Slabo je interesovanje mladih za izborni predmet medijska pismenost u osnovnim i srednjim školama, pa opada broj onih koji ga biraju - kazala je u emisiji "Prepoznavanje" Antene M dugogodišnja novinarka, sada direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija trebalo bi, smatra ona, da pozove direktore i uprave škola da više promovišu medijsku pismenost kao predmet, da ga dodijele onim nastavnicima koji žele da ga preuzmu i nemaju otpor prema novim tehnologijama, a ne samo kako bi se popunila nastavnička norma.
- Mi već imamo podatke da broj djece u osnovnim školama koja biraju medijsku pismenost nažalost opada. Crna Gora je zemlja malih brojki i 300 ljudi manje u osnovnim školama koji biraju taj predmet, to je značajan broj. To jeste za brigu i za preispitivanje - da se vidi šta nije dobro u trenutnoj politici - ističe Nikolić. 
Zabrinjava, cijeni ona, i što ne postoji multisektorski pristup temi, pa se medijska pismenost tretira isključivo kroz obrazovni sistem. 
- Nije dovoljno da se medijskom pismenošću bavi samo obrazovni sistem, nego time, na primjer, moraju da se bave i sudovi. Sve više oni moraju da ulaze u tu oblast i da razumiju prirodu govora mržnje, dezinformacija, da bi nas zaštitili s jedne strane od govora mržnje i od takvih kampanja, a sa druge strane sačuvali slobodu govora. To su vrlo osjetljive stvari - kazala je Nikolić.
Institut za medije je inicirao uvođenje medijske pismenosti u gimnazije još 2009. kako bi se jačalo kritičko razmišljanje mladih, formiranje Nacionalne koalicije za medijsku pismenost zahvaljujući čijem radu je kao izborni predmet medijska pismenost uvedena i u osnovne škole.
Inicijativa Instituta bila je i da medijska pismenost bude dio prve Medijske strategije od 2023/27.
No, u Institutu primjećuju da iako je mnogo toga urađeno na jačanju medijske politike u Crnoj Gori poslednjih godina ipak nadležne institucije se dominantno oslanjajaju na inicijative NVO i međunarodnih organizacija, a usvojena strateška dokumenta, poput Medijske strategije, u oblasti medijske pismenosti se ne realizuju. 
- Važno je da što više ljudi uči da kritički promišlja, ali je vrlo problematično ako naši političari nijesu medijski pismeni - ukazuje Nikolić. 
Navodi i da je problematično što političari najčešće ne snose nikakvu odgovornost za kampanje dezinformacija ili kreiranje društvenih kriza.
- Imali smo nedavno nemilu situaciju u vezi sa turskim državljanima u našoj zemlji, izlive mržnje, fašizma, rasizma, čega god hoćete u javnom prostoru.Ko ih je generisao? Po mojoj ocjeni, to su generisali političari, sve je krenulo na neki način sa izjavama Milana Kneževića, datim određenim medijima, o 110.000 Turaka koji dolaze ovdje, pa to stavljanje u nekakav kontekst neokolonijalizma, nekog državnog plana i tako dalje, a da se o tome ne pruža neki validni dokaz - navela je ona.
To je, kaže, bio čitav jedan narativ koji je vidjeli smo kako na kraju rezultirao, a da sa tih adresa apsolutno nemamo nikakvo izvinjenje i nikakvu odgovornost.
- Mi smo na ulicama Podgorice čuli „Ubij Turčina“ i tako dalje, apsolutno u desničarski orjenitisanim medijima nijesmo vidjeli ogradu, stavljanje u kontekst ili osudu takve vrste narativa. I na kraju što će se desiti, neće odgovarati nijedan političar za to, jer je on itekako zaštićen imunitetom i tako dalje, nego ljudi koji su proširili taj sadržaj, koji su nasjeli na sve to. E, to je medijska pismenost, da se ne nasijeda na taj narativ, da vidimo šta su motivi nekog, ko šalje tu poruku, zašto je šalje, koji su narativi, da prepoznamo koja je uređivačka politika jednog medija… - navela je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Opada broj djece koja kao izborni predmet biraju medijsku pismenost, to treba da nas zabrine

Medijska pismenost je jedan od najjačih alata koje imamo kako bismo zaštitili društvo. Kada ljudi mogu da prepoznaju lažni sadržaj, preispituju ono na što nailaze na internetu i da traže pouzdane informacije - oni postaju aktivni čuvari demokratije.
To je poručio ambasador Evropske unije (EU) u Sjevernoj Makedoniji Mihalis Rokas na otvaranju Konferencije za medijsku pismenost 2025 EU – Zapadni Balkan pod nazivom "Ti znaš, drugi ne zna - tvoj komentar može da pomogne", koja je danas otvorena u Skoplju u organizaciji Delegacije Evropske unije.
Ovo je, kako je rekao Rokas, i jedan od razloga za „Evropski štit za demokratiju“ - inicijativu EU čiji je cilj da ojača zajedničku spremnost da se suprotstavimo manipulativnim informacijama i izgradimo kolektivnu otpornost na dezinformacije.
Rokas je konstatovao da je u dinamičnom medijskom okruženju, u kojem društvene mreže, vještačka inteligencija i strano manipulisanje informacijama preoblikuju način na koji građani pristupaju informacijama i interpretiraju ih, neophodno uložiti napore u jačanje kolektivnog odgovora na dezinformacije i uticaj zlonamjernih aktera.
I direktor AVMU-a dr Zoran Trajčevski istakao je da je cilj fokusirati se na kritičko razmišljanje i ličnu odgovornost u digitalnom prostoru.&nbsp;
- Jer danas, više nego ikad, nije dovoljno samo da prepoznamo dezinformaciju — potrebno je da reagujemo, da dijelimo znanje, da budemo aktivni građani - poručio je on.
U fokusu ove konferencije je više tema, među kojima su: platforme društvenih medija kao dio problema i dio rješenja za spoljnu manipulaciju i dezinformisanje; rodne dezinformacije i digitalna mržnja; važnost institucionalnog odgovora na prijetnje spoljne manipulacije i dezinformisanja; vještačka inteligencija van čet-botova: suverenitet, izgradnja kapaciteta za istinu; sljedeća generacija i platforme: navigacija kroz rizike i mogućnosti.
Konferencija je vodeći regionalni događaj Evropske službe za spoljne poslove u oblasti medijske pismenosti, a ove godine konferencija u Skoplju označava i početak Dana medijske pismenosti.

