Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) nastavlja decenijsku praksu guranja visokonaponskih projekata u naseljenim mjestima i turističkim regijama, bez informisanja javnosti i bez smislenih konsultacija sa lokalnim zajednicama kojima gigantski dalekovodi i visokonaponske žice prolaze iznad kuća i preko imanja. Mještani više sela u Pivi ostali su zatečeni i šokiriani informacijom koju su slučajno dobili - da CGES priprema projekat izgradnje međunarodnog dalekovoda 400kV Brezna - Crkvičko Polje - Sarajevo sa trafostanicom 400/220kV Crkvičko Polje, koji treba da prođe kroz više naseljenih mjesta u Pivi, od Brezana do Crkvičkog Polja i do granice sa Bosnom i Hercegovinom, navodi se u saopštenju Građanske inicijative "Spasimo Brezna".&nbsp;
Mještani Brezana, zajedno sa mještanima drugih sela na liniji dalekovoda, navode da je CGES na svom sajtu, svega devet dana ranije, "zakazao" navodne "javne konsultacije" povodom ovog projekta za četvrtak, 19. februar u 11 časova u Plužinama. To, kako dodaju, ukazuje na očiglednu namjeru da se što manje zainteresovanih tamo i pojavi. Na pisani zahtjev CGES-u da se odlože ove konsultacije i zakažu nove u selima kuda je planirana trasa dalekovoda, da produže javnu raspravu i dostave dokumentaciju o projektu, CGES je prvo pokušao da potpuno ignoriše, a potom i - odbio sve zahtjeve.&nbsp;
- Ovo obavještenje smo slučajno vidjeli na sajtu CGES-a, a objavljeno je 10. februara, samo devet dana, od čega šest radnih, prije navedenih konsultacija. Radi se o ogromnom, transnacionalnom projektu 400 kV koji može trajno da utiče na naše kuće, imanja, zdravlje i razvoj ruralnog turizma, kome smo posvećeni a koji se promoviše kao strateško opredjeljenje Opštine Plužine i cijele Pive. Niko od ljudi na predloženoj trasi nikada nije bio informisan o postojanju ovog projekta, a isti princip "informisanja javnosti" je bio i kod drugih projekata koje je realizovao CGES. Zimski period, radni dan, radno vrijeme, objava sakrivena na sajtu CGES-a koji čitaju samo oni u CGES-u - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;
Pojašnjavaju da su apel za odlaganje "javnih konsulacija" i dostavljanje dokumentacije uputili CGES-u 12. februara, te da ih CGES nije udostojio ni odgovora, sve dok nisu poslali urgenciju, i upoznali EU Delegaciju u Crnoj Gori, Evropsku komisiju, WBIF (Western Balkans Investment Framework) koji je odobrio grant za pripremu tehničke dokumentacije.&nbsp;
