Iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštili su da je šest državnih energetskih kompanija lani prosječno upošljavalo ukupno 5.242 zaposlena, a tri kompanije na kraju prošle godine prikazale su neto dobit od 50,7 miliona eura i imale nagomilanog dobitka od 223,9 miliona, što su, kako tvrde, pokazuju finansijski iskazi za 2024. godinu.
Kako su rekli u toj organizaciji, najveću neto dobit od 24,8 miliona eura ostvario je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), koji je na kraju prošle godine imao nagomilanu dobit od 104,8 miliona, kao i 340 zaposlenih. Ova kompanija prikazala je u 2024. u tokovima gotovine odliv za dividende oko 8,5 miliona, ističu iz te NVO. 
- Najveći vlasnici CGES-a, koji gazduje prenosnom mrežom u zemlji, su država Crna Gora sa 55 odsto kapitala, italijanska Terna sa 22 odsto i Elektromreža Srbije sa 15 odsto. Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) prikazala je neto dobit od 10,9 miliona eura, a na kraju prošle godine imala je 70,1 miliona nagomilane dobiti i prikazala je 1.176 uposlenih, dok finansijski iskaz ne pokazuje da je u 2024. bilo isplate dividende akcionarima. Država Crna Gora u EPCG ima nešto preko 98,5 odsto akcijskog kapitala - kazali su iz ASP. 
Dodaju da je pljevaljski Rudnik uglja, kćerka kompanija EPCG, na kraju prošle godine prikazao cifru od 1.245 zaposlenih. Lani je, dodaju, ostvario neto dobit od 15 miliona eura i ima 49 miliona nagomilane dobiti. Ova kompanija je jedna od rijetkih koja je za prošlu godinu transparentno objavila poseban izvještaj o plaćanju naknada Državi Crnoj Gori i lokalnoj samoupravi Pljevlja, dodaju.
- Rudnik uglja vadi ugalj iz pljevaljskih basena za rad Termoelektrane (TE), jedinog prljavog izvora energije u zemlji, koja je trenutno u fazi ekološke rekonstrukcije, počete nakon više godina odlaganja. Uticaj sedmomjesečnog zastoja pljevaljske TE na finansije EPCG i Rudnika uglja, ali i potencijalni uticaj na cijenu struje u zemlji za potrošače, trenutno je teško procijeniti. Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), još jedna kćerka kompanija EPCG, prikazao je neto dobit za prošlu godinu od 645 hiljada eura, ali ta firma ima iskazanog nagomilanog gubitka od bezmalo 24 miliona eura. Ona prikazuje 1.753 zaposlenih. Kada je riječ o „EPCG Solar gradnji“ prikazala je 444 zaposlenih, kao i 92 hiljade neto dobiti, ali ima 4,8 miliona nagomilanog gubitka, dok je „EPCG Željezara“ zabilježila u prošloj godini minus u poslovanju od 2,1 miliona, njen negomilani gubitak je 5,6 miliona, a ima 284 uposlenih - istakli su u saopštenju. 
Kako navode, ukupno Cedis, „EPCG Solar gradnja“ i „EPCG Željezara“ imaju 34,3 miliona eura akumuliranog gubitka, proizilazi iz njihovih finansijskih iskaza za 2024. godinu.
Iz zvaničnih izvještaja takođe proizilazi da grupa EPCG i njene četiri kćerke kompanije u Crnoj Gori, u kojima ima potpuno vlasništvo, bilježe 4.902 uposlena.
- EPCG ima kćerku kompaniju u Srbiji, koja je u njenom potpunom vlasništvu, dok u Crnoj Gori ima 51 odsto vlasništva u firmi „Zeta Energy“, oko 33 odsto u Berzi električne energije, nepunih 16 odsto u Green Gvozdu, ima i dio vlasništva u Prvoj banci Crne Gore... - zaključeno je u saopštenju

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ASP: Tri energetske kompanije prijavile dobit od 50,7 miliona eura

Crnogorski elektroprenosni sistem nastavio je radove na samom ulazu u selo Tara. Mešetari CGES-a idu po selu i ubjeđuju narod obmanama kako su svi potpisali i nude pare kako bi prošli kroz srce sela. Hoće da unište turizam i selo – kaže za Portal ETV predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. Kategoričan je da će stanovništvo biti prisiljeno da se iseli ako dalekovod prođe kroz sela. <h2>Gvozdeno strašilo</h2> - Kako znamo da kreće rekonstrukcija mosta od strane Kine u vrijednosti preko sedam miliona eura, osvjetljava se most i dobiće novo ruho, a pored će biti gvozdeno strašilo, vizuelno, koje će da zrači i uništava stanovništvo. Krenuće iseljavanje, jer tu više nema života – pribojava se on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"><figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Naš sagovornik je kategoričan da „su imali rješenje da zaobiđu selo“. - Mogli su i podzemno, ali nijesu imali sluha, nego su išli kako lakše da prođu i unište život u Tari. Dosta stanovništva se bavi stočarstvom, voćarstvom i pčelama i sve će biti uništeno. A da ne pričamo o turizmu gdje ima dosta smještaja, kampova, restorana, tri zip lajna, štandova. Kad pušte dalekovod u rad, onda može da se ugasi život u selu. Bahatost CGES-a je prevršila svaku mjeru. Od bivših ministara - Odovića imali smo obećanje podzemno kablo kroz selo, od Mujovića da neće ugroziti mještane, da će zaobići selo. Od tog obećanja baš ništa – zaključio je Ostojić. Portalu ETV mještani su prije nekoliko dana dostavili video zapis i fotografije koji potvrdđuju da je CGES nastavio sa postavljanjem stubova za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja. Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta, poslije čega su radovi stali, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo. Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavile su sa postavljanjem stubova. <h2>Novac i pritisci</h2> Sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je 2023. bio kategoričan da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912" data-rendition-name="original" width="1050" height="820" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption></figure>  Na to ga je, na sjednici Skupštine opštine Pljevlja 27. marta, podsjetio odbornik Demokratske partije socijalista Marko Tošić i pitao ga što je bilo sa zaključcima koje su jednoglasno usvojili 8. decembra 2023. godine o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. - Vi ste predložili te zaključke, a mi izglasali – podsjetio je Tošić. Istakao je i da je Vraneš na toj sjednici saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. - Da li Vas je neko od te sjednice 8. decembra 2023. pozvao da pojasnite izjavu i da li ste u saznanju da je ministar Mujović, ministar Odović ili neko treći iz 44. Vlade uzeo novac, jer se stubovi postavljaju u dijelu NP „Durmitor“ koji pripada Opštini Pljevlja – pitao je Tošić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd" data-rendition-name="original" width="960" height="636" loading="lazy" alt="Marko Tošić"><figcaption>Marko Tošić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Vraneš je bio kratak – „da li je neko uzeo pare ne znam, ali znam da ja nijesam i da nije niko od mojih saradnika“. - Ono što je bilo u našoj moći, našoj ingerenciji mi smo uradili, najviše smo uradili što smo mogli, a to je da donesemo ove odluke, kako će se dalje stvar odvijati to ne zavisi od nas. Ali, da mi budemo čisti pred našim građanima i javnosti što je do nas mi smo sve uradili – odgovorio je Vraneš na pitanja Tošića. Na pitanja Portala ETV koje smo mu uputili prije nekoliko dana nije odgovorio, a pitali smo da li i dalje podržava mještane i smatra da dalekovod ne treba da prolazi kroz Đurđevića Taru i da li će nešto preduzeti, nakon što je CGES nastavio radove. Pitali smo i da li je prijavio policiji ili tužilaštvu lobije i interesne grupe koji su mu, kako je rekao na sjednici SO Pljevlja 8. decembra 2023, nudili novac, stanove, nekretnine i prijetili mu smjenom ako ne odustane od inicijative da lokalni parlament donese zaključke protiv gradnje dalekovoda kroz Đurđevića Taru. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023. A Vraneš je sa te sjednice poručio „gospodi iz raznih lobija da“ ga „ne interesuju njihove pare, stanovi, nekretnine osim interesi građana Pljevalja“ i zahvalio i mještanima Đurđevića Tare „što su ostali dosljedni i što su se oduprili raznim mešetarima koji su im nudili novac i ucjenjivali ih, ali oni su ostali čvrsti i ne daju svoju đedovinu“. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Nije smijenjen, a zaključci SO Pljevlja usvojeni na njegovu inicijativu, ispostavilo se, nijesu bili od koristi. <h2>Neispunjena obećanja</h2> Pokazalo se da su prevara bila i obećanja dva bivša ministra - prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića i energetike i rudarstva Saše Mujovića, da će biti pronađeno alternativno rješenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Janko Odović"><figcaption>Janko Odović(Photo: Pobjeda/Mara Babović)</figcaption></figure>  Odović je u februaru prošle godine podržao zahtjev mještana Đurđevića Tare i bio decidiran – „što se tiče nas, vjerujte da ćete imati punu podršku da upravo taj dalekovod prođe podzemno gdje god to bude bilo moguće, pa i ako to bude bilo malo skuplje“. Samo tri mjeseca kasnije, u maju, Odović se predomislio. - Nakon analize svih potencijalnih rješenja došli smo do zaključka da je planirana osnovna trasa (sa određenim manjim modifikacijama) jedino realno i izvodijivo rješenje, posebno ako se ima u vidu činjenično stanje sa svim pravosnažnim aktima koji su na snazi, kao i međunarodne obaveze naše države – saopštio je on tada mještanima Đurđevića Tare, ističući da je postavljanje podzemnog kabla kroz selo teško izvodljivo i nije prihvatljivo iz više razloga.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9" data-rendition-name="original" width="800" height="514" loading="lazy" alt="Saša Mujović"><figcaption>Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Mujović je, takođe u maju prošle godine, mještanima obećao da će pokušati da nađu alternativno rješenje. Odović i Mujović više nijesu ministri i, vjerovatno, ne haju za obećanja koja su davali mještanima Đurđevića Tare. A, zaćutao je i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. Ili je ućutkan. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Kaćuša Krsmanović