Anja Ivanović

500x500

1250x600

1084x550

Ljudi postaju aktivni čuvari demokratije kada prepoznaju lažni sadržaj i traže pouzdane informacije

Investiranje u medijsku pismenost djece nije opcija, već društveni imperativ, poručio je edukator za bezbjednost djece Bojan Jušković, navodeći da je najjači digitalni štit kritički um, koji zna da prepozna rizik i donese ispravnu odluku.
Autorski tekst Juškovića pod nazivom „Djeca na mreži: kako ih naučiti da budu bezbjedna i medijski pismena?“ napisan je za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Jušković je kazao da je, u digitalnoj eri, korišćenje interneta i društvenih mreža postalo svakodnevna realnost za djecu i adolescente.
- Gotovo svaka onlajn /online/ platforma koja omogućava interakciju među korisnicima danas se svrstava u kategoriju društvenih mreža. One djeci nude prostor za zabavu, komunikaciju i izražavanje, pa se njihov značaj u životima mladih konstantno povećava - piše u autorskom tekstu.
Navodi se da istraživanja pokazuju da upotreba društvenih medija može pozitivno uticati na razvoj komunikacijskih i tehničkih vještina, kao i na socijalne veze mladih.
Međutim, kako je rekao Jušković, digitalna stvarnost nosi sa sobom i niz izazova i rizika, posebno imajući u vidu ograničenu sposobnost djece da samostalno prepoznaju opasnosti i donesu zrele odluke.
Kako je kazao, dječja radoznalost, nedostatak iskustva, emocionalna impulsivnost i snažan uticaj vršnjaka čine ih posebno ranjivima u onlajn prostoru.
- Neprimjereni sadržaji, digitalno nasilje, seksualna eksploatacija, gubitak privatnosti, kao i pritisak da se na mreži prikazuju „savršeno“ predstavljaju stvarne prijetnje njihovom mentalnom zdravlju i osjećaju sigurnosti - upozorio je Jušković.
On je naveo da, pored toga, izloženost dezinformacijama i viralnim izazovima, koji ponekad uključuju i rizična ponašanja, ukazuje na potrebu za ozbiljnim i sistemskim pristupom u zaštiti djece.
- Ključno pitanje koje se sve češće postavlja jeste: koliko zaista znamo o tome šta naša djeca rade na internetu i kako ih možemo zaštititi na način koji je istovremeno djelotvoran i razuman - navodi se u autorskom tekstu.
Jedan od osnovnih problema, kako je ukazao Jušković, leži u generacijskom jazu.
On je rekao da su djeca "digitalni urođenici" - rođena u okruženju tehnologije, instinktivno i brzo savladavaju nove aplikacije i platforme.
- Sa druge strane, mnogi roditelji i nastavnici su digitalni imigranti – korisnici koji su se tehnologiji priključili kasnije, često bez dubljeg razumijevanja njenog funkcionisanja i potencijalnih rizika - piše u autorskom tekstu.
Jušković je istakao da upravo na tom raskršću stupa na scenu medijska pismenost – ne kao luksuz ili dodatna vještina, već kao osnovna životna kompetencija u savremenom društvu.
Medijska pismenost, kako je poručio, ne znači samo tehničku sposobnost korišćenja uređaja.
- Ona podrazumijeva razumijevanje kako mediji funkcionišu, sposobnost kritičkog promišljanja, prepoznavanje dezinformacija, zaštitu privatnosti i odgovorno ponašanje u digitalnom prostoru - kazao je Jušković.
On je naglasio da efikasna zaštita djece na mreži mora biti više od puke zabrane i kontrole.
Jušković je ukazao da je potreban sveobuhvatan društveni odgovor – sinergija škole, porodice, medija i zakonodavnih tijela.
- Školski sistemi bi trebalo da integrišu medijsku i digitalnu pismenost u redovnu nastavu, kroz konkretne sadržaje i praktične radionice - poručio je Jušković.
On je kazao da nastavnici, kao ključni akteri u obrazovanju, moraju biti adekvatno obučeni kako bi mogli pomoći djeci da razviju kritički odnos prema onome što vide i dijele onlajn.
Kako je rekao Jušković, porodica, sa druge strane, ima ulogu primarnog i najvažnijeg faktora u oblikovanju digitalne kulture djece.
On je istakao da bi roditelji trebalo da grade odnos povjerenja sa djecom, da otvoreno razgovaraju o njihovim onlajn iskustvima, bez osuđivanja i prijetnji.
- Pitanje koje se često postavlja jeste – mogu li tehnička rješenja (na primjer aplikacije za roditeljsku kontrolu) pomoći u zaštiti djece? Odgovor je – djelimično - navodi se u autorskom tekstu.
Jušković je rekao da tehnička rješenja, iako mogu pružiti određeni nivo nadzora i zaštite, nikako ne smiju biti zamjena za razgovor, edukaciju i povjerenje.
Prema njegovim riječima, najefikasniji alat zaštite nije tehnologija, već znanje koje se djeci prenosi.
Djeca, kako je istakao Jušković, treba da znaju zašto je važno zaštititi lične podatke, kako da prepoznaju manipulaciju i kome mogu da se obrate ako se osjećaju ugroženo.
- Ove vještine ne dolaze same od sebe, one se uče i njeguju. Uloga odraslih nije da budu nadzornici, već vodiči kroz složen digitalni svijet - piše u autorskom tekstu.
Kako se navodi, kroz edukaciju, zajedničko učenje i otvorenu komunikaciju, djeca stiču neophodne alate da budu bezbjedna, a istovremeno slobodna da istražuju, stvaraju i rastu.
- U vremenu u kojem informacije putuju brže nego ikada prije, a digitalne granice su sve nevidljivije, investiranje u medijsku pismenost djece nije opcija – to je društveni imperativ - istakao je Jušković.
On je naglasio da se djeci, ukoliko želimo da budu sigurni, odgovorni i samosvjesni digitalni građani, mora ponuditi više od zabrana i aplikacija.
- Moramo im dati znanje, jer najjači digitalni štit nije filter, firewall ili lozinka, već kritički um koji zna da prepozna rizik i donese ispravnu odluku - poručio je Jušković.

