Pilav: Institucije ne treba da štite vlast od kritike, već prostor u kojem ona može slobodno da postoji

Institucije ne treba da štite vlast od kritike, već prostor u kojem ona može slobodno da postoji - ocijenio je politikolog Emir Pilav, govoreći u jutarnjem programu „Budilnik“ Televizije E o pokušajima političkog uticaja na kulturu, slobodi umjetničkog izraza i govoru mržnje.

Društvo i sistem bez kritike, kako ocjenjuje, ne mogu biti dobar sistem i ne mogu graditi građansko društvo niti kritičko mišljenje koje trebamo svi da njegujemo.

Umjetnost mora da pomijera granice

Pilav je ocijenio da problem političkog pritiska na kulturu nije nov, navodeći da se slične situacije ponavljaju i u drugim sredinama.

- Umjetnost po svojoj prirodi treba da provocira, da postavlja ona neugodna pitanja i ono što je možda najvažnije – da pomijera granice - rekao je Pilav.

Kako je dodao, posebno je problematično kada institucije ili politički centri pokušavaju da određuju šta umjetnik smije, odnosno ne smije da kaže.

- Tada više ne govorimo samo o jednom govoru ili jednoj manifestaciji, već o kontroli javnog prostora - ocijenio je Pilav.

Prema njegovim riječima, dodatno je problematično kada se pritisak na umjetnički izraz događa u gradu koji je upravo kroz kulturu i festivale izgradio dio svog identiteta.

- Sam festival ne bi trebalo da bude prostor u kojem umjetnik pita da li će njegov govor nekome iz vlasti smetati - kazao je Pilav.

Cenzura počinje malim ustupcima

Govoreći o uskraćivanju govora glumcu Draganu Mićanoviću u Herceg Novom, Pilav je poručio da je posebno važno što su drugi umjetnici njegove poruke prenijeli publici.

Pilav je ocijenio da je odgovornost publike mnogo veća od pukog konzumiranja kulturnog sadržaja.

- Publika ne smije da bude samo konzument kulture, ona je i te kako čuvar kulture - kazao je Pilav.

Upozorio je da prihvatanje jednog slučaja cenzure može otvoriti prostor za nove oblike ograničavanja slobode izražavanja.

- Ako prihvatimo da je normalno da se jedan govor ne pročita zato što je nekome politički neprijatan ili mu u tom trenutku ne odgovara, sjutra možemo da prihvatimo da se ne prikaže određeni film, prekosjutra da se ne objavi neki tekst, a onda da se nekome potpuno zabrani da govori - rekao je Pilav.

Kako je ocijenio, cenzura gotovo nikada ne počinje velikim upozorenjem.

- Ona uvijek krene malim intenzitetom, malim ustupcima koje društvo, nažalost, na početku prihvati ćuteći - kazao je Pilav.

Dodao je da je važno što su drugi umjetnici preuzeli i prenijeli govor.

- Poruka je da riječ može biti zaustavljena na bini, ali je mnogo teže zaustaviti je kada iza nje stane čitava zajednica - naglasio je Pilav.

Institucije ne smiju ćutati na govor mržnje

Kada je riječ o govoru mržnje, Pilav je ocijenio da Crna Gora ima relativno snažan zakonski okvir, ali da je problem njegova nedovoljno efikasna primjena.

- Imamo veoma jaku zakonsku regulativu koja se, nažalost, veoma tromo i veoma slabo primjenjuje - kazao je Pilav.

Kako je objasnio, nije svaka uvreda govor mržnje, ali institucije moraju reagovati kada se ljudima zbog nacionalne, vjerske ili druge pripadnosti šalje poruka da su manje vrijedni, nepoželjni ili neprijatelji.

- Tu institucije ne smiju da budu nijeme, već moraju pravovremeno i sa velikim intenzitetom da reaguju - rekao je Pilav.

Prema njegovim riječima, problem predstavlja i to što odgovornost često ostaje na nivou međusobnih političkih osuda.

- Kada se desi određeni govor mržnje od strane političara, jedna stranka osudi drugu, političar osudi političara, institucije osude određenu izjavu. Nekada se ukloni sadržaj i na tome se sve završi - kazao je Pilav.

Dodao je da građaninu koji je bio meta takvog sadržaja ostaje osjećaj da sistem nije stao iza njega.

- Nama treba dosljedna i veoma efikasna primjena zakona, ne samo deklaracija i mrtvo slovo na papiru. Trebaju nam jednaki standardi za sve građane, bez obzira na političku pripadnost i bez obzira na neku vrstu imunitetske zaštite, gdje će zakon biti jednak za sve - poručio je Pilav.

Važno je šta je izgovoreno, a ne ko je izgovorio

Pilav je naglasio da institucije ne bi trebalo da procjenjuju govor mržnje prema tome ko ga je izgovorio.

- Najbitnije je da imamo veoma jake institucije koje neće gledati ko je nešto izgovorio, nego šta je izgovoreno, kolika je šteta i da reaguju kako se govor mržnje ne bi širio i kako se ne bi ponavljao - ocijenio je Pilav i dodao da je govor mržnje postao dio političke i društvene svakodnevice.

- Svjedoci smo da živimo u nekoj vrsti rijalitija, gdje je govor mržnje, nažalost, postao veoma poželjan, kako politički, tako i društveno - rekao je Pilav.

Govor mržnje mijenja oblik, ali ne nestaje

Govoreći o razvoju tehnologije i društvenih mreža, Pilav je ocijenio da se govor mržnje danas širi mnogo brže nego ranije.

Podsjetio je da su politički lideri ranije koristili medije poput radija za širenje propagande, dok se danas isti mehanizmi koriste na brojnim digitalnim platformama.

- Veoma je teško kontrolisati takav govor, posebno kada imate ograničen prostor u kojem svako ima pravo da kaže ono što misli, ali i ono što možda ne bi trebalo da kaže - kazao je Pilav.

Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavljaju lažne vijesti i sadržaji povezani sa govorom mržnje.

Kako je ocijenio, dio građana takve informacije prima bez provjere, bez dovoljno razvijenih medijskih i informacionih filtera, nakon čega se sadržaj dalje širi.

- Možemo da imamo jedan veoma jak vrtlog u kojem sve više ljudi ulazi i, nažalost, prihvata informaciju koja kasnije, u velikom broju slučajeva, prerasta u govor mržnje - rekao je Pilav.

Obrazovanje i medijska pismenost kao odgovor

Pilav smatra da odgovor na širenje govora mržnje mora početi od obrazovanja, posebno kroz razvoj medijske i informacione pismenosti od najranijeg uzrasta.

- Odgovornost je na nama, na institucijama, da prije svega radimo na edukaciji ljudi, od mladog perioda, kroz medijsku i informacionu pismenost, kroz građansko obrazovanje - kazao je Pilav.

Dodao je da je, pored edukacije, neophodna i dosljedna primjena zakona.

- Tek tada ćemo imati snagu i oruđe u rukama da se borimo protiv svega što nam se plasira - zaključio je Pilav.