Državna kompanija Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) dodijelila je, kako saznaje Portal ETV, posao organizacije Dana firme kompaniji Sealand Tours Montenegro d.o.o, registrovanoj prije manje od tri mjeseca (27. marta), sa osnivačkim kapitalom od svega jedan euro, bez ijednog vidljivog prethodnog ugovora, bez prezentovanih referenci i bez odgovora zašto je baš ona izabrana.
Ova informacija, do koje je došao Portal ETV, otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i regularnosti javnog poziva, koji je trajao samo tri dana.
Prema podacima iz CRPS-a, osnivač firme koju je izabrao CGES je Jie Zhang, dok se kao izvršni direktor vodi Miloš Janković. Firma je ponuđeni posao organizacije događaja procijenila na 20.800 eura bez PDV-a, čime je ostala ispod maksimalno dozvoljene cijene od 24.900 eura.
Na istoj nabavci, drugoplasirana firma bila je Congress Travel d.o.o., specijalizovana agencija osnovana još 2007. godine, sa iskustvom u organizaciji poslovnih događaja, čija je ponuda iznosila 24.200 eura.
Uprkos tome, CGES je posao povjerio firmi koja nema nikakav javno dostupan poslovni trag ili reference.
Štaviše, iz CGES-a nije stigao nijedan odgovor na pitanja Portala ETV, među kojima su:
• Koliko firmi se prijavilo?
• Koji su kriterijumi odlučivali?
• Koliko će ukupno novca biti izdvojeno?
• Zašto je javni poziv trajao svega tri dana?
Zabrinjava i činjenica da u konkursnoj dokumentaciji nije tražen nijedan dokaz o iskustvu, niti bilo koji standardni kriterijum koji se inače zahtijeva kada su u pitanju poslovi finansirani javnim sredstvima.
U obrazloženju odluke, CGES je naveo da je ponuda bila „sastavljena u skladu sa zahtjevom“ i da je dostavljena izjava o ispunjenju uslova i nepostojanju sukoba interesa. Međutim, prema dokumentaciji do koje je Portal ETV došao, uz ponudu je priložena isključivo ta osnovna izjava – bez ikakvih dodatnih dokaza.
Ovo otvara ključna pitanja:
Da li je CGES raspisao javni poziv samo formalno, s unaprijed poznatim pobjednikom?
Da li državna firma može da troši javni novac na osnovu izjava - bez provjere i bez kriterijuma?
I najvažnije: zašto bi se firmi osnovanoj prije manje od 90 dana, s kapitalom od 1 euro, povjerio posao vrijedan više od 20.000 eura?
Portal ETV će nastaviti da istražuje ovaj i slične slučajeve i traži odgovore, jer javnost ima pravo da zna kako se troši novac i po čijem nalogu se u državnim firmama donose ovakve odluke.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGES posao organizacije Dana kompanije dodijelio firmi bez referenci, osnovanoj prije tri mjeseca s kapitalom od euro

Advokat Mladen Tomović, član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koji je pred Upravnim sudom Crne Gore u ime Crnogorskog elektroprenosnog sistema pokrenuo postupak protiv zviždača iz ove elektroenergetske kompanije i izdejstvovao da mu, prvi put od uvođenja ovog instituta u našoj zemlji, bude ukinuta zaštita koju mu je dodijelila upravo ASK, nastavlja sa progonom zviždača. Tomović se juče pojavio u sudnici Osnovnog suda u Podgorici u procesu koji je zviždač pokrenuo protiv CGES-a zbog mobinga kojem je izložen u kompaniji od 2021. godine kada je predao prijavu zbog sumnje u korupciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314130352_0a418eacdb67fa452af7c324f34cfd3a0e716fa21bc7c184e0f48a742c2dbe41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314130352_0a418eacdb67fa452af7c324f34cfd3a0e716fa21bc7c184e0f48a742c2dbe41" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>U TOKU POSTUPAK ZA MOBING: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption></figure>  - Krajnje je neobično i neprimjereno da član jednog od tijela Agencije za sprječavanje korupcije tuži tu istu Agenciju i traži od nje da zviždaču poništi taj status - a pri tome ostaje u tom tijelu kao da se ništa nije dogodilo. Nešto takvo još nijesam vidio – upozorio je ranije za Portal ETV nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos. On je i ranije pozivao Tomovića ili da se kao advokat povuče iz sudskih postupaka koje je zviždač pokrenuo protiv CGES-a, ali i CGES protiv njega, ili, ako će ostati pravni zastupnik ove kompanije, onda da ode iz Savjeta ASK-a. Ne da se nije povukao, već je Tomović, o čemu smo pisali, angažovan kao advokat još jedne agencije koja odlučuje o zahtjevima zviždača iz CGES-a – Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. A na ročištu koje je juče održano u Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje o uticaju događaja na poslu na psihičko zdravlje zviždača dao je sudski vještak neuropsihijatar dr Željko Golubović koji je bio decidiran da su epizode depresije s kojima se nosi zviždač „vezane za doživljaj tužioca u smislu problema na poslu, oko tretmana njegovog radnog mjesta“. Objasnio je i da ta depresija „nije endogene, biološke prirode, već je nastala stresnom okolnošću, dakle reaktivne, neurotske prirode“. Na pitanje zviždača „da li vođenje disciplinskog postupka može da ostavi posljedice na psihički integritet“, konstatujući da je protiv njega vođen disciplinski postupak za povredu četiri radne obaveze, istakao je da postupak vođen u dužem vremenskom periodu „dovodi, u psihološkom smislu riječi do poremećaja emocionalne i psihološke ravnoteže kod svake osobe, pa i tužioca i radi se obično o neurotskim simptomima reaktivne prirode, uzrokovane samom stresnom okolnošću“. Zviždač je juče ukazao na mobing koji trpi, podsjetio je, kako piše u zapisniku sa ročišta, da je u oktobru 2023. godine podnio zahtjev da bude premješten u drugi sektor, jer je bio žrtva šikaniranja. Ubrzo je i premješten, ali i izmješten iz glavne zgrade CGES-a i kancelarija mu je data u jednoj trafostanici, gdje vrijeme provodi sam. Objasnio je da je tu izolovan od svih kolega koji su zapošljeni u sektoru u koji je premješten.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227211252_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241227211252_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"><figcaption>Upravni sud prvi put od uvođenja instituta zviždača ukinuo zaštitu(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Podsjetio je da je premještaj u drugu službu tražio sa zahtjevom da ne bude raspoređen u službe kojima rukovodi troje ljudi koji su protiv njega montirali i vodili disciplinski postupak. Kazao je da radne zadatke dobija jednom u nekoliko mjeseci i da nije imao nijedan sastanak sa neposrednim rukovodiocem – direktorom sektora. Njegov advokat Miljan Knežević istakao je da je kompletna služba u koju je zviždač premješten u upravnoj zgradi CGES-a i nekim drugim poslovnim prostorijama, ali da nikome od njih kancelarija nije u trafostanici u koju je on premješten. - Fizički je izolovan iz svoje radne jedinice i nije dobio niti jedan radni zadatak nekoliko mjeseci – kazao je advokat, uz konstataciju da je poslove koje je trebalo da obavlja njegov klijent „obavljao neko drugi“. A Tomović, osim što je pokušao da teško diskredituje zviždača, u dokumentu dostavljenom sudu kao reakcija na vještačenje doktora Golubovića, pored ostalog, poučio je ovog ljekara njegovoj struci u pokušaju da obori nalaz i mišljenje. - Tuženoj nije najjasnije kako je vještak izveo zaključak da je depresija tužioca usko povezana sa stresnim okolnostima na radnom mjestu, jer je rezultat stresa na poslu obično shodno uporednim sudskim slučajevima kod mobinga drugačija dijagnoza... – ocijenio je progonitelj zviždača. Osim toga, advokat Tomović poučio je neuropsihijatra Golubovića i o dijagnozi depresije, pokušavajući da ga uvjeri da zviždač ne samo da nema nikakve posljedice po svoje zdravlje zbog mobinga na poslu, već ga optužujući da je on taj proganja menadžment CGES-a i samu kompaniju?! Iznio je niz teških kvalifikacija na račun zviždača, čak mu stavljajući na teret da on mobinguje CGES?! - ...tužilac je u tužbi i tokom postupka dao svoje viđenje postupanja tužene, dok je tužena detaljno odgovorila na sve navode tužioca o svom postupanju, pa detaljnim uvidom u sve podneske, može se izvesti i zaključak da je tužena ta koja je konstantno mobingovana od strane tužioca – piše u jednom od Tomovićevih dokumenata. Suđenje će biti nastavljeno 30. juna.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"></figure>

