<h2>Možemo li još uvijek vjerovati onome što vidimo i čujemo?&nbsp;</h2>
Zamislite da na internetu naiđete na video u kojem poznata novinarka predstavlja gosta koji govori o softveru za trgovanje kriptovalutama. Sve izgleda autentično – njen glas, izgled, način govora. Međutim, ispostavlja se da je taj video lažan, kreiran pomoću vještačke inteligencije. Ovaj primjer nije fikcija; upravo to se dogodilo s novinarkom Ksenijom Turkovom iz Glasa Amerike. Ovaj incident postavlja ključno pitanje: Kako razlikovati stvarnost od manipulacije u digitalnom svijetu? Odgovor možemo pronaći na stranicama zvanim medijska pismenost - sposobnosti kritičkog analiziranja i procjene informacija koje primamo. U eri vještačke inteligencije (AI), ova vještina postaje neophodna za navigaciju kroz more informacija koje nas svakodnevno preplavljuju. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, evaluacije i kreiranja medijskih sadržaja. Ona izaziva sumnju, analizu, istraživanje i zaključivanje. To jeste proces, ali i svjesnost trenutka koji živimo. U kontekstu vještačke inteligencije, to znači razumijevanje kako tehnologije poput algoritama i mašinskog učenja oblikuju informacije koje konzumiramo. Na primjer, vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, poznate kao deepfake. Ovi sadržaji mogu prikazivati osobe koje izgovaraju ili rade stvari koje nikada nisu učinile, što može imati ozbiljne posljedice po društvo.
<h2>Vještačka inteligencija i dezinformacije: Kako prepoznati manipulaciju?</h2>
Vještački inteligentne tehnologije omogućavaju kreiranje sofisticiranih dezinformacija koje je teško prepoznati. Evo nekoliko primjera: a) Deepfake video i audio snimciDeepfake tehnologija koristi vještačku inteligenciju za kreiranje lažnih video i audio snimaka koji izgledaju i zvuče autentično. Na primjer, tokom ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, pojavio se lažni video predsjednika Volodimira Zelenskog koji poziva svoje vojnike na predaju. Ovaj video je brzo demantovan, ali je pokazao koliko deepfake može biti opasan. b) Algoritmi i „filter baloni“ Društvene mreže koriste algoritme koji nam prikazuju sadržaje na osnovu naših prethodnih interakcija, stvarajući tzv. „filter balone“. To znači da smo često izloženi informacijama koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja, dok suprotna mišljenja ostaju skrivena. Ovaj fenomen može ograničiti našu perspektivu i otežati kritičko razmišljanje.c) Lažne vijesti generisaneAI-jem Vještačka inteligencija može automatski generisati članke koji izgledaju kao da su ih napisali ljudi. Ovi tekstovi mogu širiti dezinformacije ili propagandu, a da čitaoci nisu svjesni njihove lažnosti. Na primjer, tokom pandemije COVID-19, vještačka inteligencija je korišćena za širenje lažnih informacija o virusu i vakcinama, što je dodatno zbunjivalo javnost. U eri vještačke inteligencije, medijska pismenost je ključna za zaštitu od dezinformacija. Postavlja se pitanje: Kako biti medijski pismen u eri vještačke inteligencije? Na ovo pitanje je teško dati odgovor, pa u nastavku šaljemo par predloga:1. Njegujte sumnju: Provjeravajte izvore informacija – Budite skeptični prema senzacionalističkim vijestima i uvijek provjerite da li su informacije potvrđene od strane pouzdanih izvora. 2. Budite budni: Analizirajte slike i video snimke – Obratite pažnju na detalje koji mogu ukazivati na manipulaciju, poput neprirodnih pokreta ili nesklada između zvuka i slike. 