Vraneš sada ćuti, kaže da nije ucijenjen i da nije uzeo pare

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavljaju sa postavljanjem dalekovoda u zoni Đurđevića Tare, bez obzira na oštro protivljenje mještana, koje su podržale i lokalne vlasti.
Portalu ETV mještani su dostavili video zapis i fotografije i, kako kažu, ogorčeni su, što ova elektroenergetska kompanija odbija da čuje glas građana i nastavlja da postavlja stubove za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja.
Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj.
Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka Durmitor Veljko Ostojić nedavno je u izjavi za Televiziju Vijesti pitao - ko je dao dozvolu da se kroz Nacionalni park i zaštićeno područje gradi ovakav dalekovod.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOosf0rC8Ib0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Osim što će ugroziti zaštićeno područje i prirodu, kako biljni, tako i životinjski svijet, mještani su zabrinuti da će dalekovod ozbiljno narušiti i njihovo zdravlje.
Oni su u više navrata blokirali most na Tari u znak protesta, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo.
Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavljaju sa postavljanjem stubova.
Javnosti su se nedavno saopštenjem obratili i mladi iz Đurđevića Tare, kako su potpisali reagovanje, s porukom da su odlučni, ne samo da ostanu da žive u selu, već i da se suprotstave gradnji dalekovoda.
Oni su u martu saopštili da su posebno ogorčeni ponašanjem poslovodstva CGES-a.
- Odrasli smo u ovom selu, koje je naš dom, i gdje su naši očevi, đedovi, svojim rukama obrađivali zemlju koju sada nasleđujemo. Naši preci su nam ovu zemlju ostavili u amanet da je čuvamo, poštujemo i štitimo, kao i tradiciju koju su gradili tokom generacija. Zemlja koju obrađujemo nije samo puka imovina, ona je simbol naše prošlosti, identiteta, naše povezanosti sa prirodom i našom istorijom. Svaka njiva, svaki kamen, svaka staza podsjeća nas na živote koji su ovdje vođeni prije nas, i na sve ono što želimo da ostavimo našim budućim generacijama. Uprkos tome, suočavamo se sa prijetnjama koje dolaze od izgradnje 400 kV dalekovoda na postojećoj trasi bespravno izgrađenog 110 kV dalekovoda – saopštili su u martu mladi iz Đurđevića Tare.
Pitali su da li nečiji interes može biti važniji od njihovih života i prava na opstanak u sopstvenoj zemlji, ističući da je dalekovod moguće izgraditi tako što će se zaobići selo.
- Mi nijesmo protiv izgradnje dalekovoda, samo želimo da on ne ide preko naših kuća, voćnjaka, livada, vrtova, izvora vode, pčelinjaka i ostalih pomoćnih objekata, već da se traži rješenje koje neće ugroziti naš život, zdravlje i opstanak u selu, što je i navedeno u predviđenom prostornom planu dalekovoda – saopštili su oni.

1084x550

(VIDEO) CGES nastavlja sa postavljanjem stubova za dalekovod u zoni Đurđevića Tare, mještani ogorčeni

Centar za građansko obrazovanje (CGO) traži od Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da hitno postupi po njihovom zahtjevu za utvrđivanje sukoba interesa i neetičkog ponašanja Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, koji zastupa CGES protiv same ASK u sudskom postupku.
- Umjesto da štiti javni interes i zviždače koji prijavljuju zloupotrebe - Tomović zastupa državno preduzeće protiv institucije čiji je jedan od ključnih ljudi, što je direktan sukob interesa - ukazali su oni.
Podsjetili su da je <a href="https://cgo-cce.org/2025/03/01/novi-test-za-kredibilitet-sukob-interesa-u-vrhu-ask-a-selektivnost-u-postupanju/" target="_blank">CGO taj zahtjev podnio prije više od 40 dana</a>, te da od ASK-a i dalje nema ni informacije da li je predmet razmatran, niti u kojoj je fazi postupak.
- Takođe, <a href="https://cgo-cce.org/2024/10/07/neminovne-ostavke-ili-razrijesenja-brojnih-javnih-funkcionera-u-radnim-tijelima-i-savjetima-zbog-sukoba-interesa/" target="_blank">prije šest mjeseci CGO je podnio i inicijativu</a> da se sistemski riješi pitanje sukoba interesa svih onih koji sjede u savjetima i radnim tijelima, a istovremeno imaju ugovore sa državnim firmama. Na to smo dobili kao odgovor - muk iz ASK-a - istakli su u CGO.
Oni su ove inicijative uputili nakon serije tekstova Portala ETV o tome kako Tomović progoni zviždača CGES-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftomovic-nastavlja-sa-progonom-zvizdaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa druge strane, u CGO ukazuju da je ASK u slučaju spornog Sporazuma Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, reagovao nakon 24 sata.
- Ali, kad treba hitro – ASK zna da reaguje! Za mišljenje o spornom Sporazumu Vlade Crne Gore sa UAE, koji je izazvao žestoke reakcije u javnosti, ASK-u je trebalo svega 24 sata. Ovakvo selektivno postupanje ozbiljno dovodi u pitanje kredibilitet ASK-a i standarde koje je novo rukovodstvo obećavalo - podvukli su u CGO.

CGO: ASK da hitno utvrdi je li Mladen Tomović u sukobu interesa pošto u procesu protiv njih zastupa CGES

Centar za građansko obrazovanje pozvao je juče Tužilački savjet da „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Nataše Bošković“ zbog neadekvatnog postupanja u više predmeta, čime je, kako su istakli, „nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva“. Tužilačkom savjetu, kako piše u saopštenju, obratili su se početkom marta „tražeći informaciju o tome što je preduzeto povodom dokazane neažurnosti specijalne tužiteljke Nataše Bošković, koja je duže vrijeme 'držala u fioci' više predmeta – uključujući i dvije krivične prijave koje je CGO podnio Specijalnom državnom tužilaštvu još 2022. godine“. Podsjetili su da je Tužilački savjet prije godinu utvrdio nezakonito postupanje tužiteljke Bošković u jednom od tih predmeta, dok je u drugom navodno došlo do „intenziviranja rada“ – ali tek nakon interesovanja nadređenih instanci. -...imamo i saznanja o drugim slučajevima u kojima je tužiteljka Bošković postupala neadekvatno, čime je nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva, ali to nije potaklo Tužilački savjet da pokrene postupak njenog razriješenja – saopštili su iz CGO. Portal ETV objavio je 5. marta priču o jednom predmetu u kojem je postupala tužiteljka Bošković i odbacila krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića kojom se sumnjiči da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fasanovic-pod-istragom-zbog-moguce-pronevjere-vise-od-76-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Specijalno tužilaštvo, ipak će morati ponovo da „otvori“ ovaj slučaj, jer je Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo pritužbu zviždača iz CGES-a na rješenje o odbacivanju prijave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Specijalno državno tužilaštvo</figcaption></figure>  Objavili smo da iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Bošković, uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II. Prijavu protiv Asanovića, zviždač je podnio 12. septembra 2023. u kojoj je, pored ostalog, ukazao da je prva isplata bila donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate. Specijalna tužiteljka Bošković prvo je pokušala da se otarasi ovog predmeta, ocjenom da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. I krajem prošle godine odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, kategoričan je zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je on tada za Portal ETV. Pisali smo da je tužiteljka Bošković postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u, a koji je Specijalnom tužilaštvu dostavila Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. On je, kako smo objavili, iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković, međutim, držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2" data-rendition-name="original" width="600" height="450" loading="lazy" alt="CGO logo"></figure>  Iz CGO juče su saopštili da očekuju da će Tužilački savjet, „koji je svoj mandat započeo uz velika očekivanja doprinijeti efikasnosti i depolitizaciji tužilaštva“ i „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Bošković“. - Ovaj slučaj je ogledalo ozbiljnih sistemskih slabosti i važno je kako će se Tužilački savjet postaviti prema njemu kroz konkretne akcije – poručili su oni.

