<article>Jedna osoba povrijeđena je u saobraćajnoj nezgodi koja se danas, oko 13:50 sati, dogodila na Bečićkom bulevaru, u mjestu Boreti, prenosi Portal RTV Budva.Kako su kazali iz budvanske policije za ovaj medij, u nezgodi je učestvovalo jedno vozilo.- Vozač se žalio na povrede, nakon čega je vozilom Hitne medicinske pomoći prevezen na ljekarski pregled - kazali su iz policije.Uzrok saobraćajne nezgode za sada nije poznat.</article>

Jedna osoba povrijeđena je u saobraćajnoj nezgodi koja se danas, oko 13:50 sati, dogodila na Bečićkom bulevaru, u mjestu Boreti, prenosi Portal RTV Budva.
Kako su kazali iz budvanske policije za ovaj medij, u nezgodi je učestvovalo jedno vozilo.
- Vozač se žalio na povrede, nakon čega je vozilom Hitne medicinske pomoći prevezen na ljekarski pregled - kazali su iz policije.
Uzrok saobraćajne nezgode za sada nije poznat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budva

saobraćajna nezgoda

Hronika

Budva: Automobil se prevrnuo na krov, povrijeđen vozač

Mještani park šume Zagorič obustavili su saobraćaj na pola sata na kružnom toku na Zlatici, protestujući zbog toga što im je Sud donio odluku da plate zemljište porodicama Vučinić i Stamatović čije je zemljište, a kamate su veće od cijene otkupa zemljišta koje se kreće od 35 do 75 eura po kvadratnim metru.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/mjestani-park-sume-zagoric-na-pola-sata-blokiraju-kod-ulaza-na-auto-put-traze-prijem-kod-spajica">Kako prenosi Pobjeda</a>, njima su se na blokadi, koja je trajala od 15 do 15:30 sati, pridružili i mještani Malog brda, negodujući zbog previsoke cijene zemljišta na tom prostoru, a otkup je preduslov da bi mogli da legalizuju svoje kuće.
- Građani se nijesu ovdje okupili jer im je merak da prave problem onima koji su u prolazu. Došli smo ovdje jer nam je to jedina varijanta da skrenemo pažnju vlasti i institucijama da nam pomognu da dođemo do pravde. Bespomoćni, iako se borimo već duže vremena. Evo već 10 godina molimo da nam neko pomogne. ne tražimo ništa nenormalno, već ono što nas sljeduje. Sadašnja vlast nam kaže da nas ne interesuje što je bilo tada. Ako vlast hoće da ne ometamo jedni druge, tražimo da nas primi premijer Milojko Spajić. Ali ne radi televizije, već da nas zaista sasluša. niko nas do sad nije saslušao i rekao ovdje smo mi pogriješili, ovdje vi i da svako snosi svoje greške - kazao je predstavnik mještana park šume Zagorič Radovan Jeremić.
On tvrdi da su presude nezakonite, za šta oni imaju dokaze.&nbsp;
- Mi hoćemo da platimo ono što je po zakonu. Visoke su kamte i sudski troškovi. Mi želimo da platimo plac, a cijena se kretala od 35 do 75 eura. To je za nas prihvatljiva cijena i molimo premijera da nas primi kako bismo mu objasnili da je porodicama Vučinić i Stamatović nezakonito vraćena zemlja - kazao je on.
Ukoliko ih niko ne pozove na razgovor , mještani park šume poručuju da će nastaviti proteste.
Kako navode, narednih sedam dana blokiraće kružni tok po pola sata. Ukoliko ih ne primi na razgovor premijer Milojko Spajić, kažu da će od narednog ponedjeljka protestovati na ovom kružnom toku po sat.
Smatraju da bi prihvatljiva cijena otkupa zemlje u park šumi Zagorič trebalo da bude 35 eura po kvadratu i da ih oslobide sudskih troškova.
Predstavnik mještana Malog brda Gordan Grdinić, koji je pružio podršku mještanima park šume, kaže da su i oni u sličnim priblemu. Cijena koja je ranije procijenjena je oko 130 eura, a sada po nezvaničnim informacijama ide oko 300 eura.
Očekuju da ih na razgovor primi gradonačelnik Saša Mujović ili neko od njegovih zamjenika. Kako navodi, mještani Malog brda smatraju da je realna cijena otkupa državnog zemljišta, na kojem su sagradili kuće, od 30 do 50 eura.
Podršku su pružili i mještani Kakaricke gore koji, kako navodi jedan od njih Mladen Radević, imaju sličan problem.

