Zakon o privrednim društvima: Temelj za tržište ili zaklon za partijska uhljebljenja

Prijedlog zakona o privrednim društvima, o kojem je danas raspravljala Skupština, je od suštinskog značaja za cjelokupno privredno okruženje, saopštili su predstavnici predlagača, dok su iz opozicije ulkazali na i dalje prisutan problem partijskog zapošljavanja.

Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Renata Milutinović, kazala je u uvodnom izlaganju da taj pravni akt predstavja temeljni sistemski zakon iz oblasti privrednog prava u Crnoj Gori.

- Njime se detaljno uređuju svi ključni aspekti poslovanja preduzeća – njihovo osnivanje, organizacija, način upravljanja, restrukturiranje i prestanak rada - rekla je Milutinović.

Pored toga, kako je dodala, zakon reguliše i preduzetnike i djelove stranog društva koji posluju u Crnoj Gori.

- Ovaj zakon je od suštinskog značaja za cjelokupno privredno okruženje, jer postavlja pravila koja omogućavaju funkcionisanje tržišne ekonomije i garantuju zaštitu ekonomskih sloboda u skladu sa ustavnim opredjeljenjem države - poručila je Milutinović.

Važeći zakon je donesen 2020. godine i on je stavio van snage zakon iz 2002. godine, koji je bio zasnovan na anglo-američkoj pravnoj tradiciji.

Jedan od glavnih razloga donošenja novog zakona je, kako tvrde predlagači, potreba usklađivanja crnogorskog sistema sa evropskom legislativom.

- Kako Crna Gora teži EU, naše kompanijsko pravo treba da je u potpunosti usaglašeno sa direktivama EU, što predstavlja i preduslov za zatvaranje Poglavlja 6 – Privredno pravo - objasnila je Milutinović.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da su poslanici ove zakone dobili prije par dana.

- Ovaj zakon ima 600 i nešto članova i ja sam to na Odboru rekao. Ne želim da svoj profesionalni integritet na taj način tretiram kad ne mogu do kraja da pročitam zakonski tekst, ne želim ni da govorim površno - rekao je Mugoša.

On je naveo da zna koliko je teško bilo to napisati, da je u pitanju dugotrajan proces, gdje je trebalo toliko uredbi i direktiva implementirati.

- Suština primjedbi je – dajte još našim partijskim ljudima da budu u odborima direktora. S druge stane, ista ta većina drastično atakuje na privatne kompanije. To smo vidjeli kroz izmjene Zakona o porezu na dobit preduzeća - kazao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, s jedne strane štite se politički partijski feudi, po cijenu da se neke direktive krše samo da bi ostali još na pozicijama, a s druge stane se maksimalno urušava privatni sektor da bi finansirali glomazni državni aparat.

- U prvih pola godine nikad drastičnija situacija, jer je pokrivenost uvoza izvozom 13 odsto. Mi kad treba da jačamo našu privredu, da im pomognemo, da podstičemo izvoz, mi atakujemo na te kompanije - ocijenio je Mugoša.

Poslanica Pokreta Evropa sad, Nađa Laković, rekla je da želi da se bavi društvima sa ograničenom odgovornošću, koja se popularno nazivaju jedan EUR firme.

- Situacija na terenu nije sjajna, prema dostupnim informacijama. Broj ovakvih firmi premašuje 15 hiljada, a moguće i više, koje su osnovali strani državljani - navela je Laković.

Prema njenim riječima, posebno zabrinjava odnos prema državi i zakonima.

- Svi smo svjesni da je veliki broj osnovan ne zbog stvarnog poslovanja, nego zbog povoljnosti koju naš zakon omogućava, minimalnog osnivačkog kapitala od jednog EUR. To se često koristi kao pravni mehanizam za dobijanje boravišne radne dozvole, a poslovanje se svodi na formalnost - precizirala je Laković.

Ona smatra da treba preispitati tu praksu kako bi razlikovali one koji žele da doprinose privredi od onih koji zloupotrebljavaju sistem.

- Država mora zaštititi javne finansije i građane - dodala je Laković.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Mihailo Anđušić, kazao je da će se jedan dio poslanika, kojima su, kako je rekao, puna usta meritokratije i poštenja, potruditi da iskroje ovo zakonsko rješenje tako da će sve suštinske izmjene, koje treba da dovedu do profesionalizacije funkcionisanja preduzeća, u državnom vlasništvu prije svega, biti obrisane, ako se to prihvati.

- Sad je na vama predlagačima, Vladi i na predstavnicima parlamentarne većine, da nam kažete da li vam je prihvatljivo da usvojimo ovo zakonsko rješenje, ali da stanje u ovoj oblasti ostane isto - rekao je Anđušić.

On smatra da je neke norme u zakonu trebalo malo testirati, a ne ući prebrzo u ovako ozbiljne izmjene.

- U praksi će biti teško sprovesti određene norme - tvrdi Anđušić.

Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, kazao je da je u Crnoj Gori i dalje prisutan problem partijskog zapošljavanja.

- Umjesto da pravimo nešto što je veća konkurentnost crnogorske privrede i umjesto da se borimo da državna preduzeća imaju profesionalne i stručne menadžmente, neko se dosjetio da je bolje da mi sačuvamo upravne odbore i da tu ostane stručni partijski kadar, a da zaboravimo na profesionalni menadžment - zaključio je Konatar.