<article>Hrvatska policija je, u saradnji sa službama hrvatske carine, danas zaplijenila skoro 13 kilograma kokaina na graničnom prelazu prema Crnoj Gori i uhapsila albanskog državljanina, saopštio je šef Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Zoran Tikvica.Tikvica je objasnio da se osumnjičeni 17. decembra pojavio na izlazu iz Hrvatske u vozilu albanskih tablica. Preliminarnim pregledom postojala je sumnja na skriveni prostor u vozilu, zbog čega je zatražen nalog istražnog sudije Županijskog suda u Dubrovniku.Sljedećeg jutra, 18. decembra, po nalogu sudije izvršena je pretraga vozila, pri čemu je pronađeno 12 paketa težine 12,75 kilograma."Droga je bila namijenjena albanskom tržištu, a Hrvatska je bila samo tranzitna zemlja. Sakrivena je ispod zadnjeg sjedišta u posebno izrađenom skrovištu", dodao je Tikvica.Na pitanje o porijeklu droge, Tikvica je naveo da potiče iz jedne od zemalja zapadne Evrope i dodao da je procijenjena tržišna vrijednost zaplijenjenog kokaina oko 25.000 eura po kilogramu.</article>

Hrvatska policija je, u saradnji sa službama hrvatske carine, danas zaplijenila skoro 13 kilograma kokaina na graničnom prelazu prema Crnoj Gori i uhapsila albanskog državljanina, saopštio je šef Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Zoran Tikvica.
Tikvica je objasnio da se osumnjičeni 17. decembra pojavio na izlazu iz Hrvatske u vozilu albanskih tablica. Preliminarnim pregledom postojala je sumnja na skriveni prostor u vozilu, zbog čega je zatražen nalog istražnog sudije Županijskog suda u Dubrovniku.
Sljedećeg jutra, 18. decembra, po nalogu sudije izvršena je pretraga vozila, pri čemu je pronađeno 12 paketa težine 12,75 kilograma.
"Droga je bila namijenjena albanskom tržištu, a Hrvatska je bila samo tranzitna zemlja. Sakrivena je ispod zadnjeg sjedišta u posebno izrađenom skrovištu", dodao je Tikvica.
Na pitanje o porijeklu droge, Tikvica je naveo da potiče iz jedne od zemalja zapadne Evrope i dodao da je procijenjena tržišna vrijednost zaplijenjenog kokaina oko 25.000 eura po kilogramu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Hrvatska

Granični prelaz

Hronika

Na prelazu prema Crnoj Gori: Hrvatska policija zaplijenila skoro 13 kilograma kokaina, uhapšen Albanac

Američki plejmejker Jogi Ferel dobio je pasoš Crne Gore, čime su i formalno stvoreni uslovi da u budućnosti nastupa za nacionalni tim, saznaje portal RTCG.
Košarkaš Budućnosti Voli, za koju igra već treću sezonu, jedan je od ključnih organizatora igre podgoričkog kluba. Iako u aktuelnom Kupu Crne Gore još ima status stranca zbog nezavršenog administrativnog postupka, očekuje se da bi od ljeta mogao da konkuriše za dres reprezentacije i bude na raspolaganju selektoru Zvezdanu Mitroviću.
Ferel je u Podgoricu stigao sa bogatim NBA i evropskim iskustvom, a vrlo brzo se profilisao kao lider spoljne linije “plavo-bijelih”.
Dobijanje crnogorskog pasoša moglo bi imati i širi značaj za reprezentaciju, jer bi nacionalni tim dobio naturalizovanog beka sa iskustvom velikih utakmica, što bi dodatno pojačalo rotaciju na spoljnim pozicijama i donijelo više kreativnosti u organizaciji igre u narednim kvalifikacionim ciklusima.

Ferel dobija crnogorski pasoš

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je do danas vraćeno u zemlju 2.000 ukrajinske djece koju je Rusija držala u zarobljeništvu.
- Svaki od ovih povrataka je omogućen zahvaljujući svakodnevnim naporima našeg naroda, organizacija civilnog društva i naših međunarodnih partnera. Zahvalni smo svima koji su doprinijeli ovoj borbi za budućnost naše djece, naše zemlje i cijelog slobodnog svijeta - &nbsp;napisao je danas Zelenski na platformi Iks (X).
Predsjednik Ukrajine je dodao da je put do povratka sve djece dug i težak.
- Hiljade ukrajinske djece je i dalje u zarobljeništvu Rusije i svakodnevno postaju žrtve njenih zločina - dodao je Zelenski.

Zelenski: Do sada iz Rusije vraćeno 2.000 ukrajinske djece

Odluka da sutkinja Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša bivšoj ministarki prosvjete, medija, nauke i sporta Vesni Bratić odredi pritvor predstavlja još jedan u nizu primjera koji ozbiljno narušava povjerenje u pravosudni sistem Crne Gore, kazala je poslanica Demokrata Anđela Vojinović. 
 
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava činjenica da je odluku donijela sudija Suzana Mugoša, čije je ime i ranije bilo predmet interesovanja javnosti. 
 
- U konkretnom slučaju, Vesni Bratić se zbog postupka koji, prema dostupnim informacijama, nije takvog karaktera da se na bilo koji način može uporediti sa onima koji su pušteni da se brane sa slobode, određuje najstroža mjera, pritvor. Istovremeno, svjedočili smo situacijama u kojima su osobe optužene za višestruka teška krivična djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i pribavljanje značajne imovinske koristi na štetu države, bile puštane da se brane sa slobode - navela je Vojinović. 
 
