Slabo je interesovanje mladih za izborni predmet medijska pismenost u osnovnim i srednjim školama, pa opada broj onih koji ga biraju - kazala je u emisiji "Prepoznavanje" Antene M dugogodišnja novinarka, sada direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija trebalo bi, smatra ona, da pozove direktore i uprave škola da više promovišu medijsku pismenost kao predmet, da ga dodijele onim nastavnicima koji žele da ga preuzmu i nemaju otpor prema novim tehnologijama, a ne samo kako bi se popunila nastavnička norma.
- Mi već imamo podatke da broj djece u osnovnim školama koja biraju medijsku pismenost nažalost opada. Crna Gora je zemlja malih brojki i 300 ljudi manje u osnovnim školama koji biraju taj predmet, to je značajan broj. To jeste za brigu i za preispitivanje - da se vidi šta nije dobro u trenutnoj politici - ističe Nikolić. 
Zabrinjava, cijeni ona, i što ne postoji multisektorski pristup temi, pa se medijska pismenost tretira isključivo kroz obrazovni sistem. 
- Nije dovoljno da se medijskom pismenošću bavi samo obrazovni sistem, nego time, na primjer, moraju da se bave i sudovi. Sve više oni moraju da ulaze u tu oblast i da razumiju prirodu govora mržnje, dezinformacija, da bi nas zaštitili s jedne strane od govora mržnje i od takvih kampanja, a sa druge strane sačuvali slobodu govora. To su vrlo osjetljive stvari - kazala je Nikolić.
Institut za medije je inicirao uvođenje medijske pismenosti u gimnazije još 2009. kako bi se jačalo kritičko razmišljanje mladih, formiranje Nacionalne koalicije za medijsku pismenost zahvaljujući čijem radu je kao izborni predmet medijska pismenost uvedena i u osnovne škole.
Inicijativa Instituta bila je i da medijska pismenost bude dio prve Medijske strategije od 2023/27.
No, u Institutu primjećuju da iako je mnogo toga urađeno na jačanju medijske politike u Crnoj Gori poslednjih godina ipak nadležne institucije se dominantno oslanjajaju na inicijative NVO i međunarodnih organizacija, a usvojena strateška dokumenta, poput Medijske strategije, u oblasti medijske pismenosti se ne realizuju. 
- Važno je da što više ljudi uči da kritički promišlja, ali je vrlo problematično ako naši političari nijesu medijski pismeni - ukazuje Nikolić. 
Navodi i da je problematično što političari najčešće ne snose nikakvu odgovornost za kampanje dezinformacija ili kreiranje društvenih kriza.
- Imali smo nedavno nemilu situaciju u vezi sa turskim državljanima u našoj zemlji, izlive mržnje, fašizma, rasizma, čega god hoćete u javnom prostoru.Ko ih je generisao? Po mojoj ocjeni, to su generisali političari, sve je krenulo na neki način sa izjavama Milana Kneževića, datim određenim medijima, o 110.000 Turaka koji dolaze ovdje, pa to stavljanje u nekakav kontekst neokolonijalizma, nekog državnog plana i tako dalje, a da se o tome ne pruža neki validni dokaz - navela je ona.
To je, kaže, bio čitav jedan narativ koji je vidjeli smo kako na kraju rezultirao, a da sa tih adresa apsolutno nemamo nikakvo izvinjenje i nikakvu odgovornost.
- Mi smo na ulicama Podgorice čuli „Ubij Turčina“ i tako dalje, apsolutno u desničarski orjenitisanim medijima nijesmo vidjeli ogradu, stavljanje u kontekst ili osudu takve vrste narativa. I na kraju što će se desiti, neće odgovarati nijedan političar za to, jer je on itekako zaštićen imunitetom i tako dalje, nego ljudi koji su proširili taj sadržaj, koji su nasjeli na sve to. E, to je medijska pismenost, da se ne nasijeda na taj narativ, da vidimo šta su motivi nekog, ko šalje tu poruku, zašto je šalje, koji su narativi, da prepoznamo koja je uređivačka politika jednog medija… - navela je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Opada broj djece koja kao izborni predmet biraju medijsku pismenost, to treba da nas zabrine

