<h2>Možemo li još uvijek vjerovati onome što vidimo i čujemo?&nbsp;</h2>
<p>Zamislite da na internetu naiđete na video u kojem poznata novinarka predstavlja gosta koji govori o softveru za trgovanje kriptovalutama. Sve izgleda autentično – njen glas, izgled, način govora. Međutim, ispostavlja se da je taj video lažan, kreiran pomoću vještačke inteligencije. Ovaj primjer nije fikcija; upravo to se dogodilo s novinarkom Ksenijom Turkovom iz Glasa Amerike. Ovaj incident postavlja ključno pitanje: Kako razlikovati stvarnost od manipulacije u digitalnom svijetu? Odgovor možemo pronaći na stranicama zvanim medijska pismenost - sposobnosti kritičkog analiziranja i procjene informacija koje primamo. U eri vještačke inteligencije (AI), ova vještina postaje neophodna za navigaciju kroz more informacija koje nas svakodnevno preplavljuju. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, evaluacije i kreiranja medijskih sadržaja. Ona izaziva sumnju, analizu, istraživanje i zaključivanje. To jeste proces, ali i svjesnost trenutka koji živimo. U kontekstu vještačke inteligencije, to znači razumijevanje kako tehnologije poput algoritama i mašinskog učenja oblikuju informacije koje konzumiramo. Na primjer, vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, poznate kao deepfake. Ovi sadržaji mogu prikazivati osobe koje izgovaraju ili rade stvari koje nikada nisu učinile, što može imati ozbiljne posljedice po društvo.</p>
<h2>Vještačka inteligencija i dezinformacije: Kako prepoznati manipulaciju?</h2>
<p>Vještački inteligentne tehnologije omogućavaju kreiranje sofisticiranih dezinformacija koje je teško prepoznati. Evo nekoliko primjera: <b>a) Deepfake video i audio snimci</b>Deepfake tehnologija koristi vještačku inteligenciju za kreiranje lažnih video i audio snimaka koji izgledaju i zvuče autentično. Na primjer, tokom ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, pojavio se lažni video predsjednika Volodimira Zelenskog koji poziva svoje vojnike na predaju. Ovaj video je brzo demantovan, ali je pokazao koliko deepfake može biti opasan. <b>b) Algoritmi i „filter baloni“ </b>Društvene mreže koriste algoritme koji nam prikazuju sadržaje na osnovu naših prethodnih interakcija, stvarajući tzv. „filter balone“. To znači da smo često izloženi informacijama koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja, dok suprotna mišljenja ostaju skrivena. Ovaj fenomen može ograničiti našu perspektivu i otežati kritičko razmišljanje.<b>c) Lažne vijesti generisane</b>AI-jem Vještačka inteligencija može automatski generisati članke koji izgledaju kao da su ih napisali ljudi. Ovi tekstovi mogu širiti dezinformacije ili propagandu, a da čitaoci nisu svjesni njihove lažnosti. Na primjer, tokom pandemije COVID-19, vještačka inteligencija je korišćena za širenje lažnih informacija o virusu i vakcinama, što je dodatno zbunjivalo javnost. U eri vještačke inteligencije, medijska pismenost je ključna za zaštitu od dezinformacija. Postavlja se pitanje: Kako biti medijski pismen u eri vještačke inteligencije? Na ovo pitanje je teško dati odgovor, pa u nastavku šaljemo par predloga:<b>1. Njegujte sumnju: </b>Provjeravajte izvore informacija – Budite skeptični prema senzacionalističkim vijestima i uvijek provjerite da li su informacije potvrđene od strane pouzdanih izvora. <b>2. Budite budni: </b>Analizirajte slike i video snimke – Obratite pažnju na detalje koji mogu ukazivati na manipulaciju, poput neprirodnih pokreta ili nesklada između zvuka i slike. <b>3. Učite: </b>Pokušajte