Ona je podsjetila na slučaj Jelene Perović, kojoj je, prema riječima Vojinović, uprkos ozbiljnim optužbama za više teških krivičnih djela, omogućeno da se brani sa slobode. 
 
- Takođe, javnost sa pravom postavlja pitanje kako je moguće da je Vesna Medenica, i pored izrečene kazne zatvora od 12 godina, nije određen ni pritvor, ni zabrana napištanja stana sa nanogicom, ni zabrana napuštanja stana bez elektronskog nadzora, već zabrana napištanja Opštine? Zašto se hitno ne odlučuje po žalbi SDT-a o pritvoru Vesni Medenici? - dodala je ona. 
 
Kako kaže Vojinović, ovakva praksa otvara ozbiljna pitanja o jednakosti pred zakonom.&nbsp;
- Ako je pritvor krajnja mjera koja se određuje kada postoji opasnost od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ponavljanja djela, onda je legitimno pitati: po kojim kriterijumima se ona primjenjuje? I zašto ti kriterijumi očigledno nijesu jednaki za sve? - istakla je ona. 
 
Ne može, kako dodaje, postojati pravna država ukoliko se strogoća zakona primjenjuje selektivno, a mjere ograničenja slobode koriste kao sredstvo demonstracije sile prema jednima, dok se prema drugima pokazuje potpuno drugi odnos. 
 
- Pozivamo nadležne institucije da hitno preispitaju ovu odluku i da javnosti pruže jasna, pravno utemeljena objašnjenja. Građani imaju pravo na pravosuđe koje je nepristrasno, dosljedno i jednako prema svima, bez obzira na političku, institucionalnu ili ličnu pozadinu bilo koga ko se nađe pred sudom - zaključuje Vojinović.&nbsp;

Vojinović: Pritvor Vesni Bratić dodatno narušava povjerenje u crnogorski pravosudni sistem

Predsjednik poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Neđo Mandić rekao je danas da je Evropska unija (EU) odbila sve predloge profesionalnih vozača kamiona u međunarodnom teretnom transportu Zapadnog Balkana, da se za početak nađe bar prelazno rješenje za njihov ograničen boravak u 29 zemalja Šengenskog sporazuma. Vozačima je poručeno da se pridržavaju postojećeg pravila od najduže 90 dana boravka u EU u periodu od šest meseci.
"Svi naši predlozi su odbijeni, uz konstataciju da su 'maštoviti'. To znači da nemaju namjeru da nešto mijenjaju u sistemu EES", rekao je danas Mandić za Betu.
Dodao je da su predstavnici EU zakazali novi sastanak za dvije nedjelje, ali da udruženjima vozača nije jasno o čemu će razgovarati kada su odbijeni svi predlozi, a sama EU nije imala drugi, koji bi bio fleksibilniji u odnosu na postojeći EES.
Taj sistem predviđa za vozače kamiona iz zemalja Zapadnog Balkana elektronsku kontrolu ulazaka i izlazaka iz zemalja Šengen sporazuma i najduži boravak od 90 dana u periodu od šest mjeseci. Dužina boravka je prije uvođenja tog sistema "mjerena" brojanjem pečata u pasošima, pa kontrola nije bila tako stroga.
Tim pravilom vozačima je prepolovljeno radno vrijeme, a transportne firme ne mogu da nađu dodatne, jer je to zanimanje deficitarno u cijeloj Evropi. Osim toga, kažu da ne bi ni mogli da plaćaju povećan broj vozača koji bi radili pola radnog vremena.
Mandić je rekao da je juče sa graničnog prelaza Svilaj, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, vraćeno deset vozača, jer su prekoračili boravak od 90 dana.
Istakao je da će udruženja vozača Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine usaglasiti šta dalje i kada će biti zakazan novi protest. On je rekao da i Albanija ima problema i da se za sada ne zna da li će učestvovati u protesu, ili će samo pružiti podršku.
Prema riječima vlasnika firme Unitrag Pižon, Dušana Nikolića protest bi mogao da se održi poslije najavljenog sastanka "kako bi se dala šansa evropskim firmama koje posluju u Srbiji da utiču na EK".
Nikolić je rekao da su udruženja zemalja Zapadnog Balkana predlagala da se kao prelazno rješenje, dok se ne nađe trajno, uvođenjem posebnih viza za profesionalne vozače, ne hapse vozači koji se vrate u roku od 15 dana, nakon isteklog dozvoljenog perioda boravka.
EU uvela je početkom oktobra prošle godine elektronski sistem registracije ulazaka i izlazaka profesionalnih vozača iz zemalja Zapadnog Balkana u Šengen prostor, a probni period će trajati do 10. aprila ove godine kada će se EES dosljedno primjenjivati.
U međuvremenu dok traje probni period uhapšeno je na desetine vozača, kamioni sa robom su zadržani neobezbjeđeni, a vozači deportovani u zemlje porijekla.
Zbog toga su zemlje Zapadnog Balkana protestovale krajem januara četiri dana, blokadom teretnih graničnih prelaza, koji su prekinuti nakon što je EU ponudila razgovor o nalaženju rješenja za taj problem.

Na prelazu prema Crnoj Gori: Hrvatska policija zaplijenila skoro 13 kilograma kokaina, uhapšen Albanac

Tagovi

Ferel dobija crnogorski pasoš

Zelenski: Do sada iz Rusije vraćeno 2.000 ukrajinske djece

Vojinović: Pritvor Vesni Bratić dodatno narušava povjerenje u crnogorski pravosudni sistem

EU odbila predloge profesionalnih vozača, oni najavili nove blokade

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO