Nakon nedavnih bjekstava lica obuhvaćenih sudskim postupcima i javnih nesuglasica između predstavnika bezbjednosnog i pravosudnog sistema, građani Crne Gore s pravom očekuju jasne i odgovorne reakcije nadležnih institucija i političkih nosilaca vlasti, poručili su iz Udruženja građana STEGA, pozivajući na hitne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa za operativnu koordinaciju.
Samo sedam dana nakon bjekstva pravosnažno osuđenog Miloša Medenice, biivša specijalna tužiteljka Lidija Mitrović, osuđena na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, nije se javila na izdržavanje kazne, zbog čega je za njom raspisana međunarodna potjernica.
Ovim povodom, Udruženje građana STEGA, polazeći od potrebe očuvanja povjerenja u institucije i stabilnosti sistema, smatra da je izostanak hitnog reagovanja ključnih državnih tijela teško razumljiv i zabrinjavajući.
Višednevna tišina ključnih aktera sistema, smatraju, ostavlja prostor za nesigurnost i dodatno narušava povjerenje u sposobnost države da koordinisano odgovori na bezbjednosne izazove.
- U vremenu kada je Crna Gora na pragu ostvarenja svog strateškog cilja - punopravnog članstva u Evropskoj uniji - od posebne je važnosti da sve institucije sistema djeluju sinhronizovano i odgovorno. To se naročito očekuje od bezbjednosnog sektora, čija stabilnost i koordinacija predstavljaju jedan od ključnih pokazatelja institucionalne zrelosti države - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
Ističu da, u trenucima kada se otvaraju ozbiljna pitanja funkcionisanja sistema, javnost ne smije ostati bez jasnih poruka stabilnosti i odgovornosti.
- Upravo tada liderstvo podrazumijeva vidljivost, odlučnost i spremnost da se preuzme odgovornost - a ne povlačenje iz javnog prostora - naglašavaju u STEGA-i.
Građani, kako kažu, ne očekuju nepogrešiv sistem, "ali imaju pravo da očekuju da njihovi izabrani predstavnici pokažu da sistem funkcioniše, da institucije međusobno sarađuju i da postoji jasna strategija za sprečavanje sličnih događaja u budućnosti".
Zato STEGA poziva da se bez odlaganja održe sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa za operativnu koordinaciju - tijela koja postoje da bi obezbijedila jedinstven i usklađen odgovor sistema u kriznim situacijama - te da se zaključci jasno saopšte javnosti i pokaže da država ima kapacitet da reaguje brzo, zajednički i odgovorno.
- Ovo nije trenutak za institucionalnu tišinu. Ovo je trenutak za jasno liderstvo. Povjerenje građana predstavlja najvažniji kapital bezbjednosnog sistema - a ono se čuva transparentnošću, koordinacijom i pravovremenim djelovanjem. Stabilne države ne definiše odsustvo kriza, već način na koji njihovi lideri na krize odgovaraju - poručuju u STEGA-i.
Udruženje STEGA će, poručuju, u okviru svog djelovanja, nastaviti da ukazuje na značaj odgovornog i usklađenog rada institucija.
- Bezbjednost je temelj povjerenja građana i stabilnosti svakog demokratskog društva - poručeno je u saopštenju STEGA-e.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

STEGA povodom bjekstva Medenice i Mitrović: Vrijeme je za jasne odgovore, a ne za institucionalnu tišinu