Medijska pismenost je jedan od najjačih alata koje imamo kako bismo zaštitili društvo. Kada ljudi mogu da prepoznaju lažni sadržaj, preispituju ono na što nailaze na internetu i da traže pouzdane informacije - oni postaju aktivni čuvari demokratije.
To je poručio ambasador Evropske unije (EU) u Sjevernoj Makedoniji Mihalis Rokas na otvaranju Konferencije za medijsku pismenost 2025 EU – Zapadni Balkan pod nazivom "Ti znaš, drugi ne zna - tvoj komentar može da pomogne", koja je danas otvorena u Skoplju u organizaciji Delegacije Evropske unije.
Ovo je, kako je rekao Rokas, i jedan od razloga za „Evropski štit za demokratiju“ - inicijativu EU čiji je cilj da ojača zajedničku spremnost da se suprotstavimo manipulativnim informacijama i izgradimo kolektivnu otpornost na dezinformacije.
Rokas je konstatovao da je u dinamičnom medijskom okruženju, u kojem društvene mreže, vještačka inteligencija i strano manipulisanje informacijama preoblikuju način na koji građani pristupaju informacijama i interpretiraju ih, neophodno uložiti napore u jačanje kolektivnog odgovora na dezinformacije i uticaj zlonamjernih aktera.
I direktor AVMU-a dr Zoran Trajčevski istakao je da je cilj fokusirati se na kritičko razmišljanje i ličnu odgovornost u digitalnom prostoru.&nbsp;
- Jer danas, više nego ikad, nije dovoljno samo da prepoznamo dezinformaciju — potrebno je da reagujemo, da dijelimo znanje, da budemo aktivni građani - poručio je on.
U fokusu ove konferencije je više tema, među kojima su: platforme društvenih medija kao dio problema i dio rješenja za spoljnu manipulaciju i dezinformisanje; rodne dezinformacije i digitalna mržnja; važnost institucionalnog odgovora na prijetnje spoljne manipulacije i dezinformisanja; vještačka inteligencija van čet-botova: suverenitet, izgradnja kapaciteta za istinu; sljedeća generacija i platforme: navigacija kroz rizike i mogućnosti.
Konferencija je vodeći regionalni događaj Evropske službe za spoljne poslove u oblasti medijske pismenosti, a ove godine konferencija u Skoplju označava i početak Dana medijske pismenosti.

Anja Ivanović

500x500

1250x600

1084x550

Ljudi postaju aktivni čuvari demokratije kada prepoznaju lažni sadržaj i traže pouzdane informacije

Investiranje u medijsku pismenost djece nije opcija, već društveni imperativ, poručio je edukator za bezbjednost djece Bojan Jušković, navodeći da je najjači digitalni štit kritički um, koji zna da prepozna rizik i donese ispravnu odluku.
Autorski tekst Juškovića pod nazivom „Djeca na mreži: kako ih naučiti da budu bezbjedna i medijski pismena?“ napisan je za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Jušković je kazao da je, u digitalnoj eri, korišćenje interneta i društvenih mreža postalo svakodnevna realnost za djecu i adolescente.
- Gotovo svaka onlajn /online/ platforma koja omogućava interakciju među korisnicima danas se svrstava u kategoriju društvenih mreža. One djeci nude prostor za zabavu, komunikaciju i izražavanje, pa se njihov značaj u životima mladih konstantno povećava - piše u autorskom tekstu.
Navodi se da istraživanja pokazuju da upotreba društvenih medija može pozitivno uticati na razvoj komunikacijskih i tehničkih vještina, kao i na socijalne veze mladih.
Međutim, kako je rekao Jušković, digitalna stvarnost nosi sa sobom i niz izazova i rizika, posebno imajući u vidu ograničenu sposobnost djece da samostalno prepoznaju opasnosti i donesu zrele odluke.
Kako je kazao, dječja radoznalost, nedostatak iskustva, emocionalna impulsivnost i snažan uticaj vršnjaka čine ih posebno ranjivima u onlajn prostoru.
- Neprimjereni sadržaji, digitalno nasilje, seksualna eksploatacija, gubitak privatnosti, kao i pritisak da se na mreži prikazuju „savršeno“ predstavljaju stvarne prijetnje njihovom mentalnom zdravlju i osjećaju sigurnosti - upozorio je Jušković.
On je naveo da, pored toga, izloženost dezinformacijama i viralnim izazovima, koji ponekad uključuju i rizična ponašanja, ukazuje na potrebu za ozbiljnim i sistemskim pristupom u zaštiti djece.
- Ključno pitanje koje se sve češće postavlja jeste: koliko zaista znamo o tome šta naša djeca rade na internetu i kako ih možemo zaštititi na način koji je istovremeno djelotvoran i razuman - navodi se u autorskom tekstu.
Jedan od osnovnih problema, kako je ukazao Jušković, leži u generacijskom jazu.
On je rekao da su djeca "digitalni urođenici" - rođena u okruženju tehnologije, instinktivno i brzo savladavaju nove aplikacije i platforme.
- Sa druge strane, mnogi roditelji i nastavnici su digitalni imigranti – korisnici koji su se tehnologiji priključili kasnije, često bez dubljeg razumijevanja njenog funkcionisanja i potencijalnih rizika - piše u autorskom tekstu.
Jušković je istakao da upravo na tom raskršću stupa na scenu medijska pismenost – ne kao luksuz ili dodatna vještina, već kao osnovna životna kompetencija u savremenom društvu.
Medijska pismenost, kako je poručio, ne znači samo tehničku sposobnost korišćenja uređaja.
- Ona podrazumijeva razumijevanje kako mediji funkcionišu, sposobnost kritičkog promišljanja, prepoznavanje dezinformacija, zaštitu privatnosti i odgovorno ponašanje u digitalnom prostoru - kazao je Jušković.
On je naglasio da efikasna zaštita djece na mreži mora biti više od puke zabrane i kontrole.
Jušković je ukazao da je potreban sveobuhvatan društveni odgovor – sinergija škole, porodice, medija i zakonodavnih tijela.
- Školski sistemi bi trebalo da integrišu medijsku i digitalnu pismenost u redovnu nastavu, kroz konkretne sadržaje i praktične radionice - poručio je Jušković.
On je kazao da nastavnici, kao ključni akteri u obrazovanju, moraju biti adekvatno obučeni kako bi mogli pomoći djeci da razviju kritički odnos prema onome što vide i dijele onlajn.
Kako je rekao Jušković, porodica, sa druge strane, ima ulogu primarnog i najvažnijeg faktora u oblikovanju digitalne kulture djece.
On je istakao da bi roditelji trebalo da grade odnos povjerenja sa djecom, da otvoreno razgovaraju o njihovim onlajn iskustvima, bez osuđivanja i prijetnji.
- Pitanje koje se često postavlja jeste – mogu li tehnička rješenja (na primjer aplikacije za roditeljsku kontrolu) pomoći u zaštiti djece? Odgovor je – djelimično - navodi se u autorskom tekstu.
Jušković je rekao da tehnička rješenja, iako mogu pružiti određeni nivo nadzora i zaštite, nikako ne smiju biti zamjena za razgovor, edukaciju i povjerenje.
Prema njegovim riječima, najefikasniji alat zaštite nije tehnologija, već znanje koje se djeci prenosi.
Djeca, kako je istakao Jušković, treba da znaju zašto je važno zaštititi lične podatke, kako da prepoznaju manipulaciju i kome mogu da se obrate ako se osjećaju ugroženo.
- Ove vještine ne dolaze same od sebe, one se uče i njeguju. Uloga odraslih nije da budu nadzornici, već vodiči kroz složen digitalni svijet - piše u autorskom tekstu.
Kako se navodi, kroz edukaciju, zajedničko učenje i otvorenu komunikaciju, djeca stiču neophodne alate da budu bezbjedna, a istovremeno slobodna da istražuju, stvaraju i rastu.
- U vremenu u kojem informacije putuju brže nego ikada prije, a digitalne granice su sve nevidljivije, investiranje u medijsku pismenost djece nije opcija – to je društveni imperativ - istakao je Jušković.
On je naglasio da se djeci, ukoliko želimo da budu sigurni, odgovorni i samosvjesni digitalni građani, mora ponuditi više od zabrana i aplikacija.
- Moramo im dati znanje, jer najjači digitalni štit nije filter, firewall ili lozinka, već kritički um koji zna da prepozna rizik i donese ispravnu odluku - poručio je Jušković.