1250x600

Predmeti u fiokama, a tužiteljku Bošković niko ne poziva na odgovornost

Specijalno državno tužilaštvo, iako je 25. decembra prošle godine odbacilo krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura, ipak će ponovo morati da se pozabavi ovim slučajem, nakon što im je to naložilo Vrhovno državno tužilaštvo koje je prihvatilo pritužbu na rješenje o odbacivanju prijave. Iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Nataša Bošković uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II.&nbsp; Zanimljivo je da je ista tužiteljka postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u. Odnosno, nije postupala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_605ef4b3c26c6efd6213b7e3fc51b72bfd196136783bde09910ba95dd631f1d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030507034_605ef4b3c26c6efd6213b7e3fc51b72bfd196136783bde09910ba95dd631f1d5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Ivan Asanović"> <figcaption>Ivan Asanović(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Taj predmet formirala je Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. &nbsp;On je iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!&nbsp; <h2>Putešestvije prijave</h2> Krivičnu prijavu protiv Asanovića podnio je, takođe, zviždač iz CGES-a 12. septembra 2023. u kojoj je iskazao sumnju da je odlukom o dvije isplate u ukupnom iznosu 76.464 eura on zloupotrijebio službeni položaj. Prva isplata bila je donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_d73a9900b6b79d3aaf2c616a988b2433669b8966b687030c4e1d8ee748ed58b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025030507034_d73a9900b6b79d3aaf2c616a988b2433669b8966b687030c4e1d8ee748ed58b3" data-rendition-name="original" width="690" height="393" loading="lazy" alt="Dalekovod Lastva - Čevo"> <figcaption>Dalekovod Lastva - Čevo(Photo: PR centar)</figcaption> </figure>  Specijalna tužiteljka Bošković pokušala je da se otarasi i ovog predmeta. Ocijenila je da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. Prije nešto duže od dva mjeseca, odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. Vrhovno tužilaštvo, međutim, nije se saglasilo s ovom odlukom i naložilo je njeno preispitivanje. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. On je pritužbi ukazao da tužiteljka Bošković nije uzela u obzir dostavljene dokaze, već je odluku temeljila na „dodatnoj dokumentaciji“ koju joj je, na njen usmeni zahtjev, dostavio CGES i to na dan kada je i donijela odluku o odbacivanju krivične prijave – 25. decembra 2024?!&nbsp; - Dana 25. 12. 2024. godine, od strane CGES-a, na usmeni zahtjev, dostavljena je dodatna dokumentacija i to: Akt Vlade Crne Gore broj: 07-374 od 28. 09. 2017. godine, više fotografija na kojima je prikazano stanje puta u MZ Gornji Pobori, prije i poslije rekonstrukcije, jedan CD sa sadržajem emisije RTCG, o sanaciji puta u MZ Gornji Pobori II, kao i jedna fleška sa identičnim sadržajem kao i CD – napisala je ona u obrazloženju odluke. Zviždač, s druge strane, smatra da tužiteljka nije uzela u razmatranje dio dokaza na koje je on ukazao i koje je dostavio uz krivičnu prijavu. - Izvještaje o realizaciji projekta DV 400 kV Lastva – Čevo za treći i četvrti kvartal 2020. godine; Ugovor o javnoj nabavci, zaveden kod CGES-a pod brojem 12823 od 23. 10. 2019. godine, zaključen sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ DOO; Tendersku dokumentaciju za postupak javne nabavke broj 38/19, objavljenu na portalu javnih nabavi; Zahtjev za nabavku usluga Obezbjeđenje nadzora za sanaciju puta u MZ Gornji Pobori II – piše u pritužbi. &nbsp; <h2>Sanacija kao alibi</h2> Kategoričan je da je Asanović, kao odgovorno lice CGES-a, omogućio isplatu novca „iako je znao da su ovi radovi završeni još početkom 2020. godine“. Objašnjava da je projekat gradnje dalekovoda Lastva - Čevo - Pljevlja sproveden kroz gradnju dvije posebne partije – 400 kV dalekovod Lastva - Čevo i 400 kV dalekovod Čevo – Pljevlja. Dalekovod Lastva - Čevo, koji prolazi kroz opštine Kotor, Budva i Cetinje, pušten je u pogon, kako ističe, 2. aprila 2019. godine. Četiri mjeseca kasnije, 9. avgusta 2019, CGES je raspisao dva tenderska postupka – jedan za sanaciju lokalnih puteva oštećenih prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u opštini Budva, procijenjene vrijednosti nabavke 200.000 eura sa PDV-om i drugi za sanaciju lokalnih puteva oštećenih prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u Prijestonici Cetinje, procijenjene vrijednosti nabavke 137.000 eura sa PDV-om.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025030507034_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>Isplate novca „pod lupom“ tužilaštva(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Istakao je da je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno navedeno da se radi o sanaciji lokalnog puta Lapčići – Gornji Pobori u dužini od šest kilometara, oštećenog prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u opštini Budva. - Na osnovu sprovedenog postupka po tenderskoj dokumentaciji br. 38/19, zaključen je Ugovor o javnoj nabavci sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ DOO, zaveden kod CGES-a pod brojem 12823 od 23. 10. 2019. godine, a kod izvođenja ugovorenih radova pod brojem 2410/2019-01 od 24. 10. 2019. godine – naglasio je zviždač u pritužbi. Radove ugovorene sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ doo, odnosno sanaciju lokalnih puteva u Opštini Budva koji su oštećeni tokom gradnje dalekovoda Lastva - Čevo, je, kako je napisao, trebalo okončati najkasnije do januara 2020. godine. <h2>Narudžbenica krunski dokaz</h2> Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, tvrdi zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je zviždač. Specijalna tužiteljka, istakao je on, zanemarila je još jedan dokaz koji joj je dostavljen uz krivičnu prijavu – „narudžbenicu broj 203-JN/22-542/1 od 19. 05. 