Uzemlji u kojoj se ljudska prava navodno institucionalno štite, generalna direktorica Direktorata resora koji se bavi upravo time podnosi ostavku nakon tri krivične prijave – dok tužilaštvo ćuti. Slučaj Mirjane Pajković pokazuje koliko je tanka linija između formalne zaštite prava i stvarne spremnosti države da reaguje kada se privatnost i dostojanstvo javnih funkcionerki nađu na meti.
Mirjana Pajković podnijela je juče ostavku na funkciju generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, navodeći lične razloge. Prethodno je policiji podnijela tri krivične prijave, posljednju 5. januara, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona.
U krivičnim prijavama Pajković se, između ostalog, poziva i na izjavu Dejana Vukšića, bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i donedavnog savjetnika predsjednika države za bezbjednost i odbranu, koji je u julu prošle godine za Televiziju Adria govorio o postojanju kompromitujućeg materijala, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/kad-prijave-protiv-mocnika-stignu-institucije-utihnu">Pobjeda</a>.
– Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi željeli da im se znaju neke lične stvari… – kazao je tada Vukšić.
Kako proizilazi iz prijave Pajković, ona sumnja da je Vukšić, svjestan nezakonitosti, pokušao da iskoristi informacije do kojih je došao po prirodi funkcije koju je obavljao, te da je tim materijalom prijetio.
<h2>Zloupotreba položaja</h2>
Pajković u prijavi navodi sumnju da je Vukšić zloupotrijebio položaj direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, koristeći autoritet nad službenicima Agencije, kako bi pribavljao podatke o njenom kretanju i privatnoj komunikaciji.
– Dejan Vukšić je raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor ANB-a, što i sam priznaje u emisiji, te je tim materijalom prijetio meni, kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji – navodi se u krivičnoj prijavi.
U prijavi se pominje i sumnja da su, zloupotrebom službenog položaja, korišćena tehnička sredstva i dokumentacija koja je, prema navodima, trebalo da bude uništena, a nije bila predmet krivičnog djela, ali jeste bila kompromitujuća.
<h2>Pitanja bez odgovora</h2>
Pobjeda je uputila Osnovnom državnom tužilaštvu više konkretnih pitanja, ali odgovori nijesu stigli.
Tužilaštvo nije odgovorilo: kada su tačno podnijete krivične prijave Mirjane Pajković; da li je, osim Dejana Vukšića, saslušan još neko i koliko osoba; da li tužilaštvo posjeduje audio-materijal na kojem se, prema navodima, prijeti objavljivanjem eksplicitnog sadržaja; da li je djelo pravno kvalifikovano i po kojoj osnovi; kako će se postupati prema licima koja se bave distribucijom eksplicitnog materijala; da li je saslušan još neko od službenika ANB-a na okolnosti navoda o praćenju i nadzoru.
Ćutanje na ova pitanja dodatno pojačava zabrinutost zbog načina na koji institucije tretiraju slučajeve koji se tiču prava na privatnost i dostojanstvo.
<h2>Kontekst funkcija i interesa</h2>
Dejan Vukšić je od juna 2023. do kraja decembra 2025. godine obavljao funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika države Jakova Milatovića. Prethodno je, od decembra 2020. do maja 2022. godine, bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Pajković se u oktobru prošle godine prijavila na konkurs za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji je raspisao predsjednik države – u periodu kada je Vukšić bio njegov savjetnik.
<h2>NVO: Ovo je poruka svim ženama</h2>
Nakon ostavke Mirjane Pajković, brojne nevladine organizacije i građanski aktivisti uputili su javni apel Upravi policije, nadležnom državnom tužilaštvu i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda da hitno reaguju.
U saopštenju koje potpisuju LGBT Forum Progres, Građanska alijansa, Sistem, Socijalni centar, Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanska inicijativa SaSi, Đakomo Adriatic, Poligon za žensku izuzetnost – Sofija i NVO Uzor, navodi se da je Pajković izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, pokušajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
– Način na koji se sada postupa prema njoj ne samo da je nepravedan, već predstavlja direktan napad na svaku ženu koja se smjelo zalaže za pravdu i dostojanstvo u javnom prostoru – navode NVO.
Upozoravaju da tolerisanje ovakvih slučajeva šalje izuzetno opasnu poruku da će žene koje prijavljuju nepravilnosti ili učestvuju u profesionalnim sporovima biti izložene javnom ponižavanju i diskreditaciji, bez institucionalne zaštite.
Nevladine organizacije poručuju da je neprihvatljivo da oni koji proizvode posljedice u vidu javnog linča i povrede dostojanstva ostaju bez sankcija, dok se žrtve izlažu daljem pritisku i traumatizaciji.
– Niko ne smije biti iznad zakona – navode, pozivajući nadležne organe da hitno reaguju i pošalju jasnu poruku nulte tolerancije na pokušaje diskreditacije.
Bez jasnog institucionalnog odgovora, pod plaštom ćutnje tužilaštva, ovaj slučaj prerasta u upozorenje svim ženama u javnom prostoru – da prijavljivanje prijetnji i zloupotreba može završiti ostavkom, dok odgovornost ostaje nevidljiva. NVO su to jasno imenovale: tolerisanje javnog linča nije propust, već aktivna poruka da zaštita prava zavisi od toga ko ih traži.