- Potpuno ignorisanje je decenijski obrazac odnosa CGES-a prema lokalnim zajednicama i njihovoj imovini i njihovim životma. Isto je bilo u slučaju dalekovoda 400kV Lastva Pljevlja, koji nam je prošao iznad kuća i kada su krijući, na privatna imanja, postavljali ogromne stubove dalekvoda, bez znanja vlasnika. Isto su uradili i u slučaju planiranja gradnje 400kV trafo stanice u centru sela Gornja Brezna, koje je jedino selo u Pivi koje se snažno razvija, gdje se mladi ljudi doseljavaju i grade turističke objekte. Ova trafostanica je planirana za centar međunarodnog energetskog čvorišta i čvorišta za obnovljive izvore energije. Ovakva čvorišta se u civilizovanom svijetu grade na otvorenim morima ili u kompletno pustim regionima, gdje ne ugrožavaju ni ljude ni prirodu - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;
Samo u Crnoj Gori je moguće, kako dodaju, da državna energetska kompanija, uz podršku države, gura ovakav projekat u centru turističkog mjesta i turističkog regiona, po cijenu opstanka, života i zdravlja cijele ljudske zajednice.&nbsp;
Podsjećaju da su otkrili brojne nezakonitosti, kršenje procedura i nezakonite uticaje u slučaju projekta Trafostanice Brezna 400kV.&nbsp;
- Jedna od nezakonitosti, možda čak ne i najveća, ali najskandaloznija s aspekta svakog građanina i vlasnika imovine koja bi im se mogla naći na putu, je da su u projektnoj dokumentaciji za EBRD - Evropsku banku za obnovu i razvoj (The European Bank for Reconstruction and Development), falsifikovali činjenice i naveli da u krugu od 2 km od planirane lokacije za trafostanicu "nema nijedan stambeni niti poslovni objekat" iako ih, samo u tom krugu, ima više od 150. Kada smo ovaj podatak, koji je inače javan, i nalazi se na sajtu EBRD, objavili u crnogorskim medijima, obrušili su se nas javnim &nbsp;optužbama da smo državni neprijatelji i da rovarimo protiv države i njih kao ugledne kompanije - navode u saopštenju mještani.
Podsjećaju da su, povodom žalbe mještana Brezana EBRD-u, aktivirani nezavisni IPAM i OCCO mehanizmi banke, te da su ovi postupci u toku, i da mještani očekuju da će EBRD, Evropska komisija (EK) i druge kredibilne i relevantne međunarodne adrese uvažiti više nego ozbiljne argumente i dokaze da gradnja ogromnog i međunarodno značajnog energetskog čvorišta na lokaciji u Breznima, može imati nesagledive posljedice, ne samo po Crnu Goru, već i po region i Evropu.&nbsp;
Pozivaju CGES da, kako kažu, počne da planira i radi u skladu sa Ustavom, zakonima, međunarodnim konvencijama i u skladu sa visokim standardima donatora koji obezbjeđuju grantove za njihove projekte, kao što je WBIF.&nbsp;
- Naš cilj nije da blokiramo razvoj, nego da se o lokacijama i rješenjima za ovako kritičnu infrastrukturu odlučuje transparentno, uz poštovanje zakona i međunarodnih standarda, i uz stvarno uvažavanje ljudi koji ovdje žive. Razvoj energetske infrastrukture ne smije biti na uštrb života i opstanka cijelih ljudskih zajednica i sela koja oživljavaju. Ukoliko se radi stručno, časno i pošteno, i u interesu države i građana, uvijek je moguće pronaći optimalna održiva rješenja - poručuje GI "Spasimo Brezna".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spasimo Brezna: CGES nastavlja da ignoriše ljude kojima dalekovodi prolaze iznad kuća

