„GI Spasimo Brezna“: Vlada uništava cijelo selo radi profita, CGES priznao koliko će zarađivati na nestanku cijele zajednice

Nedavna izjava Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) za Javni servis, u kojoj gradnju 400 kV trafostanice i međunarodnog energetskog čvorišta u centru naseljenog, turističkog mjesta Brezna u Pivi pravdaju „uštedom od nekoliko miliona eura godišnje“, predstavlja ogoljeno priznanje da su državni energetski menadžment i Vlada spremni da žrtvuju opstanak cijelog sela, živote ljudi i netaknutu prirodu isključivo zarad čistog finansijskog bilansa, saopštili su iz Građanske inicijative „Spasimo Brezna“.
Kako dodaju, CGES sada javno ističe nekoliko miliona eura godišnje kao finansijsku korist od projekta koji će, ukoliko se realizuje na planiranoj lokaciji, ovaj agroturistički region pretvoriti u tešku industrijsku energetsku zonu sa mrežom visokonaponskih dalekovoda preko kuća, imanja, turističkih objekata i etno-sela, što će potpuno obezvrijediti imovinu, uništiti turističke biznise i, izvjesno, dovesti do prinudnog raseljavanja.
- Milionskim uštedama koje ističe CGES treba dodati i očekivane multimilionske prihode privatnih kompanija koje planiraju gradnju vjetro i solarnih elektrana, a sa kojima je CGES potpisao ugovore o priključenju na planirano energetsko čvorište u Breznima. Među njima je i projekat Vjetroelektrane Bijela kompanije Alcazar Energy Partners iz Dubaija, za koji je Upravni sud nedavno poništio odluku Vlade o proglašenju javnog interesa za eksproprijaciju zemljišta potrebnog za prateću infrastrukturu. Time se ozbiljno otvara i pitanje pravnih posljedica ove presude po već izdate dozvole, uključujući građevinsku dozvolu Ministarstva urbanizma, čiju zakonitost takođe osporavamo - navode iz GI „Spasimo Brezna“.
CGES, navode, „zaboravlja“ da javno saopšti da projekat međunarodnog energetskog čvorišta u naseljenom mjestu počiva na falsifikovanoj projektnoj dokumentaciji koja sadrži materijalno netačan prikaz stvarnog stanja na terenu, dok drugi tehnički dokumenti ukazuju na ozbiljne geološke deformacije upravo na prostoru planiranog postrojenja.
- Obezbijedili smo materijalne dokaze koje je već dostavila Evropskoj banci za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development EBRD) i relevantnim međunarodnim adresama, a advokatski tim priprema i dopunu krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). U komunikaciji sa EBRD-om tražili smo razjašnjenje: da li je Banka, prije nego što je odobrila finansiranje projekta, znala da su lokalna zajednica, turistički objekti i etno-sela bukvalno izbrisani iz javno predstavljene početne procjene stanja; da li je EBRD znala da ranije tehničke studije eksplicitno identifikuju ozbiljne geotehničke probleme upravo u zoni planiranog transformatora T4; da li je znala da, uprkos strateškom značaju međunarodne energetske infrastrukture, alternativne lokacije nijesu ni razmatrane? - naveli su u saopštenju.
Pitaju i ko je, ako su EBRD i institucije odgovorne za odobravanje bespovratnih sredstava Evropske unije kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) raspolagale ovim dokumentima, na osnovu kojih procjena i uz čiju odgovornost zaključio da je prihvatljivo odobriti 28 miliona eura kredita EBRD-a i bespovratna sredstva EU za projekat sa ovako ozbiljnim protivrječnostima u dokumentaciji.
- Ko je provjerio vjerodostojnost podataka na osnovu kojih su donesene odluke o finansiranju i ko snosi odgovornost ako se utvrdi da su evropska sredstva odobrena na osnovu materijalno netačnih informacija? - navode iz GI „Spasimo Brezna“.