Jušković: Medijska pismenost nije opcija, već društveni imperativ

Novinar i filmski kritičar Vuk Perović, kao i violinistkinja Verica Čuljković, dali su svoj doprinos kampanji „Na istoj smo strani“, koju sprovodi Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) s ciljem jačanja medijske pismenosti i podsticanja kritičkog odnosa prema informacijama.
Njihovo učešće, kako se navodi u saopštenju AMU, dodatno osnažuje poruku kampanje, koja nastoji da građanima i građankama Crne Gore približi značaj odgovornog korišćenja medijskih sadržaja.
Vuk Perović, poznat po svom analitičkom pristupu i profesionalnoj posvećenosti, u okviru kampanje govori o potrebi za objektivnim i odgovornim informisanjem. Njegov doprinos ukazuje na važnost izgradnje medijskog prostora u kojem su etika, istina i javni interes temelj svakodnevne prakse.
- S druge strane, Verica Čuljković, violinistkinja čiji talenat, autentičnost i angažovanost nadilaze granice klasične muzike, u kampanji ističe kako umjetnost može biti snažno sredstvo komunikacije važnih društvenih poruka. Njena otvorenost za savremene izazove u medijskom prostoru čini je važnim sagovornikom na temu medijske pismenosti, odgovornog izražavanja i kritičkog mišljenja - ističu iz AMU.&nbsp;
Kako se navodi iz AMU, kampanja „Na istoj smo strani“ uključuje seriju od 12 video klipova u kojima učestvuju istaknute javne ličnosti iz oblasti novinarstva, kulture, sporta i društvenog života.&nbsp;
- Cilj je da se na autentičan i prepoznatljiv način doprinese boljem razumijevanju i analizi medijskih sadržaja, posebno među mladima - dodaju.&nbsp;
Svi do sada objavljeni video klipovi dostupni su na zvaničnim kanalima AMU, na YouTube kanalu „Medijska pismenost Crna Gora“, kao i na sajtu <a href="http://www.medijskapismenost.me" target="_new">www.medijskapismenost.me</a>.
Agencija izražava zahvalnost Peroviću i Čuljković na doprinosu kampanji i ističe da je upravo uključivanje javnih ličnosti iz različitih oblasti ključno za podsticanje javnog dijaloga o važnosti medijske pismenosti u savremenom društvu.

Vuk Perović i Verica Čuljković dali doprinos kampanji AMU posvećenoj medijskoj pismenosti