2022. godine, koja shodno internim procedurama Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica, predstavlja Zahtjev za nabavku“. Ovim zahtjevom traženo je pokretanje nabavke čiji je predmet bio „Obezbjeđenje nadzora za sanaciju puta u MZ Gornji Pobori II“, procijenjene vrijednost 1.000,00 eura bez PDV-a. Tvrdi da „narudžbenica potvrđuje dvostruku zloupotrebu koja je učinjena sa namjerom prikrivanja pronevjere sredstava Crnogorskog elektroprenosnog sistema u ukupnom iznosu od 76.464 eura“.&nbsp; - Prva zloupotreba ogleda se u činjenici da je Zahtjev za nabavku usluga nadzora kreiran u DMS sistemu 19.05.2022. godine, skoro dva mjeseca nakon što su navodni radovi sanacije puta u Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II završeni – piše on ukazujući da tužiteljka u rješenju o odbijanju krivične prijave citira dokument prema kojem su radovi okončani 27. marta 2022.&nbsp; Upravo taj datum upozorava na zloupotrebu – jer je u ugovoru precizirano „da se smatra da je Naručilac izvršio obavezu uvođenja Izvođača u posao ako mu je predao rješenje o imenovanju stručnog nadzora“. - Dakle dva i po mjeseca od ugovorenog datuma kad je izvođač trebao biti uveden u posao, odnosno skoro dva mjeseca nakon što su radovi, prema podacima iz građevinskog dnevnika, završeni, Crnogorski elektroprenosni sistem, 19.05.2022. godine, pokreće postupak nabavke usluga stručnog nadzora – upozorava zviždač, uz konstataciju da se postavlja pitanje ko je potpisao građevinski dnevnik za ove radove? Druga zloupotreba koju otkriva narudžbenica broj 203-JN/22-542/1 od 19. maja 2022. godine, jeste, kategoričan je zviždač, isplata donacije MZ Pobori. Donacija je, kako je i sam Asanović potvrdio u izjavi Specijalnom državnom tužilaštvu, isplaćena zbog oštećenja puta koja su navodno nastala gradnjom dalekovada 400 kV Lastva – Čevo - Pljevlja, međutim u narudžbenici su pokušali da navodna oštećenja prikažu kao posljedicu gradnje potpuno drugog dalekovoda. - U Narudžbenici iz maja mjeseca 2022. godine se navodi da je put navodno oštećen prilikom izgradnje dalekovoda 110 kV ulaz-izlaz u TS Lastva (odnosno dionica dalekovoda Lastva – Budva) dok je donacija data i sprovedena jednostavna nabavka za navodna oštećenja koja su nastala prilikom realizacije izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo. Ova dva dalekovoda su teritorijalno, fizički i naponski odvojena jedan od drugog, što dodatno dokazuje na učinjene zloupotrebe, odnosno ukazuje da su utrošena sredstva od 76.464 eura, za navodno asfaltiranje puta u MZ Gornji Pobori II prikazana i knjižena na potpuno drugom projektu od onoga za koji su data – precizirao je zviždač. <h2>Navodna greška</h2> Ukazao je i na izjašnjenje Asanovića, koji je Specijalnom policijskom odjeljenju dostavio pisanu izjavu u kojoj se pravdao da dodjelom donacije nije zloupotrijebio službeni položaj, „odnosno da je samo sprovodio Odluku Odbora direktora broj 31, donijetu na sjednici od 12.11.2021. godine“. - ...ovdje se očigledno namjerno pokušava relativizovati činjenica da je ta odluka Odbora direktora donijeta na osnovu Prijedloga dodjele donacija, sponzorstava i pomoći za 2021. godinu, broj 10292 od 03.11.2021. godine, u kojem je pod stavkom „Donacije kroz saradnju sa zajednicom“, u iznosu od 40.000,00 eura, predloženo 30.000,00 eura, za Mjesnu zajednicu Gornji Grbalj... Postupajuća specijalna tužiteljka je očigledno prihvatila obrazloženje koje je prijavljeni Ivan Asanović dao u pisanom pojašnjenju Specijalnom policijskom odeljenju broj 301/8-D/24-852/6 od 12.04.2024. godine, gdje je između ostalog kazao: „... da je prilikom pripreme predloga za dodjelu donacija učinjena očigledna greška jer je umjesto „Gornji Pobori II“ navedeno da se radi o MZ „Gornji Grbalj“, iz razloga jer su se pomenuti radovi na izgradnji dalekovoda obavljali na teritoriji obje mjesne zajednice, koje su geografski susjedne. Naveo je da za zahtjev podnijet od MZ „Gornji Grbalj“, nije bilo sredstava za realizaciju, a s obzirom da nije bio hitan, isti nije realizovan u 2021. godini već u 2022. godini, na osnovu čega je donijeta odluka o dodjeli sredstava MZ „Gornji Grbalj“, broj 1-1-D/22-3180/32 od 29.12.2022. godine, u iznosu od 14.000,00 eura, te potpisan ugovor sa tom MZ broj:301-D/22-337/1 od 30.12.2022. godine“ – citirao je dijelove Asanovićevog izjašnjenja. Zviždač je kategoričan da „sve da se i prihvate navodi koji vrijeđaju zdrav razum, da je 14.000,00 eura veći iznos od 30.000,00 eura, pa da zato nije bilo sredstava za realizaciju zahtjeva MZ Gornji Grbalj, koji je podnijet četiri mjeseca prije zahtjeva MZ Gornji Pobori II, jasno je da ovdje nije riječ o bilo kakvoj grešci, kako to pokušava prikazati izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović, već o svjesnoj namjeri“. Smatra da je „u prijedlogu o kojem je odlučivao Odbor direktora CGES-a navedena MZ Gornji Grbalj, koja se teritorijalno nalazi u Opštini Kotor, da bi se prikrila nesporna činjenica iz zvanične dokumentacije kompanije, da je u vrijeme davanja donacije bila završena sanacija puteva u opštini Budva, oštećenih prilikom izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo, u ime kojih je donacija uplaćena“. Ukazuje i na izjavu predsjednika Mjesne zajednice Gornji Pobori II Miodraga Ivanovića RTCG, iz koje proizilazi da je „za iznos od 76.464 eura asfaltirano 1,35 kilometra puta, od ukupno 3 kilometra“.&nbsp; - Dakle, bez prethodne pripreme (sanacije), koju je, ponovo prema priznanju imenovanog, izvršila Opština Budva, a mještani iz ličnih sredstava postavili propuste, šahte i betonirali 500 metara puta, sredstvima CGES-a je asfaltirano manje od 50% dužine puta u MZ Gornji Pobori II. Nakon svega, ne mogu a da se ne zapitam da li zaista neko može povjerovati u priču da su sredstva u iznosu od 76.464 eura iskorišćena za namjene za koje je naznačeno? Ne da nijesu, nego Crnogorski elektoprenosni sistem nije imao osnova za realizaciju posla za koji su sredstva navodno data – napisao je u pritužbi. On nema sumnju da se radi „o zloupotrebi službenog položaja i to od strane više lica, koja su pokušala da sanaciju lokalnog puta u MZ Gornji Pobori II opravdaju oštećenjima puta navodno nastalim prilikom izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva-Čevo, sa ciljem pribavljanja sebi ili drugima koristi i to direktnim nanošenjem štete Crnogorskom elektoprenosnom sistemu AD“.

