Državni sekretar SAD Marko Rubio koji je, piše France 24, kontroverzno ukinuo vize aktivistima koji kritikuju Izrael i pojačao provjeru društvenih mreža stranih studenata, izjavio je da djeluje protiv „grubih akcija cenzure“ u inostranstvu usmjerenih protiv američkih tehnoloških kompanija.
Nije javno imenovao nijednog zvaničnika kojem bi nova politika mogla uskratiti vizu. Međutim, prošle nedjelje je sugerisao zakonodavcima da planira sankcije protiv sudije Vrhovnog suda Brazila, Aleksandra de Moraesa, koji je u sukobu sa vlasnikom platforme X i Trampovim saveznikom, Ilonom Maskom, zbog navodne dezinformacije.
Administracija Donalda Trampa takođe je oštro kritikovala Njemačku i Veliku Britaniju zbog ograničavanja onoga što vlade tih američkih saveznika nazivaju govorom mržnje i uvrjedljivim sadržajem.
Rubio je rekao da će Sjedinjene Države početi da ograničavaju vize stranim državljanima koji su odgovorni za „cenzuru zaštićenog izražavanja u Sjedinjenim Državama.“
- Nije prihvatljivo da strani zvaničnici izdaju ili prijete hapšenjem američkim građanima ili stanovnicima SAD zbog objava na društvenim mrežama na američkim platformama dok se ti ljudi fizički nalaze na tlu SAD. Podjednako je neprihvatljivo da strani zvaničnici zahtijevaju od američkih tehnoloških platformi da usvoje globalne politike moderiranja sadržaja ili da se bave cenzurom koja prelazi njihova ovlašćenja i miješa se u unutrašnje stvari Sjedinjenih Država - rekao je on.
Rubio je poručio da SAD neće tolerisati narušavanje američkog suvereniteta, naročito kada takva narušavanja ugrožavaju ostvarivanje osnovnog prava na slobodu govora.
Rubio je rekao da je ukinuo vize hiljadama ljudi, uglavnom studentima koji su protestovali protiv izraelske ofanzive u Gazi.
Jedan od najistaknutijih slučajeva bila je Rumejsa Ozturk, turska doktorka na univerzitetu Tafts, koja je napisala članak u studentskim novinama kritikujući stav škole prema Gazi.
Maskirani agenti su je uhapsili na ulici u Masačusetsu i odveli. Sudija je nedavno naložio njeno puštanje na slobodu.
Rubio je u utorak obustavio dalje zakazivanje termina za studente koji traže vize za Sjedinjene Države dok Stejt department ne izradi nove smjernice za pojačanu provjeru objava podnosilaca zahtjeva na društvenim mrežama.
Njemačka – čiji je ministar spoljnih poslova u srijedu razgovarao sa Rubiom – ograničava govor mržnje i dezinformacije na internetu, navodeći da je naučila lekciju iz svoje nacističke prošlosti i da će izopštavati ekstremiste.
Zamjenik predsednika SAD, Džej Di Vens, u govoru u Minhenu u februaru kritikovao je Njemačku zbog odbacivanja krajnje desnice, primjećujući popularnost njene anti-imigrantske poruke.
U eseju u utorak, jedan zvaničnik Stejt departmenta ukazao je na regulacije društvenih mreža i rekao da Evropljani sprovode „sličnu strategiju cenzure, demonizacije i birokratskog naoružavanja“ kao što je viđeno protiv Trampa i njegovih pristalica.
- Ono što ovo otkriva jeste da globalni liberalni projekat ne omogućava procvat demokratije - napisao je Samjuel Samson, viši savjetnik u kancelariji za ljudska prava Stejt departmenta.
Naprotiv, on gazi demokratiju, kao i zapadno nasljeđe, u ime dekadentne vladajuće klase koja se boji sopstvenog naroda.“

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rubio: Nema vize za SAD onima koji kritikuju Izrael

Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokušava da svaku istorijsku priču preoblikuje u skladu sa svetosavskom vizijom pravoslavlja, uključujući i one u Crnoj Gori, ocjenjuje analitičar Marko Savić, komentarišući sabor SPC na Duklji.
Na prostoru arheološkog lokaliteta Duklja u 9. vijeku, bila je država, kao dio Istočnog Rimskog carstva, kojom su vladali Vojislavljevići, prva crnogorska dinastija. Duklja se nalazi na desetak kilometara od Podgorice.
SPC je na tom prostoru 27. aprila organizovala sabor sa kojeg je episkop Pajsije Đerković poručio da liturgiju služe "na temeljima prve srpske države i mjestu gdje su bili episkopi dioklijski", prenijela je Mitropolija SPC u Crnoj Gori.
To je bio povod za tužbu nevladine organizacije Centar za građanska prava koja je ocijenila da su "tvrdnje o Duklji kao prvoj srpskoj državi pokušaj prisvajanja kulturnog nasljeđa Crne Gore i politički falsifikat istorijskih činjenica".
Prijave protiv SPC, sveštenika Đerkovića ali i ambasadora Srbije u Podgorici Nebojše Rodića, koji je prisustvovao događaju, su podnijeli Osnovnom i Vrhovnom tužilaštvu.
U programu su učestvovali Kulturno umjetničko društvo iz Kragujevca, glumci, etno grupa, narodni guslari i djeca iz podgoričkih škola vjeronauke.
<h2>Reakcije države</h2>
Od državnih institucija oglasilo se samo Ministarstvo kulture koje se u saopštenju bavilo vlasništvom parcele na kojoj je održan Sabor. Kako su saopštili, prema njihovim informacijama događaj je održan na privatnom prostoru.
Podsjećaju da je Duklja, bez obzira na vlasničke odnose, zaštićena zakonom kao nacionalno dobro i da zahtijeva poseban režim korišćenja.
- Naša kulturna baština ne smije biti predmet političkih instrumentalizacija ili interpretacija koje mogu izazvati podjele - poručuju iz Ministarstva.
Kako RSE saznaje Sabor je održan na obodu zaštićenog lokaliteta, na imanju koje je SPC kupila od mještana.
Ali da su važnije poruke sa sabora, od toga da li je održan na zaštićenom lokalitetu ili pored njega, smatra analitičar Marko Savić.
Trebalo je, kako kaže, da anliziraju vrijednosti koje su odatle plasirane.
- Da analiziraju revizionizam koji je poguban imajući u vidu kako to utiče na građane u smislu kako razumiju svoju istoriju. Ali jasno je, oni su pribjegli ovom objašnjenju zato što ne smiju reći ništa drugačije - rekao je Savić.
Osim toga, kaže, oni su saglasni s onim što je rečeno.
- Oni to zapravo misle, ali su našli izlaz da kroz jedno nemušto saopštenje "odbrane" kulturno nasleđe i fakte utemeljeni u nauci, koji su dio nacionalnog identiteta - dodao je Savić.
Vlast u Crnoj Gori dominantno čine Pokret Evropa sad, proruske stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta i Demokrate, koje su bliske SPC.
U vladi su i predstavnici partija Bošnjaka i Albanaca.
<h2>Na šta se odnosi tužba?</h2>
U Centru za građanska prava ukazuju da je događaj održan bez odobrenja nadležnih, čim je prekršen niz zakona.
- Događaj je ugrozio kulturnu baštinu Crne Gore, zloupotrijebivši zaštićeni lokalitet u političke i ideološke svrhe. Prekršen je Zakon o zaštiti kulturnih dobara i Zakon o diplomatskim odnosima - naveli su.
Oni su uputili zahtjev za ispitivanje uloge ambasadora Srbije u Crnoj Gori Nebojše Rodića crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova.
- Njegovim prisustvom je, ne samo narušen zakon, već je njegova uloga postavila pitanje nepoštovanja suvereniteta Crne Gore i diplomatskih normi &nbsp;- kazali su u Centru.
Oni su zatražili da tužilaštvo hitno pokrene istragu.
Do objave teksta nije odgovoreno ni iz tužilaštva a ni iz Ministarstva vanjskih poslova.
Savić pozdravlja krivične prijave, bez obzira, kako kaže, na krajnji ishod, s obzirom na to da je tužilaštvo u sličnim slučajevima najčešće odbacivalo prijave.
Ipak, ova reakcija je, smatra, važna.
- Konačno pored saopštenja, analiza i izjava, vidimo i konkretan pravni korak. Naše sakralno i kulturno nasljeđe je često na udaru, i Srpska pravoslavna crkva je u velikom broju slučajeva direktni akter u tom procesu - kazao je Savić.
Bitno je, kaže, što postoji svijest da ovakvo postupanje prema kulturnom nasljeđu može biti i krivično djelo, "pogotovo kada ugrožava nacionalni identitet".