da razumijete kako funkcionišu algoritmi – Budite svjesni da platforme koriste algoritme koji vam prikazuju sadržaje na osnovu vaših prethodnih interakcija, što može ograničiti vašu izloženost različitim perspektivama. <b>4. Pitajte: </b>Razvijajte kritičko mišljenje – Postavljajte pitanja i ne prihvatajte informacije zdravo za gotovo. Razmislite o motivima iza određenih sadržaja i ko ima koristi od njihovog širenja. <b>5. I opet, učite: </b>Obrazujte se o medijskoj pismenosti – Učestvujte u radionicama i edukacijama koje vam mogu pomoći da bolje razumijete medije i tehnologije.</p>
<h2>Etika i odgovornost: Ko kontroliše informacije?&nbsp;</h2>
<p>Razvoj vještačke inteligencije postavlja etička pitanja o kontroli i distribuciji informacija, o svjesnosti pojedinca da analizira i provjerava. Ko je odgovoran za sadržaje koje kreira vještačka inteligencija? Kako spriječiti zloupotrebu ovih tehnologija? Velike tehnološke kompanije imaju značajnu ulogu u oblikovanju informacija koje konzumiramo. Njihovi algoritmi odlučuju koje vijesti i sadržaji će nam biti prikazani, što može uticati na naše stavove i ponašanje. Sundar Pičai, izvršni direktor kompanije Google, naglašava odgovornost u razvoju AI tehnologija: „AI je jedna od najvažnijih stvari na kojima čovječanstvo trenutno radi. Ona je dublja od vatre ili struje. Međutim, moramo osigurati da je razvijamo odgovorno kako bismo izbegli negativne posljedice.“ Važno je uvidjeti benefite vještačke inteligencije i upotrebljavati je u korist informacija za razvoj potencijala i mogućnosti. Vještačka inteligencija može biti sredstvo za napredak ili tortura emocija i ponašanja. Zbog toga je važno oslanjati se na etiku i razum u svakom trenutku stvaranja medijskih sadržaja.</p>
<h2>Zbog čega je važno stvarati medijski pismene građane?</h2>
<p>U društvu preplavljenom informacijama, gdje svako može kreirati i dijeliti sadržaj, medijski pismeni građani su ključni za očuvanje demokratskih vrijednosti, kritičkog mišljenja i informisanog društva. Bez medijske pismenosti, ljudi postaju laka meta manipulacija, bilo da je riječ o lažnim vijestima, političkoj propagandi ili komercijalnim prevarama. Kako možemo donositi informisane odluke ako ne znamo prepoznati istinu od laži? Medijski pismeni građani su otporniji na dezinformacije, bolje razumiju kako funkcionišu mediji i tehnologije, i mogu aktivno učestvovati u društvenim diskusijama, umjesto da budu pasivni konzumenti sadržaja. U svijetu gdje vještačka inteligencija sve više oblikuje naše digitalno iskustvo, kritičko mišljenje i sposobnost analize informacija nisu samo korisne vještine – one su neophodne za zaštitu slobode mišljenja i demokratskih procesa.</p>
<h2>Zbog čega je važno biti budan?</h2>
<p>U digitalnom dobu, gdje vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, budnost i kritičko razmišljanje su ključni. Medijska pismenost nam omogućava da prepoznamo manipulacije i zaštitimo se od dezinformacija. Biti medijski pismen danas znači aktivno preispitivati informacije koje primamo i razumjeti tehnologije koje oblikuju našu stvarnost. Dakle, sljedeći put kada naiđete na nevjerovatan sadržaj na internetu, zapitajte se: Da li je ovo stvarno? Ko stoji iza ovoga? Koji je cilj ovog sadržaja? <b>U eri vještačke inteligencije, kritičko razmišljanje nije opcija – to je nužnost.</b><i>Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.</i></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Istina ili iluzija: Medijska pismenost u eri vještačke inteligencije

