Govor mržnje se često ne pojavljuje u samom medijskom sadržaju, već eskalira u komentarima. Najčešće je zasnovan na nacionalnoj pripadnosti i usmjeren prema manjinama, što ukazuje na to da su identitetske teme, i zajedno s njima povezani istorijski narativi i politički konteksti, snažno sredstvo za podizanje tenzija, a multikulturalizam ugrožen. Stoga je važno da mediji daju svoj doprinos ne samo kroz odgovorno izvještavanje, već i kroz odgovorno i posvećeno moderiranje komentara, ocijenjeno je danas na skupu „Digitalno lice multikulturalnog društva“, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
 - Jedan od prioriteta Ministarstva ljudskih i manjinskih prava jeste saradnja sa nevladinim sektorom u cilju unapređenja prava manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Direktorat za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica je u tekućoj godini za projekte NVO u ovoj oblasti obezbijedio 400.000 eura, a sredstva su dodijeljena projektima 21 nevladine organizacije- kazao je, otvarajući događaj, Arben Džureta, v.d. generalnog direktora ovog direktorata u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava. Džureta Crnu Goru vidi kao primjer mirnog suživota na Balkanu i vrijedno iskustvo za širu zajednicu, iako ističe da to treba njegovati. 
- Suživot svih građana, bez obzira na njihove kulturne, jezičke, vjerske ili druge posebnosti, predstavlja jedinu održivu alternativu, duboko ukorijenjenu kao višestoljetna tradicija Crnogoraca i svih koji žive u ovoj maloj, ali ponosnoj zemlji- poručio je on.
Multikulturalizam u Crnoj Gori danas je na ozbiljnom ispitu. Umjesto prostora zajedničkog života i međusobnog razumijevanja, svjedočimo rastu podjela u kojima se sve što je drugačije, bilo da je riječ o mišljenju, identitetu ili ponašanju, doživljava kao prijetnja, pa i neprijateljstvo“, kazao je Petar Đukanović, programski direktor CGO-a.
 Ocijenio je da se multikulturalizam sistemski ugrožava, naglasivši da institucije ne mogu istovremeno deklarativno braniti multikulturalne vrijednosti i tolerisati govor mržnje, istorijski revizionizam i klerikalne pritiske. Upozorio je i na zabrinjavajuće trendove među mladima, kod kojih identitet sve češće postaje kriterijum prihvatanja, dok se različitost percipira kao problem. 
- To se posebno vidi u digitalnom prostoru, gdje je govor mržnje postao uobičajen, brzo se širi i rijetko sankcioniše. Zato je odbrana multikulturalizma nezamisliva bez razvoja digitalnog građanstva. Naša je odgovornost da ne ćutimo i da digitalni prostor koristimo za dijalog, solidarnost i zajedništvo, dok institucije moraju dosljedno primjenjivati zakon, štititi sekularni poredak i ulagati u obrazovanje koje jača toleranciju i kritičko mišljenje- zaključio je Đukanović.
 Glavne nalaze dvomjesečnog monitoringa komentara na društvenim mrežama i portalima, predstavili su Nikola Đurašević, saradnik na programima u CGO-u i Jelena Jovanović, viša medijska analitičarka agencije Arhimed.
 - Istraživanje je sprovedeno od 10. septembra do 10. novembra 2025. godine i obuhvatilo je analizu ukupno 1.217 medijskih objava sa portala koji imaju najveći broj posjeta – Vijesti, Borba, CdM, Portal Analitika, Dan, Antena M i RTCG. Broj analiziranih objava nije bio ujednačen među portalima, već je zavisio od njihove uređivačke politike, aktuelnih tema i vrste sadržaja. U tom kontekstu, od ukupnog broja objava, 67 je sadržalo govor mržnje, uz neujednačenu distribuciju po portalima- kazala je Jovanović, ističući da je taj broj, iako predstavlja oko 6% uzorka, izuzetno zabrinjavajući, jer je riječ o pojavi prema kojoj bi trebalo da postoji nulta tolerancija i jasna regulacija u medijskom prostoru. 
Ona je dodatno pojasnila da je monitoring bio usmjeren i na komentare na društvenim mrežama i portalima, s ciljem sagledavanja dominantnih narativa i obrazaca komunikacije u digitalnom javnom prostoru.
 - U okviru analiziranih 1217 objava evidentirano je ukupno 12.969 komentara, što pokazuje visok nivo interakcije korisnika sa medijskim sadržajem, pri čemu se radi i o periodu obilježenom određenim događajima praćenim pojačanim govorom mržnje. Prisustvo govora mržnje u komentarima zabilježeno je kod 498 medijskih objava, i to u svim posmatranim medijima, što čini 22% od ukupnog broja analiziranih objava. Broj komentara u kojima su uočeni elementi govora mržnje kumulativno iznosi 1667, što je značajnih 13% od ukupnog broja evidentiranih komentara- kazao je Nikola Đurašević iz CGO-a.
 Uz predstavljanje konkretnih primjera sportnih komentara sa portala, Đurašević je ukazao da se najdirektniji i najopasniji oblici govora mržnje najčešće pojavljuju u korisničkim komentarima na sadržaje koji se odnose na Bošnjake, Albance i Hrvate iz Boke, kao i na politički i vjerski osjetljiva pitanja, poput prava dijaspore, spomenika, crkava i vjerskih praznika. 
- Analizirani komentari obuhvataju širok spektar govora mržnje – od etničkog omalovažavanja, preko poziva na nasilje i protjerivanje, do istorijskih i genocidnih narativa, kao i delegitimizacije manjina kao punopravnih građana Crne Gore. Govor mržnje se često ne pojavljuje u samom medijskom sadržaju, već eskalira u komentarima, i to prema manjinskih grupama, što ukazuje da je primarno povezan sa širim identitetskim tenzijama, istorijskim narativima i političkim kontekstom, a ne isključivo sa konkretnom viješću. Posebno brine normalizacija ovakvog jezika, jer on produbljuje društvene podjele i legitimizuje nasilje- pojašnjava Đurašević. 
 Monitoring društvenih mreža ovih portala pokazao je značajne razlike, kako između platformi, tako i između samih medija. 
- Na Instagramu je govor mržnje rijetko zabilježen, što je dijelom rezultat selektivnog dijeljenja sadržaja od strane medija, ali i strožih pravila moderacije same platforme. Takođe, korisnici Instagrama generalno rjeđe ulaze u političke i identitetske rasprave. Tu imamo evidentirano 86 komentara sa spornim sadržajem. Suprotno tome, Facebook se pokazao kao platforma sa najvećom koncentracijom govora mržnje, gdje je često uočeno odsustvo aktivne moderacije. Na toj mreži zabilježeno je čak 718 komentara sa spornim sadržajem- naveo je Đurašević.
 Preporuke su usmjerene ka tri ključna nivoa djelovanja.
 - Medijima se preporučuje aktivna i dosljedna moderacija komentara, jasno definisana pravila komentarisanja, obavezna registracija korisnika i pažljiviji urednički pristup pri prenošenju kontroverznih izjava. Ove mjere ne predstavljaju cenzuru, već odgovorno upravljanje rizicima. Institucije bi trebalo da ojačaju kapacitete za nadzor nad primjenom Zakona o medijima, sankcionišu sistemsko neuklanjanje govora mržnje i razmotre uvođenje krivičnog djela ‘teški govor mržnje’. NVO i akademska zajednica imaju važnu ulogu kroz edukaciju, jačanje medijske i digitalne pismenosti, razvoj kontra-narativa i podsticanje društvenog dijaloga o identitetu i pomirenju- zaključio je Đurašević.
Događaj je okupio preko 40 predstavnika/ca institucija, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija, a organiizovan je u okviru projekta „Online zajedno – protiv mržnje za multikulturalnost”, finansijski podržanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đukanović: Multikulturalizam sistemski ugrožen, ne mogu institucije da istovremeno brane multikulturalne vrijednosti i tolerišu govor mržnje, istorijski revizionizam i klerikalne pritiske