<h2>Možemo li još uvijek vjerovati onome što vidimo i čujemo?&nbsp;</h2>
Zamislite da na internetu naiđete na video u kojem poznata novinarka predstavlja gosta koji govori o softveru za trgovanje kriptovalutama. Sve izgleda autentično – njen glas, izgled, način govora. Međutim, ispostavlja se da je taj video lažan, kreiran pomoću vještačke inteligencije. Ovaj primjer nije fikcija; upravo to se dogodilo s novinarkom Ksenijom Turkovom iz Glasa Amerike. Ovaj incident postavlja ključno pitanje: Kako razlikovati stvarnost od manipulacije u digitalnom svijetu? Odgovor možemo pronaći na stranicama zvanim medijska pismenost - sposobnosti kritičkog analiziranja i procjene informacija koje primamo. U eri vještačke inteligencije (AI), ova vještina postaje neophodna za navigaciju kroz more informacija koje nas svakodnevno preplavljuju. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, evaluacije i kreiranja medijskih sadržaja. Ona izaziva sumnju, analizu, istraživanje i zaključivanje. To jeste proces, ali i svjesnost trenutka koji živimo. U kontekstu vještačke inteligencije, to znači razumijevanje kako tehnologije poput algoritama i mašinskog učenja oblikuju informacije koje konzumiramo. Na primjer, vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, poznate kao deepfake. Ovi sadržaji mogu prikazivati osobe koje izgovaraju ili rade stvari koje nikada nisu učinile, što može imati ozbiljne posljedice po društvo.
<h2>Vještačka inteligencija i dezinformacije: Kako prepoznati manipulaciju?</h2>
Vještački inteligentne tehnologije omogućavaju kreiranje sofisticiranih dezinformacija koje je teško prepoznati. Evo nekoliko primjera: a) Deepfake video i audio snimciDeepfake tehnologija koristi vještačku inteligenciju za kreiranje lažnih video i audio snimaka koji izgledaju i zvuče autentično. Na primjer, tokom ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, pojavio se lažni video predsjednika Volodimira Zelenskog koji poziva svoje vojnike na predaju. Ovaj video je brzo demantovan, ali je pokazao koliko deepfake može biti opasan. b) Algoritmi i „filter baloni“ Društvene mreže koriste algoritme koji nam prikazuju sadržaje na osnovu naših prethodnih interakcija, stvarajući tzv. „filter balone“. To znači da smo često izloženi informacijama koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja, dok suprotna mišljenja ostaju skrivena. Ovaj fenomen može ograničiti našu perspektivu i otežati kritičko razmišljanje.c) Lažne vijesti generisaneAI-jem Vještačka inteligencija može automatski generisati članke koji izgledaju kao da su ih napisali ljudi. Ovi tekstovi mogu širiti dezinformacije ili propagandu, a da čitaoci nisu svjesni njihove lažnosti. Na primjer, tokom pandemije COVID-19, vještačka inteligencija je korišćena za širenje lažnih informacija o virusu i vakcinama, što je dodatno zbunjivalo javnost. U eri vještačke inteligencije, medijska pismenost je ključna za zaštitu od dezinformacija. Postavlja se pitanje: Kako biti medijski pismen u eri vještačke inteligencije? Na ovo pitanje je teško dati odgovor, pa u nastavku šaljemo par predloga:1. Njegujte sumnju: Provjeravajte izvore informacija – Budite skeptični prema senzacionalističkim vijestima i uvijek provjerite da li su informacije potvrđene od strane pouzdanih izvora. 2. Budite budni: Analizirajte slike i video snimke – Obratite pažnju na detalje koji mogu ukazivati na manipulaciju, poput neprirodnih pokreta ili nesklada između zvuka i slike. 3. Učite: Pokušajte da razumijete kako funkcionišu algoritmi – Budite svjesni da platforme koriste algoritme koji vam prikazuju sadržaje na osnovu vaših prethodnih interakcija, što može ograničiti vašu izloženost različitim perspektivama. 4. Pitajte: Razvijajte kritičko mišljenje – Postavljajte pitanja i ne prihvatajte informacije zdravo za gotovo. Razmislite o motivima iza određenih sadržaja i ko ima koristi od njihovog širenja. 5. I opet, učite: Obrazujte se o medijskoj pismenosti – Učestvujte u radionicama i edukacijama koje vam mogu pomoći da bolje razumijete medije i tehnologije.
<h2>Etika i odgovornost: Ko kontroliše informacije?&nbsp;</h2>
Razvoj vještačke inteligencije postavlja etička pitanja o kontroli i distribuciji informacija, o svjesnosti pojedinca da analizira i provjerava. Ko je odgovoran za sadržaje koje kreira vještačka inteligencija? Kako spriječiti zloupotrebu ovih tehnologija? Velike tehnološke kompanije imaju značajnu ulogu u oblikovanju informacija koje konzumiramo. Njihovi algoritmi odlučuju koje vijesti i sadržaji će nam biti prikazani, što može uticati na naše stavove i ponašanje. Sundar Pičai, izvršni direktor kompanije Google, naglašava odgovornost u razvoju AI tehnologija: „AI je jedna od najvažnijih stvari na kojima čovječanstvo trenutno radi. Ona je dublja od vatre ili struje. Međutim, moramo osigurati da je razvijamo odgovorno kako bismo izbegli negativne posljedice.“ Važno je uvidjeti benefite vještačke inteligencije i upotrebljavati je u korist informacija za razvoj potencijala i mogućnosti. Vještačka inteligencija može biti sredstvo za napredak ili tortura emocija i ponašanja. Zbog toga je važno oslanjati se na etiku i razum u svakom trenutku stvaranja medijskih sadržaja.
<h2>Zbog čega je važno stvarati medijski pismene građane?</h2>
U društvu preplavljenom informacijama, gdje svako može kreirati i dijeliti sadržaj, medijski pismeni građani su ključni za očuvanje demokratskih vrijednosti, kritičkog mišljenja i informisanog društva. Bez medijske pismenosti, ljudi postaju laka meta manipulacija, bilo da je riječ o lažnim vijestima, političkoj propagandi ili komercijalnim prevarama. Kako možemo donositi informisane odluke ako ne znamo prepoznati istinu od laži? Medijski pismeni građani su otporniji na dezinformacije, bolje razumiju kako funkcionišu mediji i tehnologije, i mogu aktivno učestvovati u društvenim diskusijama, umjesto da budu pasivni konzumenti sadržaja. U svijetu gdje vještačka inteligencija sve više oblikuje naše digitalno iskustvo, kritičko mišljenje i sposobnost analize informacija nisu samo korisne vještine – one su neophodne za zaštitu slobode mišljenja i demokratskih procesa.
<h2>Zbog čega je važno biti budan?</h2>
U digitalnom dobu, gdje vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, budnost i kritičko razmišljanje su ključni. Medijska pismenost nam omogućava da prepoznamo manipulacije i zaštitimo se od dezinformacija. Biti medijski pismen danas znači aktivno preispitivati informacije koje primamo i razumjeti tehnologije koje oblikuju našu stvarnost. Dakle, sljedeći put kada naiđete na nevjerovatan sadržaj na internetu, zapitajte se: Da li je ovo stvarno? Ko stoji iza ovoga? Koji je cilj ovog sadržaja? U eri vještačke inteligencije, kritičko razmišljanje nije opcija – to je nužnost.Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Istina ili iluzija: Medijska pismenost u eri vještačke inteligencije