Jušković: Medijska pismenost nije opcija, već društveni imperativ

Novinar i filmski kritičar Vuk Perović, kao i violinistkinja Verica Čuljković, dali su svoj doprinos kampanji „Na istoj smo strani“, koju sprovodi Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) s ciljem jačanja medijske pismenosti i podsticanja kritičkog odnosa prema informacijama.
Njihovo učešće, kako se navodi u saopštenju AMU, dodatno osnažuje poruku kampanje, koja nastoji da građanima i građankama Crne Gore približi značaj odgovornog korišćenja medijskih sadržaja.
Vuk Perović, poznat po svom analitičkom pristupu i profesionalnoj posvećenosti, u okviru kampanje govori o potrebi za objektivnim i odgovornim informisanjem. Njegov doprinos ukazuje na važnost izgradnje medijskog prostora u kojem su etika, istina i javni interes temelj svakodnevne prakse.
- S druge strane, Verica Čuljković, violinistkinja čiji talenat, autentičnost i angažovanost nadilaze granice klasične muzike, u kampanji ističe kako umjetnost može biti snažno sredstvo komunikacije važnih društvenih poruka. Njena otvorenost za savremene izazove u medijskom prostoru čini je važnim sagovornikom na temu medijske pismenosti, odgovornog izražavanja i kritičkog mišljenja - ističu iz AMU.&nbsp;
Kako se navodi iz AMU, kampanja „Na istoj smo strani“ uključuje seriju od 12 video klipova u kojima učestvuju istaknute javne ličnosti iz oblasti novinarstva, kulture, sporta i društvenog života.&nbsp;
- Cilj je da se na autentičan i prepoznatljiv način doprinese boljem razumijevanju i analizi medijskih sadržaja, posebno među mladima - dodaju.&nbsp;
Svi do sada objavljeni video klipovi dostupni su na zvaničnim kanalima AMU, na YouTube kanalu „Medijska pismenost Crna Gora“, kao i na sajtu <a href="http://www.medijskapismenost.me" target="_new">www.medijskapismenost.me</a>.
Agencija izražava zahvalnost Peroviću i Čuljković na doprinosu kampanji i ističe da je upravo uključivanje javnih ličnosti iz različitih oblasti ključno za podsticanje javnog dijaloga o važnosti medijske pismenosti u savremenom društvu.

Vuk Perović i Verica Čuljković dali doprinos kampanji AMU posvećenoj medijskoj pismenosti