Vlada je danas dala garanciju na kredit Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) kod Evropske banke za obnovu i razvoj, u vrijednosti od 15 miliona eura, za potrebe rekonstrukcije 220 kilovoltnog (kV) dalekovoda.
Iz Vlade su, nakon sjednice, saopštili da je usvojena Informacija o rezultatima pregovora i zaključivanju ugovora o garanciji za kredit neophodan za finansiranje projekta povećanja propusne moći 220 kV dalekovoda.
Vlada je, kako su podsjetili, krajem decembra usvojila Informaciju o polaznim osnovama za pregovore u vezi sa zaključivanjem ugovora o garanciji za kredit.
Dalekovod Trebinje (Bosna i Hercegovina) – Perućica – Podgorica – Koplik (Albanija) puštan je u pogon sukcesivno, odnosno dionica Trebinje – Podgorica 1965. godine, a Podgorica – Koplik 1972. godine.
- Trenutno stanje odražava dugogodišnju eksploataciju, kao i činjenicu da prolazi kroz područja sa zahtjevnim klimatskim uslovima. Njegova propusna moć više ne odgovara savremenim potrebama, imajući u vidu značajan rast projekata iz obnovljivih izvora energije, posebno solarnih elektrana i dodatnog hidropotencijala hidroelektrane Perućica - navodi se u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da bi rekonstrukcija obuhvatila kompletnu zamjenu provodnika, zaštitnog užeta, izolacije, te ovjesne i spojne opreme. Projekat ima poseban značaj za integraciju planiranih i postojećih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije koji se priključuju na prenosnu mrežu, čijom modernizacijom se stvaraju uslovi za dalji razvoj zelene tranzicije u Crnoj Gori.
Oni su dodali da realizacija projekta ima i širi javni interes, što je prepoznato Zakonom o energetici, naročito u dijelu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
- Izgradnja i održavanje dalekovoda u funkcionalnom i pouzdanom stanju direktno doprinose bezbjednosti rada prenosnog sistema - saopšteno je nakon sjednice Vlade.
Rok za realizaciju projekta je kraj 2028. godine, a ukupni budžet procijenjen je na oko 15 miliona eura, za dužinu od približno 100 kilometara, od granice sa Bosnom i Hercegovinom do granice sa Albanijom.
- Vlada je, u tom kontekstu, ugovore o kreditu između CGES-a i EBRD, kao i o garanciji, između Crne Gore i EBRD - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