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Mladen Tomović nastavlja sa progonom zviždača

Iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštili su da je šest državnih energetskih kompanija lani prosječno upošljavalo ukupno 5.242 zaposlena, a tri kompanije na kraju prošle godine prikazale su neto dobit od 50,7 miliona eura i imale nagomilanog dobitka od 223,9 miliona, što su, kako tvrde, pokazuju finansijski iskazi za 2024. godinu.
Kako su rekli u toj organizaciji, najveću neto dobit od 24,8 miliona eura ostvario je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), koji je na kraju prošle godine imao nagomilanu dobit od 104,8 miliona, kao i 340 zaposlenih. Ova kompanija prikazala je u 2024. u tokovima gotovine odliv za dividende oko 8,5 miliona, ističu iz te NVO. 
- Najveći vlasnici CGES-a, koji gazduje prenosnom mrežom u zemlji, su država Crna Gora sa 55 odsto kapitala, italijanska Terna sa 22 odsto i Elektromreža Srbije sa 15 odsto. Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) prikazala je neto dobit od 10,9 miliona eura, a na kraju prošle godine imala je 70,1 miliona nagomilane dobiti i prikazala je 1.176 uposlenih, dok finansijski iskaz ne pokazuje da je u 2024. bilo isplate dividende akcionarima. Država Crna Gora u EPCG ima nešto preko 98,5 odsto akcijskog kapitala - kazali su iz ASP. 
Dodaju da je pljevaljski Rudnik uglja, kćerka kompanija EPCG, na kraju prošle godine prikazao cifru od 1.245 zaposlenih. Lani je, dodaju, ostvario neto dobit od 15 miliona eura i ima 49 miliona nagomilane dobiti. Ova kompanija je jedna od rijetkih koja je za prošlu godinu transparentno objavila poseban izvještaj o plaćanju naknada Državi Crnoj Gori i lokalnoj samoupravi Pljevlja, dodaju.
- Rudnik uglja vadi ugalj iz pljevaljskih basena za rad Termoelektrane (TE), jedinog prljavog izvora energije u zemlji, koja je trenutno u fazi ekološke rekonstrukcije, počete nakon više godina odlaganja. Uticaj sedmomjesečnog zastoja pljevaljske TE na finansije EPCG i Rudnika uglja, ali i potencijalni uticaj na cijenu struje u zemlji za potrošače, trenutno je teško procijeniti. Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), još jedna kćerka kompanija EPCG, prikazao je neto dobit za prošlu godinu od 645 hiljada eura, ali ta firma ima iskazanog nagomilanog gubitka od bezmalo 24 miliona eura. Ona prikazuje 1.753 zaposlenih. Kada je riječ o „EPCG Solar gradnji“ prikazala je 444 zaposlenih, kao i 92 hiljade neto dobiti, ali ima 4,8 miliona nagomilanog gubitka, dok je „EPCG Željezara“ zabilježila u prošloj godini minus u poslovanju od 2,1 miliona, njen negomilani gubitak je 5,6 miliona, a ima 284 uposlenih - istakli su u saopštenju. 
Kako navode, ukupno Cedis, „EPCG Solar gradnja“ i „EPCG Željezara“ imaju 34,3 miliona eura akumuliranog gubitka, proizilazi iz njihovih finansijskih iskaza za 2024. godinu.
Iz zvaničnih izvještaja takođe proizilazi da grupa EPCG i njene četiri kćerke kompanije u Crnoj Gori, u kojima ima potpuno vlasništvo, bilježe 4.902 uposlena.
- EPCG ima kćerku kompaniju u Srbiji, koja je u njenom potpunom vlasništvu, dok u Crnoj Gori ima 51 odsto vlasništva u firmi „Zeta Energy“, oko 33 odsto u Berzi električne energije, nepunih 16 odsto u Green Gvozdu, ima i dio vlasništva u Prvoj banci Crne Gore... - zaključeno je u saopštenju

Portal ETV

ASP: Tri energetske kompanije prijavile dobit od 50,7 miliona eura

Crnogorski elektroprenosni sistem nastavio je radove na samom ulazu u selo Tara. Mešetari CGES-a idu po selu i ubjeđuju narod obmanama kako su svi potpisali i nude pare kako bi prošli kroz srce sela. Hoće da unište turizam i selo – kaže za Portal ETV predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. Kategoričan je da će stanovništvo biti prisiljeno da se iseli ako dalekovod prođe kroz sela. <h2>Gvozdeno strašilo</h2> - Kako znamo da kreće rekonstrukcija mosta od strane Kine u vrijednosti preko sedam miliona eura, osvjetljava se most i dobiće novo ruho, a pored će biti gvozdeno strašilo, vizuelno, koje će da zrači i uništava stanovništvo. Krenuće iseljavanje, jer tu više nema života – pribojava se on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"><figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Naš sagovornik je kategoričan da „su imali rješenje da zaobiđu selo“. - Mogli su i podzemno, ali nijesu imali sluha, nego su išli kako lakše da prođu i unište život u Tari. Dosta stanovništva se bavi stočarstvom, voćarstvom i pčelama i sve će biti uništeno. A da ne pričamo o turizmu gdje ima dosta smještaja, kampova, restorana, tri zip lajna, štandova. Kad pušte dalekovod u rad, onda može da se ugasi život u selu. Bahatost CGES-a je prevršila svaku mjeru. Od bivših ministara - Odovića imali smo obećanje podzemno kablo kroz selo, od Mujovića da neće ugroziti mještane, da će zaobići selo. Od tog obećanja baš ništa – zaključio je Ostojić. Portalu ETV mještani su prije nekoliko dana dostavili video zapis i fotografije koji potvrdđuju da je CGES nastavio sa postavljanjem stubova za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja. Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta, poslije čega su radovi stali, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo. Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavile su sa postavljanjem stubova. <h2>Novac i pritisci</h2> Sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je 2023. bio kategoričan da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912" data-rendition-name="original" width="1050" height="820" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption></figure>  Na to ga je, na sjednici Skupštine opštine Pljevlja 27. marta, podsjetio odbornik Demokratske partije socijalista Marko Tošić i pitao ga što je bilo sa zaključcima koje su jednoglasno usvojili 8. decembra 2023. godine o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. - Vi ste predložili te zaključke, a mi izglasali – podsjetio je Tošić. Istakao je i da je Vraneš na toj sjednici saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. - Da li Vas je neko od te sjednice 8. decembra 2023. pozvao da pojasnite izjavu i da li ste u saznanju da je ministar Mujović, ministar Odović ili neko treći iz 44. Vlade uzeo novac, jer se stubovi postavljaju u dijelu NP „Durmitor“ koji pripada Opštini Pljevlja – pitao je Tošić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd" data-rendition-name="original" width="960" height="636" loading="lazy" alt="Marko Tošić"><figcaption>Marko Tošić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Vraneš je bio kratak – „da li je neko uzeo pare ne znam, ali znam da ja nijesam i da nije niko od mojih saradnika“. - Ono što je bilo u našoj moći, našoj ingerenciji mi smo uradili, najviše smo uradili što smo mogli, a to je da donesemo ove odluke, kako će se dalje stvar odvijati to ne zavisi od nas. Ali, da mi budemo čisti pred našim građanima i javnosti što je do nas mi smo sve uradili – odgovorio je Vraneš na pitanja Tošića. Na pitanja Portala ETV koje smo mu uputili prije nekoliko dana nije odgovorio, a pitali smo da li i dalje podržava mještane i smatra da dalekovod ne treba da prolazi kroz Đurđevića Taru i da li će nešto preduzeti, nakon što je CGES nastavio radove. Pitali smo i da li je prijavio policiji ili tužilaštvu lobije i interesne grupe koji su mu, kako je rekao na sjednici SO Pljevlja 8. decembra 2023, nudili novac, stanove, nekretnine i prijetili mu smjenom ako ne odustane od inicijative da lokalni parlament donese zaključke protiv gradnje dalekovoda kroz Đurđevića Taru. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023. A Vraneš je sa te sjednice poručio „gospodi iz raznih lobija da“ ga „ne interesuju njihove pare, stanovi, nekretnine osim interesi građana Pljevalja“ i zahvalio i mještanima Đurđevića Tare „što su ostali dosljedni i što su se oduprili raznim mešetarima koji su im nudili novac i ucjenjivali ih, ali oni su ostali čvrsti i ne daju svoju đedovinu“. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Nije smijenjen, a zaključci SO Pljevlja usvojeni na njegovu inicijativu, ispostavilo se, nijesu bili od koristi. <h2>Neispunjena obećanja</h2> Pokazalo se da su prevara bila i obećanja dva bivša ministra - prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića i energetike i rudarstva Saše Mujovića, da će biti pronađeno alternativno rješenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Janko Odović"><figcaption>Janko Odović(Photo: Pobjeda/Mara Babović)</figcaption></figure>  Odović je u februaru prošle godine podržao zahtjev mještana Đurđevića Tare i bio decidiran – „što se tiče nas, vjerujte da ćete imati punu podršku da upravo taj dalekovod prođe podzemno gdje god to bude bilo moguće, pa i ako to bude bilo malo skuplje“. Samo tri mjeseca kasnije, u maju, Odović se predomislio. - Nakon analize svih potencijalnih rješenja došli smo do zaključka da je planirana osnovna trasa (sa određenim manjim modifikacijama) jedino realno i izvodijivo rješenje, posebno ako se ima u vidu činjenično stanje sa svim pravosnažnim aktima koji su na snazi, kao i međunarodne obaveze naše države – saopštio je on tada mještanima Đurđevića Tare, ističući da je postavljanje podzemnog kabla kroz selo teško izvodljivo i nije prihvatljivo iz više razloga.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9" data-rendition-name="original" width="800" height="514" loading="lazy" alt="Saša Mujović"><figcaption>Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Mujović je, takođe u maju prošle godine, mještanima obećao da će pokušati da nađu alternativno rješenje. Odović i Mujović više nijesu ministri i, vjerovatno, ne haju za obećanja koja su davali mještanima Đurđevića Tare. A, zaćutao je i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. Ili je ućutkan. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Vraneš sada ćuti, kaže da nije ucijenjen i da nije uzeo pare

