Vlasti u Crnoj Gori prvenstveno proizvode ekonomsku nesigurnost, iz koje potom nastaju sve ostale vrste nesigurnosti, ocijenio je ekonomista Mirza Krnić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je naveo, pored kriza izazvanih globalnim dešavanjima poput ekonomske krize iz 2008. godine, pandemije kovida i rata u Ukrajini, na enormnu inflaciju i ekonomsku nesigurnost u Crnoj Gori značajno su uticali i domaći ekonomski programi.
- Vlasti produkuju prvenstveno ekonomsku nesigurnost iz koje nastaju sve ostale nesigurnosti, pa pored kriza koje su izazvane globalnim dešavanjima poput krize iz 2008.gone, covid krize i rata u Ukrajini, na enormnu inflaciju i ekonomsku nesigurnost mahom su uticali programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 - rekao je Krnić.
Dok se evropske integracije u Crnoj Gori često predstavljaju kao sinonim za napredak, stabilnost i bolji životni standard, najnoviji podaci Eurostata, prema riječima Krnića, pokazuju drugačiju sliku svakodnevice velikog broja građana. Prema tim podacima, čak 47,9 odsto stanovnika Crne Gore ne može da priušti neočekivani finansijski trošak, po čemu se Crna Gora, iako nije članica Evropske unije, nalazi ispred svih država članica po ovom negativnom pokazatelju.
- Podaci Eurostata govore da polovina građana ne može da priušti iznenadni trošak, dok druga polovina koja to može priuštiti ne znači da živi lagodan život - objasnio je Krnić.
On je ukazao da većina građana živi „od prvog do prvog“, bez obzira na visinu primanja.
- Većina građana živi od prvog do prvog u mjesecu, čak i oni sa značajnim primanjima da bi riješili stambeno pitanje uzimali su skupe kredite, a vidite kako su eksplodirale cijene na tržištu nekretnina. Ono što je kontinuitet svim vlastima u posljednjih 30 plus 6 godina to je produkovanje nesigurnosti kod građana, prije svega ekonomske nesigurnosti, a iz te nastaje sva druga nesigurnost. Mi uopšte nijesmo pripremljeni za bilo koju krizu - rekao je Krnić.
Podsjetio je i na posljedice ekonomske krize iz 2008. godine, kada su u Crnoj Gori zabilježeni pad zaposlenosti, pad investicija i rast javnog duga, kao i na period nakon kovid krize 2020–2021. godine, koji je obilježila visoka inflacija.
- Na krizu su nesporno uticali programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2, a nesporan je i globalan uticaj krize na Crnu Goru. Ono što je sporno kod naših vlasti je to što su neaktivne i ne razmišljaju o tome šta će se desiti i da li uopšte naša Vlada vidi kolika je politička nestabilnost u svijetu, šta ako se desi novi rat? Došlo bi do rasta nafte i to bi se sve odrazilo na nas, a taj reaktivni pristup je nekako znakovitost i ove vlasti i prethodnih vlasti, gdje uopšte ne anticipiraju, ne razmišljaju kako da se pripremimo za krize, kako da ostvarimo i opšti interes i dobrobit u vremenima krize ukoliko se kao mali sistem prilagodimo. Ne koristimo prednosti koje imamo - zaključio je Krnić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Krnić: Kontinuitet vlasti u Crnoj Gori je produkovanje nesigurnosti kod građana koji nijesu spremni ni za jednu krizu

Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Mjesne zajednice nijesu tehničko pitanje, već prva linija demokratije, saopštio je odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić, povodom izbora predsjednika mjesnih zajednica u v.d. stanju.
“Upravo zato način na koji vlast postupa prema njima razotkriva njen stvarni odnos prema zajednici. Umjesto da organizuje izbore u mjesnim zajednicama, na šta se sama obavezala, vlast je krenula putem partijskog zauzimanja prostora koji bi morao pripadati građanima. Imenovani su vršioci dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica, bez elementarno adekvatne konsultacija sa zajednicom i uprkos jasno iskazanoj većinskoj volji u pojedinim mjesnim zajednicama”, izričit je Krnić.
Sve ovo je, kaže, formalno moguće jer je vlast izmjenama Odluke o mjesnim zajednicama omogućila da se predsjednici savjeta mjesnih zajednica biraju u v.d. mandatu od strane skupštinskog odbora, na predlog predsjednice Skupštine, bez rasprave na plenumu.
“Time je građanima oduzeto pravo da biraju, a Skupštini dato pravo da odlučuje punim legitimitetom. Simbolične nadoknade za predsjednike savjeta mjesnih zajednica dodatno poručuju da se ne želi snažna, odgovorna lokalna samouprava, već struktura koju vlast može podrediti svojoj političkoj volji. To radi ista ona vlast koja je glasala protiv i da predsjednici mjesnih zajednici budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada”, naveo je Krnić.
Ovime, kako kaže, aktuelna podgorička vlast potvrđuje tezu, bježeći od izbora, da namjerava da mjesne zajednice pretvori u partijsku ispostavu.
“Time nije samo prekršeno obećanje, već je unaprijed u značajnoj mjeri obesmišljen i svaki budući izborni proces za predsjednike savjeta mjesnih zajednica. Čak i ako bi se izbori naknadno organizovali, a trebalo ih je sprovesti u četrdeset mjesnih zajednica do maja naredne godine, stvorena je očigledna “institucionalna prednost” za one koji su već postavljeni u v.d. statusu”, navodi Krnić.
Posmatrajući ovaj šablon komunikacije, kaže on, ne čudi što se od problema do problema građani postavlaju sa velikim nepovjerenjem prema aktulenoj vlasti.
“Rješenje je upravo u organizovanju direktnih izbora u mjesnim zajednicama bez v.d. demokratije, već sa glasovima građana. Upravo iz ovog razloga Preokret je već podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti amandmana koji ovoj vlasti omogućava da određuje predsjednika savjeta MZ bez neposrednih izbora”, zaključio je Krnić.

500x500

1250x600

1084x550

Krnić: Građanima oduzeto pravo da biraju predsjednike MZ

Vlast u Podgorici, koja se zaklinjala u demokratiju i učešće građana, nastavila je istim putem svojih prethodnika sa namjerom da partijski kontroliše rad mjesnih zajednica čime obesmišljava njihovu suštinu, navodi odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić.
- Umjesto da, kako su sami propisali i izglasali, u roku od 12 mjeseci organizuju izbore za organe mjesnih zajednica, oni su „na mala vrata“ sebi omogućili da cijeli proces pretvore u karikaturu. Odboru za izbor i imenovanja i predsjednici Skupštine data su ogromna ovlašćenja da samovoljno postavljaju vršioce dužnosti predsjednika Savjeta mjesnih zajednica, čime su građane potpuno izbacili iz odlučivanja - navodi Krnić u saopštenju.
Ni rok od 30 dana koji su sami odredili za tu aktivnost, kako kaže, nijesu poštovali, a ni tamo gdje su se građani pisano izjasnili koga žele za predsjednika savjeta, njihova volja nije vrijedna ni papira na kojem je napisana.
- Jasno je da lokalna vlast ne želi participaciju, već partijsku podobnost. Očigledno im je cilj da od mjesnih zajednica naprave partijske ispostave, a ne mjesta gdje ljudi slobodno odlučuju o svom okruženju. Koliko vlast poštuje građane i njihove predstavnike, pokazuje i činjenica da su odbili predlog Preokreta da predsjednici savjeta mjesnih zajednica budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada, dok su im za rad odredili 100 eura. Poruka je jasna „niste tu da doprinosite, već da nas slijedite - navodi on u saopštenju.
Preokret ističe da je ovakva praksa ne samo sporna već i opasna po demokratiju.
- Vlast koja se boji građana i njihove riječi pokazuje da je nesigurna u sebe i u ono što radi. Zato ćemo se dosljedno zalagati da se mjesne zajednice vrate građanima, da u njima ljudi odlučuju o prioritetima u svojoj sredini, a ne partijski komesari. S tim u vezi nam predstoji borba da zajedno sa građanima krenemo u oslobađanje mjesnih zajednica od ovog nauma koji je na korist partijskih struktura vlasti, ali štetan po instrumente zaštite interesa zajednice - zaključuje Krnić u saopštenju.