<h2>Možemo li još uvijek vjerovati onome što vidimo i čujemo?&nbsp;</h2>
Zamislite da na internetu naiđete na video u kojem poznata novinarka predstavlja gosta koji govori o softveru za trgovanje kriptovalutama. Sve izgleda autentično – njen glas, izgled, način govora. Međutim, ispostavlja se da je taj video lažan, kreiran pomoću vještačke inteligencije. Ovaj primjer nije fikcija; upravo to se dogodilo s novinarkom Ksenijom Turkovom iz Glasa Amerike. Ovaj incident postavlja ključno pitanje: Kako razlikovati stvarnost od manipulacije u digitalnom svijetu? Odgovor možemo pronaći na stranicama zvanim medijska pismenost - sposobnosti kritičkog analiziranja i procjene informacija koje primamo. U eri vještačke inteligencije (AI), ova vještina postaje neophodna za navigaciju kroz more informacija koje nas svakodnevno preplavljuju. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, evaluacije i kreiranja medijskih sadržaja. Ona izaziva sumnju, analizu, istraživanje i zaključivanje. To jeste proces, ali i svjesnost trenutka koji živimo. U kontekstu vještačke inteligencije, to znači razumijevanje kako tehnologije poput algoritama i mašinskog učenja oblikuju informacije koje konzumiramo. Na primjer, vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, poznate kao deepfake. Ovi sadržaji mogu prikazivati osobe koje izgovaraju ili rade stvari koje nikada nisu učinile, što može imati ozbiljne posljedice po društvo.
<h2>Vještačka inteligencija i dezinformacije: Kako prepoznati manipulaciju?</h2>
Vještački inteligentne tehnologije omogućavaju kreiranje sofisticiranih dezinformacija koje je teško prepoznati. Evo nekoliko primjera: a) Deepfake video i audio snimciDeepfake tehnologija koristi vještačku inteligenciju za kreiranje lažnih video i audio snimaka koji izgledaju i zvuče autentično. Na primjer, tokom ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, pojavio se lažni video predsjednika Volodimira Zelenskog koji poziva svoje vojnike na predaju. Ovaj video je brzo demantovan, ali je pokazao koliko deepfake može biti opasan. b) Algoritmi i „filter baloni“ Društvene mreže koriste algoritme koji nam prikazuju sadržaje na osnovu naših prethodnih interakcija, stvarajući tzv. „filter balone“. To znači da smo često izloženi informacijama koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja, dok suprotna mišljenja ostaju skrivena. Ovaj fenomen može ograničiti našu perspektivu i otežati kritičko razmišljanje.c) Lažne vijesti generisaneAI-jem Vještačka inteligencija može automatski generisati članke koji izgledaju kao da su ih napisali ljudi. Ovi tekstovi mogu širiti dezinformacije ili propagandu, a da čitaoci nisu svjesni njihove lažnosti. Na primjer, tokom pandemije COVID-19, vještačka inteligencija je korišćena za širenje lažnih informacija o virusu i vakcinama, što je dodatno zbunjivalo javnost. U eri vještačke inteligencije, medijska pismenost je ključna za zaštitu od dezinformacija. Postavlja se pitanje: Kako biti medijski pismen u eri vještačke inteligencije? Na ovo pitanje je teško dati odgovor, pa u nastavku šaljemo par predloga:1. Njegujte sumnju: Provjeravajte izvore informacija – Budite skeptični prema senzacionalističkim vijestima i uvijek provjerite da li su informacije potvrđene od strane pouzdanih izvora. 2. Budite budni: Analizirajte slike i video snimke – Obratite pažnju na detalje koji mogu ukazivati na manipulaciju, poput neprirodnih pokreta ili nesklada između zvuka i slike. 3. Učite: Pokušajte da razumijete kako funkcionišu algoritmi – Budite svjesni da platforme koriste algoritme koji vam prikazuju sadržaje na osnovu vaših prethodnih interakcija, što može ograničiti vašu izloženost različitim perspektivama. 4. Pitajte: Razvijajte kritičko mišljenje – Postavljajte pitanja i ne prihvatajte informacije zdravo za gotovo. Razmislite o motivima iza određenih sadržaja i ko ima koristi od njihovog širenja. 5. I opet, učite: Obrazujte se o medijskoj pismenosti – Učestvujte u radionicama i edukacijama koje vam mogu pomoći da bolje razumijete medije i tehnologije.
<h2>Etika i odgovornost: Ko kontroliše informacije?&nbsp;</h2>
Razvoj vještačke inteligencije postavlja etička pitanja o kontroli i distribuciji informacija, o svjesnosti pojedinca da analizira i provjerava. Ko je odgovoran za sadržaje koje kreira vještačka inteligencija? Kako spriječiti zloupotrebu ovih tehnologija? Velike tehnološke kompanije imaju značajnu ulogu u oblikovanju informacija koje konzumiramo. Njihovi algoritmi odlučuju koje vijesti i sadržaji će nam biti prikazani, što može uticati na naše stavove i ponašanje. Sundar Pičai, izvršni direktor kompanije Google, naglašava odgovornost u razvoju AI tehnologija: „AI je jedna od najvažnijih stvari na kojima čovječanstvo trenutno radi. Ona je dublja od vatre ili struje. Međutim, moramo osigurati da je razvijamo odgovorno kako bismo izbegli negativne posljedice.“ Važno je uvidjeti benefite vještačke inteligencije i upotrebljavati je u korist informacija za razvoj potencijala i mogućnosti. Vještačka inteligencija može biti sredstvo za napredak ili tortura emocija i ponašanja. Zbog toga je važno oslanjati se na etiku i razum u svakom trenutku stvaranja medijskih sadržaja.
<h2>Zbog čega je važno stvarati medijski pismene građane?</h2>
U društvu preplavljenom informacijama, gdje svako može kreirati i dijeliti sadržaj, medijski pismeni građani su ključni za očuvanje demokratskih vrijednosti, kritičkog mišljenja i informisanog društva. Bez medijske pismenosti, ljudi postaju laka meta manipulacija, bilo da je riječ o lažnim vijestima, političkoj propagandi ili komercijalnim prevarama. Kako možemo donositi informisane odluke ako ne znamo prepoznati istinu od laži? Medijski pismeni građani su otporniji na dezinformacije, bolje razumiju kako funkcionišu mediji i tehnologije, i mogu aktivno učestvovati u društvenim diskusijama, umjesto da budu pasivni konzumenti sadržaja. U svijetu gdje vještačka inteligencija sve više oblikuje naše digitalno iskustvo, kritičko mišljenje i sposobnost analize informacija nisu samo korisne vještine – one su neophodne za zaštitu slobode mišljenja i demokratskih procesa.
<h2>Zbog čega je važno biti budan?</h2>
U digitalnom dobu, gdje vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, budnost i kritičko razmišljanje su ključni. Medijska pismenost nam omogućava da prepoznamo manipulacije i zaštitimo se od dezinformacija. Biti medijski pismen danas znači aktivno preispitivati informacije koje primamo i razumjeti tehnologije koje oblikuju našu stvarnost. Dakle, sljedeći put kada naiđete na nevjerovatan sadržaj na internetu, zapitajte se: Da li je ovo stvarno? Ko stoji iza ovoga? Koji je cilj ovog sadržaja? U eri vještačke inteligencije, kritičko razmišljanje nije opcija – to je nužnost.Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Istina ili iluzija: Medijska pismenost u eri vještačke inteligencije