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje podnijele su u petak Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pritužbu zbog javnog veličanja Pavla Đurišića, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, smatraju da podizanje spomenika Hitlerovom savezniku, koji je odgovoran za masovna ubistva hiljada civila na sjeveru Crne Gore za vrijeme Drugog svjetskog rata, predstavlja govor mržnje prvenstveno prema Muslimanima i Bošnjacima, ali i prema svim građanima koji drže do građanskih vrijednosti kao što su poštovanje ljudskih prava i antifašizam.
- U pritužbi smo posebno naglasili podizanje spomenika Đurišiću u Gornjem Zaostru i pjevanje pjesama kojima se on veliča u ugostiteljskom objektu "Radovče" u Podgorici. Problematizovali smo i to što državno tužilaštvo u tome do danas nije prepoznalo govor mržnje - ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, Đurišić je ostao upamćen po monstruoznim zločinima nad muslimanskim civilnim stanovništvom, uključujući ubistva najmanje 8.000 žena, djece i staraca, te sistematska silovanja, mučenja i paljenje sela, pa je jasno da veličanje takve ličnosti predstavlja govor mržnje, koji podstiče diskriminaciju i neprijateljstvo prije svega prema Muslimanima/Bošnjacima, a i svim antifašistima.
&nbsp;- Zatražili smo da ombudsman u skladu sa svojim ovlašćenjima ispita sve okolnosti, utvrdi postojanje osnova diskriminacije i govora mržnje, preduzme odgovarajuće mjere radi zaštite prava i sloboda diskriminisanih lica i upozori javnost na pojavu težih oblika diskriminacije. Nadamo se da će mišljenje i preporuke ombudsmana spriječiti ovakve pojave širenja mržnje koja destabilizuju Crnu Goru i ugrožavaju pravni poredak - poručili su u saopštenju.
Potpisnici pritužbe:
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava
Filip Kuzman, izvršni direktor, Antifašisti Cetinja
Nevenka Vuksanović, izvršna direktorica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Milica Kovačević, programska direktorica, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Maja Raičević, izvršna direktorica, Centar za ženska prava (CŽP)
Milena Popović Samardžić, izvršna direktorica, Ipso Facto
Miloš Vukanović, predsjednik, Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja

Pritužba ombudsmanu zbog govora mržnje u vidu veličanja Pavla Đurišića

Više državno tužilaštvo u Podgorici je protiv lica B.M. podnijelo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje Podgorica, zbog poruka koje je to lice ostavilo na prozoru ugostiteljskog objekta u Kotoru, u vlasništvu turskih državljana od 26.10.2025. godine.
- Zbog izvršenog prekršaja iz Zakona o zabrani diskriminacije, povodom objava sa sadržajem govora mržnje zasnovanom na netoleranciji izraženoj u formi nacionalizma i diskriminacije, iznijetog dana 30.10.2025. godine u vidu poruke ostavljene na prozoru ugostiteljskog objekta u Kotoru, koji je u vlasništvu turskih državljana, a povodom događaja od 26.10.2025. godine na Zabjelu kada je jedno lice zadobilo povrede- kazali su iz VDT-a.

VDT pokreće prekršajni postupak zbog nacionalističkih poruka prema turskim državljanima u Kotoru

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini oštro je osudila sve oblike govora mržnje i podjela, uključujući i nedavne islamofobne izjave Milorada Dodika na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu.
Kako su u Misiji naveli u odgovoru za Radio Slobodna Evropa, takve poruke "produbljuju nepovjerenje, podstiču netrpeljivost i ugrožavaju suštinu suživota koje Bosna i Hercegovina predano gradi".
- Govor mržnje i podsticanje na mržnju ne smiju ostati bez odgovora. Pozivamo nadležne pravosudne i regulatorne institucije, uključujući tužilaštva i Centralnu izbornu komisiju, da djeluju brzo i odlučno, u skladu sa svojim mandatima- ističu u OSCE-u na upit RSE.
Misija naglašava da javne ličnosti imaju posebnu odgovornost da unapređuju dijalog i povjerenje, a ne da podstiču neprijateljstvo, posebno u jeku kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 23. novembar.
Na predizbornom skupu Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Istočnom Sarajevu 10. novembra Dodik je poručio da taj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina".
Dodao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama".
Zbog tih izjava, više prijava je upućeno Tužilaštvu BiH, koje je predmet proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.
Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak 11. novembra, ali odluka još nije donesena.
Iz Misije OSCE-a za RSE su ocijenili da je govor mržnje u BiH rasprostranjen i da reakcije institucija ostaju neujednačene, uz "izražen stepen nekažnjivosti, naročito u slučajevima koji uključuju visokorangirane javne ličnosti".
Takva selektivna primjena pravde, upozoravaju, "stvara percepciju da se govor mržnje toleriše, podriva povjerenje javnosti u institucije i jača osjećaj da su neki iznad zakona".
Dodik se nije izvinio zbog izjava koje su izazvale brojne osude, a iz SNSD-a nisu željeli komentarisati situaciju.

OSCE osudio Dodikov govor mržnje, traži brzu reakciju institucija

Više državno tužilaštvo u Podgorici je podnijelo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka povodom događaja na Zabjelu i objava koje su sadržale govor mržnje, saopšteno je iz VDT-a.
- Povodom objava sa sadržajem govora mržnje zasnovanom na netoleranciji izraženoj u formi nacionalizma, a povodom događaja od 26.10.2025. godine na Zabjelu, kada je jedno lice zadobilo povrede, protiv lica S.T. podnijelo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, Sudu za prekršaje Nikšić, budući da je isti izvršio prekršaj iz Zakona o zabrani diskriminacij- navodi se u saopštenju VDT-a.

VDT povodom događaja na Zabjelu: Podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog govora mržnje

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odlučila je da po službenoj dužnosti pokrene postupak protiv Milorada Dodika zbog govora mržnje tokom jučerašnjeg govora u Istočnom Sarajevu, potvrđeno je danas za BHRT.
Podsjeća se da je Dodik je u govoru vrijeđao Bošnjake nazivajući ih „amebama“ i pozivao Srbe da ne dozvoljavaju, kako je rekao, islamizaciju Istočnog Sarajeva kao „srpskog grada“, jer „nisu isti narod“.
Kolegijum Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) osudio je javni istup Dodika u kojem je vrijeđanjem Bošnjaka raspirivao međunacionalnu netrpeljivost.
- Ovakav govor predstavlja klasičan primjer govora mržnje, direktno podriva ustavni poredak i osnovne vrijednosti na kojima počiva Bosna i Hercegovina: mir, suživot i međusobno poštovanje svih naroda i građana - poručio je Kolegijum Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Kolegijum je podsetio da javni funkcioneri, a naročito oni koji obavljaju ili su obavljali najviše državne i entitetske funkcije, imaju posebnu odgovornost da svojim izjavama i djelovanjem doprinose smirivanju tenzija, izgradnji povjerenja i jačanju demokratskog društva.
Kako su naveli, Kolegijum očekuje od nadležnih pravosudnih institucija da hitno ispitaju okolnosti i sadržaj Dodikovog istupa i da, u skladu sa zakonom, pokrenu odgovarajuće postupke zbog širenja govora mržnje i podsticanja netrpeljivosti.

CIK BiH pokrenuo postupak protiv Dodika zbog govora mržnje

Momcima s fantomkama smeta što Dani srpske kulture uopšte postoje. I to još u novembru. U novembru Hrvatska ulazi u kolektivni grč. Pred očima su nam nerazriješeni Vukovar, nepreboljena Škabrnja, nestali za čijim se kostima još traga i zločinci koji nikad nijesu procesuirani. Ta bol je stvarna. Istorijska je, lična i nacionalna.
Nasilje je ušlo u prostor javnog dijaloga. Nikako drukčije ne može se opisati sramota, najprije Splita, a zatim i Zagreba, kojoj smo svjedočili proteklih dana zbog srpskih kulturnih manifestacija. Kad se pojavi grupa momaka s fantomkama, jasno je da nijesu došli da razgovaraju. Došli su da zastraše. Lica skrivaju samo zlikovci i kukavice, a privedeni Splićani i legitimisani Zagrepčani sami najbolje znaju kojoj grupi pripadaju. I ne, nema veze što su to inače dobri momci, pa ni to što su neki od njih prije trideset godina krvarili za domovinu. Nema veze ni to što je novembar. Ono što su učinili jeste zločin iz mržnje. Namjera određuje kvalifikaciju. Težina situacije ne može se umanjiti činjenicom da nije bilo razbijenih boca ni glava. Fizičkog nasilja možda nije bilo, ali zastrašivanje jeste nasilničko ponašanje. I duboko je pogrešno to zamijeniti s legitimnim načinom izražavanja građanskog neslaganja.
To nije bio protest protiv programa manifestacije kakav smo ljetos vidjeli u Benkovcu, pa ni protiv toga da se „tuđa kultura“ finansira iz naših džepova. Momcima s fantomkama smeta što Dani srpske kulture uopšte postoje. I to još u novembru. U novembru Hrvatska ulazi u kolektivni grč. Pred očima su nam nerazriješeni Vukovar, nepreboljena Škabrnja, nestali za čijim se kostima još traga i zločinci koji nikad nijesu procesuirani. Ta bol je stvarna. Istorijska, lična i nacionalna.
Da, tri decenije nakon rata, među nama i dalje žive ljudi čija se tijela ukoče kad čuju srpski naglasak. Neprijatni višak osjećanja koji nije imao gdje da ode učinio je svoje na najgori mogući način. Ali unutrašnji proces potonuća u sve dublji mrak ne može i ne smije biti opravdanje da nanosiš bol drugome. Taj dio je promakao počiniocima. Možda zato što mržnji ne treba istina, nego meta.