Asanović pod istragom zbog moguće pronevjere više od 76.000 eura

Nije smjelo da se desi da član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije bude pravni zastupnik strane koja traži ukidanje zaštite zviždaču, to je nešto što ja nikako ne mogu da razumijem i prihvatim – poručio je u razgovoru za Portal ETV, nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos. S Kosom smo, osim o skandaloznom slučaju progona zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je Upravni sud nedavno ukinuo zaštitu postupajući po tužbi advokata ove elektroenergetske kompanije Mladena Tomovića, a koji je od ljetos član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, institucije koja je službeniku CGES-a dodijelila zaštitu, razgovarali i o izazovima s kojima se suočava Crna Gora na polju borbe protiv korupcije.&nbsp; <h2>Pogrešna odluka Upravnog suda</h2> - Očekujem da će i gdin. Tomović razumjeti što je učinio i da će, konačno, preduzeti za mene logičan korak – da istupi iz Savjeta. Imao je i drugu mogućnost, mogao je taj slučaj da prepušti nekom drugom advokatu, ali nije, i sada ima samo jedno rješenje. Jer, kakva se poruka šalje ljudima u Crnoj Gori, ako vam član Savjeta ASK-a goni zviždača, traži ukidanje statusa zaštite i što mu, na kraju, i uspijeva – upozorava Kos. Ocjenjuje da je odluka Upravnog suda, kojom je zviždaču iz CGES-a ukinuta zaštita, „profesionalno sasvim pogrešna“. - Tom odlukom se krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača i nadam se da će Vrhivni sud uvažiti njegovu žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora. Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatuje Kos. Poručuje da je sada prekasno da se Tomović povuče iz tog predmeta i da takva njegova, eventualna, odluka ne bi imala bilo kakve važnosti. - On treba da ode iz Savjeta. Gdin. Tomović je odličan stručnjak za borbu protiv korupcije i njegov doprinos Agenciji je ogroman, ali baš zbog toga ili samo zbog toga, on je morao da zna da to nije u redu i ja ga više ne vidim u Savjetu Agencije – precizan je Kos. Kakva bi to bila poruka potencijalnim zviždačima u Crnoj Gori, naglašava naš sagovornik, da on ostane u Savjetu. - Potencijalni zviždači znaju da bilo ko može unajmiti čovjeka iz Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad Agencije, da ih goni?! Situaciju ne mijenja ni činejnica da se Agencija, po novom Zakonu, više neće baviti zaštitom zviždača. Svejedno, jer poruka je građankama i građanima da ne smiju da vjeruju ASK-u. Uz čunjenicu da je ova institucija doživjela ogroman šok prošle godine kada je uhapšena direktorica (Jelena Perović p.a) oni više ne smiju sebi da priušte da dodatno izgube povjerenje. Agencija mora da popravi percepciju „u očima“ građanki i građana, a to sa gdin. Tomovićem u njenom Savjetu neće ići – decidiran je Kos. S druge strane, vršilac dužnosti direktora ASK-a Dušan Drakić, ima puno povjerenje Kosa, bez obzira, kako je rekao, na neke greške u odlukama, pa i na njegovu raniju najavu našem Portalu da će Agencija preispitati odluku u slučaju zviždača iz CGES-a. - To što je Drakić tada rekao u biti ne utiče na slučaj, jer po novom zakonu Agencija se ionako više ne bavi zaštitom zviždača. Međutim, ako je tako zaista rekao, bila je greška saopštiti da će se preispitivati zaštita zviždača – kaže Kos. Ništa sporno ne vidi u činjenici da je Tomović advokat Drakića, ali i najvećeg dijela zapošljenih koji su ranije pokrenuli sporove protiv Agencije, dok je na njenom čelu bila Perović. - Mislim da se on izuzezo iz svih tih slučajeva, ali i da nije tu ne vidim problem. On zastupa svoje bivše kolege, jer i sam je nekada radio tamo. Tu nema sukoba interesa. Njihovi interesi su usklađeni. Međutim, ono što ne mogu ni da zamislim je situacija da se ponovo nađe u predmetu, da kao član Savjeta Agencije radi u nekom drugom predmetu protiv nje, kao što je to bilo u slučaju zviždača iz CGES-a. Ako nije shvatio da u ovom slučaju on radi protiv svoje agencije, bitno je da se shvati što je uradio zviždaču koji se okuražio i podnio prijavu na sumnju u korupciju. To je nešto što član savjeta bilo koje antikorupcijske agencije sebi ne može da dozvoli – kategoričan je Kos. <h2>Razumijevanje za Drakića</h2> Poručuje da Drakić i aktuelno rukovodstvo Agencije imaju priliku da pokažu da se Crna Gora može izboriti sa ključnim izazovima borbe protiv korupcije. To što je Drakić u jeku predizborne kampanje u Podgorici prošle godine izdao odobrenje tadašnjoj gradonačlenici Oliveri Injac za besplatan gradski prijevoz tokom septembra, pa nakon burne reakcije javnosti promijenio odluku, optuživši službenika ASK-a za propuste, iako je on potpisao odluku, naš sagovornik ocjenjuje kao grešku, ali ima i razumijevanja za njega. - Funkciju je preuzeo svega nekoliko dana ranije i suočio se sa nagomilanim problemima, tako da je sasvim prirodno što je prvom odlukom pogriješio – smatra Kos. Činjenica da je Drakić godinama službenik Agencije, prema mišljenju našeg sagovornika, nije od značaja, jer, kako kaže, zna „da je mjesecima bio suspendovan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK"> <figcaption>ASK(Photo: ASK)</figcaption> </figure>  - Vidim i danas na kakvim je mukama Agencija. Potrajaće barem godinu, možda čak i dvije, prije nego se ova institucija vrati na normalan kolosijek svoga rada i zbog svega toga je prirodno da Drakić u nekim odlukama i pogriješi. Ako se bude pokazalo da mu je ovo jedina greška, onda možemo svi biti zadovoljni – poručuje naš sagovornik. Od novog direktora ASK-a očekuje bezuslovnu i neselektivnu primjenu zakona, uz konstataciju da to mora biti osnovni princip rada svake agencije. - Najviše mi je smetalo to što Zakon za sprječavanje korupcije koji je Crna Gora dobila 2014. u praksi nije primjenjivan. Nije bilo rezultata. To je neprihvatljivo. U mandatu prvog direktora ništa nije urađeno, a u mandatu direktorice pokazala se selektivna upotreba propisa, donešena su neka stvarno čudna rješenja koja ne razumijem... Na primjenu zakona ne smije da ima uticaja to o kome se radi u predmetima. Ne smije poenta da bude statistički podaci, umjesto kvantiteta neophodan je kvalitet. I očekujem da će Agencija krenuti u tom smjeru i da će Crna Gora, konačno, dobiti jasan odgovor da li i u kojoj mjeri postoji korupcija, ali i jasan stav Agencije na tu situaciju. To će biti mukotrpan posao, pogotovo zbog toga što se u Agenciji i dalje nalaze elementi koji direktno pokušavaju da opstruiraju rad v.d. direktora i njegovog tima – ističe Kos. Objašnjava da se radi o službenicima koji neosnovano pokreću postupke. - Agencija sada skoro pa da kreće s nule, a nova uprava mora da troši dosta vremena i energije na te unutrašnje procese. Neosnovano se ljudi optužuju za neke stvari... Ipak, očekujem da će se izboriti sa tim problemima i da će Crna Gora, konačno, dobiti Agenciju za sprječavanje korupcije u punom kapacitetu – ističe Kos. Aktuelni menadžment ASK-a, s, kako kaže, izuzetkom Tomovića, iako se suočavaju sa ozbiljnim izazovima „trude se da dobro rade“. - Imaju znanje, volju, želju. Biće grešaka, pogotovo zbog toga, jer se toliko toga nakupilo u ovom bezvlašću kad je otišla bivša direktorica, ali stvari idu u dobrom pravcu. Očekujem i da će Agencija, konačno, okončati neke slučajeve, na primjer - ti satovi bivšeg predsjednika, to sam upamtio. Očito sa satovima mogi predsjednici država imaju probleme... Znam da rade na tim slučajevima i vjerujem da kada predstave rezultate da će i povjerenje javnosti, koje je izgubljeno hapšenjem direktorice prošle godine, početi da se vraća, a neće biti lako – naglašava naš sagovornik. Konstatuje da Agencija, ipak, ne može sve sama i da će morati da je prate i podrže i ostale institucije u čijem je fokusu borba protiv korupcije – od policije i tužilaštava do sudova. Borba protiv korupcije, decidiran je, mora da bude prioritet svih. - Kada zbog korupcije bude uhapšen šef antikorupcijske službe to je uvijek najveći udarac koji takva institucija može da doživi. Gubi se povjerenje, jer ljudi percipiraju da kada su oni koji bi trebalo da se bore protiv korupcije i pridržavaju se najviših principa etike, pali na ispitu, što da očekuju od drugih čelnika institucija – objašnjava Kos.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250213060256_1e766f8a662ea84e998ba48597cf8b18302177e923dc6991de5892b896628234.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250213060256_1e766f8a662ea84e998ba48597cf8b18302177e923dc6991de5892b896628234" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Drago Kos"> <figcaption>PRED ASK VELIKI IZAZOVI: Drago Kos(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>Slučaj Mandićevog sina konflikt interesa&nbsp;</h2> Novi Zakon o sprječavanju korupcije našem sagovorniku veoma je sporan i kategoričan je da mora da pretrpi značajne izmjene. - Taj proces je u toku. Svakako, jedna od najspornijih izmjena zakona iz 2024. bila je izmještanje zaštite zviždača iz ASK-a. Problematinčno je da funkcioneri mogu da primaju darove i u obliku novca i dragocjenih metala, što je prije bilo strogo zabranjeno, zatim uvođenje zastare predmeta je veoma loša izmjena... Ne mogu da kažem da je neko planski pokvario prethodni zakon, ali je onaj iz 2014. bio bolji, napredniji od ovog izmijenjenog 2024 – ocjenjuje Kos. Svi izazovi pred kojima je bila Agencija 2014, prema njegovim riječima, stoje i danas. - Ključni izazov je da se javni funkcioneri osvijeste da su oni u službi građana, javnog interesa, a ne svog vlastitog, privatnog interesa. Moraju da nauče da zakoni postoje za to da se primjenjuju objektivno, nezavisno od toga na koga se odnose, da za počinjene greške moraju bezuslovno snositi odgovornost – prekršajnu ili krivičnu i da u tim postupcima neće biti razlike u zavisnosti od toga ko je konkretan funkcioner koji je počinio krivično djelo, već da će zakon za sve da bude isti. Bilo je spektakularnih hapšenja, ali čekamo da vidimo što će od toga na koncu biti. Navikli smo - što veći spektakl na početku, to su manji rezultati na kraju – konstatuje Kos. Korupciju, kako ističe, niko nikada i nigdje nije iskorijenio. - Crna Gora je još daleko od Hrvatske i Srbije kada govorimo o sistemskoj korupciji, one prednjače u regionu. I zato institucije moraju djelovati neselektivno – poručuje on. Iako je jasno da je u malim sistemima, državama, kako kaže naš sagovornik, konflikt interesa česta pojava mora se stalno ukazivati da oni koji su u javnoj službi moraju da služe javnom interesu, a ne ličnim, porodičnim, partijskim. - Tada će stvari početi da se pomjeraju na bolje – dodaje Kos. U tom kontekstu ukazuje i da je ASK morala da reaguje kada je u novembru prošle godine predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović, partijski kolega predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, saopštio da je Mandićev sin dobio posao u ovom preduzeću i da je imenovan za šefa filijale u Srbiji, Beogradu. Đukanović je tada rekao da nema riječi o nepotizmu, te da je „Ilija Mandić vrlo talentovan za te poslove“ i pitao „ima li pravo sin Andrije Mandića da se zaposli“. - Agencija je morala da reaguje u smislu da zauzme stav. U ovoj situaciji je problem što Agencija u slučaju konflikta interesa po zakonu daje samo mišljenje, ali ne odlučuje, i to je problem. To mora da se mijenja ako država misli da ima efekte borbe protiv korupcije. Ljudi koji su na položajima, ako već rade krive stvari i onda se time čak i hvale, mogu da se zaustave samo ako vide da je Agencija krenula ozbiljno da radi svoj posao, da neće biti izuzetaka, te da će i policija i tužilaštvo raditi svoj posao – zaključio je Drago Kos.

