Govor mržnje predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova savremenog društva &nbsp;- poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na predstavljanju Izvještaja o mapiranju govora mržnje u Crnoj Gori, u organizaciji Programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori.
On je upozorio da se ta pojava u Crnoj Gori sve češće normalizuje, naročito u digitalnom prostoru.
- Govor mržnje nije mišljenje, niti kritika. To je poruka da neko nije dobrodošao. Da neko vrijedi manje. Da neko treba da se ućutka, isključi, ponizi ili izbriše iz javnog prostora - naglasio je Milatović.
Pozivajući se na nalaze nedavno završenog istraživanja, predsjednik je upozorio da govor mržnje u Crnoj Gori više nije izolovan incident, već pojava koja postaje dio svakodnevice.
- Najviše se širi u digitalnoj sferi, na društvenim mrežama i u komentarima na portalima, gdje počinje da izgleda kao nešto što je 'normalno" i 'svuda prisutno' - naveo je on.
Predsjednik je jasno poručio da Crna Gora ne smije prihvatiti takav trend.
- Na to ne smijemo pristati. Nijedna država koja želi da bude demokratska i evropska ne može da prihvati takvu ‘novu normalnost - istakao je.
Predsjednik je naglasio da odgovor društva ne može biti samo reakcija nakon štete, već prevencija i dodao da moramo graditi društvo koje prepoznaje granicu između slobode govora i govora koji ponižava, isključuje i podstiče na netrpeljivost.
U tom kontekstu, predsjednik je ponovio stav da je potrebno da predmet Građansko obrazovanje dobije formalni status u obrazovnom sistemu jer ima ključnu ulogu u borbi protiv polarizacije i radikalizacije.
- Građansko obrazovanje uči mlade da razlikuju neslaganje od mržnje, da uvažavaju različitost i da konflikt rješavaju argumentima, a ne vrijeđanjem - rekao je Milatović.
Ukazao je i na značaj medijske pismenosti u savremenom digitalnom okruženju.
- Medijska pismenost uči kako da prepoznamo manipulaciju, dezinformaciju i govor koji podstiče netrpeljivost. Ako ne učimo mlade kako da ‘čitaju’ svijet oko sebe, neko drugi će im ga objasniti kroz stereotipe, strah i podjele - poručio je Milatović.
Istakao je da ima posebnu obavezu da ličnim primjerom postavlja standarde javne komunikacije kroz način na koji govori i bira riječi, te da djeluje kao predsjednik svih građana, sa odgovornošću da spaja, a ne da dijeli.
Na kraju, predsjednik je uputio jasan poziv svim akterima u društvu.
- Pozivam institucije da djeluju i da ne ćute. Pozivam medije da budu odgovorni u prenošenju informacija. Pozivam političare i funkcionere da vode primjerom jer povjerenje u institucije počinje od povjerenja u riječ onih koji ih predstavljaju. Pozivam škole da uče buduće generacije kritičkom promišljanju, kroz građansko obrazovanje i medijsku pismenost. A sve nas da u javni prostor vratimo pristojnost - kazao je Milatović i zaključio da borba protiv govora mržnje nije borba protiv riječi, već borba za ljude - za pravo da se živi bez straha, bez poniženja i bez isključenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Borba protiv govora mržnje je borba za ljude i dostojanstvo društva

U Crnoj Gori 80 odsto komentara na online portalima o LGBTIQ zajednici ima negativan ton, zbog čega bi te teme u medijima trebalo tretirati odgovorno i iz ugla ljudskih prava i sloboda, bez senzacionalizma i podsticanja potencijalnih konflikta.
To je, gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, saopštila projektna koordinatorka Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Andrea Rovčanin govoreći o rezultatima projektu „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, koji je sproveo CeMI, a koji se odnosi na izvještavanje medija o LGBTIQ zajednici u periodu od 2012. do 2024. godine.
Rovčanin je pojasnila da je istraživanje obuhvatilo medijske članke i komentare na tri online portala u Crnoj Gori: Vijesti, Analitika i IN4S.
- Analizirali smo prije svega medijske članke, ali ono što je posebno važno naglasiti u okviru tih medijskih članaka jesu komentari, zato što smo svjesni da u komentarima možemo najbolje vidjeti kako javnost reaguje na određene teme- navela je Rovčanin.
Prema njenim riječima, riječ je o longitudinalnoj analizi sprovedenoj uz upotrebu specijalizovanih softvera za automatsko prikupljanje podataka kojim su analizirani komentari na osnovu unaprijed definisanih ključnih riječi koje se odnose na LGBTIQ tematiku, među kojima su „LGBT“, ,,LGBTI“, „povorka ponosa“, „pride“, „istopolna zajednica“ i druge.
Na osnovu tih pojmova, targetirano je oko 3.250 medijskih članaka, u okviru kojih je zabilježeno približno 35.000 komentara.
Rovčanin je pojasnila da su ljudski koderi, prethodno obučeni za ovu vrstu analize, ručno kodirali 25 odsto komentara, nakon čega je taj uzorak korišćen za treniranje mašinskog dijela softvera, koji je preuzeo automatsko kodiranje ostatka komentara.
U okviru istraživanja mjerio se i sentiment komentara, da li su pozitivni, negativni ili neutralni, a komentari su dodatno klasifikovani u 18 tema.
Kako je istakla predstavnica CeMI-ja, rezultati analize pokazuju da je javnost u Crnoj Gori prilikom komentarisanja LGBTIQ tema na portalima u velikoj mjeri negativno orijentisana.
- Analiza je generalno pokazala da javnost u Crnoj Gori kada je u pitanju komentarisanje na online portalima o LGBTIQ zajednici izrazito ima negativan stav. Čak 80 odsto je takvih komentara koji nose negativan ton- kazala je Rovčanin.
Ipak, naglasila je da se vrsta negativnosti mijenjala tokom vremena. Kako je objasnila, ranije su komentari češće sadržali otvorene napade, pozive na nasilje i direktno negiranje podrške LGBTIQ zajednici, dok se danas negativni narativi češće „pakuju“ u političke i ideološke teme, kao i u suptilnije forme govora.
- Negativnost postoji, ali se samo tokom vremena mijenjala- &nbsp;istakla je.
Rovčanin je navela i da su podaci pokazali značajne razlike među godinama kada je riječ o broju objava i komentara na analiziranim portalima.
Prema njenim riječima, 2024. godina je zabilježila rekordno nizak broj članaka i komentara, ukupno oko 146 na sva tri portala, dok je 2013. godine zabilježen izrazito visok broj komentara, što je, kako je navela, očekivano, jer je tada u Crnoj Gori prvi put organizovana Parada ponosa.
Visok nivo komentarisanja bilježi se i tokom 2018. i 2019. godine, kada je u fokusu bio Zakon o istopolnom partnerstvu.
Posebno je naglasila da se u posljednje dvije godine bilježi izuzetno nizak broj komentara koji se mogu označiti kao pro-LGBTIQ, odnosno komentara koji nose otvorenu podršku.
- Sve se rjeđe otvoreno govori o govoru mržnje, o napadima, o nasilju, ali se i sve rjeđe otvoreno govori o samoj podršci- kazala je Rovčanin, navodeći da se kritika sve češće izražava kroz cinizam, ismijavanje, pozivanje na slobodu govora i slične argumente.
Kao ilustraciju promjene tona, navela je da su ranijih godina bili prisutni komentari poput „oni neće šetati“ ili „oni ne smiju šetati“, dok su danas češći komentari poput pitanja „Zašto mediji i političari toliko promovišu LGBTIQ zajednicu“.
Rovčanin je poručila da se LGBTIQ teme u medijima moraju tretirati prvenstveno iz ugla ljudskih prava i sloboda, bez senzacionalizma i bez podsticanja konflikta.
Među ključnim preporukama, istakla je potrebu unapređenja moderacije komentara, posebno u kontekstu govora mržnje koji se sve češće javlja u implicitnim i suptilnim formama, koje je teže prepoznati.
Takođe je naglasila važnost ciljanih obuka za novinare/ke i medije, posebno u oblastima manipulacije informacijama, govora mržnje, odgovornog targetiranja i moderiranja sadržaja.
Rovčanin je navela da je potreban i strateški odgovor koji bi uključio Vladu, civilni sektor, institucije i medije, kako bi se pronašli ne samo zakonski, već i praktični mehanizmi borbe protiv govora mržnje.
Govoreći o daljim aktivnostima CeMI-ja, Rovčanin je najavila da će u narednim nedjeljama biti organizovan okrugli sto na kojem će biti predstavljeni rezultati projekta i analize.
- Očekujemo od medija, institucija i organizacija civilnog društva da se povede jedan konstruktivan razgovor, jedan dijalog sa argumentima, naravno, a ne na nivou ličnog utiska- kazala je Rovčanin.
Dodala je da CeMI želi da ovakva istraživanja postanu praksa u Crnoj Gori i da se slična metodologija primijeni i na druge društvene teme.
Ukazala je da tokom prethodne decenije u Crnoj Gori nije postojala nijedna sistematska studija koja bi pokazala na koji način i kojim tonom crnogorski mediji izvještavaju o LGBTIQ temama, zbog čega je ovo istraživanje važan doprinos i medijima i donosiocima odluka.

