili, ukrovila je danas popodne kuću koju je „na divlje“ sagradila u tivatskom naselju Seljanovo.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FMe7CS95MULg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Uzalud zabrana gradnje koju je naložila Građevinska inspekcija, uzalud kazne Komunalne policije zbog kršenja odluke Opštine Tivat o zabrani gradnje u turističkoj sezoni, koja je stupila na snagu 1. juna, uzalud apeli mještana da institucije stanu na kraj bezobzirnom ponašanju komunalne inspektorke.</p>
<p>Jasno je - neko joj je dao „zeleno svjetlo“ da gradi, iako nema građevinsku dozvolu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 79.3953%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-komunalna-inspektorka-iznad-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je „divlja gradnja“, nijesu odgovorili na pitanja o ovom slučaju.</p>
<p>Iz Komunalne policije ranije su nam saopštili da je u njihovoj nadležnosti jedino da je kazne, što su kažu i učinili, zbog kršenja odluke o zabrani gradnje tokom turističke sezone.</p>
<p>I onda će inspektorka Samardžić da izađe na teren i da kazni nekoga u Tivtu ko eventualno gradi kršeći ovu odluku?!</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-kad-komunalna-inspektorka-gradi-na-divlje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Korisnik društevene mreže Fejsbuk napisao je danas da mu upravo inspektorka Samardžić ne dozvoljava da sagradi ogradu oko imanja, jer nema dozvolu.</p>
<p>A inspektorka Samardžić prijetila je i Portalu ETV kada smo joj tražili izjavu. Napisala je u poruci da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju.</p>
<p>Ipak, nije kriva ona. Krive su institucije koje ćute i ne reaguju.</p>
<p>Građevinska inspekcija koja smatra da je sve što oni treba da učine da zabrane dalju gradnju, pa ako investitro nastavi nije više njihov problem, Komunalna policija koja ne poziva na odgovornost svoju službenicu koja krši zakone i lokalne propise, tužilaštvo koje sve nijemo posmatra...</p>
<p>Drskost, bahatost i beskrupuloznost su, nažalost, danas slika mnogih lokalnih i državnih činovnika, javnih funkcionera, ali i političkih elita. U takvom ambijentu „stradaju“ zakoni i propisi, etički kodeks, a najviše prava građanki i građana ove države. Slučaj komunalne inspektorke Samardžić samo je djelić tog mozaika koji brine svakog odgovornog čovjeka.</p>
<p>Pisali smo da je inspektora komšije u aprilu obavijestila da će da mijenja krov na kući i dogradi visoko potkrovlje, te da ima sve dozvole. Ispostavilo se da ih je obmanula i da je njen graditeljski poduhvat znatno veći, ali i da nema dozvole.</p>

