CGO: Ovo nije samo pitanje jedne javne nabavke, već test spremnosti institucija da pokažu da zakon važi jednako za sve

Duže od dvije i po godine Specijalno državno tužilaštvo pokušava da se riješi krivične prijave protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića kojom se tereti za zloupotrebu službenog položaja, odnosno pronevjeru ukupno 76.464 eura, iznos koji je uplaćen za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II.

Sada bivša specijalna tužiteljka Nataša Bošković prvo je pokušala da se oslobodi ovoga predmeta - ocijenila je da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi i dva puta je odbacila krivičnu prijavu kao neosnovanu.

Vrhovno državno tužilaštvo, međutim, i drugi put je, krajem decembra prošle godine, uvažilo žalbu podnosioca prijave, tako da će specijalni tužioci ponovo morati da se pozabave ovim slučajem. 

SPECIJALNO TUŽILAŠTVO ĆUTI

Portal ETV uputio je pitanja Specijalnom tužilaštvu, ali nijesmo dobili odgovor.

Specijalna tužiteljka Bošković u međuvremenu je u decembru prošle godine podnijela ostavku, tako da će u ovom predmetu sada postupati drugi tužilac.

Krivičnu prijavu protiv Asanovića podnio je zviždač iz CGES-a, kojem je Upravni sud, nezabilježeno u demokratskim državama, ukinuo status zaštite, a nakon što je protiv odluke bivše uprave Agencije za sprječavanje korupcije postupak pokrenuo aktuelni potpredsjednik Savjeta ove institucije koji je i advokat CGES-a Mladen Tomović. Interesantno je da nova uprava ASK-a na čelu sa vršiocem dužnosti direktora Dušanom Drakićem, kojem je Tomović prijatelj i advokat, nije Upravnom sudu dostavila kompletnu dokumentaciju u slučaju zviždača iz CGES-a, što je, kako vjeruje zviždač, bio i presuđujući razlog da mu sud ukine status zaštite.

Drakić je, inače, ubrzo pošto je sjeo u direktorsku fotelju, u izjavi za Portal ETV zaprijetio zviždaču da će njegov slučaj biti preispitan?!

Osim toga, Drakić skoro 15 mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i ASK ponovo donese odluku slučaju zaštite zviždača iz CGES-a. 

A u prijavi dostavljenoj u septembru 2023. zviždač je Specijalnom tužilaštvu ukazao na dvije isplate koje je odobrio izvršni direktor CGES-a Asanović, u ukupnom iznosu od 76.464 eura – prva, donacija MZ Gornji Pobori II za sanaciju puta, krajem 2021. godine - 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić, takođe za sanaciju puta u Gornjim Poborima II, vrijednosti 46.464 eura sa pdv-om.

Obije uplate odnosile su se na sanaciju lokalnog puta oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo, a zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenom poslu, jer je put saniran dvije godine ranije, pošto je dalekovod prošao kroz selo.

SVJEDOČENJA – POTVRDA PRIJAVE

U prijedlogu za donaciju, koji je Asanović uputio Odboru direktora, pisalo je da 30.000 treba uplatiti MZ Gornji Grbalj (Opština Kotor), ali je donacija uplaćena MZ Gornji Pobori II (Opština Budva). 

- Na taj način su htjeli da prikriju da su pare dali za posao koji je završen skoro dvije godine ranije – kategoričan je zviždač.

Članovi Odbora direktora, kaže on, kad su davali izjave Specijalnom policijskom odjeljenju, pokušali su da ovu kontradiktornost opravdaju navodnom greškom, koja je, kako su rekli, ispravljena na samoj sjednici Odbora. 

- To nije istina, što potvrđuju i same njihove izjave. Posebno su upečatljiva nepodudaranja izjava D. Đ. i N. P. koji su sastavljali prijedlog donacije i potpisali ga. D. Đ. je na saslušanju kazao da je N. P. obavijestila Odbor direktora o navodnoj grešci, a ona je rekla da je to uradio neko drugi, ali se ne sjeća ko. Ako je to bilo tako, a nije, to bi moralo biti navedeno u zapisniku sa sjednice Odbora direktora – kaže zviždač za Portal ETV. 

Ističe i da je vještak, kojeg je angažovalo Specijalno tužilaštvo, zaključio da MZ Gornji Pobori II nema potrebnu dokumentaciju - projekat, dnevnik, nadzor i kontrolu donacije od 30.000 eura.

- Njegova ocjena je da su ta sredstva mogla biti utrošena za sanaciju predmetne saobraćajnice, ali da u dostupnoj dokumentaciji ne postoji izričita potvrda da je realizovano na taj način – dodaje on.

Izričit je i da svjedočenje vlasnika firme „Akropolis“ doo iz Nikšića Ranka Bjeletića, pred Specijalnim policijskim odjeljenjem, potvrđuje navode njegove prijave o pronevjeri javne nabavke za sanaciju puta u iznosu od 46.464 eura, kao i da iz onoga što je rekao proizilazi da je neko krivotvorio dokumentaciju.

NIKO NE ZNA OTKUD „CAR INVEST“ U PAPIRIMA

- On je kazao da njegova firma nije radila posao za koji je zaključila ugovor sa CGES-om, nego je on, nakon obilaska terena i postavljenih uslova od strane mještana, odlučio da predmetni posao ponudi Vladu Mirkoviću, predstavniku firme „Asfalt beton“ koji je prihvatio da izvede radove. Istakao je i da mu nije poznato zbog čega je u ugovoru navedeno da je podizvođač „Car invest“ (preduzeće bivšeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića p.a.), a ne „Asfalt beton“, te da on nije imao nikakvu komunikaciju sa firmom „Car invest“ – ističe zviždač.

Naglašava da bivša specijalna tužiteljka Bošković, međutim, nije razmatrala ove navode, već je u rješenju kojim je i drugi put odbila njegovu prijavu, navela da je taj posao završila firma „Akropolis“ doo iz Nikšića.

- Dakle, dok na strani 4 rješenja o odbacivanju krivične prijave postoji priznanje izvršnog direktora firme „Akropolis“ DOO iz Nikšića da njegova firma taj navodni posao nije ni radila, već da je te radove izvela druga ili treća firma, ostaje nejasno, na strani 7 se navodi je uvidom u građevinski dnevnik ustanovljeno da je izvođač navodnih radova firma „Akropolis“ DOO iz Nikšića – objašnjava zviždač.

Kategoričan je da je sve što je rađeno sa ovom javnom nabavkom nezakonito.

- Firma „Asfalt beton“ je učestvovala na tom tenderu i bila je trećerangirana – znači najskuplja, a onda njoj posao ustupa „Akropolis“, kao prvorangirani, da bi se na kraju ispostavilo da je posao radilo preduzeće „Car invest“. Protivzakonito je da firma koja na tenderu dobije posao, ustupi ga drugoj firmi, a tek je nezakonito da se na kraju, kao izvođač, pojavljuje treća firma – objašnjava zviždač.

PUT SANIRAN JOŠ 2020.

Da nikakve sanacije puta nije bilo i da je ona samo iskorišćena kao alibi za izvlačenje novca iz CGES-a, prema mišljenju zviždača, potvrđuje i dokumentacija ove kompanije koja se odnosi na projekat gradnje dalekovoda Lastva – Čevo, a iz koje, kako kaže, nedvosmisleno proizilazi da je sanacija puteva, pa i u MZ Gornji Pobori II, okončana početkom 2020. godine.

Objašnjava da je dalekovod Lastva - Čevo pušten u pogon u aprilu 2019. godine, a četiri mjeseca kasnije, 9. avgusta, CGES je raspisao dva tenderska postupka – jedan za sanaciju oštećenih lokalnih puteva u opštini Budva, procijenjene vrijednosti 200.000 eura sa PDV-om i drugi za sanaciju lokalnih puteva oštećenih u Prijestonici Cetinje, procijenjene vrijednosti 137.000 eura sa PDV-om.

U tenderskoj dokumentaciji, dodaje naš sagovornik, precizno je navedeno da se, u budvanskoj opštini, radi o sanaciji lokalnog puta Lapčići – Gornji Pobori u dužini od šest kilometara.

Navode njegove prijave, kaže on, potvrđuju i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine – u oba izvještaja je nedvosmisleno napisano da je sanacija lokalnih puteva u Opštini Budva završena.

Zviždač smatra da je neprihvatljivo da bivša specijalna tužiteljka nije saslušala Dragana Perunovića, rukovodioca projekta izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo, koji je, kaže on, direktno bio uključen u posao sanacije puteva u opštini Budva i to ne samo kao koordinator postupka, već i kao član Komisije postupka javne nabavke sprovedenog po tenderskoj dokumentaciji od 9. avgusta 2019. godine.

Spornim smatra i to što nije saslušala i druge zapošljene koji su učestvovali u izradi dva izvještaja.

CGES NE ŽELI DA KOMENTARIŠE

On ukazuje i na detalj da se Asanović na saslušanju pozvao na Zaključak Vlade Crne Gore broj: 07-734 od 28. 09. 2017. godine, kojim se „zadužuje Crnogorski elektroprenosni sistem AD da sagleda raspoložive mogućnosti i nađe adekvatna rješenja za prevazilaženje problema obustavljanja radova povezanih sa zahtjevima lokalnih zajednica i mještana za unaprjeđenje putne infrastukture koja se koristi tokom izvođenja projekta“.

- Dalekovod 400 kV Lastva - Čevo - Pljevlja (dionica Lastva – Čevo), pušten je u pogon 2. aprila 2019. godine. Sanacija lokalnih puteva u opštini Budva je završena početkom 2020. godine. Valjda je očigledno da u septembru 2021. godine, kada je podnešen prvi zahtjev za pomoć od predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Gornji Pobori II – Miodraga Ivanovića, nema i ne može biti obustavljanja radova povezanih sa zahtjevima lokalnih zajednica, jer je dionica dalekovoda od Lastve do Čeva zavšena i puštena u pogon skoro dvije i po godine ranije – objašnjava sagovornik Portala ETV.

Iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nijesu odgovorili na naša pitanja.

- U odnosu na sve navode iz Vaših pitanja, ovim putem Vas informišemo da je CGES dostavio detaljna izjašnjenja i svu traženu dokumentaciju Specijalnom državnom tužilaštvu u više navrata, a koje je, kao što ste i upoznati, odbacilo krivičnu prijavu. Takođe, kako je navedeni predmet prema Vašim informacijama i dalje u postupku pred nadležnim organima, jer se rješenje o odbačaju, kao i odluka o pritužbi ne dostavljaju prijavljenom, već samo podnosiocu prijave, CGES se ovim povodom više neće oglašavati do konačne odluke državnih organa – saopštili su Portalu ETV iz ove državne elektroenergetske kompanije.

CGO POMNO PRATI SLUČAJ

I NVO Centar za građansko obrazovanje prati slučaj sporne javne nabavke CGES-a i putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, kako su nam kazali, tražili su od ovog državnog preduzeća „relevantnu dokumentaciju, ali ona do danas nije dostavljena u obimu koji bi omogućio potpunu i nezavisnu analizu iznijetih tvrdnji“. 

- Zbog toga je CGO pokrenuo žalbeni postupak pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP). Međutim, iako je AZLP usvojio žalbu i naložio CGES-u da ponovo odluči i dostavi tražene informacije, CGES je i u ponovljenom postupku odbio zahtjev, uz obrazloženje da je u toku sudski postupak i da je CGO navodno stranka u tom postupku. Naglašavamo da je ta tvrdnja netačna, jer CGO nije stranka ni u jednom sudskom postupku sa CGES-om. Dodatno, u obrazloženju se poziva i na postupak koji se vodi pred SDT-om, što ukazuje na nerazlikovanje sudskog i tužilačkog postupka – odgovorili su Portalu ETV iz CGO na pitanja koja smo im uputili.

Podsjetili su da su još u septembru 2025. godine „zatražili dokumentaciju koja se odnosi na finansijske transakcije i odluke vezane za predmetnu javnu nabavku, uključujući naloge za plaćanje, ugovore, zapisnike i tonske zapise sjednica Odbora direktora“. 

- Nedostavljanje ovih informacija dodatno produbljuje sumnje u transparentnost postupanja u ovom slučaju. Navodi koje je iznio zviždač ukazuju na potencijalno ozbiljna kršenja zakona, uključujući moguću zloupotrebu službenog položaja i nenamjensko trošenje javnih sredstava. Zbog toga smatramo da je od ključne važnosti da nadležne institucije, prije svega SDT, sprovedu temeljnu, nepristrasnu i transparentnu istragu – poručili su iz CGO.

Posebno je, ističu oni, zabrinjavajuća činjenica da je krivična prijava u dva navrata odbačena, dok je Vrhovno državno tužilaštvo oba puta naložilo ponovno postupanje. 

- Takav razvoj događaja dodatno naglašava potrebu za ozbiljnim i dosljednim razmatranjem navoda iz prijave. Ukoliko želimo da ohrabrimo zviždače da prijavljuju zloupotrebe i zaštite javni interes, neophodno je da njihove prijave budu efikasno i temeljno ispitane. Suprotno tome, dugotrajni i neefikasni postupci mogu dovesti do njihove dodatne izloženosti, uključujući materijalnu i nematerijalnu štetu – naglasili su oni.

CGO će, poručili su, nastaviti da pomno prati ovaj slučaj i insistira na punoj transparentnosti i odgovornosti svih uključenih aktera, imajući u vidu značaj zaštite javnog interesa i povjerenja građana u institucije.

- U konačnom, ovo nije samo pitanje jedne javne nabavke, već test spremnosti institucija da pokažu da zakon važi jednako za sve i da se štite oni koji ukazuju na zloupotrebe, a ne da se takvi pojedinci izlažu pritisku i progonu, kao što ovdje imamo primjer – zaključili su iz CGO.