CeMI: Čak 80 odsto komentara na online portalima ima negativan ton prema LGBTIQ zajednici

Govor mržnje se često ne pojavljuje u samom medijskom sadržaju, već eskalira u komentarima. Najčešće je zasnovan na nacionalnoj pripadnosti i usmjeren prema manjinama, što ukazuje na to da su identitetske teme, i zajedno s njima povezani istorijski narativi i politički konteksti, snažno sredstvo za podizanje tenzija, a multikulturalizam ugrožen. Stoga je važno da mediji daju svoj doprinos ne samo kroz odgovorno izvještavanje, već i kroz odgovorno i posvećeno moderiranje komentara, ocijenjeno je danas na skupu „Digitalno lice multikulturalnog društva“, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
 - Jedan od prioriteta Ministarstva ljudskih i manjinskih prava jeste saradnja sa nevladinim sektorom u cilju unapređenja prava manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Direktorat za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica je u tekućoj godini za projekte NVO u ovoj oblasti obezbijedio 400.000 eura, a sredstva su dodijeljena projektima 21 nevladine organizacije- kazao je, otvarajući događaj, Arben Džureta, v.d. generalnog direktora ovog direktorata u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava. Džureta Crnu Goru vidi kao primjer mirnog suživota na Balkanu i vrijedno iskustvo za širu zajednicu, iako ističe da to treba njegovati. 
- Suživot svih građana, bez obzira na njihove kulturne, jezičke, vjerske ili druge posebnosti, predstavlja jedinu održivu alternativu, duboko ukorijenjenu kao višestoljetna tradicija Crnogoraca i svih koji žive u ovoj maloj, ali ponosnoj zemlji- poručio je on.
Multikulturalizam u Crnoj Gori danas je na ozbiljnom ispitu. Umjesto prostora zajedničkog života i međusobnog razumijevanja, svjedočimo rastu podjela u kojima se sve što je drugačije, bilo da je riječ o mišljenju, identitetu ili ponašanju, doživljava kao prijetnja, pa i neprijateljstvo“, kazao je Petar Đukanović, programski direktor CGO-a.
 Ocijenio je da se multikulturalizam sistemski ugrožava, naglasivši da institucije ne mogu istovremeno deklarativno braniti multikulturalne vrijednosti i tolerisati govor mržnje, istorijski revizionizam i klerikalne pritiske. Upozorio je i na zabrinjavajuće trendove među mladima, kod kojih identitet sve češće postaje kriterijum prihvatanja, dok se različitost percipira kao problem. 
- To se posebno vidi u digitalnom prostoru, gdje je govor mržnje postao uobičajen, brzo se širi i rijetko sankcioniše. Zato je odbrana multikulturalizma nezamisliva bez razvoja digitalnog građanstva. Naša je odgovornost da ne ćutimo i da digitalni prostor koristimo za dijalog, solidarnost i zajedništvo, dok institucije moraju dosljedno primjenjivati zakon, štititi sekularni poredak i ulagati u obrazovanje koje jača toleranciju i kritičko mišljenje- zaključio je Đukanović.
 Glavne nalaze dvomjesečnog monitoringa komentara na društvenim mrežama i portalima, predstavili su Nikola Đurašević, saradnik na programima u CGO-u i Jelena Jovanović, viša medijska analitičarka agencije Arhimed.
 - Istraživanje je sprovedeno od 10. septembra do 10. novembra 2025. godine i obuhvatilo je analizu ukupno 1.217 medijskih objava sa portala koji imaju najveći broj posjeta – Vijesti, Borba, CdM, Portal Analitika, Dan, Antena M i RTCG. Broj analiziranih objava nije bio ujednačen među portalima, već je zavisio od njihove uređivačke politike, aktuelnih tema i vrste sadržaja. U tom kontekstu, od ukupnog broja objava, 67 je sadržalo govor mržnje, uz neujednačenu distribuciju po portalima- kazala je Jovanović, ističući da je taj broj, iako predstavlja oko 6% uzorka, izuzetno zabrinjavajući, jer je riječ o pojavi prema kojoj bi trebalo da postoji nulta tolerancija i jasna regulacija u medijskom prostoru. 
Ona je dodatno pojasnila da je monitoring bio usmjeren i na komentare na društvenim mrežama i portalima, s ciljem sagledavanja dominantnih narativa i obrazaca komunikacije u digitalnom javnom prostoru.
 - U okviru analiziranih 1217 objava evidentirano je ukupno 12.969 komentara, što pokazuje visok nivo interakcije korisnika sa medijskim sadržajem, pri čemu se radi i o periodu obilježenom određenim događajima praćenim pojačanim govorom mržnje. Prisustvo govora mržnje u komentarima zabilježeno je kod 498 medijskih objava, i to u svim posmatranim medijima, što čini 22% od ukupnog broja analiziranih objava. Broj komentara u kojima su uočeni elementi govora mržnje kumulativno iznosi 1667, što je značajnih 13% od ukupnog broja evidentiranih komentara- kazao je Nikola Đurašević iz CGO-a.
 Uz predstavljanje konkretnih primjera sportnih komentara sa portala, Đurašević je ukazao da se najdirektniji i najopasniji oblici govora mržnje najčešće pojavljuju u korisničkim komentarima na sadržaje koji se odnose na Bošnjake, Albance i Hrvate iz Boke, kao i na politički i vjerski osjetljiva pitanja, poput prava dijaspore, spomenika, crkava i vjerskih praznika. 
- Analizirani komentari obuhvataju širok spektar govora mržnje – od etničkog omalovažavanja, preko poziva na nasilje i protjerivanje, do istorijskih i genocidnih narativa, kao i delegitimizacije manjina kao punopravnih građana Crne Gore. Govor mržnje se često ne pojavljuje u samom medijskom sadržaju, već eskalira u komentarima, i to prema manjinskih grupama, što ukazuje da je primarno povezan sa širim identitetskim tenzijama, istorijskim narativima i političkim kontekstom, a ne isključivo sa konkretnom viješću. Posebno brine normalizacija ovakvog jezika, jer on produbljuje društvene podjele i legitimizuje nasilje- pojašnjava Đurašević. 
 Monitoring društvenih mreža ovih portala pokazao je značajne razlike, kako između platformi, tako i između samih medija. 
- Na Instagramu je govor mržnje rijetko zabilježen, što je dijelom rezultat selektivnog dijeljenja sadržaja od strane medija, ali i strožih pravila moderacije same platforme. Takođe, korisnici Instagrama generalno rjeđe ulaze u političke i identitetske rasprave. Tu imamo evidentirano 86 komentara sa spornim sadržajem. Suprotno tome, Facebook se pokazao kao platforma sa najvećom koncentracijom govora mržnje, gdje je često uočeno odsustvo aktivne moderacije. Na toj mreži zabilježeno je čak 718 komentara sa spornim sadržajem- naveo je Đurašević.
 Preporuke su usmjerene ka tri ključna nivoa djelovanja.
 - Medijima se preporučuje aktivna i dosljedna moderacija komentara, jasno definisana pravila komentarisanja, obavezna registracija korisnika i pažljiviji urednički pristup pri prenošenju kontroverznih izjava. Ove mjere ne predstavljaju cenzuru, već odgovorno upravljanje rizicima. Institucije bi trebalo da ojačaju kapacitete za nadzor nad primjenom Zakona o medijima, sankcionišu sistemsko neuklanjanje govora mržnje i razmotre uvođenje krivičnog djela ‘teški govor mržnje’. NVO i akademska zajednica imaju važnu ulogu kroz edukaciju, jačanje medijske i digitalne pismenosti, razvoj kontra-narativa i podsticanje društvenog dijaloga o identitetu i pomirenju- zaključio je Đurašević.
Događaj je okupio preko 40 predstavnika/ca institucija, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija, a organiizovan je u okviru projekta „Online zajedno – protiv mržnje za multikulturalnost”, finansijski podržanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Đukanović: Multikulturalizam sistemski ugrožen, ne mogu institucije da istovremeno brane multikulturalne vrijednosti i tolerišu govor mržnje, istorijski revizionizam i klerikalne pritiske