<h2>Šta kaže istorija?</h2>
Prije države Vojislavljevića, na tom lokalitetu bio je rimski grad Duklja, osnovan u I vijeku.
Prvi put se pominje pod imenom Doclea u djelima Ptolomeja u II vijeku. Rimski pisac Plinije iz I vijeka ne pominje Docleu kao naselje, ali govori o ilirskom plemenu Docleati, po kojem je dobila ime.
Grad je imao vodovod i kanalizaciju, a ostaci ovih objekata su sačuvani na više mjesta arheološkog lokaliteta Duklja, koji su pod zaštitom države.
Kao posebna istorijska kategorija područje Duklje se pominje kao naseobina Slovena u 7. i 8. vijeku.
U početku je obuhvatala djelove današnje južne i centralne Crne Gore i bila dio Istočnog Rimskog carstva - Vizantije.
Njome su vladali Vojislavljevići, koji su se izborili za nezavisnost kneževine, a potom kraljevine.
Prvi dukljanski kralj Mihailo dobio je krunu od pape Grgura VII, koji mu se obraćao kao "kralju Slovena".
To Dukljansko kraljevstvo je vremenom slabilo zbog unutrašnjih borbi za vlast, da bi krajem 12. vijeka palo pod vlast raškog župana Nemanje, osnivača srpske dinastije Nemanjića.
Nakon toga je pravoslavlje postalo dominantna vjera.
Crnogorski istoričari naglašavaju i da Duklja nije imala veze sa SPC jer je postojala prije njenog osnivanja.
Pristalice nezavisnosti Crne Gore ističu da je ona bila preteča crnogorske države, dok srpski istoričari, Duklju a potom i Zetu smatraju srpskim državama.
<h2>Amfilohijeva retorika o Duklji i "Dukljanima"</h2>
Osim što je Duklja godinama bila predmet polemika između crnogorskih i srpskih istoričara, kao i političara, njome se bavila i crkva.
Prosrpski političari u Crnoj Gori su pežorativno "Dukljanima" nazivali građane koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci.
To je bilo naročito izraženo u godinama uoči referenduma o nezavisnosti 2006. godine.
Pokojni mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije, koji je u javnim nastupima negirao crnogorsku naciju na proslavi Pravoslavne Nove godine u Podgorici 2002. u tom kontekstu je pomenuo Dukljane.
Tada je uputio poruku koja je u dijelu crnogorskog nacionalnog korpusa doživljena kao prijetnja onima koji su bili za samostalnost države i crkve:
"Neka bi Bog podario da bude što manje onih koji se klanjaju paganskom caru prokletom Dukljaninu i neka paganskog cara Dukljanina svaki Crnogorac prikuje čekićem za Vezirov most." Vezirov most jedan je od najstarijih u Podgorici.
Savić ukazuje da je došlo do zaokreta od vremena kada je mitropolit Amfilohije Duklju percipirao kao negativan istorijski fenomen.
- I sad imamo situaciju, da se ta ista Duklja uklapa u jednu novu, prije svega političku i ideološku viziju, kao sastavni dio svetosavske interpretacije pravoslavlja i srpskog identiteta Crne Gore - istakao je on.
Da se radi o "prostačkom otimanju duhovnosti i tradicije koje zaslužuje ne samo prezir nego i kaznu", smatra pisac i novinar, urednik portala Normalizuj.me, Brano Mandić.
- Srpski narod je osuđen na propast, dok god njegova zvanična politika i kultura budu počivale na otimanju. Srpski narod tek će da pati sa ovakvom crkvom, koja je toliko smjela da na Duklji organizuje 'tradicionalni crkveno-narodni sabor'. Naravno, u prisustvu ambasadora Srbije - naveo je Mandić.
<h2>Planovi za "revitalizaciju" Duklje</h2>
A da aktuelne gradske vlasti planiraju da revitalizuju arheološki lokalitet Duklje, najavila je predsjednica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, inače bliska SPC.
Sastanak na tu temu organizovan je krajem marta ove godine.
Na sajtu Glavnog grada je objavljeno da revitalizacija uključuje izgradnju Centra za posjetioce sa bioskopom na otvorenom, konferencijskih sala, biblioteke...
Projekat bi trebalo da bude realizovan do 2028. godine.
RSE je nakon promocije projekta od Skupštine Podgorice tražila dokumentaciju o projektu, koristeći servis MANS-a za slobodan pritup informacijama.
Međutim, iz službe Skupštine su odgovorili da ne posjeduju informacije o projektu.
RSE je tražio ista dokumenta od gradske uprave, ali odgovor na upit za slobodan pristup informacijama nije stigao do objavljivanja teksta.
Na idejnim rješenjima, objavljenim na sajtu, se vide moderne građevine, koje će se naći na ovom arheološkom lokalitetu.