3. Učite: Pokušajte da razumijete kako funkcionišu algoritmi – Budite svjesni da platforme koriste algoritme koji vam prikazuju sadržaje na osnovu vaših prethodnih interakcija, što može ograničiti vašu izloženost različitim perspektivama. 4. Pitajte: Razvijajte kritičko mišljenje – Postavljajte pitanja i ne prihvatajte informacije zdravo za gotovo. Razmislite o motivima iza određenih sadržaja i ko ima koristi od njihovog širenja. 5. I opet, učite: Obrazujte se o medijskoj pismenosti – Učestvujte u radionicama i edukacijama koje vam mogu pomoći da bolje razumijete medije i tehnologije.
<h2>Etika i odgovornost: Ko kontroliše informacije?&nbsp;</h2>
Razvoj vještačke inteligencije postavlja etička pitanja o kontroli i distribuciji informacija, o svjesnosti pojedinca da analizira i provjerava. Ko je odgovoran za sadržaje koje kreira vještačka inteligencija? Kako spriječiti zloupotrebu ovih tehnologija? Velike tehnološke kompanije imaju značajnu ulogu u oblikovanju informacija koje konzumiramo. Njihovi algoritmi odlučuju koje vijesti i sadržaji će nam biti prikazani, što može uticati na naše stavove i ponašanje. Sundar Pičai, izvršni direktor kompanije Google, naglašava odgovornost u razvoju AI tehnologija: „AI je jedna od najvažnijih stvari na kojima čovječanstvo trenutno radi. Ona je dublja od vatre ili struje. Međutim, moramo osigurati da je razvijamo odgovorno kako bismo izbegli negativne posljedice.“ Važno je uvidjeti benefite vještačke inteligencije i upotrebljavati je u korist informacija za razvoj potencijala i mogućnosti. Vještačka inteligencija može biti sredstvo za napredak ili tortura emocija i ponašanja. Zbog toga je važno oslanjati se na etiku i razum u svakom trenutku stvaranja medijskih sadržaja.
<h2>Zbog čega je važno stvarati medijski pismene građane?</h2>
U društvu preplavljenom informacijama, gdje svako može kreirati i dijeliti sadržaj, medijski pismeni građani su ključni za očuvanje demokratskih vrijednosti, kritičkog mišljenja i informisanog društva. Bez medijske pismenosti, ljudi postaju laka meta manipulacija, bilo da je riječ o lažnim vijestima, političkoj propagandi ili komercijalnim prevarama. Kako možemo donositi informisane odluke ako ne znamo prepoznati istinu od laži? Medijski pismeni građani su otporniji na dezinformacije, bolje razumiju kako funkcionišu mediji i tehnologije, i mogu aktivno učestvovati u društvenim diskusijama, umjesto da budu pasivni konzumenti sadržaja. U svijetu gdje vještačka inteligencija sve više oblikuje naše digitalno iskustvo, kritičko mišljenje i sposobnost analize informacija nisu samo korisne vještine – one su neophodne za zaštitu slobode mišljenja i demokratskih procesa.
<h2>Zbog čega je važno biti budan?</h2>
U digitalnom dobu, gdje vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, budnost i kritičko razmišljanje su ključni. Medijska pismenost nam omogućava da prepoznamo manipulacije i zaštitimo se od dezinformacija. Biti medijski pismen danas znači aktivno preispitivati informacije koje primamo i razumjeti tehnologije koje oblikuju našu stvarnost. Dakle, sljedeći put kada naiđete na nevjerovatan sadržaj na internetu, zapitajte se: Da li je ovo stvarno? Ko stoji iza ovoga? Koji je cilj ovog sadržaja? U eri vještačke inteligencije, kritičko razmišljanje nije opcija – to je nužnost.Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Istina ili iluzija: Medijska pismenost u eri vještačke inteligencije