Krnić: Vlast u Podgorici želi da kontroliše mjesne zajednice i od njih da napravi partijske ispostave

Prije dva mjeseca, Podgorica je dobila Odluku o mjesnim zajednicama koja je predviđala neposredne izbore za mjesne zajednice i veće učešće građana, saopšteno je iz Preokreta.
- Ipak, amandman gradonačelnika, zamišljen kao tehnički, doveo je do nastavka stare prakse samovolje – sada čak i unaprijeđene. Partijskozauzimanje mjesnih zajednica biće još drastičnije - ocjenjuje Mirza Krnić, odbornik Preokreta.
Preokret je, kako navodi, na inicijativu građana inicirao da legitimni i od strana građana podržani kandidati vode mjesne zajednice i u prelaznom periodu, ali su od rukovodstva Skupštine saznali da to nije moguće.
- Tako dolazimu u situaciju da će rukovodstvo Skupštine Glavnog grada samo predložiti 40 kadrova za vršioce dužnosti predsjednika mjesnih zajednica, bez izbora, bez roka trajanja mandata i bez javne rasprave. U tom procesu Odbor za izbor i imenovanja postaje alat za legalizaciju partijsko porobljavanje mjesnih zajednica - ističe Krnić.
Prava promjena, kako kaže, ne dolazi zamjenom imena i tabli, već raskidom sa starim navikama.
- Sve drugo je obmana. Umjesto demokratije, dobijamo još dublju partitokratiju – sa novim potpisom - zaključuje Krnić.

Krnić: U Podgorici fingiraju demokratiju a produbljuju partitokratiju

Pokret Preokret zahtijeva da u Statut Glavnog grada Podgorica bude uvrštena odredba prema kojoj će biti zabranjena privatizacija preduzeća "Vodovod i kanalizacija", ali i vodovodnih instalacija.
To je saopštio lider Preokreta Srđan Perić navodeći da će, ako njihova inicijativa ne prođe, pokrenuti pitanje referenduma na nivou grada.
- Upozoravamo da u uslovima ekonomske nesigurnosti i neodgovornog upravljanja postoji realna opasnost da se voda - osnovni uslov života - prepusti privatnim kompanijama, čiji je jedini cilj profit - kazao je Perić.
Odbornik Preokreta Mirza Krnić predstavio je podatke o radu pomenutog preduzeća, navodeći kako im fizička i pravna lica duguju gotovo pet miliona eura, pri čemu gubici na mreži iznose 40 odsto.
- Prema finansijskim iskazima Vodovod i kanalizacija je imao minus u poslovnom rezultatu prethodne godine od 878,885 eura, godinu ranije 1,7 miliona eura, a primjera radi, 2019. godine je poslovni rezultat bio u plusu oko 1,2 miliona eura. To ne znači da je tada bilo sjajno stanje, daleko od toga, ali govori da se ide iz lošeg u gore - kazao je Krnić.

Preokret: Zabraniti privatizaciju Vodovoda, stvara se neopravdani narativ da je to nužnost