500x500

Kad prijave protiv moćnika stignu, institucije utihnu

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

1084x550

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Procesuiranje 35 ljudi zbog protesta uoči dodjele Trinaestojulske nagrade je par ekselans primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, što je duboko problematično i institucionalno kukavički, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, politički savjetnik Aleksandar Musić.
Ako represivni aparat gazi preko svake mjere 35 ljudi koji nemaju društvenu zaštitu, a istovremeno su veoma pomirljivi prema brataniću predsjednika Skupštine Danilu Mandiću i alkoholisanim licima koji su napali novinare u Gornjem Zaostru to znači, navodi Musić, da se ocrtavaju obrasci moći.
- To znači da ovih 35 ljudi u ovom trenutku postoji dobar i loš način na koji mogu reagovati u ovoj situaciji. Dobar način je uzeti ovo i ocrtati širim društvenim slojevima i ljudima koji se s njima ideološki ne slažu, pokazati im da ako je danas neko na udaru već sjutra može biti neko drugi ma koliko se međusobno razlikujemo u nekim pogledima. Naprosto, ovo je zloupotreba moći. Drugi način kojim se može krenuti i koji možda nije najsretniji je da se zapadne u neku vrstu patetike, kuknjave i samosažalijevanja, martirologij žrtveništva i time se ne postiže nikakav cilj. Ovo je par excellence primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, a zapravo štićenja onih koji imaju pravu moć u Crnoj Gori u ovom trenutku i to bi trebalo podcrtati - rekao je Musić.
Prema njegovom mišljenju, kvalitetna opozicija bi trebalo u svakom trenutku da se poveže sa društvom, različitim udruženjima, organizacijama, sindikatima.
- To je ona tiha, podzemna moć političke stranke ili stranaka ili opozicije kao takve. Crnogorska opozicija to ne radi, propušta priliku za prilikom i u ovom trenutku još jednom dolazi do izražaja sada već zloglasno sredstvo - alat političke borbe u Crnoj Gori, a to je svemoćno saopštenje - ocijenio je Musić.
On podsjeća da je ideja vladavine prava ponašati se jednako prema svakome nezavisno da li taj neko ima, kako kaže, religijsko, obavještajno, paraobavještajno, političko, parapolitičko, ideološko, međunarodno, ekonomsko i svako drugo zaleđe.
- U ovom slučaju ja vidim zloupotebu moći i sile i vidim nešto što je duboko problematično, ako hoćete institucionalno kukavički- naglasio je Musić.
<h2>"Država u Gornjem Zaostru odustala od same sebe"</h2>
On se osvrnuo i na slučaj nestalog spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Smatra da je katastrofalno ako je država znala da će doći do podizanja tog spomenika, a da nije reagovala. To je, ističe Musić, svojevrstan kukavičluk. Sa druge strane, ako nije znala, to, kaže on, pokazuje nesposobnost države da vrši svoje temeljne uloge. 
- Nije tema je li spomenik sad u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Ono što je takođe tema je i zašto se nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku u Gornjem Zaostru odustala od sebe same. Tu imate ponovo negiranje države, tu čak i ne mislim o nekom identitetskom i ideološkom vrijednosnom smislu, nego u smislu upravne strukture države, logike države kao takve, ja bih ovo vraćao kao temu i to je pitanje za one koji vode državu, pitanje za premijera, pitanje za ministra policije, pa to je pitanje za predsjednika Skupštine, a sve ovo ostalo su nekakve peripetije čiji cilj je razvodniti, redikulizirati i maknuti pravi temu sa stola”- istakao je Musić.
- Nije tema da li je spomenik sada u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Tema je i zašto se država nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku, u Gornjem Zaostru, odustala od sebe same. Tu ponovo imate negiranje države — ne mislim u identitetskom ili ideološkom smislu, već u smislu njene upravne strukture i logike države kao takve. Ja bih ovu temu stalno vraćao, jer je to pitanje za one koji vode državu: pitanje za premijera, za ministra policije, pa i za predsjednika Skupštine. Sve ostalo su peripetije čiji je cilj da se razvodni, redikulizuje i skloni prava tema sa stola - istakao je Musić.
<h2>"Pet spektakularno prosutih godina"</h2>
Komentarišući djelovanje crnogorske opozicije, Musić ocjenjuje da je izgubljeno dragocjeno vrijeme.
- To je pet spektakularno prosutih godina, a možda će vrijeme pokazati da su to bile najbitnije godine za crnogorsku opoziciju. Željezo se kali kada je vruće, kada je situacija pri dnu imate priliku da se podignete kao feniks, a ne biti u stalnom grču, defanzivi i svoditi se na nekakva kultna saopštenja - rekao je Musić, dodajući da ne pamti primjer opozicije koja je „prosula” toliko vremena, iako se za taj period, kako kaže, moglo mnogo uraditi.
Osvrćući se na odnose među koalicionim partnerima, ocjenjuje da bi, ukoliko do sredine 2026. godine ne dođe do suštinskih promjena, sljedeći mandatar mogao biti lider NSD-a Andrija Mandić.
Prema njegovim riječima, „to nije nuklearna fizika, neka kompleksna matematika”, jer se sve kreće u pravcu da će „Demokrate sredinom 2027. godine biti na istorijskom minimumu”, dok će PES, kako sada stvari stoje, oslabiti, posebno „ako u političkom smislu skinu glavu Spajiću i okrive ga za neki ekonomski posrtaj i urušavanje budžeta”.
- Mandić je u poziciji da traži mandatara za sebe i ovi njegovi obilasci po svijetu – govorimo o SAD-u, o Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, a vjerujem da će takvih posjeta biti više u sljedećoj godini – on se pokušava dovesti u neutralu, da kada taj trenutak nastupi, kada kucne čas, ne treba mu ljubav sa Zapada, ali mu treba milost i da ključni broj ambasadora u Crnoj Gori samo okrene glavu u suprotnom smjeru - istakao je Musić.
Podsjeća i da je Mandić tokom posjeta imao „prilagođenu priču”, navodeći da se u SAD-u povezao sa jevrejskim organizacijama „koje ga ne bi ni primile da Izrael ima malo bolji imidž u svijetu”. Posjeta Velikoj Britaniji, dodaje, potvrđuje da su „lobisti dobro odradili posao”, jer su ga primili laburisti „koji nijesu desničari i nemaju baš nikakvih ideoloških podudaranja”.
- U trenucima kada svi okreću glavu od Izraela, Jevreji trebaju svakog saveznika i oni će to znati vratiti, što znači da je izabrao vrhunski tajming da dođe do onih koji imaju upliva i na američku desnicu i na američku ljevicu, nemojte tu imati nikakve iluzije - zaključio je Musić.

Musić o procesuiranju 35 ljudi: Primjer institucionalnog kukavičluka i zloupotrebe moći države

Operativni tim za praćenje sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije, kojim predsjedava savjetnik potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Vladan Raičević održao je 17. sjednicu, na kojoj su razmatrane ključne strateške mjere u cilju unapređenja efikasnosti razmjene podataka između institucija. - Na mjere koje se tiču interoperabilnosti je stavljen posebni akcenat, jer sa postizanjem automatske razmjene podataka između institucija sistema doprinijeće se efikasnijem otkrivanju i sprječavanju korupcije - saopšteno je iz Vlade. Na sastanku se diskutovalo o konkretnim koracima koji su potrebni za unapređenje interoperabilnosti, kao i o izazovima koji se mogu pojaviti tokom implementacije.&nbsp; Takođe, razmatrana je potreba za obezbjeđivanje resursa za uspješno sprovođenje ovih mjera.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125111112_816c3e910472bf20222094392f83d8fc7018bdf929b70be8ede4de2196a0fdd7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125111112_816c3e910472bf20222094392f83d8fc7018bdf929b70be8ede4de2196a0fdd7" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Sa sjednice"> <figcaption>Sa sjednice(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Identifikovane su sve relevantne institucije koje su uključene u borbu protiv korupcije u cilju uspostavljanja najbolje koordinacije, kao i zajedničkog pravnog i operativnog okvira koji će definisati kako institucije treba da sarađuju, razmjenjuju informacije i resurse - navedeno je u saopštenju. Kroz rad Operativnog tima, kao i funkcionisanje Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, uključene su nevladine organizacije kako bi se obezbijedila transparentnost i odgovornost, a sve u cilju stvaranja efikasnijeg i koordinisanijeg sistema koji će doprinijeti borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. Kako su rekli iz Vlade, U fazi je priprema završnog izvještaja o sprovođenju dvogodišnjeg Akcionog plana, koji će u martu biti predstavljen kako Nacionalnom savjetu, tako i međunarodnim institucijama koje daju ocjenu na uspješnost sprovođenja reformske agende u Crnoj Gori.