Vlada dala garanciju na kredit CGES-a

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Kaćuša Krsmanović

Uzbunjivač upozorio Drakića: Kršite moja osnovna ljudska prava

Mještani Gornjih Brezana predali su tužbu protiv državnog energetskog preduzeća Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) koje namjerava da u centru njihovog sela izgradi veliku trafostanicu 400kV a potom i međunarodno energetsko čvorište.
Mještani Brezana okupljeni u Građanskoj inicijativi "Spasimo Brezna" saznali su za ovaj plan tek prije nekoliko mjeseci i od tada se bore da zaustave projekat koji bi, kako tvrde, uništio njihovo selo i život u njemu.&nbsp;
Oni tužbom traže i da sud sasluša i predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD kako bi se i formalno utvrdile, kako ističu, nesporne činjenice
Pivsko selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine a vjerovatno i cijeloj Crnoj Gori koje se posljednjih godina intenzivno razvija, gdje se doseljavaju mladi i porodice, osnivaju seoska domaćinstva i grade turističke objekte koji su popunjeni, uglavnom stranim turistima, i do 250 dana godišnje. Mještani Gornjih Brezana otkrili su da je CGES u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju trafo stanice od Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, sakrio postojanje cijele ljudske zajednice od nekoliko stotina mještana, te EBRD-u dodstavio lažan podatak da u krugu od 2 kilometra od lokacije 400kV trafostanice nema nijedan stambeni niti poslovni objekat.
- Popisali smo samo vlasnike objekata, postojećih i onih u izgradnji u krugu od dva kilometra i ima ih 75, dok je vlasnika zemljišta mnogo više. Kako gotovo svi vlasnici imaju po dva ili više objekata, zbirno u krugu od dva kilometra od lokacije 400 kV trafostance kojui su isplanirali da rade, ima oko 200 kuća, štala i turističkih objekata. Kako to da tako moćna kompanija kompanija kao što je CGES nije vidjela 200 objekata? Zbog navedenog osnovano sumnjamo da je CGES namjerno sakrio postojanje naših kuća i da "nije vidio" cijelo živo selo, upravo kako bi izbjegao stroge procedure i visoke standarde EBRD-a kada su u pitanju loklane zajednice i njihovo očuvanje - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;
Dodaju da EBRD procedure zahtijevaju da lokalne zajednice na koje utiču projekti koje oni finansiraju budu uklkjučene od najranijih faza planiranja projekta, te da uticaj na prirodu i ljude bude minimalan.
- U našem slučaju, intencija CGES-a pa i države Crne Gore, odnosno aktuelne, ali i prethodnih Vlada je bila da sakriju naše postojanje, jer su svjesni da će međunardone energetski projekat u naseljenom mjestu značiti kraj života na toj lokaciji i potpuno obezvrijeđivanje privatne imovine mještana. Sigurni smo da EBRD, da je imao ovu informaciju ne bi podržao ovaj projekat, kao što nije podržao uništenje sela Krallje radi gradnje autoputa. Prema našim pouzdanim saznanjima, Vlada Crne Gore, odnosno Monteput, &nbsp;je izmjestio trasu autoputa upravo na zahtjev Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi se sačuvalo preko 50 kuća i lokalna zajednica u ovom selu - ističu oni.
Dodaju da je u Gornjim Breznima direktno ugroženo oko 200 objekata i cijela ljudska zajednica od nekoliko stotina ljudi. ukoliko se realizuje gradnja 400kV trafostanice i međunarodnog energetskog čvorišta. Kako dodaju, oni traže da se trafo stanica i eneretsko čvorište izmjeste na drugu lokaciju gdje će imati minimalan uticaj na prirodu i ljude.&nbsp;
- Takvih lokacija je u Pivi mnogo, jer je sjever Crne Gore opstošen pogubnim politikama proteklih decenija i godina. Umjesto da opština Plužine i Vlada ohrabe i konkretno podrže svakog mladog čovjeka koji se vraća na selo, oni su ujedinjeni u namjeri da naše selo unište a nas protjeraju sa naše zemlje. To nećemo dozvoliti ni po koju cijenu - decidni su u GI "Spasimo Brezna". &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Mještani Brezana javno su se u proteklih nekoliko mjeseci obraćali brojnim adresama, pa i državnom vrhu Crne Gore, predsjedniku, premijeru i predsjedniku Skupštine, insistirajući da se uključe i pomognu u spasavanje njihovih života, imovine i budućnosti njihovog sela, ali ih do sada niko od njih nije čuo, ni vidio.&nbsp;
- Još smo za našu državu i sve institucionalne adrese "selo koje ne postoji", ali nećemo odustati dok nas ne vide, priznaju da postojimo, i dok ne izmjeste planirano energetsko čudovište na bezbjednu udaljenost od naših kuća i imanja - zaključili su oni.