Influenseri su postali neizostavni dio digitalnog okruženja, utičući na emocije, stavove, mišljenja, odluke i potrošačke navike miliona ljudi, naročito mladih. Njihova moć i uticaj su neosporni, ali umjesto da osuđujemo ili potcjenjujemo one koji ih prate, važno je razumjeti ovaj fenomen i njegove posljedice. Smatram da stalna kritika mladih ljudi vodi ka tome da smo zarobljeni u zastarjelim shvatanjima, nesposobni da prihvatimo promjene koje su se desile i koje su oblikovale savremeno društvo. 
Oduvijek su postojali influenseri – ljudi čije mišljenje i postupke cijenimo i slijedimo. To su nekad bili poznati i priznati pojedinci - učitelji, ljekari, naučnici, umjetnici, sportisti i drugi ugledni pojedinci koji su oblikovali stavove i vrijednosti mladih kroz porodicu, školu i društvene institucije. Ljudi su tada uzore tražili među pojedincima koji su bili primjer moralne ili profesionalne vrijednosti. 
Danas je situacija drugačija. Influenseri su ljudi koji imaju veliki broj pratilaca na društvenim mrežama, a njihove profesije najčešće su nepoznate. Popularnost influensera ne zavisi od stručnosti, već od sposobnosti da privuku pažnju kako bi se pratio njihov rad, prepričavale dogodovštine ili slijedile i prenosile ideje, koje znaju da budu površne i trivijalne. Među najuticajnijim influenserima, onima koji zarađuju milione, su MrBeast, Dhar Mann, Matt Rife, Dvejn Rok Džonson, Kajli Džener, Meredith Duxbury, Zoli Ganzirot... Da li ste čuli za njih? Ako jeste - znate li što je njihova profesija? 
<h2>Nevidljivi učitelji </h2>
S obzirom na to da veliki dio vremena ljudi provode skrolujući kroz sadržaj na društvenim mrežama, ne iznenađuje što influenseri imaju ogroman uticaj na njihove stavove, ponašanje i potrošačke navike. Takođe, ne iznenađuje da mladi često doživljavaju influensere kao uzore, bilo da je riječ o modi, načinu života, ishrani ali i stavovima o važnim društvenim temama i fenomenima. 
Za potrebe ovog teksta, a sa željom da uporište nađem u učionici, koja je po pravilu poseban društveni organizam, oslonio sam se na stavove šesnaestogodišnjaka/kinja. Kako pokazuju podaci iz ankete koju sam sproveo među učenicima i učenicama – većina njih svakodnevno prati sadržaj influensera. Od njih 40, samo sedmoro je odgovorilo da rijetko ili nikada ne prate sadržaje koje objavljuju influenseri na društvenim mrežama. Učenici i učenice koriste različite platforme - kao što su Instagram, TikTok i YouTube, a tip influensera koji ih najviše privlači zavisi od njihovih interesovanja – od gejminga i mode do fitnesa i motivacije. Edukativne i naučne sadržaje od njih 40 prati četvoro, a influensere koji promovišu zdrave stilove života samo jedno. Ono što je posebno zanimljivo jeste činjenica da polovina učenika/ca priznaje da su barem jednom kupili proizvod ili koristili neku uslugu na preporuku influensera. Osmoro je odgovorilo da nije, ali razmišlja o tome. 
<h2>Izvor inspiracije ili zamka uticaja </h2>
Uticaj influensera na svakodnevne odluke varira među ispitanicima. Značajan dio njih ističe da influenseri igraju važnu ulogu u oblikovanju stavova i odluka, često ih prateći i oslanjajući se na njihove savjete. Gotovo jednako velika grupa prepoznaje određen uticaj influensera, iako ga doživljava umjerenim – povremeno uzimaju u obzir mišljenja influensera pri donošenju svojih odluka. Manji broj učenika/ca rijetko se oslanja na njih, dok se tek jedan učesnik izjasnio da influenseri uopšte ne utiču na njegove izbore. 
Ne možemo, a da se ne zapitamo koliko mladi kritički razmišljaju o porukama koje dobijaju od influensera. Iako ih najčešće prate iz čiste zabave – kako kažu, ipak neki vjeruju preporukama. 
S jedne strane influenseri mogu imati pozitivan uticaj – inspirišući mlade na kreativnost, edukaciju, empatiju, humanost, toleranciju ili fizičku aktivnost – s druge strane, postoji rizik od nerealnih standarda ljepote, konzumerizma i zavisnosti od digitalnog sadržaja. Zato je važno kritički pristupati medijskom sadržaju koji se konzumira na društvenim mrežama. 
Sve ovo nas dovodi do pitanja odgovornosti. U kojoj meri influenseri snose odgovornost za sadržaj koji plasiraju? Većina šesnaestogodišnjaka je stava da je ipak odgovornost na pratiocima, iako su svjesni da influenseri imaju moć da utiču na mlade i njihove odluke. 
<h2>Vidjeti, misliti, birati </h2>
Možda razlika između nekada i sada nije samo u protoku vremena, već i u načinu na koji se stvari manifestuju. Oblici komunikacije i izražavanja su se promijenili, ali da li se suština zaista razlikuje? Oduvijek su postojali oni koji su znali što su prave vrijednosti, dok su široke mase, nažalost, birale senzacionalizam i površne sadržaje. Možda je jedina razlika to što je danas sve vidljivije i prisutnije. Nekada „obični ljudi“ nisu imali pristup javnom prostoru, dok su danas, zahvaljujući tehnološkom razvoju i demokratizaciji medija, dobili glas. Endi Vorhol je bio u pravu kada je rekao da će svako imati svojih petnaest minuta slave - danas je lakše nego ikada izreći svoj stav i učiniti ga dostupnim široj publici. 
Ne smijemo da osuđujemo savremene trendove, već da uputimo glasan poziv na promišljanje i razumijevanje. Influenseri su dio savremenog društva i neće nestati, ali mladi treba da razvijaju kritičko mišljenje, zdravu skepsu i sposobnost da prepoznaju prave vrijednosti u moru digitalnog sadržaja. Uloga porodice, škole i društva u cjelini ostaje ključna u tome da mlade generacije oblikuju svoj identitet i donose odluke na osnovu informisanosti, a ne samo uticaja digitalnog okruženja. Mlade bi trebalo osnažiti da analiziraju informacije, postavljaju prava pitanja i ne prihvataju sadržaje nekritički u vremenu kada su informacije dostupnije nego ikad, ali istina često zamagljena.