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavljaju sa postavljanjem dalekovoda u zoni Đurđevića Tare, bez obzira na oštro protivljenje mještana, koje su podržale i lokalne vlasti.
Portalu ETV mještani su dostavili video zapis i fotografije i, kako kažu, ogorčeni su, što ova elektroenergetska kompanija odbija da čuje glas građana i nastavlja da postavlja stubove za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja.
Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj.
Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka Durmitor Veljko Ostojić nedavno je u izjavi za Televiziju Vijesti pitao - ko je dao dozvolu da se kroz Nacionalni park i zaštićeno područje gradi ovakav dalekovod.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOosf0rC8Ib0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Osim što će ugroziti zaštićeno područje i prirodu, kako biljni, tako i životinjski svijet, mještani su zabrinuti da će dalekovod ozbiljno narušiti i njihovo zdravlje.
Oni su u više navrata blokirali most na Tari u znak protesta, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo.
Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavljaju sa postavljanjem stubova.
Javnosti su se nedavno saopštenjem obratili i mladi iz Đurđevića Tare, kako su potpisali reagovanje, s porukom da su odlučni, ne samo da ostanu da žive u selu, već i da se suprotstave gradnji dalekovoda.
Oni su u martu saopštili da su posebno ogorčeni ponašanjem poslovodstva CGES-a.
- Odrasli smo u ovom selu, koje je naš dom, i gdje su naši očevi, đedovi, svojim rukama obrađivali zemlju koju sada nasleđujemo. Naši preci su nam ovu zemlju ostavili u amanet da je čuvamo, poštujemo i štitimo, kao i tradiciju koju su gradili tokom generacija. Zemlja koju obrađujemo nije samo puka imovina, ona je simbol naše prošlosti, identiteta, naše povezanosti sa prirodom i našom istorijom. Svaka njiva, svaki kamen, svaka staza podsjeća nas na živote koji su ovdje vođeni prije nas, i na sve ono što želimo da ostavimo našim budućim generacijama. Uprkos tome, suočavamo se sa prijetnjama koje dolaze od izgradnje 400 kV dalekovoda na postojećoj trasi bespravno izgrađenog 110 kV dalekovoda – saopštili su u martu mladi iz Đurđevića Tare.
Pitali su da li nečiji interes može biti važniji od njihovih života i prava na opstanak u sopstvenoj zemlji, ističući da je dalekovod moguće izgraditi tako što će se zaobići selo.
- Mi nijesmo protiv izgradnje dalekovoda, samo želimo da on ne ide preko naših kuća, voćnjaka, livada, vrtova, izvora vode, pčelinjaka i ostalih pomoćnih objekata, već da se traži rješenje koje neće ugroziti naš život, zdravlje i opstanak u selu, što je i navedeno u predviđenom prostornom planu dalekovoda – saopštili su oni.

(VIDEO) CGES nastavlja sa postavljanjem stubova za dalekovod u zoni Đurđevića Tare, mještani ogorčeni

Centar za građansko obrazovanje (CGO) traži od Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da hitno postupi po njihovom zahtjevu za utvrđivanje sukoba interesa i neetičkog ponašanja Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, koji zastupa CGES protiv same ASK u sudskom postupku.
- Umjesto da štiti javni interes i zviždače koji prijavljuju zloupotrebe - Tomović zastupa državno preduzeće protiv institucije čiji je jedan od ključnih ljudi, što je direktan sukob interesa - ukazali su oni.
Podsjetili su da je <a href="https://cgo-cce.org/2025/03/01/novi-test-za-kredibilitet-sukob-interesa-u-vrhu-ask-a-selektivnost-u-postupanju/" target="_blank">CGO taj zahtjev podnio prije više od 40 dana</a>, te da od ASK-a i dalje nema ni informacije da li je predmet razmatran, niti u kojoj je fazi postupak.
- Takođe, <a href="https://cgo-cce.org/2024/10/07/neminovne-ostavke-ili-razrijesenja-brojnih-javnih-funkcionera-u-radnim-tijelima-i-savjetima-zbog-sukoba-interesa/" target="_blank">prije šest mjeseci CGO je podnio i inicijativu</a> da se sistemski riješi pitanje sukoba interesa svih onih koji sjede u savjetima i radnim tijelima, a istovremeno imaju ugovore sa državnim firmama. Na to smo dobili kao odgovor - muk iz ASK-a - istakli su u CGO.
Oni su ove inicijative uputili nakon serije tekstova Portala ETV o tome kako Tomović progoni zviždača CGES-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftomovic-nastavlja-sa-progonom-zvizdaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa druge strane, u CGO ukazuju da je ASK u slučaju spornog Sporazuma Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, reagovao nakon 24 sata.
- Ali, kad treba hitro – ASK zna da reaguje! Za mišljenje o spornom Sporazumu Vlade Crne Gore sa UAE, koji je izazvao žestoke reakcije u javnosti, ASK-u je trebalo svega 24 sata. Ovakvo selektivno postupanje ozbiljno dovodi u pitanje kredibilitet ASK-a i standarde koje je novo rukovodstvo obećavalo - podvukli su u CGO.

CGO: ASK da hitno utvrdi je li Mladen Tomović u sukobu interesa pošto u procesu protiv njih zastupa CGES

Centar za građansko obrazovanje pozvao je juče Tužilački savjet da „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Nataše Bošković“ zbog neadekvatnog postupanja u više predmeta, čime je, kako su istakli, „nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva“. Tužilačkom savjetu, kako piše u saopštenju, obratili su se početkom marta „tražeći informaciju o tome što je preduzeto povodom dokazane neažurnosti specijalne tužiteljke Nataše Bošković, koja je duže vrijeme 'držala u fioci' više predmeta – uključujući i dvije krivične prijave koje je CGO podnio Specijalnom državnom tužilaštvu još 2022. godine“. Podsjetili su da je Tužilački savjet prije godinu utvrdio nezakonito postupanje tužiteljke Bošković u jednom od tih predmeta, dok je u drugom navodno došlo do „intenziviranja rada“ – ali tek nakon interesovanja nadređenih instanci. -...imamo i saznanja o drugim slučajevima u kojima je tužiteljka Bošković postupala neadekvatno, čime je nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva, ali to nije potaklo Tužilački savjet da pokrene postupak njenog razriješenja – saopštili su iz CGO. Portal ETV objavio je 5. marta priču o jednom predmetu u kojem je postupala tužiteljka Bošković i odbacila krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića kojom se sumnjiči da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fasanovic-pod-istragom-zbog-moguce-pronevjere-vise-od-76-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Specijalno tužilaštvo, ipak će morati ponovo da „otvori“ ovaj slučaj, jer je Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo pritužbu zviždača iz CGES-a na rješenje o odbacivanju prijave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Specijalno državno tužilaštvo</figcaption></figure>  Objavili smo da iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Bošković, uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II. Prijavu protiv Asanovića, zviždač je podnio 12. septembra 2023. u kojoj je, pored ostalog, ukazao da je prva isplata bila donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate. Specijalna tužiteljka Bošković prvo je pokušala da se otarasi ovog predmeta, ocjenom da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. I krajem prošle godine odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, kategoričan je zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je on tada za Portal ETV. Pisali smo da je tužiteljka Bošković postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u, a koji je Specijalnom tužilaštvu dostavila Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. On je, kako smo objavili, iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković, međutim, držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2" data-rendition-name="original" width="600" height="450" loading="lazy" alt="CGO logo"></figure>  Iz CGO juče su saopštili da očekuju da će Tužilački savjet, „koji je svoj mandat započeo uz velika očekivanja doprinijeti efikasnosti i depolitizaciji tužilaštva“ i „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Bošković“. - Ovaj slučaj je ogledalo ozbiljnih sistemskih slabosti i važno je kako će se Tužilački savjet postaviti prema njemu kroz konkretne akcije – poručili su oni.