Tomović mora istupiti iz Savjeta

Prvi put od uvođenja instituta zviždača u Crnoj Gori jednom „uzbunjivaču“ je ukinuta zaštita i to presudom Upravnog suda 10. januara ove godine, a po tužbi advokata Mladena Tomovića, zastupnika Crnogorskog elektroprenosnog sistema i od avgusta prošle godine člana i potpredsjednika Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, institucije koja je službeniku crnogorske elektroenergetske kompanije koji je 2021. prijavio sumnju u korupciju, 2023. dodijelila status zaštite zviždača koji ga je čuvao od progona u firmi u kojoj radi. Portal ETV u kontinuitetu prati slučaj zviždača iz CGES-a kojeg godinama proganja advokat Tomović u ime i za račun ove kompanije i koji je u martu prošle godine pred Upravnim sudom pokrenuo spor kojim je tražio ukidanje zaštite zviždaču. <h2>Prljava igra</h2> U presudi Upravnog suda piše da je vijeće sudija u kojem su bili Ljiljana Šoškić, predsjednica vijeća, te Tamara Bulajić i Krsto Pejović kao članovi, donio presudu kojom je usvojena tužba Tomovića i poništeno mišljenje Agencije za sprječavanje korupcije broj 03-02-183-22-6 od 19. maja 2023. godine. U više navrata Portal ETV je upozoravao na mogućnost ukidanja zaštite zviždaču iz CGES-a, a nakon što je u Savjet Agencije za sprječavanje korupcije izabran njegov progonitelj, advokat Tomović. Agencija je prvo mjesecima odugovlačila da dostavi izjašnjenje Upravnom sudu i to je učinjeno tek nakon što je naš portal ukazao na tu činjenicu, a onda je advokat Tomović pribjegao odgađanju ročišta. Na kraju, Upravni sud je presudio u korist CGES-a. - Mladen Tomović je, prljavom igrom i zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, uspio da poništi Mišljenje Agencije za sprječavanje korupcije kojim mi je bila određena zaštita. Ubijeđen sam da je ovo jedinstven primjer u svijetu da član nadzornog organa institucije koja štiti zviždače, a kakva bi trebalo da bude Agencija za sprječavanje korupcije, poništi zaštitu čovjeku koji je prijavio korupciju i čiju prijavu je ta ista Agencija proslijedila nadležnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje - kazao je juče za Portal ETV zviždač iz CGES-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250128090112_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  Objašnjava da je sud mišljenje poništio zbog formalnih nedostataka. - Prvenstveno, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između štete koja mi je učinjena (vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere) sa podnešenom prijavom korupcije?! Ovakav stav suda može da znači samo jedno, da sudu nijesu dostavljeni svi spisi predmeta, a prije svega, očigledno je da sudu nije dostavljen akt Agencije za sprječavanje korupcije, broj 03-02-140-21-8 od 24.05.2022. godine, kojim je ova institucija, shodno članu 57 stav 1 Zakona o sprječavanju korupcije („Sl. list Crne Gore“ br. 53/14 i 42/17) kompletne spise predmeta formiranog po mojoj prijavi korupcije, sa prikupljenom dokumentacijom, proslijedila Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje – uvjeren je zviždač. Prema njegovim riječima, ovaj dokument Agencije, koji je, ističe on, bez sumnje morao biti dio spisa predmeta i koji je morao biti dostavljen sudu, ne dokazuje samo kauzalnu vezu između štete koja mu je načinjena i podnešene prijave korupcije, već potvrđuje osnovanost mišljenja ASK-a.&nbsp; - Da bi obezbijedili ukidane mišljenja Agencije kojim mi je bila određena zaštita, član Savjeta Agencije i zamjenik predsjednika tog tijela Mladen Tomović i v.d. direktora Agencije Dušan Drakić morali su da krivotvore dokaze dostavljene sudu, na način što su iz spisa predmeta očigledno uklonili one koji im ne odgovaraju za ostvarivanje njihovog cilja – kategoričan je sagovornik Portala ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250128090112_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Smatra da ovakvim postupanjem Mladen Tomović, između ostalog, želi da prikrije činjenicu da je prvostepeno izgubio spor pred Osnovnim sudom u Podgorici, kojim je kao nezakonita poništena odluka kojom je ovom službeniku CGES-a izrečena disciplinska mjera.&nbsp; - Ta presuda još nije pravosnažna, jer je Tomović izjavio žalbu, a Viši sud u Podgorici je ne rješava iako je prošlo godinu i mjesec dana o njenog podnošenja – ističe zviždač. On najavljuje da će protiv ove presude tražiti vanredni pravni lijek pred Vrhovnim sudom Crne Gore. <h2>&nbsp;Obrazloženje presude</h2> Mišljenjem Agencije za sprječavanje korupcije, broj 03-2-183-22-6 od 19. maja 2023. godine, a na osnovu dostavljenih informacija, stepena ugrožavanja i posljedica koje mogu nastupiti zbog ugrožavanja javnog interesa u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, te zbog činjenice da je po zviždača nastala šteta zbog podnošenja prijave, kao i da postoji mogućnost nastanka dalje štete utvrđeno je da podnosilac ispunjava zakonske uslove za zaštitu zviždača.&nbsp; Tomović je, međutim, pred Upravnim sudom osporio zakonitost mišljenja iz svih zakonom propisanih razloga.&nbsp; On je u prijavi osporio, a sud prihvatio, da progon koji je uslijedio protiv zviždača u CGES-u, a nakon što je prijavio korupciju nema nikakve veze sa njegovom prijavom korupcije?! Zviždač je disciplinski gonjen, zbog čega mu je Agencija i dodijelila zaštitu kako bi ga sačuvala od daljeg progona. On je pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv CGES-a podno tužbu zbog disciplinskog postupka i prvostepeno dobio slučaj. Advokat CGES-a i potpredsjednik Savjeta ASK-a, institucije zadužene za zaštitu zviždača, međutim, u tužbi je istakao kako po rezonovanju ASK-a proizilazi da „zviždači od momenta kada podnesu prijavu mogu počiniti beskonačno mnogo povreda radnih obaveza, a poslodavac treba da preduzme pasivnu ulogu“, na taj način pravdajući disciplinski postupak pokrenut u kompaniji protiv zviždača. Ustvrdio je, a sud prihvatio, da ASK nije utvrđivao „postojanje uzročno-posljedične veze između podnesene prijave i disciplinskog postupka“ koji je inicirao CGES protiv zviždača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK"> <figcaption>Ilustracija(Photo: ASK)</figcaption> </figure>  - ...iz spisa se ne može utvrditi na koji način su radnje koje je XX preduzeo 2021. godine (kada je prijavio korupciju Agenciji) i radnje koje su mu stavljene na teret Odlukom o pokretanju disciplinskog postupka (u pitanju je radnja iz avgusta 2022) u bilo kakvoj uzročno-posljedičnoj vezi – suština je odluke Upravnog suda kojom je prvi put, prema javno dostupnim podacima, u Crnoj Gori ukinuta zaštita zviždaču.&nbsp; Tročlano vijeće sudija odredbu člana 59 stav 1 tačka 4 Zakona o sprječavanju korupcije tumači da se ona „odnosi na situacije kada se utvrdi da je disciplinski postupak pokrenut, a disciplinska mjera izrečena upravo zbog radnje prijavljivanja korupcije, a ne zbog bilo koje radnje koja naknadno uslijedi“?! Istina, kako piše u presudi, indikativno je i sudijama da zviždač „u ranijem periodu nije bio disciplinski gonjen i kažnjavan i da je predstavljao uzornog radnika, ali to ne može voditi zaključku da je u konkretnom vođenje disciplinskog postupka uslijedilo kao odmazda za prijavljivanje korupcije“?! - Posebno ne u situaciji kada je tužilac pokrenuo disciplinski postupak, konkretizovao povredu radne dužnosti i na kraju za to izrekao disciplinsku mjeru – precizira troje sudija Upravnog suda koji su ukinuli zaštitu zviždaču. <h2>Zviždač „na ledini“</h2> Agencija, prema presudi, sada treba da donese novo mišljenje.&nbsp; S obzirom na to da progonitelj zviždača sjedi u Savjetu ASK-a teško je očekivati da će službeniku CGES-a ponovo biti dodijeljena zaštita. Pogotovo pri činjenici da je i Upravni sud ocijenio, što je zaista začuđujuće, da se status zaštite zviždača može dobiti jedino u slučaju kada poslodavac otvoreno i direktno proganja zapošljenog zbog prijave korupcije?! Prilično je nelogično da će bilo koji poslodavac pokrenuti disciplinski postupak protiv službenika koji je prijavio korupciju, a u svjetlu činjenice da zviždači imaju zaštitu. Upravni sud, ovakvom presudom, pridružio se institucionalnom nizu onih koji nijesu vidjeli ništa sporno u činjenici da je u Savjet ASK-a izabran čovjek koji goni zviždača i traži ukidanje zaštite.&nbsp; Poslije ove odluke, teško da će neki službenik pokušati da prijavi ne sumnju u korupciju, nego i očiglednu korupciju, jer institucionalnu zaštitu neće dobiti ili će mu ona naknadno biti osporena. - Da se može utvrditi veza materijalnim dokazima između prijave korupcije i progona onoga ko je prijavio sumnju u korupciju onda bi bilo utvrđeno i krivično djelo. Baš zbog ovakvih situacija zviždač uživa zaštitu, jer nijesu potrebni materijalni dokazi, već samo sumnja da postoji korupcija – objašnjava nezvaničan sagovornik Portala ETV Zviždač iz CGES-a sada je „na ledini“ – kompanija već ujutro može da mu uruči otkaz, ukine ili promijeni radno mjesto, pokrene nove disciplinske postupke i kazni ga, onemogući mu napredovanje, mada ni sa statusom zaštite nije imao šansu da od aktuelnog menadžmenta dobije priliku da napreduje... Portal ETV nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a, čije je iskustvo, nažalost, potpuno obeshrabrujuće za one koji su imali ideju da prijave sumnju u korupciju u firmama ili javnim ustanovama u kojima rade.

