Za državu bolja kontrola, za privredu nova barijera

Država mora imati mehanizme kontrole zapošljavanja stranih radnika, ali pitanje je da li Zavod za zapošljavanje (ZZZ) ima kapacitete da se uključi u proces izdavanja radnih dozvola, ocijenio je ekonomista Mirza Krnić.

- Takve procese svakako treba kontrolisati, ali pitanje je da li ZZZ zaista ima kapacitete da preuzme novu i veoma odgovornu ulogu na način koji će doprinijeti i privredi i zaposlenima - rekao je Krnić Pobjedi, komentarišući namjeru Vlade da se Zavod uključi u proces izdavanja radnih dozvola.

Vlada je nedavno usvojila informaciju ocjenjujući opravdanim da uvede sistem jedinstvene dozvole za privremeni boravak i rad, koju bi i dalje izdavalo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), ali uz obaveznu saglasnost ZZZ.

Krnić je kazao da se tržište rada ubrzano mijenja i da je teško predvidjeti kako će se razvijati. Tome doprinosi razvoj vještačke inteligencije, tehnologija i inovacija, pa je za očekivati veću fluktuaciju radne snage, ne samo zbog želje radnika, već i zbog potreba poslodavaca.

- Kod nas će te promjene dolaziti sporije, ali to ne znači da ćemo biti imuni na njih. Mlađi ljudi lakše mijenjaju posao, ne zato što nužno imaju više da ponude, već zato što su skloniji riziku. Upravo zato češće pronađu bolju priliku. Ako je ne pronađu ovdje, traže je van Crne Gore. Mnogo je lakše mladoj osobi da donese odluku o odlasku nego nekome ko je već zasnovao porodicu i život na jednom mjestu - rekao je Krnić.

On je dodao da u cijelu jednačinu treba uključiti i buduće članstvo u EU, koje će dodatno uticati na kretanje radne snage.

Krnić smatra da država treba da ima mehanizme kontrole zapošljavanja stranih radnika, te da se mora naći način da se spriječe zloupotrebe, rad na crno i nelojalna konkurencija.

- Ako su dodatne kontrole pokušaj zaštite domaćih zaposlenih i odgovor na sve veći priliv stranih radnika, mogu da razumijem takvu namjeru. Međutim, problem se ne rješava od posljedice nego od uzroka - rekao je Krnić.

On je dodao da sve više ljudi traži sigurnost u državnoj službi, dok privreda ostaje bez radnika, a uz partijsko zapošljavanje se ulazi u spiralu iz koje država godinama ne pokazuje dovoljno volje da izađe.

Krnić je saopštio i da u pojedinim državama EU postoje slični mehanizmi provjere tržišta rada, ali da je Crna Gora specifična i da se ne mogu jednostavno prepisivati modeli velikih ekonomija.

- Kod nas je tržište malo, izražena sezonalnost, a veliki dio zaposlenosti vezan za turizam i usluge. Zbog toga je naš problem mnogo više nedostatak kvalitetne radne snage nego sama fluktuacija zaposlenih. Ako želimo dugoročno rješenje, onda moramo jačati privredu, proizvodnju, investicije i produktivnost. Moramo stvarati novu vrijednost i uslove da ljudi žele da rade i ostanu u privatnom sektoru - kazao je Krnić.

On je poručio i da se ne mogu očekivati drugačiji rezultati ako se istovremeno podstiče odlazak ljudi iz realne ekonomije prema državnim poslovima.

Krnić je podsjetio da je pandemija promijenila očekivanja zaposlenih, koji danas više cijene fleksibilnost, ravnotežu između privatnog i poslovnog života i osjećaj sigurnosti. Zato poslodavci ne mogu više računati na to da će sama plata biti dovoljna da zadrže radnike.

- Sve to dodatno pojačava problem nedostatka radne snage, koji će vjerovatno postati još izraženiji sa približavanjem članstvu u EU i većom slobodom kretanja radnika. Zato je svaku odluku potrebno pažljivo planirati i uvoditi, jer rješavanjem jednog problema možete proizvesti više drugih. Privrednici i zaposleni u privatnom sektoru to najbolje znaju - kazao je Krnić.