Influenseri su postali neizostavni dio digitalnog okruženja, utičući na emocije, stavove, mišljenja, odluke i potrošačke navike miliona ljudi, naročito mladih. Njihova moć i uticaj su neosporni, ali umjesto da osuđujemo ili potcjenjujemo one koji ih prate, važno je razumjeti ovaj fenomen i njegove posljedice. Smatram da stalna kritika mladih ljudi vodi ka tome da smo zarobljeni u zastarjelim shvatanjima, nesposobni da prihvatimo promjene koje su se desile i koje su oblikovale savremeno društvo. 
Oduvijek su postojali influenseri – ljudi čije mišljenje i postupke cijenimo i slijedimo. To su nekad bili poznati i priznati pojedinci - učitelji, ljekari, naučnici, umjetnici, sportisti i drugi ugledni pojedinci koji su oblikovali stavove i vrijednosti mladih kroz porodicu, školu i društvene institucije. Ljudi su tada uzore tražili među pojedincima koji su bili primjer moralne ili profesionalne vrijednosti. 
Danas je situacija drugačija. Influenseri su ljudi koji imaju veliki broj pratilaca na društvenim mrežama, a njihove profesije najčešće su nepoznate. Popularnost influensera ne zavisi od stručnosti, već od sposobnosti da privuku pažnju kako bi se pratio njihov rad, prepričavale dogodovštine ili slijedile i prenosile ideje, koje znaju da budu površne i trivijalne. Među najuticajnijim influenserima, onima koji zarađuju milione, su MrBeast, Dhar Mann, Matt Rife, Dvejn Rok Džonson, Kajli Džener, Meredith Duxbury, Zoli Ganzirot... Da li ste čuli za njih? Ako jeste - znate li što je njihova profesija? 
<h2>Nevidljivi učitelji </h2>
S obzirom na to da veliki dio vremena ljudi provode skrolujući kroz sadržaj na društvenim mrežama, ne iznenađuje što influenseri imaju ogroman uticaj na njihove stavove, ponašanje i potrošačke navike. Takođe, ne iznenađuje da mladi često doživljavaju influensere kao uzore, bilo da je riječ o modi, načinu života, ishrani ali i stavovima o važnim društvenim temama i fenomenima. 
Za potrebe ovog teksta, a sa željom da uporište nađem u učionici, koja je po pravilu poseban društveni organizam, oslonio sam se na stavove šesnaestogodišnjaka/kinja. Kako pokazuju podaci iz ankete koju sam sproveo među učenicima i učenicama – većina njih svakodnevno prati sadržaj influensera. Od njih 40, samo sedmoro je odgovorilo da rijetko ili nikada ne prate sadržaje koje objavljuju influenseri na društvenim mrežama. Učenici i učenice koriste različite platforme - kao što su Instagram, TikTok i YouTube, a tip influensera koji ih najviše privlači zavisi od njihovih interesovanja – od gejminga i mode do fitnesa i motivacije. Edukativne i naučne sadržaje od njih 40 prati četvoro, a influensere koji promovišu zdrave stilove života samo jedno. Ono što je posebno zanimljivo jeste činjenica da polovina učenika/ca priznaje da su barem jednom kupili proizvod ili koristili neku uslugu na preporuku influensera. Osmoro je odgovorilo da nije, ali razmišlja o tome. 
<h2>Izvor inspiracije ili zamka uticaja </h2>
Uticaj influensera na svakodnevne odluke varira među ispitanicima. Značajan dio njih ističe da influenseri igraju važnu ulogu u oblikovanju stavova i odluka, često ih prateći i oslanjajući se na njihove savjete. Gotovo jednako velika grupa prepoznaje određen uticaj influensera, iako ga doživljava umjerenim – povremeno uzimaju u obzir mišljenja influensera pri donošenju svojih odluka. Manji broj učenika/ca rijetko se oslanja na njih, dok se tek jedan učesnik izjasnio da influenseri uopšte ne utiču na njegove izbore. 
Ne možemo, a da se ne zapitamo koliko mladi kritički razmišljaju o porukama koje dobijaju od influensera. Iako ih najčešće prate iz čiste zabave – kako kažu, ipak neki vjeruju preporukama. 
S jedne strane influenseri mogu imati pozitivan uticaj – inspirišući mlade na kreativnost, edukaciju, empatiju, humanost, toleranciju ili fizičku aktivnost – s druge strane, postoji rizik od nerealnih standarda ljepote, konzumerizma i zavisnosti od digitalnog sadržaja. Zato je važno kritički pristupati medijskom sadržaju koji se konzumira na društvenim mrežama. 
Sve ovo nas dovodi do pitanja odgovornosti. U kojoj meri influenseri snose odgovornost za sadržaj koji plasiraju? Većina šesnaestogodišnjaka je stava da je ipak odgovornost na pratiocima, iako su svjesni da influenseri imaju moć da utiču na mlade i njihove odluke. 
<h2>Vidjeti, misliti, birati </h2>
Možda razlika između nekada i sada nije samo u protoku vremena, već i u načinu na koji se stvari manifestuju. Oblici komunikacije i izražavanja su se promijenili, ali da li se suština zaista razlikuje? Oduvijek su postojali oni koji su znali što su prave vrijednosti, dok su široke mase, nažalost, birale senzacionalizam i površne sadržaje. Možda je jedina razlika to što je danas sve vidljivije i prisutnije. Nekada „obični ljudi“ nisu imali pristup javnom prostoru, dok su danas, zahvaljujući tehnološkom razvoju i demokratizaciji medija, dobili glas. Endi Vorhol je bio u pravu kada je rekao da će svako imati svojih petnaest minuta slave - danas je lakše nego ikada izreći svoj stav i učiniti ga dostupnim široj publici. 
Ne smijemo da osuđujemo savremene trendove, već da uputimo glasan poziv na promišljanje i razumijevanje. Influenseri su dio savremenog društva i neće nestati, ali mladi treba da razvijaju kritičko mišljenje, zdravu skepsu i sposobnost da prepoznaju prave vrijednosti u moru digitalnog sadržaja. Uloga porodice, škole i društva u cjelini ostaje ključna u tome da mlade generacije oblikuju svoj identitet i donose odluke na osnovu informisanosti, a ne samo uticaja digitalnog okruženja. Mlade bi trebalo osnažiti da analiziraju informacije, postavljaju prava pitanja i ne prihvataju sadržaje nekritički u vremenu kada su informacije dostupnije nego ikad, ali istina često zamagljena.