Zviždač: Tomović i Drakić prikrili dokaze od suda da bi mi ukinuli zaštitu

Zbog izuzetno nepovoljnih vremenskih uslova, uzrokovanih olujnim vjetrom, došlo je do ispada 110 kV dalekovoda ” Možura-Ulcinj”, što je uslovilo i prekid u isporuci električne energije potrošačima u našoj najjužnijoj opstini, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema na Facebook-u.
Kako su kazali, CGES-ove ekipe su na terenu i sprovode aktivnosti kako bi se u što kraćem roku 110 kV dalekovod “Mozura- Ulcinj” pustio u pogon, nakon čega bi se uspostavilo redovno snabdijevanje električnom energijom potrošača Ulcinja.
- Molimo građane za strpljenje i razumijevanje - poručuju iz te kompanije.

Olujni vjetar pravi probleme: Ulcinj bez struje zbog ispada dalekovoda

Sve prijave u posljednje tri godine, kao i obraćanja domaćim i međunarodnim institucijama, podnio sam imenom i prezimenom i nijesam se krio iza bilo kakvih pseudonima, anonimnih adresa i slično. Odbacujem bilo kakvu povezanost sa ovom prijavom, iako je Mladen Tomović odavno zreo za podnošenje krivčne, a ne samo prijave korupcije – kazao je Portalu ETV zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema kojem Tomović, kao advokat ove kompanije, pokušava da ukine zaštitu Agencije koju je dobio nakon što je utvrđeno da trpi progon u firmi. On je naglasio da sa indignacijom odbija da se njegov slučaj koristi u obračunima unutar ASK-a. - Anonimnom prijavom protiv Tomovića i službenice ASK-a, čini mi se, neko pokušava da iskoristi moj predmet za obračun sa njima – smatra zviždač iz CGES-a. <h2>Prijava dostavljena medijima</h2> Na adrese više medija, pa i na adresu Portala ETV, juče je stigao dopis, odnosno anonimna prijava ASK-u „zviždača protiv potpredsjednika Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, advokata gospodina Mladena Tomovića i zaposlene u Agenciji gospođe Snežane Đuretić, zbog ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, u skladu sa članom 4 stav 3 tačka 2, odnosno članom 48 i 57 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije“. - Ugrožavanje javnog interesa od strane potpredsjednika Savjeta Agencije, gospodina Tomovića se ogleda u tome što je isti, kao advokat preduzeća Crnogorski elektroprenosni sistem, pokrenuo upravni spor protiv Mišljenja Agencije kojim se dodijeljuje zaštita zviždača zaposlenom u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, iako je kao advokat i bivši zaposleni Agencije, jako dobro znao da Mišljenje Agencije kojim se dodjeljuje zaštita zviždaču nije upravni akt, jer ne proizvodi bilo kakvo pravno dejstvo, pa se protiv istog i ne može pokrenuti upravni spor, već postupak pokreće u cilju vršenja pritiska na zviždača i njegove dalje odmazde, iako je u ranijem postupku pred Agencijom utvrđeno da zbog podnošenja prijave, zaposleni trpi štetu – piše u prijavi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216211232_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216211232_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"><figcaption>PROGANJA ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption></figure>  Anonimni podnosilac ističe kako je „na taj način, potpredsjednik Savjeta Agencije, gospodin Tomović ugrozio javni interes koji upućuje na postojanje korupcije, a koje prema Zakonu o sprječavanju korupcije predstavlja povredu propisa i etičkih pravila, odnosno narušavanje integriteta ili mogućnost nastanka takve povrede, kao i radnju koja ima za cilj da se za takvu povredu ne sazna, nastavljajući sa daljom odmazdom prema zviždaču za potrebe svog klijenta, a zbog svog prethodnog iskustva znajući da je tužba neosnovana“. - Zaštita zviždača, kao jedne od najranjivih kategorija u društvu, imperativ je ne samo Agencije za sprečavanje korupcije, već i kompletnog društva, a pogotovo Savjeta Agencije čiji je gospodin Tomović ni manje ni više nego potpredsjednik – ističe se u prijavi. Citira se i Kodeks profesionalne etike advokata kojim je propisano „da je advokat pri obavljanju advokatske profesije, ali i drugim javnim aktivnostima, dužan da čuva ugled advokature i vlastiti ugled i da nastoji doprinositi opštoj pravničkoj kulturi“. - A to, između ostalog, znači i da čuva integitet institucije od koje je angažovan, a ne da kleveće čestite i poštene građane, i da sudjeluje u vršenju odmazde i pritiska nad zviždačem, svjesno obmanjujući javnost da nije u sukobu interesa – piše u prijavi. Anonimni podnositelj/ka objašnjava da prijavu protiv službenice ASK-a Snežane Đuretić podnosi zato što je „po nalogu potpredsjednika Savjeta Agencije, i advokata gospodina Tomovića pristupila ročištu pred Upravnim sudom i zatražila odgađanje ročišta, kako bi dodatno prolongirala odmazdu koja se vrši nad zviždačem, iako je jako dobro znala za višegodišnji stav Agencije, da se Mišljenje Agencije ne može smatrati upravnim aktom, što je i trebala da navede na ročištu“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227211252_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241227211252_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"><figcaption>Tomović uporno odgađa ročišta(Photo: UGC)</figcaption></figure>  - U postupanju po ovoj prijavi tražim izuzeće vršioca dužnosti direktora Agencije, gospodina Dušana Drakića, budući da mu je potpredsjednik Savjeta Agencije gospodin Mladen Tomović i advokat u postupcima koji su u toku. Takođe, u postupanju po ovoj prijavi tražim izuzeće načelnice Odsjeka za prijave zviždača, gospođe Kristine Braletić, kojoj je potpredsjednik Savjeta Agencije gospodin Mladen Tomović takođe advokat u aktuelnim sporovima – piše u prijavi. Portal ETV u kontinuitetu izvještava o pritiscima kojima je zviždač iz CGES-a izložen od advokata Tomovića koji zastupa CGES, a koji je od ljetos i potpredsjednik Savjeta ASK-a. <h2>Svi „žmure“ na konflikt interesa</h2> Iako je, ako ništa drugo, nemoralno da čovjek koji je potpredsjednik Savjeta ASK-a, institucije koja štiti zviždače, službenike koji prijave korupciju u kompanijama u kojima rade, kao advokat goni upravo jednog zviždača i čak traži pred Upravnim sudom da mu se taj status ukine, Tomović, ali ni direktor ASK-a tu situaciju, naravno ne sagledavaju na taj način. Tomović je čak, u ranojoj izjavi za Portal ETV bio kategoričan kako nije u bilo kakvom konfliktu interesa, a u njegovu zaštitu stao je i direkor ASK-a Dušan Drakić, koji je čak najavio i reviziju predmeta zviždača iz CGES-a?! Službenik CGES-a, kako smo pisali, odbio je u ljeto 2021. godine da, prema njegovim riječima, učestvuje u namještanju tendera. Nije ni slutio da ga poslije toga čeka dugogodišnji progon u kompaniji, disciplinski i sudski procesi. Ono čemu se najmanje nadao da će se u Savjetu ASK-a naći njegov progonitelj - advokat koji zastupa CGES. On je Komisiji za izbor članova Savjeta ASK-a ljetos uzalud dostavio kompletnu dokumentaciju – Tomović je izabran u ovo tijelo. Iako Savjet nema nadležnost da se miješa u postupanje ASK-a u pojedinačnim predmetima, iluzorno je očekivati da čovjek koji je i sam nekada bio službenik Agencije, kojem je supruga i dalje zapošljena u toj ustanovi i koji je advokat većine službenika i to u predmetima protiv ASK-a, pa i aktuelnog direktora Drakića, neće praviti uticaj u slučaju za koji je lično zainteresovan. Slučajno ili ne, ASK je tek nakon pisanja našeg portala Upravnom sudu u oktobru dostavio izjašnjenje na Tomovićevu tužbu protiv ove ustanove kojom traži da se zviždaču iz CGES-a ukine taj status. Upravni sud izjašnjenje je tražio još u maju, a dobili su ga u oktobru, iako je odgovor na tužbu bio pripremljen u zakonskom roku i novo rukovodstvo je samo trebalo da ga dostavi sudu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227211252_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241227211252_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"><figcaption>Uprava CGES-a godinama se obračunava sa službenikom koji je prijavio korupciju(Photo: CGES)</figcaption></figure>  <h2>ASK formalno ostao uz zviždača</h2> U odgovoru ASK-a piše da „nijesu tačni navodi tužioca i da je tužba u cjelosti neosnovana“. - U Zaključku predmetnog mišljenja Agencija je utvrdila da je usljed podnošenja prijave nastala šteta po zviždača XX, u smislu člana 59 Zakona o sprječavanju korupcije i obavezala poslodavca na obavezno poštovanje odredaba Zakona o sprječavanju korupcije koje se odnose na zaštitu zviždača, a naročito na slučajeve prestanka radnog odnosa; ukidanja ili promjene radnog mjesta; promjene opisa poslova i uslova radnog mjesta na kojem je zviždač radio; pokretanje disciplinskog postupka i izricanje disciplinskih mjera; sprječavanje napredovanja i stručnog usavršavanja, te uskraćivanja sredstava rada koja je zviždač koristio – piše u dokumentu ASK-a kojim se predlaže da Upravni sud „u cjelosti odbije tužbu kao neosnovanu“. Nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos ocijenio je ranije za Portal ETV da se u slučaju izbora advokata Tomovića u Savjet ASK-a ne može govoriti o konfliktu interesa, „jer ni na mjestu potpredsjednika on nema ovlašćenja po kojima bi došao u situaciju, da konkretno odlučuje u bilo kojem postupku vezanom za zviždača“, ali je i ocijenio da „iz principijelnih razloga stvarno je neprijatna situacija da se gdin. Tomović, kao advokat koji goni zviždača, nalazi u Savjetu ASK-a, ustanove koja bi trebalo da štiti zviždače“. Službeniku CGES-a, status zviždača ASK je dodijelila mišljenjem od 19. maja 2023. godine, a pošto je u kompaniji protiv njega pokrenut montirani disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ASK-a, bio u direktnoj vezi sa njegovom prijavom korupcije. Portal ETV će nastaviti da izvještava o slučaju zviždača iz CGES-a.