Predmeti u fiokama, a tužiteljku Bošković niko ne poziva na odgovornost

Specijalno državno tužilaštvo, iako je 25. decembra prošle godine odbacilo krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura, ipak će ponovo morati da se pozabavi ovim slučajem, nakon što im je to naložilo Vrhovno državno tužilaštvo koje je prihvatilo pritužbu na rješenje o odbacivanju prijave. Iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Nataša Bošković uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II.&nbsp; Zanimljivo je da je ista tužiteljka postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u. Odnosno, nije postupala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_605ef4b3c26c6efd6213b7e3fc51b72bfd196136783bde09910ba95dd631f1d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030507034_605ef4b3c26c6efd6213b7e3fc51b72bfd196136783bde09910ba95dd631f1d5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Ivan Asanović"> <figcaption>Ivan Asanović(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Taj predmet formirala je Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. &nbsp;On je iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!&nbsp; <h2>Putešestvije prijave</h2> Krivičnu prijavu protiv Asanovića podnio je, takođe, zviždač iz CGES-a 12. septembra 2023. u kojoj je iskazao sumnju da je odlukom o dvije isplate u ukupnom iznosu 76.464 eura on zloupotrijebio službeni položaj. Prva isplata bila je donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_d73a9900b6b79d3aaf2c616a988b2433669b8966b687030c4e1d8ee748ed58b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025030507034_d73a9900b6b79d3aaf2c616a988b2433669b8966b687030c4e1d8ee748ed58b3" data-rendition-name="original" width="690" height="393" loading="lazy" alt="Dalekovod Lastva - Čevo"> <figcaption>Dalekovod Lastva - Čevo(Photo: PR centar)</figcaption> </figure>  Specijalna tužiteljka Bošković pokušala je da se otarasi i ovog predmeta. Ocijenila je da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. Prije nešto duže od dva mjeseca, odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. Vrhovno tužilaštvo, međutim, nije se saglasilo s ovom odlukom i naložilo je njeno preispitivanje. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. On je pritužbi ukazao da tužiteljka Bošković nije uzela u obzir dostavljene dokaze, već je odluku temeljila na „dodatnoj dokumentaciji“ koju joj je, na njen usmeni zahtjev, dostavio CGES i to na dan kada je i donijela odluku o odbacivanju krivične prijave – 25. decembra 2024?!&nbsp; - Dana 25. 12. 2024. godine, od strane CGES-a, na usmeni zahtjev, dostavljena je dodatna dokumentacija i to: Akt Vlade Crne Gore broj: 07-374 od 28. 09. 2017. godine, više fotografija na kojima je prikazano stanje puta u MZ Gornji Pobori, prije i poslije rekonstrukcije, jedan CD sa sadržajem emisije RTCG, o sanaciji puta u MZ Gornji Pobori II, kao i jedna fleška sa identičnim sadržajem kao i CD – napisala je ona u obrazloženju odluke. Zviždač, s druge strane, smatra da tužiteljka nije uzela u razmatranje dio dokaza na koje je on ukazao i koje je dostavio uz krivičnu prijavu. - Izvještaje o realizaciji projekta DV 400 kV Lastva – Čevo za treći i četvrti kvartal 2020. godine; Ugovor o javnoj nabavci, zaveden kod CGES-a pod brojem 12823 od 23. 10. 2019. godine, zaključen sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ DOO; Tendersku dokumentaciju za postupak javne nabavke broj 38/19, objavljenu na portalu javnih nabavi; Zahtjev za nabavku usluga Obezbjeđenje nadzora za sanaciju puta u MZ Gornji Pobori II – piše u pritužbi. &nbsp; <h2>Sanacija kao alibi</h2> Kategoričan je da je Asanović, kao odgovorno lice CGES-a, omogućio isplatu novca „iako je znao da su ovi radovi završeni još početkom 2020. godine“. Objašnjava da je projekat gradnje dalekovoda Lastva - Čevo - Pljevlja sproveden kroz gradnju dvije posebne partije – 400 kV dalekovod Lastva - Čevo i 400 kV dalekovod Čevo – Pljevlja. Dalekovod Lastva - Čevo, koji prolazi kroz opštine Kotor, Budva i Cetinje, pušten je u pogon, kako ističe, 2. aprila 2019. godine. Četiri mjeseca kasnije, 9. avgusta 2019, CGES je raspisao dva tenderska postupka – jedan za sanaciju lokalnih puteva oštećenih prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u opštini Budva, procijenjene vrijednosti nabavke 200.000 eura sa PDV-om i drugi za sanaciju lokalnih puteva oštećenih prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u Prijestonici Cetinje, procijenjene vrijednosti nabavke 137.000 eura sa PDV-om.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025030507034_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>Isplate novca „pod lupom“ tužilaštva(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Istakao je da je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno navedeno da se radi o sanaciji lokalnog puta Lapčići – Gornji Pobori u dužini od šest kilometara, oštećenog prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u opštini Budva. - Na osnovu sprovedenog postupka po tenderskoj dokumentaciji br. 38/19, zaključen je Ugovor o javnoj nabavci sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ DOO, zaveden kod CGES-a pod brojem 12823 od 23. 10. 2019. godine, a kod izvođenja ugovorenih radova pod brojem 2410/2019-01 od 24. 10. 2019. godine – naglasio je zviždač u pritužbi. Radove ugovorene sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ doo, odnosno sanaciju lokalnih puteva u Opštini Budva koji su oštećeni tokom gradnje dalekovoda Lastva - Čevo, je, kako je napisao, trebalo okončati najkasnije do januara 2020. godine. <h2>Narudžbenica krunski dokaz</h2> Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, tvrdi zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je zviždač. Specijalna tužiteljka, istakao je on, zanemarila je još jedan dokaz koji joj je dostavljen uz krivičnu prijavu – „narudžbenicu broj 203-JN/22-542/1 od 19. 05. 