Moć influensera: Kako mijenjaju digitalni svijet i stavove mladih

Ministarstvo kulture i medija angažovamo radi da Crna Gora što prije dobije nacionalnu kontakt tačku sa velikim onlajn platformama (VLOP) i sa njima dogovori brzu reakciju u slučajeva širenja dezinformacija, &nbsp;govora mržnje i onlajn nasilja, kako je to predviđeno evropskim zakonodavstvom - saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je kazala i da će biti formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost.
- Koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan - navela je Vujović.
U sklopu Medijske strategije imamo, dodaje ona, brojne aktivnosti kojima se tretira pitanje medijske pismenosti - kao jedne od osnovnih vještina digitalnog doba.
- Jer to više nije opciona vještina, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu - istakla je Vujović.
Ukazala je da roditelji, nastavnici, stručni saradnici, i svi mi imaju važnu ulogu i odgovornost za stvaranje sigurnijeg onlajn okruženja, boljeg internetskog iskustva i promovisanja odgovornije upotrebe tehnologija.&nbsp;
- To je moguće samo ujedinjenim pristupom i zajedničkim djelovanjem. Velika odgovornnost je na akterima iz obrazovanja, medija, telekomunikacionog sektora - poručila je ministarka kulture i medija.
Ona je povodom Dana sigurnijeg interneta istakla koliko je &nbsp;važno da djecu i mlade podučavamo o digitalnoj bezbjednosti, osnažujemo ih u onlajn svijetu, kao i da osiguramo zaštitne sisteme i ulažemo u alate za bezbjednost na mreži. Prisustvo mladih na internetu je, poručuje ona, neizbježno - a digitalni svijet sa sobom nosi ozbiljne rizike i opasnosti što, kako je kazala Vujović, može da utiče na njihovo mentalno zdravlje, dobrobit i sve druge aspekte života.
- Naše posljednje istraživanje je pokazalo da mladi informacije uglavnom traže na internetu, ali ohrabruje što su sve svjesniji da ne mogu svim informacijama vjerovati. Zbog širenja lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija, kritičko razmišljanje postaje ključna vještina u digitalnom dobu. Edukacija o prepoznavanju pouzdanih izvora i provjeri činjenica neophodna je kako bi se mladi zaštitili od pogrešnih i potencijalno štetnih informacija. Moramo ih osnažiti da kritički procjenjuju informacije koje konzumiraju i dijele, te koriste internet kao alat za učenje, komunikaciju i razvoj, uz poštovanje drugih korisnika - istakla je Vujović.
Korišćenje sigurnog interneta ne samo da će zaštititi najmlađe od potencijalnih opasnosti već će, cijeni ona, i podstaći njihov razvoj u digitalno pismene i odgovorne građane.
- Ključno je da osnažimo mlade da budu informisani, angažovani i kritički osviješteni članovi društva. Prva Medijska strategija stavlja naglasak na jačanje medijske pismenosti i predstavlja sveobuhvatan okvir za promociju kritičkog razmišljanja, razvoj digitalnih vještina i prevenciju digitalnog nasilja - navela je ona.
Prve kontakte su, kaže, u oktobru 2024. uspostavili sa Metom.&nbsp;
- Nastojaćemo i da što prije Crna Gora &nbsp;dobije nacionalnu kontakt tačku sa VLOP, kako je to predvidjeno evropskim zakonodavstvom. U cilju prenošenja novih uredbi EU, koje se tiču sigurnosti gradjana na mrezama, ove godine započinjemo zahtjevan proces usaglasavanja nasih propisa sa Digital services act (DSA) &nbsp;I Digital marcet act (DMA) &nbsp;EU - poručila je Vujović.