Dok, kako naglašavaju, u državnim medijima hladnokrvno sabiraju milione koje će uštedjeti, iz CGES-a su "zaboravili“ da javnosti saopšte ključne činjenice koje mještani već više od 18 mjeseci iznose pred domaće i međunarodne institucije:
Ljudi izbrisani sa mape živih kako bi se obezbijedio kredit EBRD-a
U projektnoj dokumentaciji javno predstavljenoj u postupku finansiranja EBRD-a, lokalna zajednica, eko-sela, turistički objekti i mještani koji u Breznima žive i rade nijesu prikazani u skladu sa stvarnim stanjem na terenu. Dokaz da je takvo stanje bilo poznato mnogo prije odobravanja kredita nalazi se u dokumentaciji samog projekta.
Prema dokumetaciji do koje je došla GI "Spasimo Brezna", međunarodna konsultantska kompanija Mott MacDonald, u izvještaju Environmental and Social Assessment Report iz januara 2018. godine, u odjeljku pet, na strani 48, eksplicitno identifikuje Gornja Brezna kao mjesto u kojem se u okolini trafostanice pružaju usluge turističkog smještaja u eko-selima, kao i ugostiteljske usluge. Mott MacDonald u svojoj studiji takođe eksplicitno označava sela Brezna i Duži kao zajednice pogođene projektom.
- Nasuprot tome, u netehničkom sažetku projekta koji je EBRD javno objavila 2024. godine, u odjeljku četiri, navedeno je da u krugu od dva kilometra od lokacije trafostanice nema stambenih ni poslovnih objekata. Dakle, 2018. godine projektna dokumentacija prepoznaje Gornja Brezna, stanovništvo i turističku djelatnost, a 2024. godine javno objavljeni dokument EBRD-a prikazuje lokaciju kao prazan prostor bez stambenih i poslovnih objekata - naveli su u saopštenju.
Iz GI "Spasimo Brezna" navode da, samo u krugu od dva kilometra oko trafostanice, postoji preko 150 stambenih i turističkih objekata u vlasništvu 75 porodica.
- To nije bezazlena administrativna greška, a osnovano sumnjamo i da nije slučajna. To je dokumentovan falsifikat u dokumentaciji na osnovu koje se procjenjuju društveni uticaji projekta i donose finansijske odluke. Zahtijevamo da se utvrdi ko je odgovoran za brisanje cijelog živog sela iz projektne dokumentacije, ko je dokument pregledao, ko ga je odobrio i da li su stvarni podaci o lokalnoj zajednici bili dostupni organima EBRD-a koji su odlučivali o kreditu - navode oni.
Posebno je, dodaju iz GI Spasimo Brezna, alarmantno što isti izvještaj Mott MacDonald iz januara 2018, u odjeljku tri, na strani 37, izričito navodi da alternativne lokacije za planiranu trafostanicu nijesu razmatrane.
- Nijesu analizirali druge lokacije pa zaključili da je ova najbolja. Dokumentovali su da druge lokacije nijesu ni razmatrane. A onda su evropskim finansijerima predstavili projekat čija je lokacija unaprijed određena, uprkos postojanju naseljene zajednice i turističkih djelatnosti - preciziraju iz GI "Spasimo Brezna"
Strateško postrojenje na tlu za koje su dokumentovane ozbiljne deformacije
CGES javnosti prećutkuje projektnu i sopstvenu inženjersku dokumentaciju koja identifikuje veoma ozbiljne geotehničke probleme na prostoru postojeće i planirane, mnogo veće, trafostanice.
U Idejnom građevinskom projektu TS 400/110/35 kV Brezna - Faza 2, koji su u martu 2024. izradili ELEM i ELGO, u odjeljku 4.1.3, na strani 317 PDF dokumenta, eksplicitno se navodi: „Glavni problem je sleganje terena veoma stisljivog tla sa verovatnim pojavljivanjem diferencijalnog sleganja i deformacija.“ Isti dokument kao najkritičniju zonu veoma visokog slijeganja identifikuje upravo prostor oko transformatora T4 i 400 kV transformatorskog portala.
- Najkritičnija zona slijeganja nije negdje daleko od postrojenja. Ona je identifikovana upravo na prostoru na kojem se planira jedan od ključnih i najtežih elemenata buduće 400 kV međunarodne infrastrukture. CGES mora objasniti zašto, nakon ovakvih nalaza, nije sprovedena nezavisna uporedna analiza alternativnih lokacija, već se nastavlja insistiranje na gradnji u centru naseljenog područja - navode iz GI Spasimo Brezna.