Zviždač iz CGES-a poručuje da odbija da njegov slučaj bude oruđe za obračune u ASK-u

U izraelskim napadima na Gazu od početka rata, od oktobra 2023. godine, ubijeno je najmanje 53.339 Palestinaca, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
U saopštenju se navodi da je 67 tijela dovezeno u bolnice u posljednja 24 sata, dok je 360 ljudi povrijeđeno.
Time je broj povrijeđenih u izraelskim napadima porastao na 121.034, prenosi Anadolija.
- Mnoge žrtve još su zarobljene pod ruševinama i na putevima, jer spasioci ne mogu doći do njih - dodaje se u saopštenju.
Izraelska vojska nastavila je napade na Pojas Gaze 18. marta i od tada je ubila 3.193 osobe i ranila 8.993, prekršivši sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika koji je stupio na snagu u januaru.
U novembru je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se suočava i s tužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde zbog rata protiv enklave.

Broj žrtava u Gazi premašio 53,3 hiljade

Vuk Dabović osvojio je zlatnu, a Danilo Marković bronzanu medalju na međunarodnom bokserskom turniru za omladince "Ljah Nimani" u Prištini.
Dabović je u finalnom meču kategorije do 70 kilograma savladao Riona Bajramija iz Sjeverne Makedonije prekidom u prvoj rundi.
Njegov klupski drug iz podgoričkog kluba Power boxing Danilo Marković zaustavljen u polufinalu kategorije do 65 kilograma u duelu sa Hrvatom Matejom Mortonom.
Uz zlatnu medalju, Dabović je dobio pehar za najborbeniji par turnira u glavnom gradu Kosova.
Sa Dabovićem i Markovićem u Prištini putovao je trener iz BK Power boxing Milorad Purić.
- Turnir u Prištini bio je izuzetno značajan, posebno za razvoj naših omladinaca. Bila je to idealna prilika da osjete atmosferu jakih međunarodnih mečeva, testiraju ono što treniramo i uče kako se nositi sa pritiskom. Ponosan sam na to kako su reagovali i kako su se predstavili bokserskoj javnosti u regionu a i šire - rekao je trener Purić.
Memorijalni turnir, koji je održan u znak sjećanja na legendarnog trenera reprezentacije Jugoslavije, okupio je u Palati omladine i sporta takmičare iz Albanije, Bugarske, Poljske, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Ukrajine, domaćina Kosova i Crne Gore.

Crnogorskim bokserima zlato i bronza u Prištini

Kik-boks reprezentacija Crne Gore nastup na Svjetskom kupu u Antaliji završila je sa osam medalja – četiri zlatne i po dvije srebrne i bronzane.
Senior Nemanja Čađenović, koji je zbog povrede propustio početak sezone, treći put zaredom osvojio je prestižno takmičenje u Turskoj.
Čađenović je u finalu discipline lou kik (do 71) ubjedljivo je slavio protiv domaćeg borca Enesa Kojunčua 3:0.
U polufinalu je savladao Elnura Mustafajeva iz Azerbejdžana i Furlana Ziju iz Turske.
Najsjajnijim odličjem okitio se i najbolji crnogorski junior Viktor Dukić, koji je u finalu (lou kik, preko 91) nokautom u prvoj rundi pobijedio Alija Kaju iz Turske.
Do zlata su stigli i juniori Isah Tarhaniš i Slađana Božović.
Tarhaniš (lou kik, do 57) pobijedio je Azerbejdžanca Umida Najaflija i bez borbe Murada Mamadova, dok je u finalu bio bolji od Merta Bozkurta iz Turske.
Božović (lou kik, do 56) je bez borbe prošla u finale, gdje je savladala domaću takmičarku Fatmu Erol.
Srebro su zavrijedili juniori Gzim Prelvukaj i Sultan Imeri.
Prelvukaj (lou kik, do 67) je u prvom meču za reprezentaciju pobijedio Erina Eskina iz Turske, da bi u okršaju za zlato izgubio od Elvina Fatalilija iz Azerbejdžana.
Imeriju se rival u polufinalu nije pojavio u ringu, dok je u finalu (lou kik, do 54) izgubio od Francuza Adama Dailija.
Bronzane medalje pripale su juniorima Jovanu Lipovini i Isahu Agoviću.
Lipovina (lou kik, do 63,5) je u prvom kolu savladao Buraka Dama iz Turske, dok je u polufinalu zaustavljen od drugog domaćeg borca Husejina Karagača.
Agović je bio slobodan na startu, ali je u polufinalu poražen od Emira Ačara iz Turske.
Selektor Goran Radonjić kazao je da je u Antaliji ostvaren zapažen rezultat, navodeći da je turnir bio dobra provjera crnogorske takmičare.
On je kazao da se poslije kraće pauze vratio Nemanja Čađenović koji je iz meča u meč bio bolji i pokazao dobru formu.
- U finalu je bio dominantan. Juniorski dio ekipe uglavnom je opravdao očekivanja. Ostaje žal što nijesmo imali više mečeva. Bilo je nekoliko otkazivanja protivnika, ali šta je tu je. Dukić je za kratko vrijeme koje je proveo u ringu prikazao takođe dobru formu. Zadovoljan sam borbenošću i željom koju su prikazali Božović i Tarhaniš - kazao je Radonjić.
On je istakao da je bilo i takmičara koji su podbacili, dok su neki imali priliku da debituju za reprezentaciju.
- Bile su to dobre provjere za ono što nas čeka u nastavku godine – za manje od mjesec učestvovaćemo na Svjetskom kupu u Budimpešti - rekao je Radonjić.
Svjetski kup u Antaliji okupio je više od 2.600 takmičara iz 41 države.

Crnogorskim kik-bokserima osam medalja

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je papu Lava XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru.
Spajić je predvodio crnogorsku delegaciju na ceremoniji inauguracije pape Lava XIV, koja je održana na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.
Premijer je na društvenim mrežama objavio da je čestitao papi "u ime katolika i svih građana Crne Gore, uz želju da njegova služba donese mir i nadu cijelom svijetu".
Spajić je kazao da je pozvao Lava XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru.
- Kao nastavak istorijskih veza koje je afirmisao papa Lav XIII još 1886. godine potpisivanjem konkordata sa knjazom Nikolom ispred Knjaževine Crne Gore, prvog takvog između Svete Stolice i jedne većinski pravoslavne države - naveo je Spajić.

Spajić: Pozvao sam papu Lava XIV da posjeti Crnu Goru

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: cges