1250x600

Razmatrane ključne mjere za unapređenje efikasnosti razmjene podataka između institucija

Ekstremizam i mržnja više se ne kriju – slobodno izlaze na ulice, dok oni koji bi trebali da ih spriječe odlučuju da ćute. Ćutanje institucija šalje jasnu poruku: „Ovo je dozvoljeno.“ Mi poručujemo: nije, kazali su u Centru za građanska prava (CGP).
Kako su rekli u CGP-u, predvodnici fašističke hajke na jednu nacionalnu grupu, koji tvrde da čuvaju tradiciju, treba da se zapitaju đe su izgubili čojstvo i poruku „čuvaj drugoga od sebe“. Ta vrijednost, ističu, danas mora postati moralna obaveza svakog građanina.
- Ali jasan je potpis i strategija destabilizacije Crne Gore,sa beogradske adrese kao što su I poznati izvođači njihovih prljavih rabota - navedeno je u saopštenju CGP.
Pozvali su institucije da prestanu da ćute i zauzmu odlučan stav protiv mržnje i nasilja, ili će nastaviti da svojim nečinjenjem budu saučesnici.
- Pozivamo građane da brane zajedništvo, antifašizam i ljudsko dostojanstvo. Naša budućnost zavisi od toga hoćemo li ćutati – ili stati u odbranu onoga što nas čini ljudima - zaključeno je u saopštenju.

CGP: Fašizam raste - institucije ćute

Hakeri iz Irana napali su više od stotinu državnih institucija širom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, koristeći napredni malver pod nazivom Phoenix Backdoor.
Istraživači sajber bezbjednosti otkrili su novu kampanju iranske hakerske grupe MuddyWater, koja je ciljala navedene institucije.
Prema izvještaju kompanije Group-IB, napadi su započeli polovinom avgusta, kada su hakeri pomoću kompromitovanog naloga na servisu NordVPN slali fišing mejlove državnim organima.
Samo nekoliko dana kasnije, komandno-kontrolni server (C2) je ugašen, što ukazuje na prelazak u drugu fazu operacije.
U središtu napada nalazi se malver Phoenix Backdoor v4, skriven u Word dokumentima sa makro kodom, koji se aktivira nakon što korisnik otvori fajl. Jednom instaliran, malver prikuplja informacije o sistemu, uključujući ime računara, domen, verziju Windowsa i korisničko ime i omogućava napadačima potpunu daljinsku kontrolu nad zaraženim uređajem.
Osim toga, otkriven je i alat za krađu podataka iz veb pregledača kao što su Chrome, Edge, Opera i Brave, uključujući lozinke i pristupne ključeve.
Istraživači navode da se u ovom slučaju koriste poznate taktike i alati karakteristični za MuddyWater, koji već godinama deluje pod pokroviteljstvom iranske vlade.