Moć influensera: Kako mijenjaju digitalni svijet i stavove mladih

Ministarstvo kulture i medija angažovamo radi da Crna Gora što prije dobije nacionalnu kontakt tačku sa velikim onlajn platformama (VLOP) i sa njima dogovori brzu reakciju u slučajeva širenja dezinformacija, &nbsp;govora mržnje i onlajn nasilja, kako je to predviđeno evropskim zakonodavstvom - saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je kazala i da će biti formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost.
- Koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan - navela je Vujović.
U sklopu Medijske strategije imamo, dodaje ona, brojne aktivnosti kojima se tretira pitanje medijske pismenosti - kao jedne od osnovnih vještina digitalnog doba.
- Jer to više nije opciona vještina, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu - istakla je Vujović.
Ukazala je da roditelji, nastavnici, stručni saradnici, i svi mi imaju važnu ulogu i odgovornost za stvaranje sigurnijeg onlajn okruženja, boljeg internetskog iskustva i promovisanja odgovornije upotrebe tehnologija.&nbsp;
- To je moguće samo ujedinjenim pristupom i zajedničkim djelovanjem. Velika odgovornnost je na akterima iz obrazovanja, medija, telekomunikacionog sektora - poručila je ministarka kulture i medija.
Ona je povodom Dana sigurnijeg interneta istakla koliko je &nbsp;važno da djecu i mlade podučavamo o digitalnoj bezbjednosti, osnažujemo ih u onlajn svijetu, kao i da osiguramo zaštitne sisteme i ulažemo u alate za bezbjednost na mreži. Prisustvo mladih na internetu je, poručuje ona, neizbježno - a digitalni svijet sa sobom nosi ozbiljne rizike i opasnosti što, kako je kazala Vujović, može da utiče na njihovo mentalno zdravlje, dobrobit i sve druge aspekte života.
- Naše posljednje istraživanje je pokazalo da mladi informacije uglavnom traže na internetu, ali ohrabruje što su sve svjesniji da ne mogu svim informacijama vjerovati. Zbog širenja lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija, kritičko razmišljanje postaje ključna vještina u digitalnom dobu. Edukacija o prepoznavanju pouzdanih izvora i provjeri činjenica neophodna je kako bi se mladi zaštitili od pogrešnih i potencijalno štetnih informacija. Moramo ih osnažiti da kritički procjenjuju informacije koje konzumiraju i dijele, te koriste internet kao alat za učenje, komunikaciju i razvoj, uz poštovanje drugih korisnika - istakla je Vujović.
Korišćenje sigurnog interneta ne samo da će zaštititi najmlađe od potencijalnih opasnosti već će, cijeni ona, i podstaći njihov razvoj u digitalno pismene i odgovorne građane.
- Ključno je da osnažimo mlade da budu informisani, angažovani i kritički osviješteni članovi društva. Prva Medijska strategija stavlja naglasak na jačanje medijske pismenosti i predstavlja sveobuhvatan okvir za promociju kritičkog razmišljanja, razvoj digitalnih vještina i prevenciju digitalnog nasilja - navela je ona.
Prve kontakte su, kaže, u oktobru 2024. uspostavili sa Metom.&nbsp;
- Nastojaćemo i da što prije Crna Gora &nbsp;dobije nacionalnu kontakt tačku sa VLOP, kako je to predvidjeno evropskim zakonodavstvom. U cilju prenošenja novih uredbi EU, koje se tiču sigurnosti gradjana na mrezama, ove godine započinjemo zahtjevan proces usaglasavanja nasih propisa sa Digital services act (DSA) &nbsp;I Digital marcet act (DMA) &nbsp;EU - poručila je Vujović.