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje podnijele su u petak Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pritužbu zbog javnog veličanja Pavla Đurišića, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, smatraju da podizanje spomenika Hitlerovom savezniku, koji je odgovoran za masovna ubistva hiljada civila na sjeveru Crne Gore za vrijeme Drugog svjetskog rata, predstavlja govor mržnje prvenstveno prema Muslimanima i Bošnjacima, ali i prema svim građanima koji drže do građanskih vrijednosti kao što su poštovanje ljudskih prava i antifašizam.
- U pritužbi smo posebno naglasili podizanje spomenika Đurišiću u Gornjem Zaostru i pjevanje pjesama kojima se on veliča u ugostiteljskom objektu "Radovče" u Podgorici. Problematizovali smo i to što državno tužilaštvo u tome do danas nije prepoznalo govor mržnje - ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, Đurišić je ostao upamćen po monstruoznim zločinima nad muslimanskim civilnim stanovništvom, uključujući ubistva najmanje 8.000 žena, djece i staraca, te sistematska silovanja, mučenja i paljenje sela, pa je jasno da veličanje takve ličnosti predstavlja govor mržnje, koji podstiče diskriminaciju i neprijateljstvo prije svega prema Muslimanima/Bošnjacima, a i svim antifašistima.
&nbsp;- Zatražili smo da ombudsman u skladu sa svojim ovlašćenjima ispita sve okolnosti, utvrdi postojanje osnova diskriminacije i govora mržnje, preduzme odgovarajuće mjere radi zaštite prava i sloboda diskriminisanih lica i upozori javnost na pojavu težih oblika diskriminacije. Nadamo se da će mišljenje i preporuke ombudsmana spriječiti ovakve pojave širenja mržnje koja destabilizuju Crnu Goru i ugrožavaju pravni poredak - poručili su u saopštenju.
Potpisnici pritužbe:
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava
Filip Kuzman, izvršni direktor, Antifašisti Cetinja
Nevenka Vuksanović, izvršna direktorica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Milica Kovačević, programska direktorica, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Maja Raičević, izvršna direktorica, Centar za ženska prava (CŽP)
Milena Popović Samardžić, izvršna direktorica, Ipso Facto
Miloš Vukanović, predsjednik, Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja

Pritužba ombudsmanu zbog govora mržnje u vidu veličanja Pavla Đurišića

Više državno tužilaštvo u Podgorici je protiv lica B.M. podnijelo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje Podgorica, zbog poruka koje je to lice ostavilo na prozoru ugostiteljskog objekta u Kotoru, u vlasništvu turskih državljana od 26.10.2025. godine.
- Zbog izvršenog prekršaja iz Zakona o zabrani diskriminacije, povodom objava sa sadržajem govora mržnje zasnovanom na netoleranciji izraženoj u formi nacionalizma i diskriminacije, iznijetog dana 30.10.2025. godine u vidu poruke ostavljene na prozoru ugostiteljskog objekta u Kotoru, koji je u vlasništvu turskih državljana, a povodom događaja od 26.10.2025. godine na Zabjelu kada je jedno lice zadobilo povrede- kazali su iz VDT-a.

VDT pokreće prekršajni postupak zbog nacionalističkih poruka prema turskim državljanima u Kotoru

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini oštro je osudila sve oblike govora mržnje i podjela, uključujući i nedavne islamofobne izjave Milorada Dodika na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu.
Kako su u Misiji naveli u odgovoru za Radio Slobodna Evropa, takve poruke "produbljuju nepovjerenje, podstiču netrpeljivost i ugrožavaju suštinu suživota koje Bosna i Hercegovina predano gradi".
- Govor mržnje i podsticanje na mržnju ne smiju ostati bez odgovora. Pozivamo nadležne pravosudne i regulatorne institucije, uključujući tužilaštva i Centralnu izbornu komisiju, da djeluju brzo i odlučno, u skladu sa svojim mandatima- ističu u OSCE-u na upit RSE.
Misija naglašava da javne ličnosti imaju posebnu odgovornost da unapređuju dijalog i povjerenje, a ne da podstiču neprijateljstvo, posebno u jeku kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 23. novembar.
Na predizbornom skupu Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Istočnom Sarajevu 10. novembra Dodik je poručio da taj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina".
Dodao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama".
Zbog tih izjava, više prijava je upućeno Tužilaštvu BiH, koje je predmet proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.
Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak 11. novembra, ali odluka još nije donesena.
Iz Misije OSCE-a za RSE su ocijenili da je govor mržnje u BiH rasprostranjen i da reakcije institucija ostaju neujednačene, uz "izražen stepen nekažnjivosti, naročito u slučajevima koji uključuju visokorangirane javne ličnosti".
Takva selektivna primjena pravde, upozoravaju, "stvara percepciju da se govor mržnje toleriše, podriva povjerenje javnosti u institucije i jača osjećaj da su neki iznad zakona".
Dodik se nije izvinio zbog izjava koje su izazvale brojne osude, a iz SNSD-a nisu željeli komentarisati situaciju.

OSCE osudio Dodikov govor mržnje, traži brzu reakciju institucija

Više državno tužilaštvo u Podgorici je podnijelo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka povodom događaja na Zabjelu i objava koje su sadržale govor mržnje, saopšteno je iz VDT-a.
- Povodom objava sa sadržajem govora mržnje zasnovanom na netoleranciji izraženoj u formi nacionalizma, a povodom događaja od 26.10.2025. godine na Zabjelu, kada je jedno lice zadobilo povrede, protiv lica S.T. podnijelo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, Sudu za prekršaje Nikšić, budući da je isti izvršio prekršaj iz Zakona o zabrani diskriminacij- navodi se u saopštenju VDT-a.