Navlačenjem fantomki samo su potvrdili da svjesno i namjerno čine nešto pogrešno, a i da za svoja nedjela ne planiraju da odgovaraju. Izgubljene dječake komad platna na licu pretvara u superheroje koji uzimaju pravdu u svoje ruke. „Ti više nijesi čovjek, ti si sila“, šapće im fantomka. A najveća laž u koju su se uvjerili jeste da ne mrze, nego da brane ono što vole. Ti mladi muškarci nijesu došli da brane ništa sveto ili uzvišeno. Došli su da razbiju sopstvenu nemoć. Došli su da dokažu da su živi tako što će nekoga drugog učiniti manjim.
Mržnja uvijek obećava snagu, ali joj je jedini plod osušenost duše. Najprije ubija sliku svijeta, zatim sliku drugoga, a na kraju sliku samoga sebe. Duhovnim očima gledano, to je trenutak u kojem čovjek odbacuje Božju sliku u drugome, ali i Božju sliku u sebi. Zato je mržnja smrtni grijeh, jer razara sposobnost za ljubav. Ukradena ti je sposobnost da budeš čovjek koji vidi drugog čovjeka. A kad više nijesi osoba, postaješ sopstveni najmračniji nagon.
Tim putem nasilje je ušlo u javni prostor. A da bi ga se propisno deložiralo, neophodno je hitno prekinuti svaku retoriku koja ga normalizuje, opravdava ili podstiče. Protest Torcide koji podržavaju i boračke organizacije tu ne pomaže. Iako je riječ o povratku na demokratske metode izražavanja nezadovoljstva, u suštini je to prebacivanje odgovornosti.
U pozivu na protest poručuju: „Hrvatske branitelje zatvarate i određujete im istražne zatvore, dok oni od kojih su nas branili imaju dozvolu da u novembru, mjesecu kada s tugom i ponosom oplakujemo svoje žrtve, šire svoju propagandu i politiku.“
Niko nije zatvorio „hrvatske branitelje“, nego devetoricu konkretnih ljudi koji su počinili konkretno kažnjivo djelo. Niko nije dao „dozvolu srpskoj propagandi“, nego se održava kulturni program manjine čije postojanje proizlazi iz Ustava. Novembar nije ničiji rezervat. I tim je više sramotno da se mjesec sjećanja pretvori u mjesec zastrašivanja potomaka onih koji su nas povrijedili. To mora važiti čak i onda kada je zaista riječ o provokaciji.
Poziv na protest dakle nije samo netačan, on je namjerno oblikovan tako da amnestira nedjelo. Jer ako smo mi branili Hrvatsku, mora li Hrvatska da brani nas i kad smo u krivu? Nemušta logika. „Nećemo ćutati na nepravdu“ ovdje zapravo znači: „Nećemo priznati da smo pogriješili.“
Neće to priznati ni druga strana. Svi oni koji su od ljeta vikali o fašizaciji Hrvatske sad su došli na svoje. Svoju zluradost prikazaće kao proroštvo – „vidjeli smo mi još na Hipodromu kuda to vodi“. Mržnja se uvijek hrani prizorom onoga što najviše prezire.
Mjesecima se u javnom prostoru uporno izvlačila riječ „ustašizacija“ kao najjeftiniji mogući politički okidač. Svaki put kad se spomenuo Vukovar, Tompson ili domoljublje, neko s lijeva pobjegao bi u rječnik četrdesetih, kao da u Hrvatskoj postoje kolone koje marširaju i režimi koji se vraćaju, umjesto stvarnih ljudi koji nose stvarne, nerazriješene rane.
Nijesu valjda mislili da će to histerisanje imati učinak hlađenja? Ulje se dolijevalo na vatru do tačke usijanja u kojoj mogu ponosno ustvrditi: „Jesmo li vam rekli!“ Njima, međutim, promiče da je mržnja i odluka da nekoga svedeš na ono što najviše prezireš. Fašistu, recimo.
Kad nekome ko je već povrijeđen i osjetljiv kažeš da je fašista, on neće odjednom postati razuman. Ukopaće se u svoje stavove još tvrđe i dublje, jer si ga time ponizio i prezreo. To uvijek, a naročito u Hrvatskoj, proizvodi prkos. Dišpet.
Zato svako ko olako izgovara riječ „fašizam“ mora biti svjestan da time ne opisuje stvarnost, nego je stvara. Poštovanje je dvosmjerna ulica, a toga manjka u oba smjera. Nije tu pitanje ko je bio u pravu, nego kome će prvome prestati da treba neprijatelj.