<p>Influenseri su postali neizostavni dio digitalnog okruženja, utičući na emocije, stavove, mišljenja, odluke i potrošačke navike miliona ljudi, naročito mladih. Njihova moć i uticaj su neosporni, ali umjesto da osuđujemo ili potcjenjujemo one koji ih prate, važno je razumjeti ovaj fenomen i njegove posljedice. Smatram da stalna kritika mladih ljudi vodi ka tome da smo zarobljeni u zastarjelim shvatanjima, nesposobni da prihvatimo promjene koje su se desile i koje su oblikovale savremeno društvo. </p>
<p>Oduvijek su postojali influenseri – ljudi čije mišljenje i postupke cijenimo i slijedimo. To su nekad bili poznati i priznati pojedinci - učitelji, ljekari, naučnici, umjetnici, sportisti i drugi ugledni pojedinci koji su oblikovali stavove i vrijednosti mladih kroz porodicu, školu i društvene institucije. Ljudi su tada uzore tražili među pojedincima koji su bili primjer moralne ili profesionalne vrijednosti. </p>
<p>Danas je situacija drugačija. Influenseri su ljudi koji imaju veliki broj pratilaca na društvenim mrežama, a njihove profesije najčešće su nepoznate. Popularnost influensera ne zavisi od stručnosti, već od sposobnosti da privuku pažnju kako bi se pratio njihov rad, prepričavale dogodovštine ili slijedile i prenosile ideje, koje znaju da budu površne i trivijalne. Među najuticajnijim influenserima, onima koji zarađuju milione, su MrBeast, Dhar Mann, Matt Rife, Dvejn Rok Džonson, Kajli Džener, Meredith Duxbury, Zoli Ganzirot... Da li ste čuli za njih? Ako jeste - znate li što je njihova profesija? </p>
<h2>Nevidljivi učitelji </h2>
<p>S obzirom na to da veliki dio vremena ljudi provode skrolujući kroz sadržaj na društvenim mrežama, ne iznenađuje što influenseri imaju ogroman uticaj na njihove stavove, ponašanje i potrošačke navike. Takođe, ne iznenađuje da mladi često doživljavaju influensere kao uzore, bilo da je riječ o modi, načinu života, ishrani ali i stavovima o važnim društvenim temama i fenomenima. </p>
<p>Za potrebe ovog teksta, a sa željom da uporište nađem u učionici, koja je po pravilu poseban društveni organizam, oslonio sam se na stavove šesnaestogodišnjaka/kinja. Kako pokazuju podaci iz ankete koju sam sproveo među učenicima i učenicama – većina njih svakodnevno prati sadržaj influensera. Od njih 40, samo sedmoro je odgovorilo da rijetko ili nikada ne prate sadržaje koje objavljuju influenseri na društvenim mrežama. Učenici i učenice koriste različite platforme - kao što su Instagram, TikTok i YouTube, a tip influensera koji ih najviše privlači zavisi od njihovih interesovanja – od gejminga i mode do fitnesa i motivacije. Edukativne i naučne sadržaje od njih 40 prati četvoro, a influensere koji promovišu zdrave stilove života samo jedno. Ono što je posebno zanimljivo jeste činjenica da polovina učenika/ca priznaje da su barem jednom kupili proizvod ili koristili neku uslugu na preporuku influensera. Osmoro je odgovorilo da nije, ali razmišlja o tome. </p>
<h2>Izvor inspiracije ili zamka uticaja </h2>
<p>Uticaj influensera na svakodnevne odluke varira među ispitanicima. Značajan dio njih ističe da influenseri igraju važnu ulogu u oblikovanju stavova i odluka, često ih prateći i oslanjajući se na njihove savjete. Gotovo jednako velika grupa prepoznaje određen uticaj influensera, iako ga doživljava umjerenim – povremeno uzimaju u obzir mišljenja influensera pri donošenju svojih odluka. Manji broj učenika/ca rijetko se oslanja na njih, dok se tek jedan učesnik izjasnio da influenseri uopšte ne utiču na njegove izbore. </p>
<p>Ne možemo, a da se ne zapitamo koliko mladi kritički razmišljaju o porukama koje dobijaju od influensera. Iako ih najčešće prate iz čiste zabave – kako kažu, ipak neki vjeruju preporukama. </p>
<p>S jedne strane influenseri mogu imati pozitivan uticaj – inspirišući mlade na kreativnost, edukaciju, empatiju, humanost, toleranciju ili fizičku aktivnost – s druge strane, postoji rizik od nerealnih standarda ljepote, konzumerizma i zavisnosti od digitalnog sadržaja. Zato je važno kritički pristupati medijskom sadržaju koji se konzumira na društvenim mrežama. </p>
<p>Sve ovo nas dovodi do pitanja odgovornosti. U kojoj meri influenseri snose odgovornost za sadržaj koji plasiraju? Većina šesnaestogodišnjaka je stava da je ipak odgovornost na pratiocima, iako su svjesni da influenseri imaju moć da utiču na mlade i njihove odluke. </p>
<h2>Vidjeti, misliti, birati </h2>
<p>Možda razlika između nekada i sada nije samo u protoku vremena, već i u načinu na koji se stvari manifestuju. Oblici komunikacije i izražavanja su se promijenili, ali da li se suština zaista razlikuje? Oduvijek su postojali oni koji su znali što su prave vrijednosti, dok su široke mase, nažalost, birale senzacionalizam i površne sadržaje. Možda je jedina razlika to što je danas sve vidljivije i prisutnije. Nekada „obični ljudi“ nisu imali pristup javnom prostoru, dok su danas, zahvaljujući tehnološkom razvoju i demokratizaciji medija, dobili glas. Endi Vorhol je bio u pravu kada je rekao da će svako imati svojih petnaest minuta slave - danas je lakše nego ikada izreći svoj stav i učiniti ga dostupnim široj publici. </p>
<p>Ne smijemo da osuđujemo savremene trendove, već da uputimo glasan poziv na promišljanje i razumijevanje. Influenseri su dio savremenog društva i neće nestati, ali mladi treba da razvijaju kritičko mišljenje, zdravu skepsu i sposobnost da prepoznaju prave vrijednosti u moru digitalnog sadržaja. Uloga porodice, škole i društva u cjelini ostaje ključna u tome da mlade generacije oblikuju svoj identitet i donose odluke na osnovu informisanosti, a ne samo uticaja digitalnog okruženja. Mlade bi trebalo osnažiti da analiziraju informacije, postavljaju prava pitanja i ne prihvataju sadržaje nekritički u vremenu kada su informacije dostupnije nego ikad, ali istina često zamagljena.</p>