VDT povodom događaja na Zabjelu: Podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog govora mržnje

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odlučila je da po službenoj dužnosti pokrene postupak protiv Milorada Dodika zbog govora mržnje tokom jučerašnjeg govora u Istočnom Sarajevu, potvrđeno je danas za BHRT.
Podsjeća se da je Dodik je u govoru vrijeđao Bošnjake nazivajući ih „amebama“ i pozivao Srbe da ne dozvoljavaju, kako je rekao, islamizaciju Istočnog Sarajeva kao „srpskog grada“, jer „nisu isti narod“.
Kolegijum Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) osudio je javni istup Dodika u kojem je vrijeđanjem Bošnjaka raspirivao međunacionalnu netrpeljivost.
- Ovakav govor predstavlja klasičan primjer govora mržnje, direktno podriva ustavni poredak i osnovne vrijednosti na kojima počiva Bosna i Hercegovina: mir, suživot i međusobno poštovanje svih naroda i građana - poručio je Kolegijum Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Kolegijum je podsetio da javni funkcioneri, a naročito oni koji obavljaju ili su obavljali najviše državne i entitetske funkcije, imaju posebnu odgovornost da svojim izjavama i djelovanjem doprinose smirivanju tenzija, izgradnji povjerenja i jačanju demokratskog društva.
Kako su naveli, Kolegijum očekuje od nadležnih pravosudnih institucija da hitno ispitaju okolnosti i sadržaj Dodikovog istupa i da, u skladu sa zakonom, pokrenu odgovarajuće postupke zbog širenja govora mržnje i podsticanja netrpeljivosti.