Iranski hakeri napali više od 100 državnih institucija

Više od godinu od smrti geometra Ranka Despotovića na gradilištu firme Mili Kompani u Pljevljima, odgovorni i dalje nisu poznati. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju tek 22. septembra saslušalo je investitora i izvođače radova. Niko od njih nije znao da li je gradilište bilo bezbjedno za rad i čija je to obaveza, ali su bili izričiti da nisu krivi. Inspekcija je zabranila radove čak dva mjeseca prije smrti radnika, ali su oni nastavljeni uprkos zabrani, pa i uprkos stradanju Despotovića. Porodica pravdu traži sama, dok institucije ćute.
<h2>Bez sankcija</h2>
Ovaj predmet se prebacivao između tužilaštava, a gradilište nastavilo sa radom uprkos zabrani koja je nastupila čak dva mjeseca prije smrti radnika. Iako je inspekcija više puta konstatovala da su radovi na gradilištu izvođeni uprkos zabrani, do danas niko za to nije sankcionisan.
Državni tužilac u bjelopoljskom Višem državnom tužilaštvu Marko Bojović tek 22. septembra ove godine saslušao je odgovorno lice Mili Company Željka Anđelića, te odgovorno lice firme “Elektron” Anu Pupović. Na pitanje TVE zašto se čekalo tako dugo da se preduzmu radnje i to ne po službenoj dužnosti, već po krivičnoj prijavi punomoćnice porodice, tužilaštvo nije odgovorilo.
Punomoćnicu porodice Despotović, Maju Zeković takva praksa zabrinjava. Ona je u ovom slučaju morala da uradi i posao tužioca.
- Nadležno tužilaštvo u Bijelom Polju ne samo da nije pokrenulo istragu procesuiranjem svih odgovornih lica, već je tek po krivičnoj prijavi koju sam u svojstvu punomoćnice oštećene porodice podnijela, počelo sa saslušanjima odgovornih lica. Samo iz odbrana do sada saslušanih lica jasno je da VDT u BP ne postupa u skladu sa zakonom i prije svega svojom ulogom procesuiranja po službenoj dužnosti. Pa tako u konkretnom, činjenice potvrđene nalazima vještaka i inspekcije, da gradilište nije bilo adekvatno obezbijeđeno, da se nije vodio uredan građevinski dnevnik, da je ugovor o građenju manjkav i nezakonit, u svemu su potvrđene odbranom osumnjičenih, koji su u pokušaju prebacivanja i izbjegavanja svake vrste odgovornosti, pa i elementarne ljudske humane za jedan nestali život, suštinski aminovali sopstveno neodogovorno postupanje - kazala je Zeković.
Advokatica ističe da je investitor Željko Anđelić, naveo da ne zna ko mu je na gradilištu projektant, a ko stručni nadzor, te da je izvođač radova firma “Elektron” preduzimla mjere obezbjeđenja. Nije znao, navodi advokatica, ni da li njegova firma Mili Company ima zaključen ugovor sa Elektronom u vezi izvođenja pripremnih i zemljanih radova, ali misli da ima. Ustvrdio je na saslušanju da su ga iz Elektrona zamolili da angažuje geometra, te da ne zna zašto Elektron kao izvođač nije angažovao svog.
- Naveo je i to da on nije stručno lice da procijeni da li je bilo bezbjedno gradilište dana kada se dogodila smrtna posljedica. S druge strane, osumnjičena Ana Pupović kao odgovorno lice Elektron doo kao izvođaca radova, takođe je negirala svaku vrstu odgovornosti, potencirajući naročito da oni nisu bili nadležni za zemljane radove, a ko je bio, njoj nije poznato. Takođe je navela da ni njoj nije poznato da li je gradilište bilo bezbjedno, jer je ona po zanimaju saradnik u prirodnim naukama i nije stručna za ovu oblast, a da misli da njena firma nije u obavezi generalno da obezbijedi gradilište, već je odgovorna samo za svoje radnike - istakla je ona.
<h2>Porodica bez odgovora na peticiju</h2>
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je 17. jula ove godine obavijestilo TVE da su predmet dostavili na vještačenje komisiji vještaka Građevinskog fakulteta u Podgorici, ali, tri mjeseca kasnije, na novi upit da li je vještačenje završeno i šta je pokazalo, nisu odgovorili. Advokatica Zeković pita se i koji su razlozi motivisali nadležnog tužioca da prije saslušanja osumnjičenih šalje predmet na vještačenje, a pritom ne preduzme niti jednu radnju po službenoj dužnosti.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ranije je potvrdilo da im je elaborat o sanaciji jame dostavljen tek 12 dana nakon smrti radnika.
Ipak, TVE u julu nisu odgovorili zašto inspekcija nije zatvorila gradilište ni nakon zabrane od 7. maja 2024., te ko je odgovoran što je prijava građenja prihvaćena bez ugovora koji definiše izvođenje zemljanih radova.&nbsp;
Međutim, tokom saslušanja investitor Anđelić potvrdio je da se sjeća da ga je inspektorka Zorica Čolović zvala da prisustvuje inspekcijskim nadzorima, kao i da je u jednom od zapisnika konstatovano da se zabranjuje dalje izvođenje radova, o čemu je, kaže, upoznao izvođača radova i nadzor.
Dok se postupak razvlačio, porodica je bila prinuđena da pokrene peticiju za zaustavljanje radova na gradilištu, što nadležni nisu bili u stanju da učine. Radilo je i na godišnjicu smrti Despotovića, iskopavajući besprizorno rane porodice koja nehumano dugo čeka pravdu.
Anastasija Despotović, ćerka stradalog geometra kazala je da nije moguće pronaći prave riječi koje će opisati osjećaj tuge, praznine i bola koji porodica osjeća.
- Način na koji se to desilo je nepojmljiv, pa i pored unutrašnjih bitki koje moramo voditi, strašno je što se moramo boriti i za pravdu koju je on zaslužio. Prošlo je godinu i tri mjeseca a još nismo dobili odgovore na peticiju koju smo pokrenuli, još nije podignuta optužnica, radovi na gradilištu na kom je Ranko tragično stradao su nastavljeni. Institucije su u potpunosti zakazale u vezi sa ovim slučajem. Naš jedini zahtjev i apel kao porodice jeste da institucije samo rade svoj posao, ništa više, ništa manje - rekla je Despotović.
Ignorisanje zabrana i zakona, bez posljedica i kontrole, dovelo je do tragičnog ishoda. Ranko Despotović život je izgubio jer je na njega pala obrušena zemlja na gradilištu koje nije bilo adekvatno obezbijeđeno, kao što nije ni sistem kojem je ljudski život kolateralna šteta.

Amra Tahirović

Izričiti da nisu krivi za smrt geometra, ali ne znaju je li gradilište bilo bezbjedno

Crna Gora je sve češće poprište nasilja, ne samo među odraslima, već i među djecom. Nakon nedavnog brutalnog obračuna kriminalnih klanova, dodatno uznemirenje izazvao je novi slučaj vršnjačkog nasilja u Budvi, gdje su maloljetnici napali svog vršnjaka, u sred bijela dana, pred očima drugih, navela je predsjednica Foruma žena SDP Podgorica i predstavnica Evropskog saveza Danijela Brajović.
Nažalost, navodi Brajović, ovakvi događaji više nijesu izolovani incidenti, već simptom mnogo dubljeg problema – sistemskog zanemarivanja i izostanka konkretne reakcije nadležnih.
- Svakodnevno svjedočimo nasilju, posebno nad najranjivijima: djecom i ženama. Mnogi su, ako ne lično, onda kroz iskustva bližnjih, doživjeli slične situacije. I dok društvo vapi za zaštitom, institucije uglavnom ćute - ističe Brajović.
Prema njenim riječima, vrijeme je da se postavi jasno pitanje - ko preuzima odgovornost?
- Da li će nadležni konačno početi da rade svoj posao ozbiljno i sistematski? Da li će se formirati službe za prevenciju nasilja, u školama i lokalnim zajednicama? Hoće li policija reagovati na vrijeme, a ne tek nakon što se dogodi tragedija? Gospodine Šaranoviću, kao ministar unutrašnjih poslova, ovo pitanje ide direktno vama. Građani ne traže saopštenja. Traže zaštitu, sistemsku reakciju i konkretne mjere, jer nasilje neće prestati samo od sebe i sigurno neće prestati dok institucije ćute - poručila je Brajović.