Vujović: Ubrzavamo uspostavljanje nacionalne kontakt tačke za sigurniji internet, biće formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donald Tramp predstavio je program koji omogućava dobijanje američke vize na duži period za bogate osobe koje mogu platiti najmanje milion dolara.
Tramp je putem objava na društvenim mrežama rekao da će viza omogućiti kupcima "direktan pristup putu ka državljanstvu za sve kvalifikovane i provjerene pojedince".
- Kako uzbudljivo! Naše sjajne američke kompanije konačno će zadržati svoj dragocjeni talenat- kazao je.
Takozvanu Trampovu zlatnu karticu, prvi put predstavljenu ranije ove godine, mogu kupiti oni koji dokažu da će Sjedinjenim Državama pružiti "značajne koristi".
Novi program obećava obećava dobijanje dozvole boravka u SAD-u u "rekordnom roku" i košta milion dolara kako bi se dokazalo da pojedinac značajno doprinosi SAD-u, prema zvaničnoj web stranici programa.
Poslovne kompanije koje sponzorišu vize za strane radnike moraju platiti 2 miliona dolara, ne uključujući dodatne naknade.
Navodi se da će druga verzija vize, koja takođe pruža vrlo povoljne poreske uslove, biti dostupna vrlo brzo za 5 miliona dolara.
Dodatne državne naknade mogu varirati u zavisnosti od aplikanta, saopštili su zvaničnici.
Kada je Tramp prvi put predstavio plan, opisao je vize slične postojećem programu poznatom kao "zelena karta", koja omogućava imigrantima s različitim prihodima da trajno žive i rade u SAD-u.
Nositelji ove vrste dozvole boravka mogu aplicirati za državljanstvo nakon pet godina.
Međutim, Tramp je rekao da je novi program namijenjen isključivo "vrhunskim profesionalcima".
- Želimo ljude koji su produktivni- izjavio je između ostalog.

Tramp predstavio 'zlatne vize' od milion dolara

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenijela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS.
- U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtjev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca- rekao je Lavrov, prenosi Beta.
On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja.
- Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rješenja ovog problema? Možda se rješenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo- rekao je Lavrov.
Reagujući na izjavu Lavrova, predsnednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni".
Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim riječima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči".
- Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane- rekao je Vučić novinarima u Nišu.
Primjena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemjesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udio u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto.
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Moguća nacionalizacija Naftne industrije Srbije 'pod određenim uslovima', izjavio Lavrov

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da o pitanju bilo kakvih potencijalnih teritorijalnih aranžmana u okviru mirovnih pregovora sa Rusijom mora odlučiti isključivo ukrajinski narod.
- Vjerujem da će narod Ukrajine odgovoriti na ovo pitanje – u formatu izbora ili u formatu referenduma – ali mora postojati stav naroda Ukrajine- rekao je Zelenski novinarima, prema novinskoj agenciji RBC-Ukrajina.
Primjedbe Zelenskog uslijedile su dok Kijev nastavlja razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o predlozima koji uključuju uspostavljanje „slobodne ekonomske“ ili „demilitarizirane“ zone u djelovima Donjecke regije, pod kojom bi se ukrajinske snage povukle, dok bi ruskim trupama bio zabranjen ulazak, prenosi Anadolija.
On je rekao da ta ideja ostavlja neriješena pitanja o kontroli, praćenju i kako spriječiti rusku infiltraciju „pod krinkom civila“.
- Taj model nije u interesu Ukrajine- rekao je Zelenski i dodao da se dijalog s partnerima nastavlja i da Kijev traži pravedna rješenja zasnovana na paritetu i bezbjednosnim garancijama.
On je dodao da mnogo toga zavisi i od učinka ukrajinskih snaga na terenu, navodeći da njihova sposobnost da drže pozicije i odvrate ruske napade oblikuje diplomatski proces.
Komentari Zelenskog dolaze usred rasprava o mirovnom planu koji podržava SAD i pritiska Vašingtona da Ukrajina održi predsjedničke izbore.
&nbsp;On je rekao da je Kijev spreman za glasanje kada se naprave pravne promjene i uspostavi sigurnost.
Zelenski je prošle sedmice kazao da teritorijalno pitanje ostaje najteže pitanje u pregovorima

Zelenski: O teritorijalnim pitanjima moraju odlučiti Ukrajinci na referendumu ili izborima