2022. godine, koja shodno internim procedurama Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica, predstavlja Zahtjev za nabavku“. Ovim zahtjevom traženo je pokretanje nabavke čiji je predmet bio „Obezbjeđenje nadzora za sanaciju puta u MZ Gornji Pobori II“, procijenjene vrijednost 1.000,00 eura bez PDV-a. Tvrdi da „narudžbenica potvrđuje dvostruku zloupotrebu koja je učinjena sa namjerom prikrivanja pronevjere sredstava Crnogorskog elektroprenosnog sistema u ukupnom iznosu od 76.464 eura“.&nbsp; - Prva zloupotreba ogleda se u činjenici da je Zahtjev za nabavku usluga nadzora kreiran u DMS sistemu 19.05.2022. godine, skoro dva mjeseca nakon što su navodni radovi sanacije puta u Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II završeni – piše on ukazujući da tužiteljka u rješenju o odbijanju krivične prijave citira dokument prema kojem su radovi okončani 27. marta 2022.&nbsp; Upravo taj datum upozorava na zloupotrebu – jer je u ugovoru precizirano „da se smatra da je Naručilac izvršio obavezu uvođenja Izvođača u posao ako mu je predao rješenje o imenovanju stručnog nadzora“. - Dakle dva i po mjeseca od ugovorenog datuma kad je izvođač trebao biti uveden u posao, odnosno skoro dva mjeseca nakon što su radovi, prema podacima iz građevinskog dnevnika, završeni, Crnogorski elektroprenosni sistem, 19.05.2022. godine, pokreće postupak nabavke usluga stručnog nadzora – upozorava zviždač, uz konstataciju da se postavlja pitanje ko je potpisao građevinski dnevnik za ove radove? Druga zloupotreba koju otkriva narudžbenica broj 203-JN/22-542/1 od 19. maja 2022. godine, jeste, kategoričan je zviždač, isplata donacije MZ Pobori. Donacija je, kako je i sam Asanović potvrdio u izjavi Specijalnom državnom tužilaštvu, isplaćena zbog oštećenja puta koja su navodno nastala gradnjom dalekovada 400 kV Lastva – Čevo - Pljevlja, međutim u narudžbenici su pokušali da navodna oštećenja prikažu kao posljedicu gradnje potpuno drugog dalekovoda. - U Narudžbenici iz maja mjeseca 2022. godine se navodi da je put navodno oštećen prilikom izgradnje dalekovoda 110 kV ulaz-izlaz u TS Lastva (odnosno dionica dalekovoda Lastva – Budva) dok je donacija data i sprovedena jednostavna nabavka za navodna oštećenja koja su nastala prilikom realizacije izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo. Ova dva dalekovoda su teritorijalno, fizički i naponski odvojena jedan od drugog, što dodatno dokazuje na učinjene zloupotrebe, odnosno ukazuje da su utrošena sredstva od 76.464 eura, za navodno asfaltiranje puta u MZ Gornji Pobori II prikazana i knjižena na potpuno drugom projektu od onoga za koji su data – precizirao je zviždač. <h2>Navodna greška</h2> Ukazao je i na izjašnjenje Asanovića, koji je Specijalnom policijskom odjeljenju dostavio pisanu izjavu u kojoj se pravdao da dodjelom donacije nije zloupotrijebio službeni položaj, „odnosno da je samo sprovodio Odluku Odbora direktora broj 31, donijetu na sjednici od 12.11.2021. godine“. - ...ovdje se očigledno namjerno pokušava relativizovati činjenica da je ta odluka Odbora direktora donijeta na osnovu Prijedloga dodjele donacija, sponzorstava i pomoći za 2021. godinu, broj 10292 od 03.11.2021. godine, u kojem je pod stavkom „Donacije kroz saradnju sa zajednicom“, u iznosu od 40.000,00 eura, predloženo 30.000,00 eura, za Mjesnu zajednicu Gornji Grbalj... Postupajuća specijalna tužiteljka je očigledno prihvatila obrazloženje koje je prijavljeni Ivan Asanović dao u pisanom pojašnjenju Specijalnom policijskom odeljenju broj 301/8-D/24-852/6 od 12.04.2024. godine, gdje je između ostalog kazao: „... da je prilikom pripreme predloga za dodjelu donacija učinjena očigledna greška jer je umjesto „Gornji Pobori II“ navedeno da se radi o MZ „Gornji Grbalj“, iz razloga jer su se pomenuti radovi na izgradnji dalekovoda obavljali na teritoriji obje mjesne zajednice, koje su geografski susjedne. Naveo je da za zahtjev podnijet od MZ „Gornji Grbalj“, nije bilo sredstava za realizaciju, a s obzirom da nije bio hitan, isti nije realizovan u 2021. godini već u 2022. godini, na osnovu čega je donijeta odluka o dodjeli sredstava MZ „Gornji Grbalj“, broj 1-1-D/22-3180/32 od 29.12.2022. godine, u iznosu od 14.000,00 eura, te potpisan ugovor sa tom MZ broj:301-D/22-337/1 od 30.12.2022. godine“ – citirao je dijelove Asanovićevog izjašnjenja. Zviždač je kategoričan da „sve da se i prihvate navodi koji vrijeđaju zdrav razum, da je 14.000,00 eura veći iznos od 30.000,00 eura, pa da zato nije bilo sredstava za realizaciju zahtjeva MZ Gornji Grbalj, koji je podnijet četiri mjeseca prije zahtjeva MZ Gornji Pobori II, jasno je da ovdje nije riječ o bilo kakvoj grešci, kako to pokušava prikazati izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović, već o svjesnoj namjeri“. Smatra da je „u prijedlogu o kojem je odlučivao Odbor direktora CGES-a navedena MZ Gornji Grbalj, koja se teritorijalno nalazi u Opštini Kotor, da bi se prikrila nesporna činjenica iz zvanične dokumentacije kompanije, da je u vrijeme davanja donacije bila završena sanacija puteva u opštini Budva, oštećenih prilikom izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo, u ime kojih je donacija uplaćena“. Ukazuje i na izjavu predsjednika Mjesne zajednice Gornji Pobori II Miodraga Ivanovića RTCG, iz koje proizilazi da je „za iznos od 76.464 eura asfaltirano 1,35 kilometra puta, od ukupno 3 kilometra“.&nbsp; - Dakle, bez prethodne pripreme (sanacije), koju je, ponovo prema priznanju imenovanog, izvršila Opština Budva, a mještani iz ličnih sredstava postavili propuste, šahte i betonirali 500 metara puta, sredstvima CGES-a je asfaltirano manje od 50% dužine puta u MZ Gornji Pobori II. Nakon svega, ne mogu a da se ne zapitam da li zaista neko može povjerovati u priču da su sredstva u iznosu od 76.464 eura iskorišćena za namjene za koje je naznačeno? Ne da nijesu, nego Crnogorski elektoprenosni sistem nije imao osnova za realizaciju posla za koji su sredstva navodno data – napisao je u pritužbi. On nema sumnju da se radi „o zloupotrebi službenog položaja i to od strane više lica, koja su pokušala da sanaciju lokalnog puta u MZ Gornji Pobori II opravdaju oštećenjima puta navodno nastalim prilikom izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva-Čevo, sa ciljem pribavljanja sebi ili drugima koristi i to direktnim nanošenjem štete Crnogorskom elektoprenosnom sistemu AD“.

