Maroviću zastarjela kazna, (ne)pravda ostala u Srbiji

Bivšem predsjedniku Državne zajednice Srbije i Crne Gore te visokom funkcioneru Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozaru Maroviću, danas zvanično nastupa apsolutna zastara kazne zatvora od tri i po godine, na koju je osuđen jer je bio na čelu organizovane kriminalne grupe koja je nanijela višemilionsku štetu Opštini Budva.

To je za Pobjedu potvrdio jedan od njegovih branilaca, advokat Zdravko Begović, budući da je njegovom branjeniku prošlo 10 godina od dana kada je donijeta presuda Višeg suda u Podgorici.

- On bi, po tom pravnom principu, mogao sljedeće sedmice doći u Crnu Goru - kazao je advokat Begović za Pobjedu.

Marovićev advokat u Beogradu Vladimir Marinkov nije želio da odgovori na pitanja lista u vezi sa statusom i planovima Marovića nakon 10. oktobra, iako smo njegovu kancelariju zvali dva puta.

Begović je pojasnio da rješenje o zastarjelosti donosi Osnovni sud u Kotoru koji to može učiniti i dan nakon što ono nastupi, ali dodaje da nije nužno da se donese toliko brzo.

Pobjeda je tim povodom u srijedu uputila pitanja tamošnjem sudu, međutim, do zaključenja ovog broja nijesmo dobili odgovore.

- Očekujem da će Osnovni sud u Kotoru donijeti blagovremeno to rješenje. Isto kao što su učinili i za onu zatvorsku kaznu od jedne godine, kada je bio dužan da plati 100.000 eura novčane kazne u roku od tri mjeseca. Kako ona nije plaćena, pretvorila se u kaznu zatvora od jedne godine - istakao je on Begović za Pobjedu.

Ta odluka je, podsjeća advokat, postala pravosnažna 2017. godine.

- Međutim, kako apsolutna zastarjelost za trajanje od jedne godine zatvora nastupa četiri godine kasnije, njemu je u junu 2021. godine nastupila zastarjelost te kazne od godinu i Osnovni sud u Kotoru je donio rješenje kojim je utvrdio da je nastupila zastarjelost - ustvrdio je Begović za Pobjedu.

Marović je uhapšen 17. decembra 2015. godine i u pritvoru je proveo pet mjeseci, sve dok nije potpisao sporazum o priznanju krivice, kojim je pristao na kaznu ne manju od četiri godine zatvora, uz obavezu da u državnu kasu uplati milion eura i 100.000 eura u humanitarne svrhe.

Pored toga obavezao se i da ukaže tužilaštvu gdje je završilo više od 15 miliona eura, za koje je malverzacijama oštećena Opština Budva.

U međuvremenu, bivši predsjednik SiCG utočište je pronašao u susjednoj Srbiji, koja je godinama ignorisala urgencije i zahtjeve Crne Gore o njegovom izručenju kako bi odslužio kaznu.

Posljednja u nizu urgencija upućena je početkom oktobra, ali ni ona kao ni prethodnih osam, nijesu urodile plodom pa samim tim ni ovakav „pravni“ ishod događaja nije iznenađujući.

Kazna zastarjela,ali ne i djelo

Da je kazna zastarjela, ali ne i krivično djelo koje je počinio Marović te da bi mu se trebalo ponovo suditi zato što je prekršio sporazum i pobjegao u Srbiju, smatra direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.

- U Srbiji ne postoji nijedan pravni postupak za izručenje Marovića. Sudovi su blokirani i sve je u rukama političara. Kada imate međunarodnu potjernicu najodgovorniji za nepostupanje po njoj je ministar policije Srbije Ivica Dačić - saopštio je Janjić za Pobjedu.

- Nije postojala nikakva procedura unutar Srbije da se on isporuči, nijedan trag. Status Marovića u Srbiji je vanpravni. Imamo izjavu iz 2019. godine da on nije državljanin Srbije i veliko je pitanje da li nije. Marović nije običan čovjek koji je prešao u Srbiju, on je prešao sa opterećenjima kojeg ste u određenim situacijama morali obezbjeđivati i Srbija je prvo dobila trošak njegovim boravkom - ukazao je Janjić.

Međutim, kako dodaje, s obzirom na načine kojima se u Srbiji dodjeljuju državljanstva ne bi bio iznenađen da Marović ima državljanstvo Srbije.

- U ovom momentu u Srbiji ima 40 tajkuna iz Rusije koji imaju srpsko državljanstvo, takođe i tridesetak ljudi iz Ukrajine. Ukupno oko sto osoba koje su velike ribe od Azije do Rumunije i Bugarske imaju državljanstvo Srbije - napominje on.

Ponovio je da je Marović boravak u Srbiji morao platiti te da smatra da je posrijedi korupcija, prije svega prema tamošnjoj policiji.