Vujović: Ubrzavamo uspostavljanje nacionalne kontakt tačke za sigurniji internet, biće formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta podsjeća da nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je, u najmračnijem trenutku ljudske istorije, dovelo do miliona nevino stradalih.
- Moje misli su danas danas sa vrhovnim rabinom Arijem Efelkopfom i mojim jevrejskim prijateljima u Crnoj Gori, Izraelu i šire - poručio je Vuković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2016154352612724746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je dovelo do miliona nevinih žrtava

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila je isporuku narudžbi robe koja je naručena iz regiona i inostranstva.
Tako je preduzeće za distribuciju kozmetike Avon iz Beograda obavijestilo svoje distributere i korisnike da roba koja je trebalo da bude distribuirana 30. januara neće biti poslata na željene adrese, zbog blokade graničnih prelaza Srbije i EU u regionu.
Kako smo obaviješteni iz preduzeća za distibuciju robe "Halo dostava" iz Podgorice, to preduzeće koje vrši distibuciju za modnu kuću "Zara" više ne dobila odjeću te modne kuće za isporuku.
Kako su nam rekli, radiće dostavu samo dok imaju naručene robe u magaciju, a zatim se dostava obustavlja do daljnjeg.

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila isporuku robe iz regiona i inostranstva

Evropska unija i Indija objavile su istorijski trgovinski sporazum nakon gotovo dvije decenije povremenih pregovora, dok obije strane nastoje da prodube odnose u uslovima rastućih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše BBC.
- Uspjeli smo, sačinili smo "majku" svih sporazuma - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za medije u Delhiju. Indijski premijer Narendra Modi nazvao je sporazum "istorijskim".
Sporazum će, kako piše BBC, omogućiti slobodnu trgovinu robom između bloka od 27 evropskih država i najmnogoljudnije zemlje svijeta, koje zajedno čine gotovo 25 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda i tržište od dvije milijarde ljudi.
Dogovor predviđa velika smanjenja carina na širok spektar roba i usluga, kao i uspostavljanje zajedničkog bezbjednosnog partnerstva.
Fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta borave u Delhiju, gdje su se sastali sa Modijem na bilateralnom samitu.
<h2>Ukidanje i smanjenje carina</h2>
Evropska komisija saopštila je da će sporazum ukinuti carine na većinu izvoza hemikalija, mašina i električne opreme, kao i aviona i svemirskih letjelica, nakon postepenih smanjenja. Posebno je značajno što će carine na motorna vozila, koje trenutno dostižu i do 110 odsto, biti smanjene na 10 odsto u okviru kvote od 250.000 vozila. To je šest puta više od kvote od 37.000 vozila koju je Indija odobrila Ujedinjenom Kraljevstvu u sporazumu potpisanom prošlog jula, prenio je Blumberg.
Indija će takođe smanjiti carine na vino, pivo i maslinovo ulje iz EU. Brisel je naveo da će sporazum podržati investicione tokove, poboljšati pristup evropskim tržištima i produbiti integraciju lanaca snabdijevanja.
Delhi je saopštio da će gotovo sav njegov izvoz dobiti "povlašćen pristup" tržištu EU, pri čemu će tekstil, koža, morski proizvodi, rukotvorine, drago kamenje i nakit imati koristi od smanjenja ili ukidanja carina.
Iako će proizvodi poput čaja, kafe, začina i prerađene hrane imati koristi od sporazuma, Delhi je, kako se navodi, "razborito zaštitio osjetljive sektore, uključujući mliječne proizvode, žitarice, živinu, sojinu sačmu, određeno voće i povrće, balansirajući rast izvoza sa domaćim prioritetima".
Delhi i Brisel su se takođe dogovorili o okviru za mobilnost koji u kratkom roku olakšava putovanja stručnjaka između Indije i EU.
<h2>Odgovor Trampu</h2>
- Ovo je najveći sporazum o slobodnoj trgovini koji je Indija ikada potpisala. On će indijskim farmerima i malim preduzećima olakšati pristup evropskim tržištima. Takođe će podstaći proizvodnju i sektor usluga, kao i inovativna partnerstva - rekao je Modi.
Trgovinski sporazum dolazi u trenutku kada se i Indija i EU suočavaju sa ekonomskim i geopolitičkim pritiscima iz SAD.
Delhi se bori sa carinama od 50 odsto koje je prošle godine uveo predsjednik Donald Tramp, dok pregovori o trgovinskom sporazumu između Indije i SAD i dalje traju bez konkretnog ishoda.
Prošle nedjelje Tramp je zaprijetio eskalacijom trgovinskog rata sa evropskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, ali je kasnije odustao.