VIDEO: Komunalna inspektorka pokrila kuću koju je sagradila „na divlje“

<p>Predsjednik Opštine Budva <b>Nikola Jovanović</b> optužio je lidera Nove srpske demokratije (NSD) <b>Andriju Mandića</b> da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom.</p> <p>U javnom obraćanju, prvom nakon incidenta, Jovanović se u opširnom saopštenju na Fejsbuku, zahvalio medicinskom osoblju u Budvi i Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), posebno ministru zdravlja <b>Vojislavu Šimunu</b> i ljekaru <b>Aleksandru Radoviću</b>. Istakao je da je bolnicu napustio samoinicijativno i na sopstveni rizik kako bi prisustvovao godišnjici smrti svog oca Veselina, koji je, kako je naveo, „čitav svoj radni i životni vijek, kroz Upravu policije, borio protiv istih takvih kriminalaca“.</p> <p>Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“.</p> <p>- Radi otklanjanja svake sumnje, iza organizovanog i brutalnog napada na mene stoji lično Andrija Mandić i njegovi kerberi ‘braća Mitrović’ kao članovi organizovane kriminalne grupe koja se u SOCTA dokumentu Uprave policije vode kao bezbjednosno interesantna lica. Mediji su pogrešno prenijeli da se samo jedan od njih vodi kao BIL lice ali je istina da su sva petorica zavedena u policijsku evidenciju kao takva i clanovi su OKG Budvanska. Radi se o licima koja iza sebe imaju izvršenja i optužbe za najteža krivična djela. Svi oni su nesumnjivo članovi, simpatizeri i funkcioneri Nove srpske demokratije a njihov šef Andrija Mandić koji se kukavički krije iza njih - navodi Jovanović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720130732_5857685ea36cf1f96ae067d17549bc7ffb6d3b93a6d8ce032aadcad94a650f32.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250720130732_5857685ea36cf1f96ae067d17549bc7ffb6d3b93a6d8ce032aadcad94a650f32" data-rendition-name="original" width="1236" height="347" loading="lazy" alt="Braća Mitrović SOCTA"> </figure>  <p>On je iznio tvrdnje da su se braća Mitrović, „čuvena petorka“ iz Budve, više puta sastajala s Mandićem, uključujući i u sjedištu NSD-a u Hercegovačkoj ulici, kako bi planirali političko preuzimanje vlasti u gradu. Jovanović tvrdi da je upravo to bio razlog zbog kojeg je, kako kaže, „javno raskrinkao“ planove NSD-a i zbog čega je došlo do vanrednih izbora u Budvi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720130732_8afc1bac7f745326e043329024f1aa200573585c5c38fdcfbd331e8b77e47eaf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250720130732_8afc1bac7f745326e043329024f1aa200573585c5c38fdcfbd331e8b77e47eaf" data-rendition-name="original" width="893" height="588" loading="lazy" alt="Mandić sa Mittrovićem"> </figure>  <p><br/></p> <p>- To je isključivi razlog zašto se u Budvu išlo na izbore jer su građani morali da znaju istinu o mafijaškim strukturama i da u skladu sa tim odluče. To je bila moja moralna, politička i ljudska obaveza – kaže Jovanović.</p> <p>Govoreći o samom incidentu, Jovanović navodi da su ga u Budvi napala trojica braće Mitrović – <b>Jovo</b>, <b>Vidak</b> i <b>Milorad</b> – dok je bio u društvu odbornika <b>Srđana Pribilovića</b> i prijatelja <b>Zorana Liješevića</b>, odmah nakon gostovanja u jutarnjem programu RTCG. Posebno je istakao da je jedan od napadača bio naoružan.</p> <p>- Ovdje se nije radilo o ‘fizičkom obračunu’, kako to puleni Andrije Mandića žele da prikažu, jer je jedan od napadača, Jovo Mitrović, tom prilikom bio naoružan i više puta je pokušavao da potegne pištolj prema meni – tvrdi Jovanović.</p> <p>On je uputio kritike na račun policije i tužilaštva zbog, kako tvrdi, neadekvatne reakcije. Postavio je javno pitanje kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice „30 godina vrši najteža krivična djela“, a da se slobodno kreće naoružano budvanskim ulicama. Optužio je kotorsko tužilaštvo da je „palo na koljena“ pred NSD-om, navodeći da su dva od tri napadača puštena na slobodu.</p> <p>- Institucije pravosudnog sistema su dokazale da su pale na koljena pred Andrijom Mandićem i NSD koji prikriva neuspjeli napad likvidacije ‘crnih trojki’ koje je poslao na mene – kaže Jovanović.</p> <p>Predsjednik Opštine Budva zahvalio se predsjedniku Crne Gore <b>Jakovu Milatoviću</b> i premijeru <b>Milojku Spajiću</b> na osudama napada, kao i međunarodnim partnerima na interesovanju i podršci.</p> <p>Jovanović je poručio da će „sva saznanja o kriminalnim grupama i budućim aktivnostima“ prijaviti nadležnim organima, tvrdeći da ima informacije o pokušaju angažovanja kriminalnih struktura iz BiH i Novog Sada radi dodatnog pritiska u Budvi.</p> <p>“Udarate u čoporu, mučki i podlo kako samo i umijete. Što se mene tiče, samo ste takli u osinje gnjezdo jer ste me motivisali da se do kraja borim da Crnu Goru izvučem iz kandži mafijasko-kriminalne hobotnice.”</p> <p>Pozvao je Vrhovno državno tužilaštvo da preispita postupanje ODT-a Kotor i optužio bezbjednosne strukture za "opasnu tišinu" koja, kako kaže, znači odobravanje.</p> <p>Jovanović je poručio da neće odustati i da se neće uplašiti: “Postoje oni koji se ne mogu uplašiti, kupiti, obeshrabriti… a za takve, vi nemate rešenje. Oni su rešenje za bolju Crnu Goru.”</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8455%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1DuTwZJEiJ%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>&nbsp;</p>

Tag: privreda