Miroslav Perković najbolji je vaterpolista Crne Gore u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Vaterpolo plivačkog saveza.&nbsp;
Perković, nekada najtelentovaniji, danas je jedan od najboljih centara na svijetu.&nbsp;
Sa samo 24 godine je dvostruki olimpijac, tri puta učesnik Svjetskog prvenstva, a ubrzo će upisati i treći nastup na šampionatima Evrope.&nbsp;
Na klupskoj sceni, sa Novim Beogradom ove godine igrao je finale Lige šampiona, kao i finale prvenstva Srbije, a osvojio je trofej u Kupu.
Najbolji mladi vaterpolista godine je Strahinja Gojković.
U martu je napunio 18 godina, a četiri mjeseca kasnije upisao je prve nastupe na velikom takmičenju u seniorskoj selekciji na Svjetskom prvenstvu u Singapuru.
Nakon samo nekoliko dana odmora priključio se generaciji igrača do 18 godina i vodio je do evropske titule.&nbsp;
Proglašen je za najboljeg igrača Evropskog prvenstva.
Priznanje za najboljeg trenera, koje nosi ime trofejnog stručnjaka i prvog crnogorskog selektora Petra Porobića, dobio je Nebojša Milić, koji je predvodio U18 reprezentaciju do evropskog zlata.
Njegovi izabranici pokazali su totalnu dominaciju u Oradei i sa svih šest pobjeda domogli se titule prvaka Evrope.
Najbolja plivačica je Jana Borović, koja će 2025. &nbsp;pamtiti po nastupu na Evropskom olimpijskom festivalu mladih u Skoplju.
Na tom takmičenju, koje okuplja najtalentovanije evropske sportiste, postavila je novi crnogorski rekord na 100 metara leđnim stilom - i postala crnogorska rekorderka u toj disciplini u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji.
Najbolji plivač i u 2025. godini je Miloš Milenković, osvajač dvije zlatne medalje na Igrama malih zemalja Evrope - prve za crnogorsko plivanje na tom takmičenju.&nbsp;
Oborio je i rekorde Igara na 50 i 100 metara delfin.
Bio je na nivou i na Svjetskom prvenstvu u Singapuru, a godinu završio sa dva nacionalna rekorda na šampionatu Evrope u malim bazenima, u svojim disciplinama - 50 i 100 metara delfin.
Na prigodnoj svečanosti pod nazivom Veče vaterpola i plivanja u bečićkom hotelu Splendid, sumirani su rezultati u 2025. i uspjesi koji su je obilježili.
Nagrađeni su članovi bronzane U 16 selekcije sa EP u Istanbulu i vaterpolisti koji su u Oradei osvojili titulu prvaka Evrope do 18 godina.
Prisutni su imali priliku da se podsjete na njihov put do medalje.&nbsp;
Prikazan je i kratak film retrospektive seniorske &nbsp;reprezentacije, koja je na Svjetskom prvenstvu u Singapuru zauzela šesto mjesto.
To je ujedno i najbolji rezultat crnogorskog vaterpola na svjetskim šampionatima u posljednjih osam godina, odnosno od 2017. godine u Budimpešti.&nbsp;
Predsjednik Nikola Milić je, u pozdravnom govoru, kazao da je 2025. bila godina u kojoj je ostvareno mnogo - &nbsp;bilo je medalja, rekorda, sjajnih utakmica, dramatičnih završnica i trenutaka koje nikada neće zaboraviti.
On je istakao da je 2025. bila godina velikih planova za budućnost.&nbsp;
- Pokrenuli smo inicijative i krenuli u realizaciju projekata koji će omogućiti da uslovi u kojima stvaramo u potpunosti reflektuju značaj vaterpola i plivanja- rekao je Milić.&nbsp;
Milić je podsjetio na uspjehe crnogorskog vaterpola i plivačkog sporta, posebno ističući bronzanu medalju U16 reprezentacije na Evropskom prvenstvu u Istanbulu i titule prvaka selekcije do 18 godina u Orade.
Prema njegovim riječima, doček generacije koja je postala ponos cijele države, u Kotoru, bio je veličanstven.&nbsp;
- Radost, ponos i emocija nosili su grad. Vidjeli smo djecu kako zastavama pozdravljaju svoje prijatelje, naše reprezentativce. Roditelje sa suzama u očima, ponosni i sa tremom koju samo roditelj za svoje dijete može da osjeti. Navijače koji su do ranih jutarnjih sati pjevali i radovali se. Tih dana naši reprezentativci do 18 godina bili su radost ove nacije, vjera u dobro i kvalitetno i dokaz da se trud isplati, da pravda postoji, a da rad daje rezultate- rekao je Milić.&nbsp;
On je naglasio da bi i u narednom periodu imali povoda za slavlje i dalje napredovanje, Savez zajedno sa institucijama moramo nastaviti da obezbijeđuje adekvatne uslove za rad svih selekcija – od najmlađih &nbsp;kategorija, do seniorskih timova.&nbsp;
- Podjednako važno je i pitanje infrastrukture, jer bez adekvatnih bazena, trening centara i uslova za rad, ni rezultati ni razvoj sporta ne mogu biti održivi. I u ovom segmentu su napravljeni značajni koraci. Završen je tender za zatvaranje olimpijskog bazena u Podgorici, čime se zvanično stvaraju preduslovi za pokretanje pitanja kandidature za Evropsko prvenstvo 2028. godine- rekao je Milić.
On je saopšteio da je i u Baru tender završen i da je u toku izbor najboljeg ponuđača.&nbsp;
- Iz Opštine Tivat stižu najave o planiranju izgradnje zatvorenog bazena. Pozitivan pomak stiže i iz Herceg Novog: rekonstrukcija bazena u Igalu uvrštena je u budžet Opštine, što predstavlja prvi konkretan korak ka njegovom konačnom uređenju i stavljanju u punu funkciju. Herceg Novi, kao grad koji je dao najveći broj olimpijaca, nesumnjivo zaslužuje da što prije dobije svoj zatvoreni olimpijski bazen. Tu je i tender za bazen u Pljevljima, jer nam je svaki kutak naše zemlje podjednako važan- rekao je Milić.
On je ponovio da i nakon godinu dana ostaje čvrsto pri stavu da vaterpolo zaslužuje status nacionalnog sporta.&nbsp;
- Raduje me što institucije sve jasnije prepoznaju tu inicijativu i na određeni način pružaju podršku njenom razvoju. Nastavićemo da budemo potpuno posvećeni ovoj ideji, sve do njene realizacije, jer vaterpolo je dio identiteta Crne Gore, reprezentacija koja je izgradila tradiciju vrhunskih rezultata i sportskog ponosa-- zaključio je Milić.

Perković najbolji vaterpolista Crne Gore

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: medijska-pismenost