- Marović je u Srbiji poslužio i kao svjedok kada su se pokrenule litije isto kao i Duško Knežević. Kada vi nekome dajete državljanstvo mora se proći određena procedura, i ne postoji nijedan trag da su Marović i pomenuti tajkuni prošli bilo kakvu proceduru - dobili su ono što su htjeli na potpis ministra - objašnjava Janjić.

Navodi da kada ministar potpisuje rješenje o državjanstvu, u njemu piše da se dodeljuje u nacionalnom interesu Srbije. Međutim, napominje i da je neophodno navesti razloge i kada se odbija izručenje nekoga.

Janjić je izričit da u slučaju Marovića nema pisanih tragova ni za dobijanje državljanstva ni za odbijanje isporučenja i da će se istina saznati kada se otvore arhivi što će se, kako poručuje, brzo desiti.

- Srbija nije ništa dobila čuvanjem Marovića, ali pokazuje da je Srbija svoje nacionalne interese podredila korupciji, ministrima i njihovim vezama i da je kao država došla na najgori mogući glas jer čuva takve ljude. Srbija ne može u EU zbog toga, kategoričan je direktor Foruma za etničke odnose.

Janjić negira da se slučaj Marović može porediti sa aferom Sanader u Hrvatskoj kako bi se ubrzalo napredovanje Crne Gore ka EU i objašnjava da je, prema istraživanjima, Marović još 2010. godine označen kao nosilac korupcije, osvrćući se na aferu Zavala.

- Tada je Marović trebalo da bude smijenjen sa političkih funkcija i danas ne znamo zašto to nije urađeno, ali istovremeno su nezadovoljni suvlasnici i investitori „Zavale“. U Beogradu su u međuvremenu otvorene korupcione radnje oko brodova i slučaj Satelit sa Prvoslavom Davinićem. To je bio momenat kada se postavilo pitanje zašto Marović nije pravno procesuiran. Suđenje Maroviću u Crnoj Gori je bilo sporo, dobio je simboličnu kaznu i to govori da je neko riješio problem „Zavale“. Taj neko ne mora da bude u Crnoj Gori, možda je i u Srbiji i taj drži u rukama Marovića - ustvrdio je on.

Janjić poručuje da je zbog korupcije i vladavine prava slučaj Marović ozbiljan test za Crnu Goru koji ona mora riješiti.

- Sud u Kotoru i Vrhovni sud moraju uraditi nešto, a ne političari i državni sekretari. Ako bude vladavina prava kao do sada, Crna Gora će se načekati članstva u EU, jer je slučaj Marović ozbiljan problem bez obzira što je EU obećala neke termine - zaključuje Janjić za Pobjedu.

Osam puta se obraćali Srbiji

Ministar pravde Bojan Božović kazao je nedavno za RTCG da Srbija nikada nije odgovorila na zahtjeve Crne Gore o izručenju Marovića, podsjećajući da su se sve vlade od 2019. godine do danas ukupno osam puta obraćale organima te zemlje u vezi sa ekstradicijom bivšeg lidera SiCG.

Božović je u intervjuu za Pobjedu u julu istakao da država nije odustala od Marovićevog izručenja, naglasivši da je resorno ministarstvo preduzelo sve što je bilo moguće radi obezbjeđenja njegove dostupnosti pravosudnim organima Crne Gore.

Ipak, do danas, i pored tri zamolnice i pet urgencija do toga nije došlo. Ministar Božović je za RTCG problematizovao i činjenicu kako je neko uopšte dopustio da Marović napusti Crnu Goru.

- Ako izuzmemo ovaj slučaj, imamo jako dobru saradnju s organima Republike Srbije. Zamolnice, izručenja, su nešto što je sastavni dio i uobičajeni dio aktivnosti i poslova ministarstava pravde i Srbije i Crne Gore. Važno je istaći - nema Srbija obavezu, kao što ni mi ne bismo imali, da izruči neko lice, pa čak ni da odgovori. U međunarodnom pravu je to tako - objasnio je Božović za RTCG.

Ipak, kako je kazao, trebalo je s budnom pažnjom ispratiti odluku kao što je odobrenje Maroviću da napusti Crnu Goru zbog liječenja.

- Ne želim da upirem prstom u sudiju, nego prosto želim da kažem da treba da razmislimo još jednom: je li onda sporazum o priznanju krivice, koji je bio zaključen, stvarno bio djelotvoran institut u tom konkretnom slučaju? Očigledno nije - poručio je Božović.

Podsjećamo, Beograd je već nekoliko godina utočište i Marovićevom sinu Milošu, koga su crnogorske vlasti takođe potraživale radi izdržavanja jednogodišnje kazne zatvora zbog malverzacija u jednom u od brojnih budvanskih predmeta.

Međutim, usljed apsolutne zastare izvršenja zatvorske kazne koju je septembra 2020. godine proglasio Osnovni sud u Kotoru, kancelarija Interpola u Podgorici je za njim povukla međunarodnju potjernicu.