Asanović pod istragom zbog moguće pronevjere više od 76.000 eura

Nije smjelo da se desi da član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije bude pravni zastupnik strane koja traži ukidanje zaštite zviždaču, to je nešto što ja nikako ne mogu da razumijem i prihvatim – poručio je u razgovoru za Portal ETV, nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos. S Kosom smo, osim o skandaloznom slučaju progona zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je Upravni sud nedavno ukinuo zaštitu postupajući po tužbi advokata ove elektroenergetske kompanije Mladena Tomovića, a koji je od ljetos član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, institucije koja je službeniku CGES-a dodijelila zaštitu, razgovarali i o izazovima s kojima se suočava Crna Gora na polju borbe protiv korupcije.&nbsp; <h2>Pogrešna odluka Upravnog suda</h2> - Očekujem da će i gdin. Tomović razumjeti što je učinio i da će, konačno, preduzeti za mene logičan korak – da istupi iz Savjeta. Imao je i drugu mogućnost, mogao je taj slučaj da prepušti nekom drugom advokatu, ali nije, i sada ima samo jedno rješenje. Jer, kakva se poruka šalje ljudima u Crnoj Gori, ako vam član Savjeta ASK-a goni zviždača, traži ukidanje statusa zaštite i što mu, na kraju, i uspijeva – upozorava Kos. Ocjenjuje da je odluka Upravnog suda, kojom je zviždaču iz CGES-a ukinuta zaštita, „profesionalno sasvim pogrešna“. - Tom odlukom se krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača i nadam se da će Vrhivni sud uvažiti njegovu žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora. Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatuje Kos. Poručuje da je sada prekasno da se Tomović povuče iz tog predmeta i da takva njegova, eventualna, odluka ne bi imala bilo kakve važnosti. - On treba da ode iz Savjeta. Gdin. Tomović je odličan stručnjak za borbu protiv korupcije i njegov doprinos Agenciji je ogroman, ali baš zbog toga ili samo zbog toga, on je morao da zna da to nije u redu i ja ga više ne vidim u Savjetu Agencije – precizan je Kos. Kakva bi to bila poruka potencijalnim zviždačima u Crnoj Gori, naglašava naš sagovornik, da on ostane u Savjetu. - Potencijalni zviždači znaju da bilo ko može unajmiti čovjeka iz Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad Agencije, da ih goni?! Situaciju ne mijenja ni činejnica da se Agencija, po novom Zakonu, više neće baviti zaštitom zviždača. Svejedno, jer poruka je građankama i građanima da ne smiju da vjeruju ASK-u. Uz čunjenicu da je ova institucija doživjela ogroman šok prošle godine kada je uhapšena direktorica (Jelena Perović p.a) oni više ne smiju sebi da priušte da dodatno izgube povjerenje. Agencija mora da popravi percepciju „u očima“ građanki i građana, a to sa gdin. Tomovićem u njenom Savjetu neće ići – decidiran je Kos. S druge strane, vršilac dužnosti direktora ASK-a Dušan Drakić, ima puno povjerenje Kosa, bez obzira, kako je rekao, na neke greške u odlukama, pa i na njegovu raniju najavu našem Portalu da će Agencija preispitati odluku u slučaju zviždača iz CGES-a. - To što je Drakić tada rekao u biti ne utiče na slučaj, jer po novom zakonu Agencija se ionako više ne bavi zaštitom zviždača. Međutim, ako je tako zaista rekao, bila je greška saopštiti da će se preispitivati zaštita zviždača – kaže Kos. Ništa sporno ne vidi u činjenici da je Tomović advokat Drakića, ali i najvećeg dijela zapošljenih koji su ranije pokrenuli sporove protiv Agencije, dok je na njenom čelu bila Perović. - Mislim da se on izuzezo iz svih tih slučajeva, ali i da nije tu ne vidim problem. On zastupa svoje bivše kolege, jer i sam je nekada radio tamo. Tu nema sukoba interesa. Njihovi interesi su usklađeni. Međutim, ono što ne mogu ni da zamislim je situacija da se ponovo nađe u predmetu, da kao član Savjeta Agencije radi u nekom drugom predmetu protiv nje, kao što je to bilo u slučaju zviždača iz CGES-a. Ako nije shvatio da u ovom slučaju on radi protiv svoje agencije, bitno je da se shvati što je uradio zviždaču koji se okuražio i podnio prijavu na sumnju u korupciju. To je nešto što član savjeta bilo koje antikorupcijske agencije sebi ne može da dozvoli – kategoričan je Kos. <h2>Razumijevanje za Drakića</h2> Poručuje da Drakić i aktuelno rukovodstvo Agencije imaju priliku da pokažu da se Crna Gora može izboriti sa ključnim izazovima borbe protiv korupcije. To što je Drakić u jeku predizborne kampanje u Podgorici prošle godine izdao odobrenje tadašnjoj gradonačlenici Oliveri Injac za besplatan gradski prijevoz tokom septembra, pa nakon burne reakcije javnosti promijenio odluku, optuživši službenika ASK-a za propuste, iako je on potpisao odluku, naš sagovornik ocjenjuje kao grešku, ali ima i razumijevanja za njega. - Funkciju je preuzeo svega nekoliko dana ranije i suočio se sa nagomilanim problemima, tako da je sasvim prirodno što je prvom odlukom pogriješio – smatra Kos. Činjenica da je Drakić godinama službenik Agencije, prema mišljenju našeg sagovornika, nije od značaja, jer, kako kaže, zna „da je mjesecima bio suspendovan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK"> <figcaption>ASK(Photo: ASK)</figcaption> </figure>  - Vidim i danas na kakvim je mukama Agencija. Potrajaće barem godinu, možda čak i dvije, prije nego se ova institucija vrati na normalan kolosijek svoga rada i zbog svega toga je prirodno da Drakić u nekim odlukama i pogriješi. Ako se bude pokazalo da mu je ovo jedina greška, onda možemo svi biti zadovoljni – poručuje naš sagovornik. Od novog direktora ASK-a očekuje bezuslovnu i neselektivnu primjenu zakona, uz konstataciju da to mora biti osnovni princip rada svake agencije. - Najviše mi je smetalo to što Zakon za sprječavanje korupcije koji je Crna Gora dobila 2014. u praksi nije primjenjivan. Nije bilo rezultata. To je neprihvatljivo. U mandatu prvog direktora ništa nije urađeno, a u mandatu direktorice pokazala se selektivna upotreba propisa, donešena su neka stvarno čudna rješenja koja ne razumijem... Na primjenu zakona ne smije da ima uticaja to o kome se radi u predmetima. Ne smije poenta da bude statistički podaci, umjesto kvantiteta neophodan je kvalitet. I očekujem da će Agencija krenuti u tom smjeru i da će Crna Gora, konačno, dobiti jasan odgovor da li i u kojoj mjeri postoji korupcija, ali i jasan stav Agencije na tu situaciju. To će biti mukotrpan posao, pogotovo zbog toga što se u Agenciji i dalje nalaze elementi koji direktno pokušavaju da opstruiraju rad v.d. direktora i njegovog tima – ističe Kos. Objašnjava da se radi o službenicima koji neosnovano pokreću postupke. - Agencija sada skoro pa da kreće s nule, a nova uprava mora da troši dosta vremena i energije na te unutrašnje procese. Neosnovano se ljudi optužuju za neke stvari... Ipak, očekujem da će se izboriti sa tim problemima i da će Crna Gora, konačno, dobiti Agenciju za sprječavanje korupcije u punom kapacitetu – ističe Kos. Aktuelni menadžment ASK-a, s, kako kaže, izuzetkom Tomovića, iako se suočavaju sa ozbiljnim izazovima „trude se da dobro rade“. - Imaju znanje, volju, želju. Biće grešaka, pogotovo zbog toga, jer se toliko toga nakupilo u ovom bezvlašću kad je otišla bivša direktorica, ali stvari idu u dobrom pravcu. Očekujem i da će Agencija, konačno, okončati neke slučajeve, na primjer - ti satovi bivšeg predsjednika, to sam upamtio. Očito sa satovima mogi predsjednici država imaju probleme... Znam da rade na tim slučajevima i vjerujem da kada predstave rezultate da će i povjerenje javnosti, koje je izgubljeno hapšenjem direktorice prošle godine, početi da se vraća, a neće biti lako – naglašava naš sagovornik. Konstatuje da Agencija, ipak, ne može sve sama i da će morati da je prate i podrže i ostale institucije u čijem je fokusu borba protiv korupcije – od policije i tužilaštava do sudova. Borba protiv korupcije, decidiran je, mora da bude prioritet svih. - Kada zbog korupcije bude uhapšen šef antikorupcijske službe to je uvijek najveći udarac koji takva institucija može da doživi. Gubi se povjerenje, jer ljudi percipiraju da kada su oni koji bi trebalo da se bore protiv korupcije i pridržavaju se najviših principa etike, pali na ispitu, što da očekuju od drugih čelnika institucija – objašnjava Kos.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250213060256_1e766f8a662ea84e998ba48597cf8b18302177e923dc6991de5892b896628234.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250213060256_1e766f8a662ea84e998ba48597cf8b18302177e923dc6991de5892b896628234" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Drago Kos"> <figcaption>PRED ASK VELIKI IZAZOVI: Drago Kos(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>Slučaj Mandićevog sina konflikt interesa&nbsp;</h2> Novi Zakon o sprječavanju korupcije našem sagovorniku veoma je sporan i kategoričan je da mora da pretrpi značajne izmjene. - Taj proces je u toku. Svakako, jedna od najspornijih izmjena zakona iz 2024. bila je izmještanje zaštite zviždača iz ASK-a. Problematinčno je da funkcioneri mogu da primaju darove i u obliku novca i dragocjenih metala, što je prije bilo strogo zabranjeno, zatim uvođenje zastare predmeta je veoma loša izmjena... Ne mogu da kažem da je neko planski pokvario prethodni zakon, ali je onaj iz 2014. bio bolji, napredniji od ovog izmijenjenog 2024 – ocjenjuje Kos. Svi izazovi pred kojima je bila Agencija 2014, prema njegovim riječima, stoje i danas. - Ključni izazov je da se javni funkcioneri osvijeste da su oni u službi građana, javnog interesa, a ne svog vlastitog, privatnog interesa. Moraju da nauče da zakoni postoje za to da se primjenjuju objektivno, nezavisno od toga na koga se odnose, da za počinjene greške moraju bezuslovno snositi odgovornost – prekršajnu ili krivičnu i da u tim postupcima neće biti razlike u zavisnosti od toga ko je konkretan funkcioner koji je počinio krivično djelo, već da će zakon za sve da bude isti. Bilo je spektakularnih hapšenja, ali čekamo da vidimo što će od toga na koncu biti. Navikli smo - što veći spektakl na početku, to su manji rezultati na kraju – konstatuje Kos. Korupciju, kako ističe, niko nikada i nigdje nije iskorijenio. - Crna Gora je još daleko od Hrvatske i Srbije kada govorimo o sistemskoj korupciji, one prednjače u regionu. I zato institucije moraju djelovati neselektivno – poručuje on. Iako je jasno da je u malim sistemima, državama, kako kaže naš sagovornik, konflikt interesa česta pojava mora se stalno ukazivati da oni koji su u javnoj službi moraju da služe javnom interesu, a ne ličnim, porodičnim, partijskim. - Tada će stvari početi da se pomjeraju na bolje – dodaje Kos. U tom kontekstu ukazuje i da je ASK morala da reaguje kada je u novembru prošle godine predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović, partijski kolega predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, saopštio da je Mandićev sin dobio posao u ovom preduzeću i da je imenovan za šefa filijale u Srbiji, Beogradu. Đukanović je tada rekao da nema riječi o nepotizmu, te da je „Ilija Mandić vrlo talentovan za te poslove“ i pitao „ima li pravo sin Andrije Mandića da se zaposli“. - Agencija je morala da reaguje u smislu da zauzme stav. U ovoj situaciji je problem što Agencija u slučaju konflikta interesa po zakonu daje samo mišljenje, ali ne odlučuje, i to je problem. To mora da se mijenja ako država misli da ima efekte borbe protiv korupcije. Ljudi koji su na položajima, ako već rade krive stvari i onda se time čak i hvale, mogu da se zaustave samo ako vide da je Agencija krenula ozbiljno da radi svoj posao, da neće biti izuzetaka, te da će i policija i tužilaštvo raditi svoj posao – zaključio je Drago Kos.

Tomović mora istupiti iz Savjeta

Prvi put od uvođenja instituta zviždača u Crnoj Gori jednom „uzbunjivaču“ je ukinuta zaštita i to presudom Upravnog suda 10. januara ove godine, a po tužbi advokata Mladena Tomovića, zastupnika Crnogorskog elektroprenosnog sistema i od avgusta prošle godine člana i potpredsjednika Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, institucije koja je službeniku crnogorske elektroenergetske kompanije koji je 2021. prijavio sumnju u korupciju, 2023. dodijelila status zaštite zviždača koji ga je čuvao od progona u firmi u kojoj radi. Portal ETV u kontinuitetu prati slučaj zviždača iz CGES-a kojeg godinama proganja advokat Tomović u ime i za račun ove kompanije i koji je u martu prošle godine pred Upravnim sudom pokrenuo spor kojim je tražio ukidanje zaštite zviždaču. <h2>Prljava igra</h2> U presudi Upravnog suda piše da je vijeće sudija u kojem su bili Ljiljana Šoškić, predsjednica vijeća, te Tamara Bulajić i Krsto Pejović kao članovi, donio presudu kojom je usvojena tužba Tomovića i poništeno mišljenje Agencije za sprječavanje korupcije broj 03-02-183-22-6 od 19. maja 2023. godine. U više navrata Portal ETV je upozoravao na mogućnost ukidanja zaštite zviždaču iz CGES-a, a nakon što je u Savjet Agencije za sprječavanje korupcije izabran njegov progonitelj, advokat Tomović. Agencija je prvo mjesecima odugovlačila da dostavi izjašnjenje Upravnom sudu i to je učinjeno tek nakon što je naš portal ukazao na tu činjenicu, a onda je advokat Tomović pribjegao odgađanju ročišta. Na kraju, Upravni sud je presudio u korist CGES-a. - Mladen Tomović je, prljavom igrom i zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, uspio da poništi Mišljenje Agencije za sprječavanje korupcije kojim mi je bila određena zaštita. Ubijeđen sam da je ovo jedinstven primjer u svijetu da član nadzornog organa institucije koja štiti zviždače, a kakva bi trebalo da bude Agencija za sprječavanje korupcije, poništi zaštitu čovjeku koji je prijavio korupciju i čiju prijavu je ta ista Agencija proslijedila nadležnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje - kazao je juče za Portal ETV zviždač iz CGES-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250128090112_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  Objašnjava da je sud mišljenje poništio zbog formalnih nedostataka. - Prvenstveno, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između štete koja mi je učinjena (vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere) sa podnešenom prijavom korupcije?! Ovakav stav suda može da znači samo jedno, da sudu nijesu dostavljeni svi spisi predmeta, a prije svega, očigledno je da sudu nije dostavljen akt Agencije za sprječavanje korupcije, broj 03-02-140-21-8 od 24.05.2022. godine, kojim je ova institucija, shodno članu 57 stav 1 Zakona o sprječavanju korupcije („Sl. list Crne Gore“ br. 53/14 i 42/17) kompletne spise predmeta formiranog po mojoj prijavi korupcije, sa prikupljenom dokumentacijom, proslijedila Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje – uvjeren je zviždač. Prema njegovim riječima, ovaj dokument Agencije, koji je, ističe on, bez sumnje morao biti dio spisa predmeta i koji je morao biti dostavljen sudu, ne dokazuje samo kauzalnu vezu između štete koja mu je načinjena i podnešene prijave korupcije, već potvrđuje osnovanost mišljenja ASK-a.&nbsp; - Da bi obezbijedili ukidane mišljenja Agencije kojim mi je bila određena zaštita, član Savjeta Agencije i zamjenik predsjednika tog tijela Mladen Tomović i v.d. direktora Agencije Dušan Drakić morali su da krivotvore dokaze dostavljene sudu, na način što su iz spisa predmeta očigledno uklonili one koji im ne odgovaraju za ostvarivanje njihovog cilja – kategoričan je sagovornik Portala ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250128090112_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Smatra da ovakvim postupanjem Mladen Tomović, između ostalog, želi da prikrije činjenicu da je prvostepeno izgubio spor pred Osnovnim sudom u Podgorici, kojim je kao nezakonita poništena odluka kojom je ovom službeniku CGES-a izrečena disciplinska mjera.&nbsp; - Ta presuda još nije pravosnažna, jer je Tomović izjavio žalbu, a Viši sud u Podgorici je ne rješava iako je prošlo godinu i mjesec dana o njenog podnošenja – ističe zviždač. On najavljuje da će protiv ove presude tražiti vanredni pravni lijek pred Vrhovnim sudom Crne Gore. <h2>&nbsp;Obrazloženje presude</h2> Mišljenjem Agencije za sprječavanje korupcije, broj 03-2-183-22-6 od 19. maja 2023. godine, a na osnovu dostavljenih informacija, stepena ugrožavanja i posljedica koje mogu nastupiti zbog ugrožavanja javnog interesa u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, te zbog činjenice da je po zviždača nastala šteta zbog podnošenja prijave, kao i da postoji mogućnost nastanka dalje štete utvrđeno je da podnosilac ispunjava zakonske uslove za zaštitu zviždača.&nbsp; Tomović je, međutim, pred Upravnim sudom osporio zakonitost mišljenja iz svih zakonom propisanih razloga.&nbsp; On je u prijavi osporio, a sud prihvatio, da progon koji je uslijedio protiv zviždača u CGES-u, a nakon što je prijavio korupciju nema nikakve veze sa njegovom prijavom korupcije?! Zviždač je disciplinski gonjen, zbog čega mu je Agencija i dodijelila zaštitu kako bi ga sačuvala od daljeg progona. On je pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv CGES-a podno tužbu zbog disciplinskog postupka i prvostepeno dobio slučaj. Advokat CGES-a i potpredsjednik Savjeta ASK-a, institucije zadužene za zaštitu zviždača, međutim, u tužbi je istakao kako po rezonovanju ASK-a proizilazi da „zviždači od momenta kada podnesu prijavu mogu počiniti beskonačno mnogo povreda radnih obaveza, a poslodavac treba da preduzme pasivnu ulogu“, na taj način pravdajući disciplinski postupak pokrenut u kompaniji protiv zviždača. Ustvrdio je, a sud prihvatio, da ASK nije utvrđivao „postojanje uzročno-posljedične veze između podnesene prijave i disciplinskog postupka“ koji je inicirao CGES protiv zviždača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK"> <figcaption>Ilustracija(Photo: ASK)</figcaption> </figure>  - ...iz spisa se ne može utvrditi na koji način su radnje koje je XX preduzeo 2021. godine (kada je prijavio korupciju Agenciji) i radnje koje su mu stavljene na teret Odlukom o pokretanju disciplinskog postupka (u pitanju je radnja iz avgusta 2022) u bilo kakvoj uzročno-posljedičnoj vezi – suština je odluke Upravnog suda kojom je prvi put, prema javno dostupnim podacima, u Crnoj Gori ukinuta zaštita zviždaču.&nbsp; Tročlano vijeće sudija odredbu člana 59 stav 1 tačka 4 Zakona o sprječavanju korupcije tumači da se ona „odnosi na situacije kada se utvrdi da je disciplinski postupak pokrenut, a disciplinska mjera izrečena upravo zbog radnje prijavljivanja korupcije, a ne zbog bilo koje radnje koja naknadno uslijedi“?! Istina, kako piše u presudi, indikativno je i sudijama da zviždač „u ranijem periodu nije bio disciplinski gonjen i kažnjavan i da je predstavljao uzornog radnika, ali to ne može voditi zaključku da je u konkretnom vođenje disciplinskog postupka uslijedilo kao odmazda za prijavljivanje korupcije“?! - Posebno ne u situaciji kada je tužilac pokrenuo disciplinski postupak, konkretizovao povredu radne dužnosti i na kraju za to izrekao disciplinsku mjeru – precizira troje sudija Upravnog suda koji su ukinuli zaštitu zviždaču. <h2>Zviždač „na ledini“</h2> Agencija, prema presudi, sada treba da donese novo mišljenje.&nbsp; S obzirom na to da progonitelj zviždača sjedi u Savjetu ASK-a teško je očekivati da će službeniku CGES-a ponovo biti dodijeljena zaštita. Pogotovo pri činjenici da je i Upravni sud ocijenio, što je zaista začuđujuće, da se status zaštite zviždača može dobiti jedino u slučaju kada poslodavac otvoreno i direktno proganja zapošljenog zbog prijave korupcije?! Prilično je nelogično da će bilo koji poslodavac pokrenuti disciplinski postupak protiv službenika koji je prijavio korupciju, a u svjetlu činjenice da zviždači imaju zaštitu. Upravni sud, ovakvom presudom, pridružio se institucionalnom nizu onih koji nijesu vidjeli ništa sporno u činjenici da je u Savjet ASK-a izabran čovjek koji goni zviždača i traži ukidanje zaštite.&nbsp; Poslije ove odluke, teško da će neki službenik pokušati da prijavi ne sumnju u korupciju, nego i očiglednu korupciju, jer institucionalnu zaštitu neće dobiti ili će mu ona naknadno biti osporena. - Da se može utvrditi veza materijalnim dokazima između prijave korupcije i progona onoga ko je prijavio sumnju u korupciju onda bi bilo utvrđeno i krivično djelo. Baš zbog ovakvih situacija zviždač uživa zaštitu, jer nijesu potrebni materijalni dokazi, već samo sumnja da postoji korupcija – objašnjava nezvaničan sagovornik Portala ETV Zviždač iz CGES-a sada je „na ledini“ – kompanija već ujutro može da mu uruči otkaz, ukine ili promijeni radno mjesto, pokrene nove disciplinske postupke i kazni ga, onemogući mu napredovanje, mada ni sa statusom zaštite nije imao šansu da od aktuelnog menadžmenta dobije priliku da napreduje... Portal ETV nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a, čije je iskustvo, nažalost, potpuno obeshrabrujuće za one koji su imali ideju da prijave sumnju u korupciju u firmama ili javnim ustanovama u kojima rade.