Moć influensera: Kako mijenjaju digitalni svijet i stavove mladih

<p>Ministarstvo kulture i medija angažovamo radi da Crna Gora što prije dobije nacionalnu kontakt tačku sa velikim onlajn platformama (VLOP) i sa njima dogovori brzu reakciju u slučajeva širenja dezinformacija, &nbsp;govora mržnje i onlajn nasilja, kako je to predviđeno evropskim zakonodavstvom - saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.</p>
<p>Ona je kazala i da će biti formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost.</p>
<p>- Koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan - navela je Vujović.</p>
<p>U sklopu Medijske strategije imamo, dodaje ona, brojne aktivnosti kojima se tretira pitanje medijske pismenosti - kao jedne od osnovnih vještina digitalnog doba.</p>
<p>- Jer to više nije opciona vještina, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu - istakla je Vujović.</p>
<p>Ukazala je da roditelji, nastavnici, stručni saradnici, i svi mi imaju važnu ulogu i odgovornost za stvaranje sigurnijeg onlajn okruženja, boljeg internetskog iskustva i promovisanja odgovornije upotrebe tehnologija.&nbsp;</p>
<p>- To je moguće samo ujedinjenim pristupom i zajedničkim djelovanjem. Velika odgovornnost je na akterima iz obrazovanja, medija, telekomunikacionog sektora - poručila je ministarka kulture i medija.</p>
<p>Ona je povodom Dana sigurnijeg interneta istakla koliko je &nbsp;važno da djecu i mlade podučavamo o digitalnoj bezbjednosti, osnažujemo ih u onlajn svijetu, kao i da osiguramo zaštitne sisteme i ulažemo u alate za bezbjednost na mreži. Prisustvo mladih na internetu je, poručuje ona, neizbježno - a digitalni svijet sa sobom nosi ozbiljne rizike i opasnosti što, kako je kazala Vujović, može da utiče na njihovo mentalno zdravlje, dobrobit i sve druge aspekte života.</p>
<p>- Naše posljednje istraživanje je pokazalo da mladi informacije uglavnom traže na internetu, ali ohrabruje što su sve svjesniji da ne mogu svim informacijama vjerovati. Zbog širenja lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija, kritičko razmišljanje postaje ključna vještina u digitalnom dobu. Edukacija o prepoznavanju pouzdanih izvora i provjeri činjenica neophodna je kako bi se mladi zaštitili od pogrešnih i potencijalno štetnih informacija. Moramo ih osnažiti da kritički procjenjuju informacije koje konzumiraju i dijele, te koriste internet kao alat za učenje, komunikaciju i razvoj, uz poštovanje drugih korisnika - istakla je Vujović.</p>
<p>Korišćenje sigurnog interneta ne samo da će zaštititi najmlađe od potencijalnih opasnosti već će, cijeni ona, i podstaći njihov razvoj u digitalno pismene i odgovorne građane.</p>
<p>- Ključno je da osnažimo mlade da budu informisani, angažovani i kritički osviješteni članovi društva. Prva Medijska strategija stavlja naglasak na jačanje medijske pismenosti i predstavlja sveobuhvatan okvir za promociju kritičkog razmišljanja, razvoj digitalnih vještina i prevenciju digitalnog nasilja - navela je ona.</p>
<p>Prve kontakte su, kaže, u oktobru 2024. uspostavili sa Metom.&nbsp;</p>
<p>- Nastojaćemo i da što prije Crna Gora &nbsp;dobije nacionalnu kontakt tačku sa VLOP, kako je to predvidjeno evropskim zakonodavstvom. U cilju prenošenja novih uredbi EU, koje se tiču sigurnosti gradjana na mrezama, ove godine započinjemo zahtjevan proces usaglasavanja nasih propisa sa Digital services act (DSA) &nbsp;I Digital marcet act (DMA) &nbsp;EU - poručila je Vujović.</p>