Širi geopolitički kontekst bio je vidljiv i u izjavama lidera.
U utorak je Fon der Lajen rekla: „Ovo je priča o dva diva – drugoj i četvrtoj najvećoj ekonomiji na svijetu. Dva diva koja su izabrala partnerstvo u pravom "win-win" duhu. Snažna poruka da je saradnja najbolji odgovor na globalne izazove.“
Dan ranije Košta je, ne imenujući SAD, rekao da će sporazum poslati "važnu političku poruku svijetu da Indija i EU više vjeruju u trgovinske sporazume nego u carine".
<h2>Šta kažu stručnjaci?</h2>
Stručnjaci navode da bi sporazum sa EU mogao da pomogne radno intenzivnim sektorima u Indiji, poput uzgoja škampa, tekstila, dragog kamenja i nakita, koji su bili teško pogođeni američkim carinama.
Međutim, pojedini analitičari predviđaju i izazove, posebno kada je riječ o usklađivanju sa propisima i standardima EU.&nbsp;
- EU ima veoma stroge regulative, na primjer u oblasti zaštite životne sredine. Ona je jedan od lidera kada je riječ o mehanizmima za kompenzaciju ugljenika - kaže ekonomistkinja Mitali Nikore.
Prema njenim riječima, indijski proizvodni sektor "možda nije u potpunosti spreman" za to i ključno je da preduzme korake kako bi se prilagodio.
- Ovo je više prilika nego izazov - dodaje ona.
Za EU, sporazum ima za cilj da obezbijedi određenu stabilnost, pa čak i sigurnost, u vremenu ekonomske prinude i globalnih turbulencija.
Njemačka i Francuska se ocjenjuju najvećim dobitnicima, čak i ako ovo nije "supermaksimalno ambiciozna" verzija sporazuma kakva je nekada bila zamišljena, kaže Endru Smol, direktor za Aziju u Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Ipak, on navodi da se sporazum posmatra kao temelj, a ne kao krajnji cilj, dok EU nastoji da se poveže sa ogromnom i brzo rastućom ekonomijom.
- On se zaista razumije kao minimum onoga što je moguće u bilateralnim odnosima - kazao je on.
<h2>Šta može da bude problem?</h2>
Formalno potpisivanje sporazuma vjerovatno će uslijediti tek kasnije ove godine, nakon što ga odobre Evropski parlament i države članice.
Moguće su određene zabrinutosti, s obzirom na to da je još jedan veliki trgovinski sporazum koji je EU postigla sa južnoameričkim blokom Merkosur nedavno blokiran u Evropskom parlamentu.
Ipak, sporazum sa Indijom se smatra manje spornim, jer "zaobilazi osjetljiva pitanja na obije strane“, kaže Smol.
Uporedo sa trgovinskim sporazumom, Indija i Evropska unija unapređuju i odvojene pregovore o saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i klimatskih akcija.
U utorak je indijski ministar odbrane Radžnat Sing izjavio da je sa potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas razgovarao o nizu bilateralnih bezbjednosnih i odbrambenih pitanja, uključujući mogućnosti integracije lanaca snabdijevanja radi izgradnje pouzdanih odbrambenih sistema i razvoja sposobnosti spremnih za budućnost.
Dvije strane rade na nacrtu bezbjednosnog i odbrambenog partnerstva koje obuhvata oblasti poput pomorske bezbjednosti, sajber prijetnji i odbrambenog dijaloga, prenijela je agencija Rojters.
<h2>EU najveći trgovinski partner Indije</h2>
EU je najveći trgovinski partner Indije u robnoj razmjeni, a bilateralna trgovina robom dostigla je 136 milijardi dolara u periodu 2024–2025, što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.
Pregovori o sporazumu započeli su 2007. godine, ali su zastali 2013. zbog prepreka u pristupu tržištu i regulatornih zahtjeva. Zvanično su obnovljeni u julu 2022.
Trampove carine pokazale su se kao "koristan vjetar u leđa u završnici" kako bi se sporazum priveo kraju, rekao je jedan diplomata EU za BBC.
U posljednjih sedam mjeseci Indija je potpisala velike trgovinske sporazume sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom i Novim Zelandom, a sporazum iz 2024. godine sa četvoročlanim blokom Evropske asocijacije slobodne trgovine – Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom – stupio je na snagu prošle godine. Trgovinski sporazum sa Australijom potpisan je 2022. godine.

"Majka svih sporazuma": Zbog čega je istorijski bitan dogovor Indije i EU

Upravna zgrada Glavnog grada i Skupštine Glavnog grada, kao i most Milenijum večeras su osvijetljeni žutom bojom u znak sjećanja na žrtve Holokausta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  Ovim simboličnim činom Podgorica se pridružila obilježavanju Dana sjećanja na Holokaust, odajući poštu milionima stradalih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  &nbsp;

Tag: medijska-pismenost