Savić: SPC pokušava da svaku istorijsku priču preoblikuje u skladu sa svetosavskom vizijom pravoslavlja

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izrazila je razumijevanje za kritike koje je američki potpredsjednik Džej Di Vens uputio Evropi tokom govora na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu u februaru.
- Moram da kažem da se slažem. To govorim već godinama. Evropa je pomalo izgubila sebe - istakla je Melonijeva odgovarajući na pitanje o Vensovim ocjenama da je kontinent oslabio u svom zalaganju za slobodu govora i demokratiju, prenosi "Ansa".
Takođe je naglasila da primjedbe američkog predsjednika Donalda Trampa na račun EU nisu bile usmjerene na njen narod, već na "vladavinu klase i ideju da se, umjesto da se sagleda stvarnost i pronađu odgovori za ljude, može nametnuti ideologija".
Vens je u svom izlaganju naglasio da se najveće opasnosti za evropsku demokratiju nalaze unutar samog kontinenta, a ne u spoljnim prijetnjama poput Rusije ili Kine, pri čemu je masovnu imigraciju izdvojio kao ključni problem, prenosi "24Sedam".

Meloni podržala Vensovu kritiku Evrope

Vlasnik društvene mreže X Ilon Mask je izjavio da je Evropska komisija "nedemokratska“, što je posljednja u nizu njegovih javnih kritika institucija Evropske unije.
- Parlament EU treba da glasa direktno o najvažnijim pitanjima, a ne da prepušta ovlašćenja EK - objavio je bliski savjetnik novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa na društvenim mrežama, nakon što je Evropski parlament izglasao novu Evropsku komisiju, prenosi Politiko.
Mask već dugo dijeli svoja mišljenja o političkim procesima u drugim zemljama na svojoj platformi X, pa se tako u oktobru sukobio sa odlazećom potpredsjednicom Evropske komisije Verom Jourovom, nazvavši je „oličenjem banalnog, birokratskog zla“, nakon što ga je ona nazvala „promoterom zla“, komentarišući borbu regulatornih tijela sa njegovom društvenom mrežom.
Prije tri dana na Maskovom nišanu je bila laburistička vlada Velike Britanije, koju je nazvao „tiranskom policijskom državom“ i podijelio peticiju kojom se poziva na hitne vanredne izbore.
Mask se politički angažovao ovog ljeta kada je dao podršku Trampovoj kandidaturi za predsjednika SAD i uložio milione dolara u njegovu kampanju. Od tada je blizak saradnik i savjetnik novoizabranog predsjednika, koga je čak pratio tokom razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

1084x550

Mask: Evropska komisija je nedemokratska institucija

Vlada Izraela je danas naredila svim javnim institucijama da prestanu oglašavanje u listu Harec, poznatom po kritikama izraelskih akcija na palestinskim teritorijama.
Ministar komunikacija Šlomo Karhi rekao je u nedjelju da je Vlada odobrila njegov prijedlog pošto je izdavač Hareca pozvao na sankcije protiv Izraela i aludirao na palestinske ekstremiste kao „borce za slobodu“.
- Mi se zalažemo za slobodu štampe i izražavanja, ali i slobodu Vlade da odluči da ne finansira huškanje protiv države Izrael - objavio je Karhi na platformi Iks.
Zamjenica urednika Hareca Noa Landau optužila je premijera Izraela Benjamina Netanjahua da „radi na ućutkivanju nezavisnih i kritičnih medija“, upoređujući ga sa autokratskim liderima u drugim zemljama.
Harec redovno objavljuje kolumne u kojima se kritikuje izraelska poluvjekovna okupacija zemlje na kojoj Palestinci žele da osnuju nezavisnu državu.
Taj list je takođe kritikovao način vođenja rata u Gazi u vrijeme kada je većina lokalnih medija podržavala rat i uveliko ignorisala patnje palestinskih civila.
U govoru u Londonu u oktobru izdavač Hareca Amos Šoken je rekao da je Izrael nametnuo „okrutan režim aparthejda prema Palestincima i da se bori protiv „palestinskih boraca za slobodu koje Izrael zove teroristima“.
On je kasnije objavio saopštenje da je preispitao svoje riječi.
- Za zapisnik, Hamas nisu borci za slobodu. Trebalo je da kažem: korišćenje terorizma je nelegitimno. Pogriješio sam što to nisam rekao - objavio je Šoken na platformi Iks.

1250x600

Vlada Izraela zabranila oglašavanje u Harecu, listu koji je kritikuje

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Tag: kritika