Nasilje je ušlo u prostor javnog dijaloga, a fantomke su postale novo lice kukavičluka

Nacionalni savjet Albanaca (NSA) u Crnoj Gori sa zabrinutošću prati najnovija dešavanja nakon incidenta koji se dogodio između pojedinih građana Crne Gore i turskih državljana koji žive i rade u našoj zemlji, poručio je predsjednik ove organizacije Faik Nika.
Poručio je da izražavaju žaljenje zbog ovog događaja i upućuju želje za brz oporavak povrijeđenom licu.
- Svjedoci smo eskalacije situacije kroz neprihvatljive oblike govora mržnje, rasističke poruke i prijetnje, uključujući i one upućene reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifatu ef. Fejziću. Nacionalni savjet Albanaca najoštrije osuđuje svaki vid netolerancije, nasilja i govora mržnje, bez obzira na to odakle potiče- kazao je Nika.
Upozorava da takvi postupci narušavaju temelje multietničke države i međuvjersku harmoniju, koja, kako je istakao, predstavlja suštinsku vrijednost crnogorskog društva.
- Pozivamo nadležne institucije da preduzmu sve potrebne zakonske mjere radi potpunog rasvjetljavanja slučaja i obezbjeđenja reda, bezbjednosti i prava svakog građanina. NSA u Crnoj Gori ostaje posvećen vrijednostima suživota, poštovanja i tolerancije, te vjeruje da se samo kroz dijalog i vladavinu prava može sačuvati mir i ostvariti dalji put ka evropskim integracijama Crne Gore- zaključio je Nika.&nbsp;