Mještani Brezana predali tužbu protiv CGES-a, traže i saslušanje predstavnika EBRD-a

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Upravni sud odbio je zahtjev advokata Mladena Tomovića, koji je i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, da se iz postupka pred ovim sudom izuzme jedan od sudija iz tročlanog vijeća koje odlučuje po njegovoj tužbi protiv ASK-a, kojom, u ime Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži ukidanje statusa zviždača službeniku ove kompanije koji je prijavio korupciju.&nbsp; Jedan od najvažnijih zadataka ASK-a je zaštita zviždača, ali Tomović kao advokat zastupa kompaniju za čiji račun goni službenika koji je 2021. godine odbio da učestvuje, kako tvrdi, u namještanju tendera i prijavio korupciju. ASK je njegovu prijavu proslijedila Specijalnom državnom tužilaštvu, a njemu dodijelila status zviždača zbog progona kojem je bio izložen u kompaniji. Advokat CGES-a Mladen Tomović 31. jula izabran je za člana Savjeta ASK-a, a potom i za potpredsjednika ovog tijela, ali ne vidi ništa sporno i neetično u činjenici da goni čovjeka koji ima status zviždača i kojeg bi ustanova čije postupanje on sada nadzire, trebalo da štiti?! Ništa sporno u toj činjenici nije bilo ni za četiri od pet članova Komisije koja ga je ljetos predložila za člana Savjeta ASK-a, a Skupština Crne Gore ga potom izabrala?!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201071256_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201071256_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>Mladen Tomović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Iz principijelnih razloga stvarno je neprijatna situacija da se gdin. Tomović, kao advokat koji goni zviždača, nalazi u Savjetu ASK-a, ustanove koja bi trebalo da štiti zviždače. Taj problem mogao bi lako da se riješi na način da se on kao advokat povuče iz svih predmeta koji se odnose na zviždača, ali i na zaposlene u ASK – izjavio je ranije za Portal ETV nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos, koji je, takođe, konstatovao da Tomović kao član Savjeta ASK-a nije u konfliktu interesa. Principijelni razlozi, međutim, ne vode advokata Tomovića, pa je on nastavio da goni zviždača, a njegov prijatelj i klijent, koji je v. d. direktora ASK-a Dušan Drakić najavio je za naš portal da će sve odluke ove institucije donešene prije njego je on došao na njeno čelo biti preispitane, pa i ona koja se odnosi na zviždača iz CGES-a.&nbsp; Upravni sud, međutim, još 31. maja tražio je izjašnjenje ASK-a u slučaju koji je Tomović pokrenuo protiv rješenja ove ustanove da se službeniku CGES-a koji je prijavio korupciju dodijeli status zviždača, tako da je odgovor pripremljen prije nego su Tomović i Drakić zauzeli pozicije u Agenciji.&nbsp; Dostavljen je tek 11. oktobra i to nakon što je Portal ETV ukazao na činjenicu da ASK nije postupio po zahtjevu suda. A u odgovoru na tužbu, pored ostalog piše, „da nijesu tačni navodi tužioca i da je tužba u cjelosti neosnovana iako je predmetnim mišljenjem odlučeno o obavezi poslodavca da postupi na način i u roku koji je određen mišljenjem“ i predložili „da Upravni sud Crne Gore shodno članu 22 Zakona o upravnom sporu u cjelosti odbije tužbu kao neosnovanu“. Tomović je onda pribjegao novoj prljavoj igri, pa je na prethodnom ročištu u Upravnom sudu, o čemu smo izvijestili, tražio izuzeće jednog od sudija iz tročlanog vijeća. U međuvremenu smo dobili informaciju od izvora iz suda, da je Tomović izuzeće sudije tražio zato što je, prema njegovim tvrdnjama, u prijateljskim odnosnima sa bivšom direktoricom ASK-a Jelenom Perović i da je bio u vijeću, odnosno odlučivao u predmetu po tužbi ASK-a na odluku Budžetske inspekcije, koja je i ukinuta?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201071256_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201071256_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Prljavi pokušaj Tomovića da uveže zviždača iz CGES-a i Perović je propao, jer je sud odbio njegov zahtjev, ali se otvara pitanje – da li je ovaj advokat iskoristio poziciju u Savjetu ASK-a, odnosno zloupotrijebio informacije koje ima u slučaju presude Upravnog suda kojom je ukinuta odluka Budžetske inspekcije?&nbsp; Pisali smo da je agonija službenika CGES-a počela u ljeto 2021, kada je, kako kaže, odbio da utiče na postupak javnih nabavki i potom, 24. novembra te godine predao kompaniji prijavu korupcije protiv Aleksandra Mijuškovića - predsjednika Odbora direktora i Ivana Asanovića, izvršnog direktora.&nbsp; Prijava je ekspresno odbijena kao neosnovana, pa je on 9. decembra 2021. podnio prijavu i ASK-u. Spise predmeta ASK je proslijedila Specijalnom tužilaštvu, a prijavu protiv Mijuškovića i Asanovića, on je dopunio i imenom Marka Perunovića, bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija, javnosti poznatog po skandalu kada je kao predsjednik Odbora direktora „EPCG-Željezara Nikšić“ potrošio za klađenje 19.000 eura sa kartice kompanije. Specijalno tužilaštvo, nakon skoro tri godine, poslije izmjena zakona o SDT-u, proslijedilo je ovu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. - Iskustvo koje ja prolazim unazad tri godine, sa aktuelnim izborom Savjeta ASK-a, nedvosmisleno mi pokazuje da u Crnoj Gori više ne postoje institucije koje su spremne da zaštite lica koja su prijavila korupciju. Jer, ako je Tomović nakon svega ovoga izabran u Savjet ASK-a, ko može da vjeruje da će on da štiti javni interes. Nedvosmisleno je jasno da će štiti interese moćnika iz vlasti koji ga plaćaju državnim novcem – kazao je ranije ovaj zviždač za Portal ETV. Sljedeće ročište pred Upravnim sudom po tužbi advokata Tomovića, sada potpredsjednika Savjeta ASK-a, kojom zahtijeva ukidanje statusa zviždača službeniku CGES-a zakazano je za 16. decembar.

Tomovićeva prljava igra nije prošla

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: crnogorski-elektroprenosni-sistem