Brajović: Institucije ćute, a nasilje postaje svakodnevica, vrijeme je za sistemsku reakciju i konkretne mjere

Crnogorska politikološka zajednica pozvala je međunarodnu zajednicu da jasno osudi upotrebu prekomjerne sile policije na sinoćnjem protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, da prati dalji razvoj događaja i insistira na poštovanju osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa u Crnoj Gori.
- Sinoćnja upotreba prekomjerne sile od strane policijskih snaga, u cilju rastjerivanja građana i građanki koji su mirno protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade, izaziva duboku zabrinutost i otvara ozbiljne sumnje u zloupotrebu sistema prinude. Ovim postupanjem grubo su prekršeni Ustav i zakoni Crne Gore, kao i međunarodne konvencije koje jasno garantuju pravo građana na slobodu izražavanja i mirno okupljanje. Umjesto da zaštiti temeljna demokratska prava, policija je upotrijebila silu protiv građana/ki koji su mirno izražavali svoje stavove u vezi sa očigledno spornom dodjelom najviše državne nagrade - ocijenili su u Crnogorskoj politikološkoj zajednici u otvorenom pismu.
Posebno je zabrinjavajuće, ističu, što su u ovom nasilnom postupku povrijeđeni članovi akademske zajednice — prof. dr Aleksandar Radoman, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, i mr Stefan Todorović, asistent u nastavi. Upozoravaju da napad na akademske radnike predstavlja dodatni udar na slobodu mišljenja i integritet obrazovne zajednice.
- Smatramo da je nedopustivo korišćenje sile nad građanima i akademskom zajednicom, te da ovakvi događaji predstavljaju ozbiljan korak unazad u razvoju demokratskog društva. Prekomjerna upotreba policijske sile s ciljem sprečavanja građana da protestuju gura Crnu Goru dalje od demokratskog sistema ka autoritarnom modelu vlasti - navedeno je u otvorenom pismu.
Pozvali su nadležne institucije da hitno ispitaju postupanje policijskih službenika/ca, utvrde odgovornost, sankcionišu one koji su primijenili prekomjernu silu i obezbijede da se ovakve situacije ne ponove.
- Od akademske zajednice Crne Gore očekujemo da stane u odbranu slobode mišljenja i prava na mirni protest, te da jedinstveno i javno osudi nasilje nad njenim članovima/cama i građanima/kama. Međunarodnu zajednicu pozivamo da jasno osudi upotrebu prekomjerne sile, prati dalji razvoj događaja i insistira na poštovanju osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa u Crnoj Gori - navedeno je u pismu.
Crnogorska politikološka zajednica izrazila je punu solidarnost sa svim građanima/kama i predstavnicim/cama akademske zajednice koji su pretrpjeli povrede i nečovječno ponašanje prilikom mirnog izražavanja svog građanskog stava.
- U demokratskom društvu, sloboda izražavanja i mirno okupljanje moraju biti nepovrediva prava svakog građanina - poručili su u pismu.
Potpisnici otvorenog pisma su:
Prof. dr Olivera Komar, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Prof. dr Zlatko Vujović, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Prof. dr Ivan Vuković, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Doc. dr Nemanja Batrićević, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Dr Filip Milačić, Centralnoevropski univerzitet u Beču
Dr Marko Savić, Crnogorsko udruženje za političke nauke MoPSA
Dr Nemanja Stankov, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Dr Slaven Živković, DeFacto Consultancy

Crnogorska politikološka zajednica: Institucije da ispitaju prekomjernu upotrebu sile policije, međunarodna zajednica da reaguje