Nika: Nacionalni savjet Albanaca najoštrije osuđuje svaki vid netolerancije, nasilja i govora mržnje

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) formiralo je predmet nakon što je Islamska zajednica u Crnoj Gori policiji prijavila da su reisu Rifatu Fejziću preko društvenih mreža upućene brojne prijetnje po život, uvrede i poruke mržnje.
To je Portalu ETV potvrđeno iz VDT-a.
Fejziću su prijetnje upućene poslije incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, a turski državljani privedeni, te nakon što su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmesihat-reisu-islamske-zajednice-prijete-smrcu-ocekujemo-hitnu-reakciju-drzave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Imajući u vidu podgrijanu atmosferu linča, ksenofobije i islamofobije koja se širi javnim prostorom, Islamska zajednica izražava duboku zabrinutost, jer upućene prijetnje smatramo stvarnim i ozbiljnim - naveli su juče u Islamskoj zajednici.
Naglasili su da od nadležnih organa očekuju adekvatnu reakciju u pravcu identifikacije i procesuiranja počinilaca, te preduzimanja preventivnih mjera.
Islamska zajednica, kako su podvukli, nedvosmisleno osuđuje svaki čin nasilja, uz želje za oporavak povrijeđenog mladića u Podgorici.
- Pozivamo odgovorne društvene subjekte na dodatne napore kako bi se spriječila stigmatizacija bilo kog naroda ili religije zbog individualnih postupaka pojedinaca - zaključili su u saopštenju.

Anja Ivanović

VDT formiralo predmet povodom prijetnji po život, uvreda i poruka mržnje reisu Rifatu Fejziću

Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) sa dubokom zabrinutošću i moralnom odgovornošću upozorava javnost na opasno narastanje govora mržnje, nasilja, progona neistomišljenika, kao i napade na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori - poručio je arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorski Mihailo.
Ovo što posljednjih godina gledamo nije, cijeni on, spontani društveni poremećaj - već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi.
- U jeziku onih koji se danas predstavljaju kao čuvari „vjekovne tradicije“, a zapravo služe tuđim političko-crkvenim projektima, izraz „Turčin“ ne znači pripadnika jedne nacije ili vjere, nego „neprijatelja koga treba istrijebiti“. U takvom govoru prednjače popovi, filozofi i učitelji pseudomitologije kosovskog zavjeta, koji su decenijama sistematski učili naš narod da mrzi svoje komšije, rođake, sugrađane i braću s kojima Crna Gora dijeli prostor, istoriju i život - naveo je mitropolit Mihailo.
Napadi na turske privrednike, uništavanje njihove imovine, ugrožavanje njihova mira i bezbjednosti predstavljaju, decidan je on, sramotu za institucije Crne Gore.
- Ali moramo jasno kazati: to nijesu d‌jela Crnogoraca, to nijesu d‌jela pravoslavnih ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su d‌jela onih koji rade protiv Crne Gore, protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode - rekao je mitropolit Mihailo.
Oni koji danas napadaju Turke na ulicama Podgorice žele, kaže on, da posvađaju Crnu Goru sa njenim susjedima, partnerima i prijateljima sa kojima gradimo odnose povjerenja i saradnje decenijama.
- Time žele da oslabe Crnu Goru, da je iznutra podijele i učine ranjivom. Sjećamo se svi riječi Joanikija, kada je javno kazao da su Crnogorci bili „lakomi na sječenje turskih glava“ i da je „to negd‌je i danas prisutno u nama“. Takve izjave nijesu slučajne kao ni ova kampanja protiv stranac u Crnoj Gori , koja je krenula prije ove histerije - istakao je mitropolit Mihailo.
Danas, poručuje on, Crnogorska pravoslavna crkva potvrđuje upravo to nasljeđe.
- Naša borba nikada nije bila da drugoga ponizimo, nego da slobodu odbranimo. Kao što je i čavala obraz Crnoj Gori 25 godina, poklanjajući se sjenima žrtava genocida u Srebrenici. Mi se solidarišemo sa svakim čovjekom nad kojim se širi strah i prijetnja. Solidarišemo se sa našim sugrađanima iz Turske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Azerbejdžana i drugih zemalja, koji žive, rade ili ulažu u Crnoj Gori - naglasio je on.
Mržnja prema njima uperena je, kaže mitropolit Mihailo, prije svega, protiv Crne Gore same.
- Ona nije naša tradicija. Nije ni naša istorija. Ovo su opasan politički projekat koji se ostvaruje kontinuiranim d‌jelovanjem i pozivima na mržnju i na povratak u najmračnije obrasce pod‌jela, koje su obilježile sve vjekove. Jer borba za savremnu Crnu Goru traje vjerkovima, a uvjek ju je pratila domaćih izdajnika i kolaboracionista, koja je željela da nas vrati u mrak i sukobe, da bi nama vladala. Jer u njihovom govoru mržnje i Crnogorska pravoslavna crkva je „Turčin“, koliko i svi drugi koji nijesu dio njihovog plemenskog crnogorskog kulta. Danas su Turci na tapetu, sjutra ćemo bi mi, jer i mi smo „Turci“, ovima koji izvrću našu vjeru pravoslavnu i Gorski Vijenac kao osnov za istrebljenje neistmišljeka - naveo je mitropolit Mihailo.
Podsjećaju, kaže, na temelje naše pravoslavne vjere onima koji tako misle, i misle da su veliki pravoslavci zato što učestvuju u ovom progonu muslimana.
- Bog je stvorio svakog čovjeka po Svom liku i podobiju. Ko ponizi čovjeka - ponizio je Boga. Ko širi mržnju - udaljuje se od Hrista. Ko ćuti pred nepravdom - učestvuje u njoj - naveo je on.
Pozivaju, kaže, institucije Crne Gore da hitno i dosljedno zaštite ugrožene, ne samo u Podgorici, nego i na Cetinju i u svim ostalim gradovima koje su mete ove destrukcije, Tužilaštvo i policiju da reaguju bez odlaganja, građane da ne podliježu manipulacijama i lažnim „braniteljima vjere“ koji vjere nemaju i sve vjerske zajednice i društvene aktere da javno stanu u zaštitu mira, dostojanstva i bratstva.
- Crna Gora je zemlja čojstva i junaštva. Zemlja slobode - u kojoj se ne pita kako se ko zove, nego kakav čovjek jeste. Neka u našim srcima bude mjesta za svakog čovjeka dobre volje, a da se kazne počinioci zločina i sačuva bezbjednost Crne Gore - zaključio je mitropolit Mihailo.