Influenseri su postali neizostavni dio digitalnog okruženja, utičući na emocije, stavove, mišljenja, odluke i potrošačke navike miliona ljudi, naročito mladih. Njihova moć i uticaj su neosporni, ali umjesto da osuđujemo ili potcjenjujemo one koji ih prate, važno je razumjeti ovaj fenomen i njegove posljedice. Smatram da stalna kritika mladih ljudi vodi ka tome da smo zarobljeni u zastarjelim shvatanjima, nesposobni da prihvatimo promjene koje su se desile i koje su oblikovale savremeno društvo. 
Oduvijek su postojali influenseri – ljudi čije mišljenje i postupke cijenimo i slijedimo. To su nekad bili poznati i priznati pojedinci - učitelji, ljekari, naučnici, umjetnici, sportisti i drugi ugledni pojedinci koji su oblikovali stavove i vrijednosti mladih kroz porodicu, školu i društvene institucije. Ljudi su tada uzore tražili među pojedincima koji su bili primjer moralne ili profesionalne vrijednosti. 
Danas je situacija drugačija. Influenseri su ljudi koji imaju veliki broj pratilaca na društvenim mrežama, a njihove profesije najčešće su nepoznate. Popularnost influensera ne zavisi od stručnosti, već od sposobnosti da privuku pažnju kako bi se pratio njihov rad, prepričavale dogodovštine ili slijedile i prenosile ideje, koje znaju da budu površne i trivijalne. Među najuticajnijim influenserima, onima koji zarađuju milione, su MrBeast, Dhar Mann, Matt Rife, Dvejn Rok Džonson, Kajli Džener, Meredith Duxbury, Zoli Ganzirot... Da li ste čuli za njih? Ako jeste - znate li što je njihova profesija? 
<h2>Nevidljivi učitelji </h2>
S obzirom na to da veliki dio vremena ljudi provode skrolujući kroz sadržaj na društvenim mrežama, ne iznenađuje što influenseri imaju ogroman uticaj na njihove stavove, ponašanje i potrošačke navike. Takođe, ne iznenađuje da mladi često doživljavaju influensere kao uzore, bilo da je riječ o modi, načinu života, ishrani ali i stavovima o važnim društvenim temama i fenomenima. 
Za potrebe ovog teksta, a sa željom da uporište nađem u učionici, koja je po pravilu poseban društveni organizam, oslonio sam se na stavove šesnaestogodišnjaka/kinja. Kako pokazuju podaci iz ankete koju sam sproveo među učenicima i učenicama – većina njih svakodnevno prati sadržaj influensera. Od njih 40, samo sedmoro je odgovorilo da rijetko ili nikada ne prate sadržaje koje objavljuju influenseri na društvenim mrežama. Učenici i učenice koriste različite platforme - kao što su Instagram, TikTok i YouTube, a tip influensera koji ih najviše privlači zavisi od njihovih interesovanja – od gejminga i mode do fitnesa i motivacije. Edukativne i naučne sadržaje od njih 40 prati četvoro, a influensere koji promovišu zdrave stilove života samo jedno. Ono što je posebno zanimljivo jeste činjenica da polovina učenika/ca priznaje da su barem jednom kupili proizvod ili koristili neku uslugu na preporuku influensera. Osmoro je odgovorilo da nije, ali razmišlja o tome. 
<h2>Izvor inspiracije ili zamka uticaja </h2>
Uticaj influensera na svakodnevne odluke varira među ispitanicima. Značajan dio njih ističe da influenseri igraju važnu ulogu u oblikovanju stavova i odluka, često ih prateći i oslanjajući se na njihove savjete. Gotovo jednako velika grupa prepoznaje određen uticaj influensera, iako ga doživljava umjerenim – povremeno uzimaju u obzir mišljenja influensera pri donošenju svojih odluka. Manji broj učenika/ca rijetko se oslanja na njih, dok se tek jedan učesnik izjasnio da influenseri uopšte ne utiču na njegove izbore. 
Ne možemo, a da se ne zapitamo koliko mladi kritički razmišljaju o porukama koje dobijaju od influensera. Iako ih najčešće prate iz čiste zabave – kako kažu, ipak neki vjeruju preporukama. 
S jedne strane influenseri mogu imati pozitivan uticaj – inspirišući mlade na kreativnost, edukaciju, empatiju, humanost, toleranciju ili fizičku aktivnost – s druge strane, postoji rizik od nerealnih standarda ljepote, konzumerizma i zavisnosti od digitalnog sadržaja. Zato je važno kritički pristupati medijskom sadržaju koji se konzumira na društvenim mrežama. 
Sve ovo nas dovodi do pitanja odgovornosti. U kojoj meri influenseri snose odgovornost za sadržaj koji plasiraju? Većina šesnaestogodišnjaka je stava da je ipak odgovornost na pratiocima, iako su svjesni da influenseri imaju moć da utiču na mlade i njihove odluke. 
<h2>Vidjeti, misliti, birati </h2>
Možda razlika između nekada i sada nije samo u protoku vremena, već i u načinu na koji se stvari manifestuju. Oblici komunikacije i izražavanja su se promijenili, ali da li se suština zaista razlikuje? Oduvijek su postojali oni koji su znali što su prave vrijednosti, dok su široke mase, nažalost, birale senzacionalizam i površne sadržaje. Možda je jedina razlika to što je danas sve vidljivije i prisutnije. Nekada „obični ljudi“ nisu imali pristup javnom prostoru, dok su danas, zahvaljujući tehnološkom razvoju i demokratizaciji medija, dobili glas. Endi Vorhol je bio u pravu kada je rekao da će svako imati svojih petnaest minuta slave - danas je lakše nego ikada izreći svoj stav i učiniti ga dostupnim široj publici. 
Ne smijemo da osuđujemo savremene trendove, već da uputimo glasan poziv na promišljanje i razumijevanje. Influenseri su dio savremenog društva i neće nestati, ali mladi treba da razvijaju kritičko mišljenje, zdravu skepsu i sposobnost da prepoznaju prave vrijednosti u moru digitalnog sadržaja. Uloga porodice, škole i društva u cjelini ostaje ključna u tome da mlade generacije oblikuju svoj identitet i donose odluke na osnovu informisanosti, a ne samo uticaja digitalnog okruženja. Mlade bi trebalo osnažiti da analiziraju informacije, postavljaju prava pitanja i ne prihvataju sadržaje nekritički u vremenu kada su informacije dostupnije nego ikad, ali istina često zamagljena.