Glasanje za Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata je čist akt gaženja opšteg interesa, kojim se stranim investitorima daju zemlja, komunalna infrastruktura i podastire pravni sistem – bez konkursa, bez stvarne kontrole, bez minimuma zaštite domaćih interesa, poručuje Mirza Krnić iz pokreta Preokret.&nbsp;
- U manje od mjesec sa ključnih adresa vlasti smo slušali obećanja efekata investicije koji "skaču" sa 30, na 35, dok po riječima projektovanog investitora stvarna investicija može biti oko 2,5 milijarde eura i to za 15 godina- kazao je Krnić.
Pritom, dodaje on, nema argumenta za isplativost ovakvih ustupaka – samo otvorena vrata za ekstremno povlašćeno investiranje, bez rizika, širom Crne Gore.&nbsp;
- Dodajemo da ovaj posao nema realno obrazloženu dugoročnu opravdanost sa stanovišta promocije i zaštite domaćih interesa na polju ekonomije, planiranja prostora ili zaštite životne sredine. Naglašavamo da su investicije ne samo poželjne, već i potrebne, ali ne način da jedu našu supstancu- poručje Krnić ispred Pokreta Preokret.
Iz ovog Pokreta podsjećaju na to da su činioci ove vlasti, koji su dok su bili u opoziciji govorili o transparentnosti i zaštiti javnog dobra, danas sopstvenim glasovima guraju dogovor koji urušava sve te principe.&nbsp;
Ova odluka, poručuje, ne znači razvoj već prevaljivanja obaveza narednim generacijama.
- Umjesto prilike ostavljamo obaveze. Umjesto da investitor rizikuje, država garantuje. Ova situacija ide i u prilog tezi o nužnosti organizovanja referenduma o ovakvom pitanjima- dodaje Krnić.
Na kraju, da ovakve odluke više ne budu moguće, poručuje Krnić, mora se mijenjati sistem iz temelja.&nbsp;
- Ne samo da se ovakvi sporazumi ne ponavljaju, već da ih možemo opozvati – u ime javnog interesa. To je zadatak koji je od danas pred svima nama - zaključuje Krnić.&nbsp;

Krnić: Današnjim glasanjem vlast gazi ono što je branila dok je bila opozicija

Preokret se zalaže da dio budžeta Glavnog grada bude participativnog karaktera, odnosno da građani imaju mogućnost na to gdje se opredjeljuje dio sredstava iz gradske kase koju oni sami pune, izjavio je Mirza Krnić kandidat za odbornika na listi Preokret – "Ovako više ne može – Srđan Perić".
On poručuje da je decenijski ustanovljena samovolja partija dovela do toga da svaka vlast obećava i planira neizvodive projekte koje zapravo samo predstavljaju bježanje od nesposobnosti rukovodstva ne samo da rukovode gradom, već i da vladaju materijom osnovnog administrativnog funckionisanja.
Tako smo došli do toga, ističe Krnić, da budžet znači samo prostor za marketing, ali ne i za podsticaj za stvaranje uslova za bolji život građana: od kulture, rekreacije, umjetnosti, pa sve do subvencija za preduzetništvo, posbeno onog manjeg.
- Ujedno to bi bila prilika i da djelovi grada sa velikom populacijom skrenu pažnju na svoju potrebu za razvojem. Time bi funkcioneri bili obavezni ne samo prema užem gradskom jezgru, već i prema razvoju svih građana koji glasaju odbornike za Skupštinu Glavnog grada - naveo je Krnić.
Prema njegovim riječima, ne postoji opravdanje zašto Stari Aerodrom, Konik, Zlatica, Zagorič, Zabjelo, Donja ili Gornja Gorica čekaju komunalne sadržaje koje su, kako ističe, odavno trebalo da dobiju.
- Od sportskih terena, parkova, biciklističkih staza, zelenih pijaca ili drugog sadržaja za koji garađani smatraju da su im priritetni – a koje sada nemaju - dodao je Krnić.
U tom pravcu, saopštava Krnić, participativni budžet predstavlja priliku da građani učestvuju u kreiranju gradskog budžeta koji sami pune, a kojim se trenutno raspolaže onako kako partije nalažu – "a između ostalog i za potrebe partijskog zapošljavanja, pa sve do forsiranja projekata koje bi im služili za predizborne svrhe – dobri za reklamiranje, ali ne i da postanu stvarni u skorijoj budućnosti".
- Ovako više ne može, građani moraju biti dio odluke i kontrole u donošenju i sprovođenju odluka koje se tiču upravo njih. Ne postoji opravdanja da i u budućnosti bude tako - poručio je Krnić.

Krnić: Participativni budžet kao brana od samovolje partijskog rukovodstva

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: mirza-krnic