Zviždač: Tomović i Drakić prikrili dokaze od suda da bi mi ukinuli zaštitu

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović izrazio je rezerve preme Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Zakonodavni odbor je današnjoj sjednici odlučio da odloži izjašnjenje povodom ovog Prijedloga zakona dok se ne isprecizira tekst zbog nedoumica u određenim članovima i usaglasi kroz amandmansko djelovanje.
- Članom 52 Ustava je jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja uz prethodnu prijavu nadležnom organu. Ustav definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa je istim članom Ustav stav 2 definišeda se okupljanje može se privremeno ograničiti radi sprečavanja nereda, vršnje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala... Prema tome, Ustav definiše mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i za to je neophodna odluka državnog organa - ocijenio je Dragović na Zakonodavnom odboru.
Prijedlogom zakona, kako je istakao, uvodi se jedna vrsta stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima i graničnim putevima, što, po njegovom mišljenju, nije u skladu sa Ustavom Crne Gore.
- Definišu se i razlozi kad se za javno okupljanje ne mogu koristiti putevi. Po meni je ova definicija pravno neprecizna jer nije jasno što se definiše pod otežanim odvijanjem saobraćaja. &nbsp;Mi niti u ovom tekstu, u članu 6 nemamo definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno odbijanje ili otežano odvijanje saobraćaja, ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje lice i građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiit auto-putevi, saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi. Ako nemako definisano koji je organ nadležan da donese odluku o zabrani i postupak u kojem nadleđni organ može donijeti odluku o zabrani... Po meni je ovo stalnost zabrane okupljanja, a Ustav je jasan da se okupljanje može samo privremeno ograničiti - naglasio je Dragović.
Smatra da se na ovaj tekst treba amandmanski djelovati.
- Lokalni putevi ne trebaju biti izuzeti iz zabrane. Takođe, otežavanje odvijanja saobraćaja treba jasnije definisati ili treba izbrisati iz ove odredbe. U okviru privremenog ograničenja, a ne stalnog, moramo upodobiti normu na način što bi definisali koji nadležni organ i u kom postupku utvrđuje da li su ispunjeni uslovi da se privremeno okupljenje zabrani na putevima, odnosno na objektima od javnog interesa - kazao je Dragović.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović donekle se saglasio sa poslanikom PES-a i kazao je da nema ništa protiv da se amandmanski djeluje ako skupštinska rasprava pokaže da je neophodno popraviti tekst zakona.
- Ali on je svrishodan. Koji god da budu razlozi nekome da protestuje, taj protest mora biti takav da ne ugrožava pravo drugih ljudi. Član 6. prilično nepravno uvodi termin koji je prostor odnosno mjesto javnog okupljanja prikladan. Što se tiče Evropskog suda za ljudska prava on poziva da zakon mora biti jasan da ne dovede do pogrešne primjene, odnosno tumačenja - kazao je, pored ostalog, Stjepović.
Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.

Dragović rezervisan prema izmjenama Zakona o javnim okupljanjima: Stalna zabrana nije u skladu sa Ustavom

Bošnjačka stranka organizuje &nbsp;Peti kongres u nedjelju, 6. jula.
Kongres će se održati u Muzičkom centru Crne Gore u Podgorici, uz svečanost i brojne goste.&nbsp;

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula

JP Morsko dobro reagovalo je povodom navoda iz Opštine Budva o neregularnosti privremenih objekata u tom gradu.
- Upiranje prstom u Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u ovom kontekstu predstavlja pokušaj zamjene teza i prebacivanja odgovornosti“- poručili su iz Morskog dobra.
Kažu kako ne mogu prihvatiti „da se krivica za institucionalni nemar lokalne samouprave pokušava svaliti na Javno preduzeće“, naročito kada se problem tiče prostora van njihovog upravljanja.
- Objekat koji navodite kao “dokaz” neregularnosti u poslovanju morskog dobra se nalazi u opštinskoj zoni i “neregularan” je, jer kasnite sa usvajanjem Plana privremenih objekata već pune dvije godine- poručili su iz Morskog dobra Opštini Budva..&nbsp;
Napominju da su izuzev zone morskog dobra, svaki privremeni objekat, tarasa, kiosk i sl. u Budvi neregularni.&nbsp;
- Ovakva praksa direktno ugrožava uređenost prostora i otvara mogućnost za selektivno postupanje po zakonu- zaključuje se u reagovanju. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.2192%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodzic-dok-kosmonaut-radunovic-iz-satelita-snima-nelegalne-objekte-njegove-partijske-kolege-na-setalistu-drze-iste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Morsko dobro: Izuzev zone morskog dobra, privremeni objekti u Budvi su neregularni i u nadležnosti Opštine

Nekoliko najvećih aerodroma u Francuskoj, od čega i aerodromi u Šarl de Gol, Orli i Buve u Parizu, trenutno su u vanrednom stanju zbog štrajka koji su organizovali kontrolori leta, zbog čega je veliki broj letova otkazan, saopšteno je iz Uprave civilnog vazduhoplovstva te zemlje.
Kontrolori štrajkuju zbog propalih tehničkih projekata i lošeg upravljanja.
- Zbog štrajka, očekuju se otkazivanja letova na aerodromima u Nici, Bastiji, Kalvi, Lionu, Marseju, Monpeljeu, Ajačiju, Figari, te pariškim aerodromima Šarl de Gol, Orli i Buve- javila je Generalna direkcija za civilno vazduhoplovstvo (DGAC) na mreži X.
U saopštenju se navodi da se otkazivanja letova odnose na današnji dan, što će biti prvi dan štrajka kontrolora leta.
Prošle nedjelje, sindikati koji predstavljaju više od 30 odsto francuskih kontrolora leta objavili su da planiraju štrajk 3. i 4. jula, zahtijevajući bolje uslove rada i bolju politiku zapošljavanja.

Francuska: Kontrolori leta štrajkuju, prevoznici otkazuju letove

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: cges