Moć influensera: Kako mijenjaju digitalni svijet i stavove mladih

Ministarstvo kulture i medija angažovamo radi da Crna Gora što prije dobije nacionalnu kontakt tačku sa velikim onlajn platformama (VLOP) i sa njima dogovori brzu reakciju u slučajeva širenja dezinformacija, &nbsp;govora mržnje i onlajn nasilja, kako je to predviđeno evropskim zakonodavstvom - saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je kazala i da će biti formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost.
- Koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan - navela je Vujović.
U sklopu Medijske strategije imamo, dodaje ona, brojne aktivnosti kojima se tretira pitanje medijske pismenosti - kao jedne od osnovnih vještina digitalnog doba.
- Jer to više nije opciona vještina, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu - istakla je Vujović.
Ukazala je da roditelji, nastavnici, stručni saradnici, i svi mi imaju važnu ulogu i odgovornost za stvaranje sigurnijeg onlajn okruženja, boljeg internetskog iskustva i promovisanja odgovornije upotrebe tehnologija.&nbsp;
- To je moguće samo ujedinjenim pristupom i zajedničkim djelovanjem. Velika odgovornnost je na akterima iz obrazovanja, medija, telekomunikacionog sektora - poručila je ministarka kulture i medija.
Ona je povodom Dana sigurnijeg interneta istakla koliko je &nbsp;važno da djecu i mlade podučavamo o digitalnoj bezbjednosti, osnažujemo ih u onlajn svijetu, kao i da osiguramo zaštitne sisteme i ulažemo u alate za bezbjednost na mreži. Prisustvo mladih na internetu je, poručuje ona, neizbježno - a digitalni svijet sa sobom nosi ozbiljne rizike i opasnosti što, kako je kazala Vujović, može da utiče na njihovo mentalno zdravlje, dobrobit i sve druge aspekte života.
- Naše posljednje istraživanje je pokazalo da mladi informacije uglavnom traže na internetu, ali ohrabruje što su sve svjesniji da ne mogu svim informacijama vjerovati. Zbog širenja lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija, kritičko razmišljanje postaje ključna vještina u digitalnom dobu. Edukacija o prepoznavanju pouzdanih izvora i provjeri činjenica neophodna je kako bi se mladi zaštitili od pogrešnih i potencijalno štetnih informacija. Moramo ih osnažiti da kritički procjenjuju informacije koje konzumiraju i dijele, te koriste internet kao alat za učenje, komunikaciju i razvoj, uz poštovanje drugih korisnika - istakla je Vujović.
Korišćenje sigurnog interneta ne samo da će zaštititi najmlađe od potencijalnih opasnosti već će, cijeni ona, i podstaći njihov razvoj u digitalno pismene i odgovorne građane.
- Ključno je da osnažimo mlade da budu informisani, angažovani i kritički osviješteni članovi društva. Prva Medijska strategija stavlja naglasak na jačanje medijske pismenosti i predstavlja sveobuhvatan okvir za promociju kritičkog razmišljanja, razvoj digitalnih vještina i prevenciju digitalnog nasilja - navela je ona.
Prve kontakte su, kaže, u oktobru 2024. uspostavili sa Metom.&nbsp;
- Nastojaćemo i da što prije Crna Gora &nbsp;dobije nacionalnu kontakt tačku sa VLOP, kako je to predvidjeno evropskim zakonodavstvom. U cilju prenošenja novih uredbi EU, koje se tiču sigurnosti gradjana na mrezama, ove godine započinjemo zahtjevan proces usaglasavanja nasih propisa sa Digital services act (DSA) &nbsp;I Digital marcet act (DMA) &nbsp;EU - poručila je Vujović.