Dodaju da problem nije samo istorijski potvrđuje i dokumentacija CGES-a iz 2025. i 2026. godine, koju posjeduju i koja se odnosi na dodatna geotehnička istraživanja i projektovanje sanacije terena postojeće trafostanice.
- Ako CGES tvrdi da su svi rizici otklonjeni, neka javno objavi cjelokupnu geotehničku dokumentaciju. Ako je sve u redu, zbog čega CGES dokumentaciju krije? Prema našim saznanjima, ne postoji ni nezavisna geotehnička studija za postojeću trafostanicu koju je gradila kompanija Krnovo Green Energy - a CGES otkupio - a koja tone i propada već desetak godina, kao što, prema nama dostupnim informacijama, ne postoji ni aktuelna nezavisna, stručna i sveobuhvatna geotehnička studija koja legitimiše ovu lokaciju i region kao bezbjedan za međunarodnu energetsku infrastrukturu - naveli su u saopštenju.
Ovdje se, decidni su oni, ne radi samo o novcu.
- Već o bezbjednosti ljudi, imovine, životne sredine i međunarodne elektroenergetske infrastrukture čiji bi predvidivi problemi mogli imati posljedice daleko izvan Brezana i izvan Crne Gore jer je ovo postrojenje planirano kao čvor Transbalkanskog energetskog koridora, kao 400kV veza sa BiH i sa podmorskim kablom sa Italijom, a dodatno i kao čvorište za brojne vjetro i solarne elektrane - navode.
Naglašavaju da je i EBRD sada pred testom kredibiliteta.
- Postavljamo javno pitanje Vladi Crne Gore, menadžmentu i Bordu CGES-a, ali prije svega Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), koja je za ovaj projekat odobrila kredit od 28 miliona eura, uz državnu garanciju, dok je za projekat obezbijeđena i grant podrška Evropske unije: Koliko miliona eura vrijedi život jedne seoske zajednice, njena imovina i pravo na zaštitu od odluka donesenih na osnovu falsifikovane dokumentacije i bez vjerodostojne procjene posljedica? - pitaju.
Dok se, kako kažu, u okviru EBRD Nezavisnog mehanizma za odgovornost - IPAM razmatraju pritužbe lokalne zajednice, a dokumentacija o projektu dostavlja i relevantnim evropskim institucijama i predstavnicima upravljačkih tijela Banke, EBRD mora odgovoriti da li će dozvoliti da finansiranje projekta nastavi da stvara nepovratno stanje na terenu prije nego što budu ispitane dokumentovane protivrječnosti.
- Ovo više nije pitanje samo jedne trafostanice. Ovo je pitanje da li međunarodna razvojna banka može da odobri finansiranje na osnovu dokumentacije koja 2018. prepoznaje naseljenu turističku zajednicu, a potpuno je briše iz javno objavljenog početnog stanja 2024. godine; koja priznaje da alternativne lokacije nijesu razmatrane; i koja identifikuje najkritičniju zonu slijeganja upravo na prostoru planiranog visokonaponskog postrojenja. Svaka dalja odluka o finansiranju i realizaciji projekta na ovoj lokaciji, nakon što su navedeni dokazi dostavljeni, moraće se posmatrati i kroz pitanje da li su nadležni bili upoznati sa rizicima i šta su preduzeli da spriječe moguću štetu - navode iz GI Spasimo Brezna.
Poručuju da nikakvi milioni eura na računima energetskih kompanija ne mogu opravdati uništenje njihovih domova.
- Zahtijevamo hitnu obustavu svih radova koji bi mogli stvoriti nepovratno stanje dok traje postupak ispitivanja pred EBRD IPAM mehanizmom i drugi krivično pravni postupci, nezavisnu provjeru geotehničkih, društvenih i ekoloških rizika i izmještanje planiranog 400 kV energetskog čvorišta na bezbjednu lokaciju van naseljenog i turističkog područja. Energetska tranzicija ne može biti opravdanje za žrtvovanje cijele zajednice. A evropsko finansiranje ne smije postati sredstvo kojim se takva odluka legitimiše - zaključili su u GI „Spasimo Brezna“.