1250x600

1084x550

Vujović: Ubrzavamo uspostavljanje nacionalne kontakt tačke za sigurniji internet, biće formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost

<p>Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv lica koje se na društvenoj mreži Facebook predstavlja kao <b>Milisav Čabarkapa</b>, zbog javno upućene prijetnje istoričaru <b>Novaku Adžiću</b>, koju smatraju ozbiljnim ugrožavanjem sigurnosti i širenjem govora mržnje.</p>
<p>Prema navodima iz prijave, sporni komentar je ostavljen ispod objave Portala Analitika Adžićevog teksta koji se bavi ulogom kapetana Mirka T. Božovića u spašavanju muslimanskog stanovništva tokom 1943. godine. U komentaru, Čabarkapa je, targetirajući Adžića, napisao: <i>"Vala Adžiću, j...u ti mater ako se ikad sretnemo..."</i></p>
<p>CGP u prijavi naglašava da ovakva retorika predstavlja prijetnju ličnoj sigurnosti istoričara Adžića, ali i doprinosi atmosferi netolerancije u javnom prostoru.</p>
<p>– Kao organizacija čija je misija i suzbijanje govora mržnje u javnom prostoru smatramo da ovakva nasilna retorika širi atmosferu netolerancije i poziva na nasilje – navode iz Centra.</p>
<p>U prijavi se traži da nadležni organi utvrde odgovornost Milisava Čabarkape u skladu sa članom 168 Krivičnog zakonika Crne Gore, koji se odnosi na ugrožavanje sigurnosti.</p>
<p>Uz prijavu su priloženi snimak komentara, link ka spornoj objavi kao i podaci sa Facebook profila osobe koja je prijetnju uputila.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkapetan-koji-je-sprijecio-pokolj-podsjecanje-na-ulogu-mirka-t-bozovica-u-spasavanju-muslimana-1943&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Centar za građanska prava podnio krivičnu prijavu zbog prijetnji istoričaru Adžiću

<p>Predsjednik Matice crnogorske <b>Ivan Jovović</b> i generalni sekretar <b>Ivan Ivanović </b>bili su, peti put zaredom, gosti mitropolita <b>Elbasana</b>, <b>Špata </b>i <b>Libražda Andona Merdanija</b> povodom proslave Dana Sv. Vladimira Dukljanskog u Albaniji. Liturgiju je služio novi poglavar Albanske pravoslavne crkve arhiepiskop <b>Joan</b>, koji je primio rukovodstvo Matice crnogorske.</p>
<p>Kako je saopšteno, dva dana uoči praznika otvorena je izložba Matice crnogorske sa fotografijama fresaka i ikona svetitelja. Svečanom otvaranju izložbe prisustvovao je prefekt elbasanskog okruga, <b>Ilir Bejtja</b>, te predstavnik Crnogorske manjine u albanskoj Vladi, <b>Marinko Ćulafić</b>.&nbsp;</p>
<p>Danas je u manastiru Svetog Vladimira u selu Šijon u Elbasanu održana liturgija i procesija oko Manastira sa moštima Sv. Vladimira Dukljanskog u čast svetitelja, nakon čega je uslijedio susret mitropolita Merdanija i predstavnika Matice crnogorske – Jovovića i Ivanovića, otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Albaniji <b>Pavla Karanikića</b>, te predstavnika Ministarstva dijaspore <b>Zorana Đukanovića</b>.&nbsp;</p>
<p>Jovović i Ivanović su Merdaniju poklonili fototipsko izdanje rukopisnog Cetinjskog psaltira iz XV vijeka i dvotomnu monografiju profesora Ilije Veleva „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“, izdanja Matice crnogorske. &nbsp;</p>
<p>Saradnja sa Zajednicom Crnogoraca u Albaniji započela je 2019. godine na inicijativu predsjednika ZCGA Marinka Ćulafića odavanjem počasti crnogorskim herojima stradalim na Badnji dan 1916. godine kod Medove.</p>

Matica crnogorska i Zajednica Crnogoraca u Albaniji obilježili Dan Svetog Vladimira Dukljanskog