U Uniji poslodavaca (UPCG) smatraju da takvo rješenje može biti nova administrativna prepreka zapošljavanju radne snage koja nedostaje privredi.

- To nije samo tehnička izmjena procedure. Ukoliko takvo rješenje bude pretočeno u zakon, ono može neposredno uticati na mogućnost i brzinu poslodavaca da obezbijede radnu snagu koja im nedostaje, posebno u djelatnostima koje već godinama imaju ozbiljan problem sa nedostatkom odgovarajućih radnika - upozorili su iz UPCG.

Vlada planira da MUP i dalje ima ključnu ulogu, da prima zahtjeve za izdavanje dozvola, provjerava da li je dokumentacija potpuna i vjerodostojna, kao i identitet podnosioca uz pribavljanje podataka iz službenih evidencija. Uloga Zavoda bi bila da ocjenjuje ispunjenost uslova koje se odnose na potrebe tržišta rada, ispunjenost uslova od poslodavca i eventualna ograničenja pri zapošljavanju stranaca. 

Smatraju da je to pitanje neophodno urediti posebnim zakonom o zapošljavanju i samozapošljavanju stranaca, ocjenjujući da bi se na taj način osnažila uloga Zavoda i Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i jasno razgraničile nadležnosti organa u zapošljavanju stranaca.

Potrebno je, kako se navodi u informaciji, jasno propisati i uloge Poreske uprave i Fonda za zdravstveno osiguranje, dok bi Inspekcija rada trebalo da obezbijedi podatke o utvrđenim nepravilnostima u zapošljavanju i radu stranaca.

- Sve bi to doprinijelo zaštiti stranaca koji rade u Crnoj Gori, s jedne strane, a istovremeno i zaštiti interesa države, s druge - smatraju u Vladi.

Za posljednjih pet godina broj izdatih dozvola za privremeni rad i boravak se gotovo duplirao. Tako je 2021. godine izdato ukupno 20,58 hiljada dozvola, 2022. godine 29,32 hiljade, godinu kasnije 38,94 hiljade, a 2024. godine 38,02 hiljade. Prošle godine je izdato čak 40,57 hiljada, a za prvih šest mjeseci ove 14,78 hiljada dozvola.

Poslodavac je dužan da u roku od 24 sata od izdavanja dozvole sa stranim radnikom zaključi ugovor i prijavi ga na obavezno socijalno osiguranje. U suprotnom, ukoliko se radnici ne prijave, država trpi negativne fiskalne posljedice po budžet.

- Ako bi strani radnik primao 600 EUR mjesečno, a poslodavac ga ne prijavi, država ne gubi samo porez na zaradu, već i sve pripadajuće obaveze. Dakle, ako je u prošle godine izdato oko 40 hiljada dozvola i ako je svaki poslodavac prijavio radnika na minimalnu zaradu, mjesečno bi država prihodovala oko 4,8 miliona, odnosno 60 miliona EUR godišnje, što dalje dovodi do pitanja da li je zaista ovaj novac u prošloj godini uplaćen u budžet - navodi se u informaciji koju je Vlada nedavno usvojila.

Krajem prošle godine identifikovano je više od hiljadu stranaca, uglavnom izvršnih direktora i vlasnika firmi koji nijesu imali nijedan euro fiskalizovanog prometa.

- Na taj način se stvara i nelojalna konkurencija na tržištu rada, jer poslodavci koji posluju u skladu sa propisima snose veće troškove poslovanja u odnosu na one koji angažuju neprijavljenu radnu snagu - objašnjeno je u informaciji.

Novi sistem izdavanja dozvola trebalo bi da doprinese zaštiti fiskalnih interesa države, smanji prostor za izbjegavanje poreskih obaveza i ojača kontrolu nad zakonitošću zapošljavanja stranaca.