CIK BiH pokrenuo postupak protiv Dodika zbog govora mržnje

Momcima s fantomkama smeta što Dani srpske kulture uopšte postoje. I to još u novembru. U novembru Hrvatska ulazi u kolektivni grč. Pred očima su nam nerazriješeni Vukovar, nepreboljena Škabrnja, nestali za čijim se kostima još traga i zločinci koji nikad nijesu procesuirani. Ta bol je stvarna. Istorijska je, lična i nacionalna.
Nasilje je ušlo u prostor javnog dijaloga. Nikako drukčije ne može se opisati sramota, najprije Splita, a zatim i Zagreba, kojoj smo svjedočili proteklih dana zbog srpskih kulturnih manifestacija. Kad se pojavi grupa momaka s fantomkama, jasno je da nijesu došli da razgovaraju. Došli su da zastraše. Lica skrivaju samo zlikovci i kukavice, a privedeni Splićani i legitimisani Zagrepčani sami najbolje znaju kojoj grupi pripadaju. I ne, nema veze što su to inače dobri momci, pa ni to što su neki od njih prije trideset godina krvarili za domovinu. Nema veze ni to što je novembar. Ono što su učinili jeste zločin iz mržnje. Namjera određuje kvalifikaciju. Težina situacije ne može se umanjiti činjenicom da nije bilo razbijenih boca ni glava. Fizičkog nasilja možda nije bilo, ali zastrašivanje jeste nasilničko ponašanje. I duboko je pogrešno to zamijeniti s legitimnim načinom izražavanja građanskog neslaganja.
To nije bio protest protiv programa manifestacije kakav smo ljetos vidjeli u Benkovcu, pa ni protiv toga da se „tuđa kultura“ finansira iz naših džepova. Momcima s fantomkama smeta što Dani srpske kulture uopšte postoje. I to još u novembru. U novembru Hrvatska ulazi u kolektivni grč. Pred očima su nam nerazriješeni Vukovar, nepreboljena Škabrnja, nestali za čijim se kostima još traga i zločinci koji nikad nijesu procesuirani. Ta bol je stvarna. Istorijska, lična i nacionalna.
Da, tri decenije nakon rata, među nama i dalje žive ljudi čija se tijela ukoče kad čuju srpski naglasak. Neprijatni višak osjećanja koji nije imao gdje da ode učinio je svoje na najgori mogući način. Ali unutrašnji proces potonuća u sve dublji mrak ne može i ne smije biti opravdanje da nanosiš bol drugome. Taj dio je promakao počiniocima. Možda zato što mržnji ne treba istina, nego meta.
Navlačenjem fantomki samo su potvrdili da svjesno i namjerno čine nešto pogrešno, a i da za svoja nedjela ne planiraju da odgovaraju. Izgubljene dječake komad platna na licu pretvara u superheroje koji uzimaju pravdu u svoje ruke. „Ti više nijesi čovjek, ti si sila“, šapće im fantomka. A najveća laž u koju su se uvjerili jeste da ne mrze, nego da brane ono što vole. Ti mladi muškarci nijesu došli da brane ništa sveto ili uzvišeno. Došli su da razbiju sopstvenu nemoć. Došli su da dokažu da su živi tako što će nekoga drugog učiniti manjim.
Mržnja uvijek obećava snagu, ali joj je jedini plod osušenost duše. Najprije ubija sliku svijeta, zatim sliku drugoga, a na kraju sliku samoga sebe. Duhovnim očima gledano, to je trenutak u kojem čovjek odbacuje Božju sliku u drugome, ali i Božju sliku u sebi. Zato je mržnja smrtni grijeh, jer razara sposobnost za ljubav. Ukradena ti je sposobnost da budeš čovjek koji vidi drugog čovjeka. A kad više nijesi osoba, postaješ sopstveni najmračniji nagon.
Tim putem nasilje je ušlo u javni prostor. A da bi ga se propisno deložiralo, neophodno je hitno prekinuti svaku retoriku koja ga normalizuje, opravdava ili podstiče. Protest Torcide koji podržavaju i boračke organizacije tu ne pomaže. Iako je riječ o povratku na demokratske metode izražavanja nezadovoljstva, u suštini je to prebacivanje odgovornosti.
U pozivu na protest poručuju: „Hrvatske branitelje zatvarate i određujete im istražne zatvore, dok oni od kojih su nas branili imaju dozvolu da u novembru, mjesecu kada s tugom i ponosom oplakujemo svoje žrtve, šire svoju propagandu i politiku.“
Niko nije zatvorio „hrvatske branitelje“, nego devetoricu konkretnih ljudi koji su počinili konkretno kažnjivo djelo. Niko nije dao „dozvolu srpskoj propagandi“, nego se održava kulturni program manjine čije postojanje proizlazi iz Ustava. Novembar nije ničiji rezervat. I tim je više sramotno da se mjesec sjećanja pretvori u mjesec zastrašivanja potomaka onih koji su nas povrijedili. To mora važiti čak i onda kada je zaista riječ o provokaciji.
Poziv na protest dakle nije samo netačan, on je namjerno oblikovan tako da amnestira nedjelo. Jer ako smo mi branili Hrvatsku, mora li Hrvatska da brani nas i kad smo u krivu? Nemušta logika. „Nećemo ćutati na nepravdu“ ovdje zapravo znači: „Nećemo priznati da smo pogriješili.“
Neće to priznati ni druga strana. Svi oni koji su od ljeta vikali o fašizaciji Hrvatske sad su došli na svoje. Svoju zluradost prikazaće kao proroštvo – „vidjeli smo mi još na Hipodromu kuda to vodi“. Mržnja se uvijek hrani prizorom onoga što najviše prezire.
Mjesecima se u javnom prostoru uporno izvlačila riječ „ustašizacija“ kao najjeftiniji mogući politički okidač. Svaki put kad se spomenuo Vukovar, Tompson ili domoljublje, neko s lijeva pobjegao bi u rječnik četrdesetih, kao da u Hrvatskoj postoje kolone koje marširaju i režimi koji se vraćaju, umjesto stvarnih ljudi koji nose stvarne, nerazriješene rane.
Nijesu valjda mislili da će to histerisanje imati učinak hlađenja? Ulje se dolijevalo na vatru do tačke usijanja u kojoj mogu ponosno ustvrditi: „Jesmo li vam rekli!“ Njima, međutim, promiče da je mržnja i odluka da nekoga svedeš na ono što najviše prezireš. Fašistu, recimo.
Kad nekome ko je već povrijeđen i osjetljiv kažeš da je fašista, on neće odjednom postati razuman. Ukopaće se u svoje stavove još tvrđe i dublje, jer si ga time ponizio i prezreo. To uvijek, a naročito u Hrvatskoj, proizvodi prkos. Dišpet.
Zato svako ko olako izgovara riječ „fašizam“ mora biti svjestan da time ne opisuje stvarnost, nego je stvara. Poštovanje je dvosmjerna ulica, a toga manjka u oba smjera. Nije tu pitanje ko je bio u pravu, nego kome će prvome prestati da treba neprijatelj.

Nasilje je ušlo u prostor javnog dijaloga, a fantomke su postale novo lice kukavičluka

Nacionalni savjet Albanaca (NSA) u Crnoj Gori sa zabrinutošću prati najnovija dešavanja nakon incidenta koji se dogodio između pojedinih građana Crne Gore i turskih državljana koji žive i rade u našoj zemlji, poručio je predsjednik ove organizacije Faik Nika.
Poručio je da izražavaju žaljenje zbog ovog događaja i upućuju želje za brz oporavak povrijeđenom licu.
- Svjedoci smo eskalacije situacije kroz neprihvatljive oblike govora mržnje, rasističke poruke i prijetnje, uključujući i one upućene reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifatu ef. Fejziću. Nacionalni savjet Albanaca najoštrije osuđuje svaki vid netolerancije, nasilja i govora mržnje, bez obzira na to odakle potiče- kazao je Nika.
Upozorava da takvi postupci narušavaju temelje multietničke države i međuvjersku harmoniju, koja, kako je istakao, predstavlja suštinsku vrijednost crnogorskog društva.
- Pozivamo nadležne institucije da preduzmu sve potrebne zakonske mjere radi potpunog rasvjetljavanja slučaja i obezbjeđenja reda, bezbjednosti i prava svakog građanina. NSA u Crnoj Gori ostaje posvećen vrijednostima suživota, poštovanja i tolerancije, te vjeruje da se samo kroz dijalog i vladavinu prava može sačuvati mir i ostvariti dalji put ka evropskim integracijama Crne Gore- zaključio je Nika.&nbsp;