<p>Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju podnijete su krivične prijave protiv V.B. i D.Š, bivših načelnika Filijale za građanska stanja i lične isprave Ministarstva unutrašnjih poslova u tom gradu, zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.</p>
<p>Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da su od 2021. do 2022. godine, postupajući suprotno odredbama člana 13 Zakona o oružju, izdali odobrenja za nabavku vatrenog oružja R.D. &nbsp;tako mu omogućivši da nabavi četiri komada vatrenog oružja, iako za to nije bilo zakonskog osnova.</p>
<p>Osim toga, i Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru je podnijeta krivična prijava protiv B.I., bivšeg izvršnog direktora u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje, takođe zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj.&nbsp;</p>
<p>- Na način što je tokom 2023. godine za 13 zaposlenih omogućio isplatu varijabilnog dijela zarade unaprijed, tj. za mjesece koji u trenutku isplate varijabila nijesu ni nastupili, i na taj način oštetio navedeno preduzeće po osnovu nezakonito isplaćenih varijabila za iznos od 6.776,30 eura - kazali su u policiji.</p>
<p>Ova procesuiranja službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, kako su naglasili u policiji, sproveli su u nastavku aktivnosti na suzbijanju korupcije. Ova akcija nosi kodno ime „Browing“.</p>
<p>- Uprava policije nastavlja odlučnu borbu protiv svih oblika kriminala, sa posebnim fokusom na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kao definisanim nacionalnim prioritetom, a u cilju suzbijanja krivičnih djela kojima se narušava vladavina prava, integritet institucija sistema, podriva povjerenje građana u njihov rad i nanosi ekonomska šteta državi - zaključili su u saopštenje.</p>

Bivšim načelnicima u BP krivične prijave zbog sumnje da su nezakonito odobrili nabavku oružja, nekadašnjem direktoru RV jer je unaprijed isplatio varijabile

<p>Više od 200 hiljada Avganistanaca vratilo se u svoju zemlju od 1. aprila, kada je Pakistan pokrenuo kampanju masovnog protjerivanja oko tri miliona Avganistanaca prisutnih na njegovoj teritoriji, saopštilo je danas pakistansko Ministarstvo unutrašnjih poslova.<br/>
<br/>
Islamabad je 1. aprila jednostavno poništio boravišne dozvole za oko 800 hiljada Avganistanaca, od kojih su neki rođeni u Pakistanu, ili tu žive decenijama, prenosi Radio Slobodna Evropa.<br/>
<br/>
Pakistan prijeti da će krajem juna ukinuti zaštitu datu za 1,3 miliona Avganistanaca sa statusom izbjeglice, koji im je dodijelio Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija (UN) za izbjeglice.<br/>
<br/>
Mjere su uvedene poslije više mjeseci medijske kampanje protiv Avganistanaca koje optužuju za terorizam, kao i da podržavaju političke protivnike vlasti.<br/>
<br/>
Tempo odlazaka, djelimično dobrovoljnih, ali i uz policijsku prisilu, ipak je znatno usporen - u aprilu je 135.865 Avganistanaca napustilo Pakistan, a u maju ih je izašlo 67.478.<br/>
<br/>
Humanitarni radnici i aktivisti za ljudska prava smatraju da se prisiljavanjem Avganistanaca na povratak oni dovode u opasnost.<br/>
<br/>
Zemlja gdje vladaju talibani koji su se vratili na vlast u ljeto 2021. godine zvanično je u miru, ali i dalje predstavlja drugu najveću humanitarnu krizu na svijetu prema UN-u sa trećinom od 45 miliona stanovnika koji gladuju.<br/>
<br/>
Novi talas prisilnih odlazaka dešava se u vrijeme kada se u Pakistanu povećava nasilje u graničnim oblastima sa Avganistanom.<br/>
<br/>
Pakistan optužuje Kabul da nije dovoljno čvrst prema grupama koje s njegove teritorije napadaju susjeda.<br/>
<br/>
Po povratku u Avganistan protjerani ljudi borave u privremenim kampovima sa lošim uslovima, i često nemaju gdje da idu poslije, u zemlji gde 85 odsto stanovnika živi sa manje od dolara na dan.<br/>
<br/>
I susjedni Iran primorava Avganistance da se vraćaju u svoju zemlju. Teheran je pozvao četiri miliona ilegalnih Avganistanaca da napuste iransku teritoriju do 6. jula.</p>

Više od 200 hiljada Avganistanaca napustilo Pakistan za dva mjeseca

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Martinović: Jelena Perović je direktorica ASK-a

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: medijska-pismenost