Ako ovog ljeta, neđe na Crnogorskom primorju ili možda u crnogorskim planinama, vidite dvojicu Rusa, čije ste slike gledali tokom sudskog procesa za pokušaj terorizma oktobra 2016. godine, nemojte da streknete, nemojte da se plašite: oni su, utvrdilo je crnogorsko sudstvo, samo - mirni ruski turisti. &nbsp; OPASNI TURISTI &nbsp; Istini za volju, Eduard Šišmakov i Vladimir Popov imaju pasoše iz istog serije kao što su imali agenti GRU-a koji stu trovali odmetnutog ruspog špijuna Sergeja Skripalja i njegovu kćerku u Solsberiju. Imaju i istoriju podmetanja ekplozija u Bugarskoj, Gruziji i pokušaj prevrata Moldaviji...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320020_3cdc0c1e5ecbf67deaf346246748e1e62670ec5796e1c7f23fe9fad1ac423778.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022320020_3cdc0c1e5ecbf67deaf346246748e1e62670ec5796e1c7f23fe9fad1ac423778" data-rendition-name="original" width="750" height="563" loading="lazy" alt="I TURISTI I AGENTI GRU: Edvard Šišmakov i Vladimir Popov"> <figcaption>I TURISTI I AGENTI GRU: Edvard Šišmakov i Vladimir Popov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, Šišmakov i Popov nijesu, kazao je Viši sud a potvrdio Apelacioni – opasni &nbsp;agenti GRU-a! &nbsp; Djeluje li vam ovo karikaturalno? Možda, ali to je crnogorska realnost: presudom Višeg suda i odlukom Apelacionog suda - svi optuženi i prvostepeno osuđeni sada su - slobodni ljudi. &nbsp; I to uprkos dokazima koje je Crna Gora svojevremeno dobila - od Vučićeve Srbije, od Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, ali i od službi Bugarske i Moldavije, gdje je delovao agent GRU-a Popov, kao i od Poljske đe je, kao vojni ataše potkupljivao poljske oficire drugi agent GRU-a, Šišmakov. &nbsp;&nbsp; Nije to, izgleda, bilo bitno. &nbsp; FINGIRANA DRAMA Dakle: Krivično Vijeće Višeg suda u Podgorici, na čijem je čelu sudija Zoran Radović – u julu prošle godine oslobodilo je sve optužene: i agente GRU-a koji su prvobitno bili osuđeni na 15 i 12 godina zatvora; i Bratislava Dikića, osuđenog na osam godina... kao i lidere nekadašnjeg Demokratskog frona Andriju Mandića i Milana Kneževića, prvostepeno osuđene na po pet godina zatvora...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320024_e82dc54505b331a3bc2771d0deb219c83f6b1feec3a6b9ecbfa2a23b4894f0bd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022320024_e82dc54505b331a3bc2771d0deb219c83f6b1feec3a6b9ecbfa2a23b4894f0bd" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="OD OPTUŽENIKA DO ELITE NA VLASTI: Andrja Mandić i Milan Knežević, lideri nekadašnjeg "> <figcaption>OD OPTUŽENIKA DO ELITE NA VLASTI: Andrja Mandić i Milan Knežević, lideri nekadašnjeg(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A potom je tu oslobađajuću presudu pravosnažnom učinilo tročlano Vijeće Apelacionog suda na čijem je čelu bila sudija Vesna Moštrokol, Zorica Milanović kao izvjestilac i sudija Predrag Tabaš, kao član. &nbsp;&nbsp; I sada se pokazuje da je sva ona priča, prvo oko podnošenja ostavke sudije Moštrokol, potom sedmicama dugo iščekivanje odluke Apelacionog suda, bila obična - fingirana i prizemna drama. Jer, znalo se od početka da politički obojene sudije koje je birala postavgustovska vlast, kao i sudije isprepadane najavama vetinga u pravosuđu neće imati skoposti da presuđuju na osnovu dokaza i u skladu sa zakonom. &nbsp; MUČAN MOZAIK &nbsp; To je dio mozaika koji pravi sliku današnjeg zarobljenog pravosuđa. I mučna je to slika. Jer, svi ti likovi iz vrha crnogorskog pravosuđa više liče na pokorne sluge politike, nego na ljude koji grade pravnu države. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200216_d1121d1b38d45294692e6638c674dab67dff4dbdceedd3cd73143a2eb1d70295.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223200216_d1121d1b38d45294692e6638c674dab67dff4dbdceedd3cd73143a2eb1d70295" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="PO POLITIČKOJ KOMANDI: Ulaz u zgradu gdje su smješteni Viši i Apelacioni sud"> <figcaption>PO POLITIČKOJ KOMANDI: Ulaz u zgradu gdje su smješteni Viši i Apelacioni sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A oslobađajuća presuda otkriva još jednu poražavajuće karikaturalnu pravnu posljedicu: oslobođeno je krivice i devet srpskih državljana koji su 2019. godine već priznali krivicu. &nbsp;Proglašeni su nevinim svi koji, nakon sporazuma o priznanju krivice, odležali po pet mjeseci u Spužu! Što znači da su Viši i Apelacioni sud oslobađajućom presudom u stvari presudili da je devet srpskih državljana – lagalo da su krivi?! &nbsp; I to je dio mozaika crnogorskog pravosuđa. Nekog izvrnutog mozaika. &nbsp;&nbsp; Kao što je svojevrsne uvrnuti cinizam izjava Andrije Mandića na konferenciji za medije istog dana kada je objavljena oslobađajuća presuda za njega i sve ostale. &nbsp; -Kao hrišćanin, kao pravoslavac, opraštam sve. Ne želim da se bilo ko njima sveti, Crna Gora je mala i moramo da čuvamo jedni druge – kazao je Mandić dok mu je titrao osmjeh. &nbsp; Možda je nekome djelovalo da se Andrija Mandić baš uživio u ulogu nekog miroljubivog budiste, nekog Dalaj Mande. &nbsp; Ali, i to je predstava za javnost. Jer Mandić sada seiri nad sudbinama njegovih, kako reče, progonitelja, koji su kažnjeni i bez sudske presude: bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je dvije godine, a suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović godinu i po u pritvoru u Spužu. &nbsp; OPTUŽUJ - DA NE PROĐE OPTUŽNICA Pritvor kao kazna – kada politika naredi! I to je svjedočanstvo o današnjem crnogorskom pravosuđu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320028_12c076761da990f820aec01f51c5dfb3ee7d1307691fe175ff7ba124d4b00800.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022320028_12c076761da990f820aec01f51c5dfb3ee7d1307691fe175ff7ba124d4b00800" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="PROVIDNA IGRA SDT-A: Privođenje bivše ministarke četiri resora Vesne Bratić"> <figcaption>PROVIDNA IGRA SDT-A: Privođenje bivše ministarke četiri resora Vesne Bratić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Baš kao i odluka Specijalnog državnog tužilaštva da goni bivšu četvorominstarkiu Vesnu Bratić, ne zbog duplog negativnog mišljenja DRI i pronevjere 8 miliona eura zbog čega je SDT bio obavezan na reakciju, već zbog toga što nije nastavila nezakonito da smjenjuje direktore škola?! Što je, suštinski, mehanizam da Bratić - kroz postupak odbijanja optužnice - bude oslobođena budućeg tužilačkog progona. &nbsp; Kao što je svojevrsna pravo-politička šarada saopštenje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića. Koji je utvrdio da je bilo potpuno zakonito obavezujuće uputstvo Vladimira Novovića da tužiteljka Mitrović ne smije da goni Oliveru Injac; i da je bio sasvim opravdan upad u njenu kancelariju i fizičko oduzimanje optužnice i svih spisa. &nbsp; Koliko je Marković postupao sa dužnom pažnjom pokazuje podatak: vrhovni državni tužilac je februara 2026. godine, tek nakon priloga Televizije E, ,,vanredno provjeravao“ postupanje Novovića iz novembra 2022. godine. &nbsp; IGRARIJE POD KONTROLOM &nbsp; Je li to Marković ,,prespavao” četiri godine ili je do kraja štitio svog druga Novovića? Ili, možda zakoni ne važe jednako za tužioce kao za obične građane? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200212_d1d0f368662679984fff50bdcbc716c06b15d5339c6d09b805c975c5b187655c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260223200212_d1d0f368662679984fff50bdcbc716c06b15d5339c6d09b805c975c5b187655c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="DOBRI DRUGARI: Milorad Marković i Vladimir Novović"> <figcaption>DOBRI DRUGARI: Milorad Marković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ili će, ipak, biti i to dio političkih igrarija koje sprovode čelnici tužilaštva i sudstva, koji su pod potpunom kontrolom političara i to baš onih koji zastupaju ruske i srpske interese u Crnoj Gori. &nbsp; Zato i ne treba da čudi farsa sa oslobađajućom presudom za pokušaj terorizma uprkos dokazima; odustajanje od gonjenja bivše ministrake Bratić za ono zbog čega treba da bude gonjenja, ili tragikomično objašnjenje vrhovnog državnog tužioca. Prosto: to što gledamo je: hronika najavljenog raspada sistema u pravosuđu. Najavljenog onda kada su bivši litijaši postali sadašnji glavaši u Crnoj Gori. Ali, zato se i glasalo avgusta 2020. godine, zar ne? I sada neka ide kao u onom starom televizijskom serijalu: gledajte, jer ste vi to tražili? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Hronika najavljenog raspada pravosuđa