Mještani Park-šume Zagorič na pola sata blokirali kod ulaza na auto-put, traže prijem kod Spajića

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 121,7 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 121,7 hiljada vozila

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović ukazao je da je mještanin Botuna Bojan Terzić, koji se ističe kao predvodik blokada protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u tom naselju, bio na odborničkoj listi Demokratske partije socijalista (DPS) 2018. godine.
- Gospodin Terzić se 2018. zalagao za izgradnju kolektora kao glavnu investiciju u Zeti. Tada je bio na listi DPS-a… Sada je jedan od organizatora protesta protiv istog tog kolektora - naveo je Janović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FToni_Janovic%2Fstatus%2F2012852712883302755&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Terzić je i sa današnje blokade na kružnom toku ka Aerodromu Podgorica pozvao nadležne na razgovore, ali uz zahtjev da se prije toga uklone mašine sa lokacije na kojoj je prediđeno da se gradi postrojenje.
On je kazao da su vratili 30-40 mašina sa kojima su danas na blokadu krenuli mještani Zete jer su, kako ističe, htjeli miran protest i ništa mimo onoga što su najavili.
- Spriječili smo ljude da dođu traktorima i građevinskim mašinama. Koliko ćemo uspjeti to dalje, ne znam. Svi smo za mirne proteste i pregovore. U narednom periodu što se god desi, odgovorne su vlasti Podgorice i Vlada koja ne čuje ove vapaje - poručio je Terzić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-peti-dan-blokade-zecani-protestuju-na-kruznom-toku-ka-aerodromu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Janović: Terzić se sa DPS-om 2018. zalagao za kolektor, sada je jedan od organizatora protesta

Transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju kolateralna šteta kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave i konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću, kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Mirković.
Mirković je to rekao Agenciji MINA, komentarišući to što je crnogorski parlament na kraju decembra usvojio veliki broj zakona, neke i bez skupštinske rasprave.
– Ipak, svjedoci smo da se neki važni zakoni ili izglasavanja u parlamentu, a koja imaju političku težinu za konstituente vlasti, veoma dugo ne mogu usvojiti, pa je zaključak da postoji ozbiljna razlika u pristupu onome što jesu realne potrebe i državni i javni interesi i onome što su interesi partija koje čine vlast – naveo je Mirković.
On je ukazao na to da je intenzivna dinamika rada Skupštine u velikoj mjeri uslovljena procesom evropskih integracija, a što je definisano i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i Reformskom agendom.
Na političkoj ravni, kako je dodao, tu je ambiciozan plan Vlade i premijera Milojka Spajića da do kraja ove godine privremeno zatvore sva pregovaračka poglavlja.
– Naravno, svemu tome je dinamiku dala EU, jer je jedan od njenih fokusa sada i politika proširenja u čemu se mnogo novih šansi otvara za Crnu Goru, uključujući pored političkih prilika i značajna finansijska sredstva za svaki reformski korak – rekao je Mirković.
Kako je istakao, da bi se zaista došlo do cilja, neophodne su brojne i kompleksne zakonske reforme.
– A imajući u vidu kampanjski pristup zadacima od strane donosilaca odluka, nije iznenađenje da se mnogo toga završava onda kada dođe posljednji rok – naveo je Mirković.
On je kazao da je očekivano povećanje broja zakona koje Skupština treba da usvoji do jeseni, jer je broj poglavlja planiranih za zatvaranje u ovoj godini rekordan.
– Međutim, takav tempo nosi ozbiljne rizike po kvalitet zakonskih rješenja. Kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave, konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću i bez dovoljno vremena za amandmansko djelovanje, transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju već hronična kolateralna šteta – ocijenio je Mirković.
On je kazao da na to treba dodati i različite političke trgovine, koje su, kako je rekao, nosiocima vlasti nerijetko iznad retoričke posvećenosti reformama koje iziskuje proces evropskih integracija.
– Na to ukazuju i konstrukcione greške koje se pokušavaju u posljednji čas uključiti u zakonske tekstove, kao i činjenica da neki važni zakoni veoma dugo čekaju dok traju pregovori konstituenata vlasti oko sasvim drugih pitanja – naveo je Mirković.
Prema njegovim riječima, to jasno ukazuje na raskorak između stvarnih javnih i državnih interesa i partijskih interesa onih koji čine parlamentarnu većinu.
Na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, Mirković je odgovorio da postoji realan rizik da se u takvim okolnostima usvajaju neprecizna, nedovoljno razrađena ili normativno manjkava zakonska rješenja.
Kako je kazao Mirković, greške koje se naprave u fazi donošenja zakona često se kasnije ispostave kao skupe i teško popravljive.
– U kontekstu evropskih integracija, loša zakonska rješenja mogu dovesti i do ponovnog otvaranja nekog od privremeno zatvorenih pregovaračkih poglavlja, što bi bio ozbiljan politički i institucionalni udarac – upozorio je Mirković, dodajući da takođe postoji opasnost da Crna Gora uđe u EU sa formalno usklađenim, ali suštinski nefunkcionalnim propisima.
On je rekao da su takva iskustva imale i neke novije članice EU koje su bile na „brzoj traci“, navodeći da to nije dobro ni za funkcionalnost države, niti njen ugled u EU.
Govoreći o parlamentarnoj kontroli, Mirković je ocijenio da je kontrolna funkcija Skupštine vrlo slaba.
– A onda kada se i pokušava demonstrirati, uglavnom se odnosi na dio „igara“ u čijoj osnovi su partijski interesi, a mnogo manje demokratski nadzor nad izvršnom vlašću.
Na pitanje šta broj održanih kontrolnih saslušanja u prošloj godini, kojih je prema podacima Centra za demokratsku tranziciju bilo 13, govori o kontrolnoj ulozi Skupštine, Mirković je odgovorio da broj saslušanja sam po sebi nije dovoljan pokazatelj efikasnosti.
– Iako je u prošloj godini bilo nešto više kontrolnih saslušanja nego u prethodnim, ostaje činjenica da je ovaj saziv Skupštine, kroz suštinski nedemokratsko djelovanje parlamentarne većine, uveo praksu uskraćivanja prava koje opozicija ima još od 2010, a kojima im se garantuje određena prohodnost inicijativa za kontrolna saslušanja – naveo je on.
Mirković je kazao da, kada se govori o tom pitanju, treba imati u vidu i originalne inicijative i njihov sadržaj, odnosno da li su one obesmišljene ili su predstavljale iskorak u onim pitanjima za koje su inicirane.
Odgovarajući na pitanje da li i u kojoj mjeri drugi organi vlasti poštuju parlamentarnu kontrolu, on je rekao da izostanci premijera sa Premijerskog sata i način na koji se prema toj instituciji odnosio kada bi se pojavio, ukazuju na ozbiljno potcjenjivanje uloge Skupštine, naročito njene kontrolne funkcije.
– Kada se tome doda neodazivanje vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na kontrolna saslušanja, jasno je da prema Skupštini ne postoji poštovanje ni od drugih aktera nad kojima treba da vrši određeni nadzor – kazao je Mirković.
On je ocijenio da za sve to najveću krivicu nosi Skupština, koja je, kako je rekao, dopustila da ima takvu poziciju koja je kao instituciju ponižava.
– I to se ne nadoknađuje povremenim prijetnjama, poput poruke – mi smo vas izabrali, mi ćemo vas i smijeniti. Dobro bi bilo da se svi akteri sjete da su i sami izabrani voljom građana i da isto tako mogu biti smijenjeni već na narednim izborima, koji nijesu daleko – naveo je Mirković.
Na pitanje zašto Crna Gora još nema Zakon o Skupštini, on je kazao da političkim akterima u crnogorskom parlamentu ne odgovara usvajanje tog pravnog akta.
– Najkraći odgovor je: zato što političkim akterima u Skupštini to ne odgovara. Zakon o Skupštini bi jasnije uredio unutrašnju organizaciju, prava i obaveze poslanika, ali i uveo mehanizme odgovornosti i sankcionisanja – naveo je Mirković.
Takav zakon bi, kako je istakao, ojačao institucionalni integritet Skupštine, ali bi istovremeno ograničio prostor za političke zloupotrebe i neodgovorno ponašanje poslanika.
– Upravo zbog toga, politička volja za njegovo donošenje i dalje izostaje, ali je to i veoma dobar indikator karaktera vlasti, odnosno ograničenja njihovog demokratskog kapaciteta – zaključio je Mirković.

Budva: Automobil se prevrnuo na krov, povrijeđen vozač

Tagovi

Mještani Park-šume Zagorič na pola sata blokirali kod ulaza na auto-put, traže prijem kod Spajića

Kroz Sozinu prošlo 121,7 hiljada vozila

Janović: Terzić se sa DPS-om 2018. zalagao za kolektor, sada je jedan od organizatora protesta

Mirković: Transparentnost kolateralna šteta "brzih zakona"

PRATITE TVe UŽIVO