1250x600

1084x550

Vujović: Ubrzavamo uspostavljanje nacionalne kontakt tačke za sigurniji internet, biće formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost

Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin poručio je, nakon što je na dnevni red usvojena inicijativa za uvođenje vjeronauke u škole, poručio da smatra da ova inicijativa nije nespojiva sa sekularnom državom.
- Jer sekularizam ne nalaže ateizam nego neutralnost - jer država u njemu ne brani određena uvjerenja - rekao je Rovčanin na početku sjednice.
Ova peticija pokrenuta je 11. marta, a Rovčanin kaže da se ovom odboru generalni sekretar Skupštine već 25. marta obratio sa dopisom u kojem ih je obavijestio da je elektronska peticija dosegla neophodnih šest hiljada potpisnika.
- Mi kao Odbor smo dužni da od obavještenja i dobijanja dopisa zakažemo i održimo sjednicu u roku od 20 dana. Danas je taj dan. Vodio sam račuina da se ova sjednica održi nakon realizovanih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Otvoreno je bilo pitanje da li ovaj odbor može da preuzme ovakvu aktivnost, ali smatram da ovaj Odbor treba da poštuje neposredne inicijative. Ovo je jedina peticija koja je dosegla šest hiljada potpisa - rekao je Rovčanin.
Ova sjednica je, kaže, zakazana da bi se Odbor upoznao sa samom incijativom.
- Sljedeća procedura koja je propisana jeste da Odbor treba nakon upoznavanja sa inicijativom, treba da je uputi Vladi na mišljenje, a Vlada je dužna da da mišljenje u roku od 45 dana - rekao je on.

Rovčanin: Uvođenje vjeronauke u škole nije nespojivo sa sekularnom državom, 25. marta smo dobili dopis da inicijativa broji 6.000 potpisnika

Serija “Adolescencija”, koja obara rekorde gledanosti, je na zastrašujući način otvorila pitanje koliko poznajemo svoju djecu i koliko razumijemo svijet u kome oni žive, posebno na društvenim mrežama. 
O tome večeras u emisiji Građanski ugao koju realizuje IMCG u saradnji sa TV E, sa dr Julijanom Cicović, psihološkinojm, Anom Milović Jasikovac iz NVO "Optimisti" i Ivanom Kurtović, direktoricom OŠ "Mirko Srzentić".
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaepP6HVDfM4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Večeras u emisiji "Građanski ugao" o tome koliko poznajemo svoju djecu i koliko razumijemo svijet u kome žive