U znak solidarnosti i obilježavanja četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, zgrada Prijestonice Cetinje večeras je osvijetljena bojama ukrajinske zastave, saopštio je gradonačelnik Nikola Đurašković.
– Navršile su se četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu. U znak solidarnosti, zgrada Prijestonice Cetinje večeras je osvijetljena u bojama ukrajinske zastave. Cetinje ostaje uz Ukrajinu i njen hrabri narod u odbrani slobode i nezavisnosti – naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.
Prijestonica Cetinje i na ovaj način iskazuje solidarnost sa ukrajinskim narodom, potvrđujući podršku principima slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Đurašković: Cetinje ostaje uz Ukrajinu u odbrani slobode i nezavisnosti

U jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E otvaramo aktuelne društvene teme koje izazivaju snažne reakcije javnosti i donose važne promjene.
Govorićemo o Predlogu zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom prostoru i mogućnosti zabrane pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina. Šta ovakvo zakonsko rješenje znači za roditelje, djecu i digitalne platforme – i da li je riječ o nužnoj zaštiti ili ograničavanju prava?
Donosimo i priču sa protesta ispred Skupštine Crne Gore zbog obavezne vakcinacije djece, gdje su građani tražili pravo na izbor. Otvaramo pitanje – da li je riječ o legitimnom zahtjevu dijela roditelja ili o riziku po javno zdravlje?
Od juna 2026. godine na snagu stupa nova direktiva Evropske unije o transparentnosti zarada. Analiziramo šta će objavljivanje raspona plata značiti za radnike i poslodavce, te može li ova mjera doprinijeti smanjenju nejednakosti na tržištu rada.
Četiri godine od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu, sagledavamo političke i bezbjednosne posljedice sukoba – kako na globalnom, tako i na regionalnom nivou.
Na kraju emisije provjeravamo kako protiče uklanjanje starih i havarisanih vozila u okviru projekta koji se realizuje u saradnji sa Eko-fondom, te kakvi su prvi rezultati ove inicijative.
Budite uz Budilnik – jutro počinjemo informacijama koje su važne za svakodnevni život. Gledajte nas od sedam do devet sati na Televiziji E!

"Budilnik": Digitalna bezbjednost djece, vakcinacija i transparentnost plata

Slovačka je danas obustavila isporuku električne energije Ukrajini, objavila je televizija TA 3, pozivajući se na izjavu premijera Roberta Fica.
- Ako Ukrajina zatraži od Slovačke pomoć u stabilizaciji svoje energetske mreže, od danasa je više neće dobiti - rekao je Fico.
U video poruci na Fejsbuku, Fico nije isključio mogućnost dodatnih mjera protiv Ukrajine zbog obustave isporuke nafte preko naftovoda Družba.
- Ako Ukrajina nastavi da nanosi štetu interesima Slovačke u snabdijevanju strateškim sirovinama, naša vlada će preispitati svoj konstruktivan pristup planovima pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji i pripremiti nove kaznene mjere - upozorio je Fico, prenosi Tass.
Istakao je da je, prije nego što je naredio obustavu isporuke električne energije Ukrajini, pokušao da pozove ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i da ga pita kada i da li će se nastaviti isporuka nafte Slovačkoj.
- Dobili smo poruku da je ukrajinski predsjednik spreman za razgovor tek poslije 25. februara - rekao je Fico.
Slovačka je obustavila isporuke električne energije Ukrajini kao odgovor na prekid tranzita ruske nafte kroz naftovod "Družba". Slovačka od početka februara ne dobija naftu, zbog čega je vlada 18. februara proglasila energetsku krizu u zemlji.

Tag: institucije