Mitropolit Mihailo: Sjeme netrpeljivosti, ksenofobije i fašizma siju neprijatelji Crne Gore

Put Kolašin - Berane, preko Lubnica, biće otvoren za saobraćaj sjutra u sedam sati, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
U saopštenju se navodi da je saniran dio saobraćajnice koji je oštećen usljed pucanja cijevi u vlasništvu kompanije „Hidroenergija“. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsanira-se-steta-na-mhe-jelovica-1-u-beranama-troskove-snosi-hidroenergija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Oštećeni dio saobraćajnice, sanirala je upravo ta kompanija, u skladu sa svojom odgovornošću za nastalu štetu - kazali su iz Uprave za saobraćaj.&nbsp;
Kako su naveli, sanacija kolovozne kontrukcije je završena, dok će asfaltiranje biti obavljeno čim to dozvole vremenski uslovi.
Iz Uprave su apelovali na sve učesnike u saobraćaju da poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju i prilagode vožnju uslovima na putu.

Put Berane-Kolašin od sjutra prohodan

Budžet Opštine Tivat za 2026. godinu planiran je u iznosu od 34,1 milion eura, što predstavlja povećanje od oko 300.000 eura u odnosu na budžet iz 2025. godine. I pored stabilnog finansijskog stanja i činjenice da se na opštinskim računima trenutno nalazi 8,3 miliona eura, sjednica Skupštine opštine na kojoj bi budžet bio razmatran i usvojen još uvijek nije zakazana što je, kako kaže predsjednik Opštine Željko Komnenović direktna posljedica ponašanja predsjednika Skupštine opštine Tivat Miljana Markovića, prenosi Primorski portal. 
Kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje grada na početku godine, Komnenović je, podsjeća, potpisao odluku o privremenom finansiranju za januar, čime su obezbijeđena sredstva za isplatu zarada zaposlenima u lokalnoj upravi i javnim ustanovama, kao i za redovan rad svih gradskih službi i institucija.
- Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada. Političke razmirice moraju se ostaviti po strani, jer su interesi građana i razvoj Tivta iznad svakodnevnih političkih nesuglasica - poručio je predsjednik Opštine, naglašavajući da ne postoji nijedan razuman razlog da se proces usvajanja budžeta odlaže.
Budžet je, ističe Komnenović, koncipiran na realnim i održivim osnovama, uz jasan fokus na kapitalna ulaganja i projekte koji su od dugoročnog značaja za razvoj grada.
- Iako je kapitalni budžet nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, smanjenje je, kako je pojašnjeno, direktna posljedica moratorijuma koji se odnosi na područja pod zaštitom UNESCO-a - navodi Komnenović. 
Komnenović ističe da je dobra vijest za građane Tivta to što će Tivat, zajedno sa Herceg Novim, biti izuzet iz tog režima, uz dodatne kontrole i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
- Među najznačajnijim infrastrukturnim projektima planiranim za 2026. godinu izdvajaju se realizacija izgradnje kanalizacionog sistema, ukupne vrijednosti oko 28 miliona eura, početak radova na izgradnji bulevara kroz Tivat, kao i završetak obalnog šetališta u Belanima - kaže Komnenović.
On dodaje da su u planu i projekti izgradnje policijske i vatrogasne stanice, gradske pijace, kao i uređenje i rekonstrukcija više lokalnih saobraćajnica u različitim djelovima grada.
Ovu 2026. godinu, naglašava, obilježiće, kada su investicije u pitanju, početak radova na izgradnji bulevara. U toku je tender za izradu glavnog projekta koji bi trebalo da bude gotov na jesen, kada se očekuje i izbor izvođača radova.
- Poseban akcenat u budžetu stavljen je na obrazovanje, sport, kulturu i podršku nevladinom sektoru, za koje su predviđena povećana sredstva u odnosu na prethodnu godinu - dodaje predsjednik Opštine Tivat.
Komnenović je najavio dalje ulaganje u dječja igrališta, unapređenje uslova u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i podrška sportskim klubovima i kulturnim manifestacijama koje doprinose kvalitetu života u Tivtu.
- Značajan dio budžetskih sredstava biće usmjeren i na nastavak procesa digitalizacije lokalne uprave. Razvoj e-uprave i digitalnih servisa, koje za cilj ima jednostavniju, bržu i transparentniju komunikaciju između građana i opštinskih službi, kao i efikasnije pružanje usluga - kaže Komnenović.
Tokom 2026. godine očekuje se i donošenje nove prostorno-planske dokumentacije, što će stvoriti preduslove za realizaciju strateških infrastrukturnih i turističkih projekata, uključujući razvoj hotelskih kapaciteta i unapređenje ukupne urbanističke slike grada.
- Stabilnost javnih finansija i planski razvoj moraju biti iznad dnevne politike. Naš cilj je da Tivat nastavi da se razvija kao moderan, funkcionalan i održiv grad, u interesu svih građana - zaključio je Komnenović.

Privremeno finansiranje u Tivtu za januar; Komnenović: Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Sistem pod vodom
- Da li su se štete nastale zbog poplava i nevremena mogle ublažiti pravovremenim mjerama?
- Mišljenje stručnjaka o tome što voda u nekim mjestima nije za piće ni nakon prokuvavanja.
- Protesti u Minesoti
- Evropa razmatra odgovor na Trampove prijetnje
Gost emisije je Budimir Mugoša, bivši ministar poljoprivrede.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša, tema dana "Sistem pod vodom"

Svi mi svakodnevno prolazimo dionicom Tivat–Budva i ne vidimo samo gradilište, vidimo izgubljene sate sa svojim porodicama, nervozu u saobraćaju i turiste koji se pitaju hoće li se ikada više vratiti. Ali, ono što se krije iza prašine na putu je još bolnije od same gužve, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić. 
Prema njegovim riječima, najnovija saznanja o "nestanku" 1,4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nisu samo tehnička greška, to je direktna uvreda za svakog poštenog građanina Tivta i Boke Kotorske.
​- Sad se postavite u situaciju da gradite kuću i da vam majstor kaže da je "zaboravio" krov, pa da mu sada morate platiti još desetine hiljada eura. Upravo to se dešava sa našim bulevarom. Od inicijalnih 25 miliona do preko 54 miliona eura. Cijena se više nego udvostručila, a radovima se ne nazire kraj. Milion eura "greške"!?Dok štedimo za školovanje đece ili renoviranje domova, neko je jednim potezom olovke napravio rupu od milion eura koju ćemo mi, građani, morati da krpimo - navodi Lisičić. 
Rokovi su, dodaje, davno prošli, a građani su ostali zarobljeni u improvizaciji.
- Postavljamo pitanje onima koji su dali potpise: Da li biste ovako gradili sopstvenu kuću? Da li biste dopustili da vam "nestane" kilometar materijala, a da niko ne snosi odgovornost?Đe je nestala odgovornost prema čovjeku? ​Tivat nije samo broj na mapi i nije poligon za politički marketing. Tivat su ljudi koji žive od turizma, roditelji koji kasne po đecu zbog gužvi i preduzetnici koji gube profit - kaže Lisičić. 
Lisičić naglašava da svaki euro koji se izgubi u lošim projektima je euro uzet od naših kapitalnih projekta.
​- Ne tražimo opravdanja, već odgovornost. Kapitalni projekti se moraju voditi srcem prema zajednici i znanjem prema struci, a ne zatvorenim dogovorima koji nas na kraju koštaju duplo više. Dosta je bilo tišine pod izgovorom 'radovi su u toku'. Naše strpljenje je ostalo u kolonama na putu, a naše povjerenje je odavno potrošeno - zaključio je Lisičić.

Tag: govor-mrznje