Iz koalicije Za budućnost Budve kažu da nadležno Ministarstvo javne uprave na čelu sa ministrom Dukajem i Upravni sud ćute i bivaju nijemi mjesecima na svakodnevno urušavanje ne samo izbornih zakona nego i Statuta opštine Budva i redom, uvijek kada to odgovara Jovanoviću, DPS-u i SDP-u.
Pravno nasilje, dodaju, kojim se među svojim funkcionerima i sljedbenicima diči novi predsjednik Opštine Budva, pojačava se iz dana u dan.&nbsp;
Kako navode, već mjesecima javnost prati Jovanovićevo kršenje zakona i to još od kada je nelegalno postao potpredsjednik Opštine, a potom i kod usvajanja Odluke o privremenom finansiranju Budve, a sve je kulminiralo pravnim skandalima oko izbora predsjednika SO Budva i samog Jovanovićevog izbora.&nbsp;
- Kada je nova koalicija "Budva naš grad" - OKG DPS i SDP preuzela vlast naivno su očekivali da se funkcionisanje vrati u pravne okvire države Crne Gore. Ali izgleda da tako nije mislio dvojac Jovanović - Odžić već su od prve naredne skupštine krenuli sa još grubljim kršenjem zakona - navode u saopštenju.
Ističu da su nekoliko puta ukazali javnosti da je izbor OIK svojevrsna "kruna" vandalskog postupanja nove budvanske skupštinske većine, kada su, kako kažu, od njihove pobjedničke koalicije preoteli ne samo mjesto predsjednika već i mjesta zamjenika i sekretara ovog najvažnijeg izbornog organa.&nbsp;
- Nikola Jovanović i Petar Odžić, podržani od strane starog - novog sekretara Skupštine Berislava Fabrisa oglušili su se i o pismenu naredbu državne izborne komisije i izabrali svoje predstavnike, a našu najjaču političku grupaciju ostavili bez predstavnika u OIK - kažu iz ZBBD.
Jedan od glavnih razloga za ovakvo postupanje, pored pripreme "terena" za buduće izborne zloupotrebe, je, dodaju, namjera da se otme dio odbornika koalicije "Za budućnost Budve", što se u praksi već dešava i takvi pokušaji su svakodnevni.
- Ovakve pravne zloupotrebe ne samo da ugrožavaju izbornu volju građana Budve od strane nove i neprirodne lokalne vlast već i šalju poruku da je sve dozvoljeno i sve moguće ako imate skupštinsku većinu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Činjenica, kako navode, da se krši Ustav, da su svakodnevno svjedoci nezakonitosti i najprimitivnije samovolje koju sprovode Jovanović i Odžić, nažalost još uvijek nije zainteresovala ni nadležno ministarstvo ali ni tužilaštvo.
- Ostaje da se vidi u narednom periodu da li će odgovarajuće institucije izabrati dodvoravanje novoj budvanskoj vladajućoj koaliciji ili puno poštovanje zakona zemlje u kojoj žive - zaključuje se u saopštenju.

ZBBD: Dukaj i Upravni sud nijemi na naše zahtjeve

Ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori. Oni su, kako su saopštili, uputili Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport dopunjeni spisak peticije kojom se protive uvođenju vjeronauke u škole.
- Ovim povodom podsjećamo da se organizacije civilnog društva koje su stale iza ove inicijative oštro protive uvođenju vjeronauke u javne vaspitno-obrazovne ustanove, smatrajući takav prijedlog suprotnim temeljnim ustavnim vrijednostima građanske, sekularne države Crne Gore, kao i najboljim interesima djece i mladih - istakli su u nevladinom sektoru.
Decidni su da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja zasnovanog na nauci, umjesto podjela zasnovanih na dogmatskoj vjerskoj osnovi.
- Vjerska nastava je zabranjena članom 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a pokušaji da se ona ukine predstavljaju ozbiljno ugrožavanje sekularnog karaktera države - ukazali su oni.
Ustvrdili su i da u crnogorskom obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religije, koji učenicima omogućava da uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, i dodatno naglasila podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Skupština Crne Gore peticiji za uvođenje vjeronauke dala status prioriteta, iako je prikupljanje potpisa za tu inicijativu i dalje u toku, sve do 10. maja 2025. godine. Ovo predstavlja presedan i nepoštovanje principa ravnopravnog tretmana svih građanskih inicijativa, budući da su ranije peticije sa dovoljnim brojem potpisa čekale mjesece na razmatranje - ili nikada nijesu ušle u skupštinsku proceduru - podvukli su u NVO sektoru.
Oni pozivaju Skupštinu Crne Gore da postupi odgovorno i u skladu sa Ustavom, zakonima i najboljim interesima djece i mladih.
- Državne škole ne smiju postati prostor za vjerske podjele - obrazovanje mora ostati zasnovano na nauci i kritičkom razmišljanju, kao i vrijednostima zajedničkog života u građanskom društvu - jasni su u NVO sektoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6265%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fobrazovanje-mora-ostati-sekularno-skole-su-mjesto-znanja-a-ne-podjela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ukupno 114 NVO i devet aktivista stalo u odbranu sekularnog obrazovanja: Odboru dostavljen spisak potpisnika inicijative protiv uvođenja vjeronauke u škole

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: medijska-pismenost