Nika: Nacionalni savjet Albanaca najoštrije osuđuje svaki vid netolerancije, nasilja i govora mržnje

Policija u Kraljevu, u saradnji sa pripadnicima Bezbjednosno-informativne agencije, uhapsila je D.R. (51) i M.R. (43), obojica iz Kraljeva, zbog postojanja osnova sumnje da su, u saizvršilaštvu, izvršili krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije, u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje, piše N1.
Oni se sumnjiče da su u periodu od decembra 2025. godine do februara 2026. godine dogovarali nasilnu promjenu ustavnog uređenja Srbije i svrgavanje najviših državnih organa, tako što su dogovarali nabavku oružja i napad na život i tijelo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, njegove supruge i djece, na taj način što bi ih lišili života, kao i napad na pripadnike MUP-a Srbije, na taj način što bi pripadnicima MUP-a nanijeli tjelesne povrede, saopštio je MUP.
Osumnjičenima će biti određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Kraljevu.

Uhapšene dvije osobe u Kraljevu: Osumnjičeni za planiranje rušenja ustavnog poretka i napad na Vučića

Sjednica Prvog vanrednog zasijedanja &nbsp;u 2026. godini nastavlja se sjutra, 24. sa početkom u 11.00 časova. Na dnevnom redu biće: Predlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, &nbsp;&nbsp;Predlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, &nbsp;Predlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Predlog zakona o javnim izvršiteljima i &nbsp;Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Petog vanrednog zasijedanja . Na dnevnom redu biće &nbsp;Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.

Sjutra nastavak sjednica vanrednog zasijedanja Skupštine Crne Gore

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je &nbsp;večeras u 20 časova i 29 minuta registrovao zemljotres srednje jačine, sa epicentrom 11 km jugozapadno od Lištice (Bosna i Hercegovina). Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VI stepeni Merkalijeve skale (MCS).
- Prema preliminarnim podacima obrade, žariste ovog zemljotresa locirano je na dubini od 7 km.Na osnovu teorijskog modela makroseizmickog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne stete u epicentralnom podrucju - saopšteno je iz ZHSM.

Zemljotres jačine 3.9 Rihterove skale pogodio Bosnu i Hercegovinu

Strahuje se da je oko 30 ljudi poginulo nakon što se brod sa migrantima prevrnuo kod grčkog ostrva Krit, saopštile su danas grčke vlasti i Međunarodna organizacija Ujedinjenih nacija za migracije (IOM).
Brod sa oko 50 migranata prevrnuo se u subotu 20 nautičkih milja od luke Kali Limenes, najjužnije tačke na Kritu.
Tri muške osobe su pronađene mrtve tog dana, a tijelo jedne ženskw osobe je pronađeno kako pluta na moru u nedjelju.
Od tada nisu pronađeni drugi preživjeli, piše Beta.
Brodovi koji prolaze nastavljaju da pretražuju vode, rekao je danas neimenovani portparol obalske straže za AP.
Brod je napustio Tobruk u Libiji u četvrtak, prema riječima preživjelih. U subotu je u tom području bilo jakih vjetrova.
Vlasti su uhapsile dvojicu Sudanaca, starosti 25 i 19 godina, kao osumnjičene trgovce ljudima.
- Samo dva mjeseca od početka 2026. godine, najmanje 606 migranata je već prijavljeno kao mrtvo ili nestalo duž mediteranske rute - navodi OIM i dodaje da je najsmrtonosniji početak godine u Mediteranu otkako je IOM počeo da bilježi takve podatke 2014. godine.
- OM upozorava da mreže trgovine ljudima i krijumčarenja nastavljaju da eksploatišu migrante duž centralnomediteranske rute, profitirajući od opasnih prelazaka u neispravnim čamcima, dok izlažu ljude teškom zlostavljanju i rizicima po zaštitu - navodi se u saopštenju.
Jača međunarodna saradnja i odgovori usmjereni na zaštitu ključni su za suzbijanje tih kriminalnih mreža i proširenje bezbjednih i redovnih puteva kako bi se smanjili rizici i spasili životi, dodaje OIM.

Tag: govor-mrznje