Hrvatska policija je, u saradnji sa službama hrvatske carine, danas zaplijenila skoro 13 kilograma kokaina na graničnom prelazu prema Crnoj Gori i uhapsila albanskog državljanina, saopštio je šef Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Zoran Tikvica.
Tikvica je objasnio da se osumnjičeni 17. decembra pojavio na izlazu iz Hrvatske u vozilu albanskih tablica. Preliminarnim pregledom postojala je sumnja na skriveni prostor u vozilu, zbog čega je zatražen nalog istražnog sudije Županijskog suda u Dubrovniku.
Sljedećeg jutra, 18. decembra, po nalogu sudije izvršena je pretraga vozila, pri čemu je pronađeno 12 paketa težine 12,75 kilograma.
"Droga je bila namijenjena albanskom tržištu, a Hrvatska je bila samo tranzitna zemlja. Sakrivena je ispod zadnjeg sjedišta u posebno izrađenom skrovištu", dodao je Tikvica.
Na pitanje o porijeklu droge, Tikvica je naveo da potiče iz jedne od zemalja zapadne Evrope i dodao da je procijenjena tržišna vrijednost zaplijenjenog kokaina oko 25.000 eura po kilogramu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Na prelazu prema Crnoj Gori: Hrvatska policija zaplijenila skoro 13 kilograma kokaina, uhapšen Albanac

Stanje bezbjednosti na zajedničkoj državnoj granici je stabilno, a Republika Kosovo i Crna Gora u duhu dobrosusjedskih odnosa daju doprinos stabilnom bezbjednosnom ambijentu, poručeno je na redovnom sastanku graničnih policija dvije zemlje, na nivou šefova graničnih policija.&nbsp;
Sastanku je prisustvovao i Milan Paunović, načelnik Odjeljenja za integrisano upravljanje granicom MUP-a Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, cilj ovog sastanka je bio da se izvrši analiza stanja bezbjednosti zajedničke državne granice, u cilju unapređenja prekogranične saradnje i borbe protiv svih oblika prekograničnog kriminala.
- Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Republike Kosovo pridaju poseban značaj održavanju stabilnog stanja granične bezbjednosti, koji je sastavni dio ukupnog bezbjednosnog stanja obje države i uslov unutrašnje bezbjednosti - navedeno je u saopštenju MUP-a.
Takođe, u duhu međusobnog povjerenja i zajedničke odgovornosti za bezbjednost državne granice, dogovorene su konkretne aktivnosti za unpređenje stanja granične bezbjednosti.&nbsp;
- Naime, povećan je broj prelazaka državne granice na graničnom prelazu Kula u odnosu na uporedni period prošle godine i u tom smislu su dogovorene ubrzane procedure prelaska državne granice, a dogovoreno je povećanje broja zajedničkih patrola u cilju sprečavanja svih oblika prekograničnog kriminala - ističe se u saopštenju MUP-a.
Na sastanku je takođe dogovoreno da će kosovska strana inicirati da se uspostavi zajednički granični prelaz na Kuli, na putnom pravcu Peć – Rožaje. Postignuta je saglasnost da se oznake obavještenja o približavanju graničnoj liniji, koje su u funkciji međunarodnih turističkih planinarskih staza, registrovanih i obilježenih, postavljaju uz međusobno informisanje graničnih policija.
Kako su rekli u MUP-u, posebna pažnja je posvećena događajima koji mogu uznemiriti javnost i u tom smislu predviđena je direktna komunikacija u realnom vremenu na svim nivoima.
- Blagovremeno će se formirati zajednička komisija koja će dogovoriti način prelaska državne granice van graničnog prelaza - &nbsp;prelazno mjesto, saglasno zaključenom sporazumu o pograničnom saobraćaju, kako bi budući turistički kompleks Ski centra Štedim bio dostupniji građanima Kosova - navedeno je u saopštenju MUP-a.
Sastankom su rukovodili šefovi graničnih policija Crne Gore i Kosova Dejan Bojić i Fehmi Xhata.&nbsp;
- Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi, u duhu povjerenja i uzajamnog uvažavanja - poručili su iz MUP-a.

500x500

Crna Gora i Kosovo dogovorili ubrzane procedure prelaska granice i uspostavljanje zajedničkog graničnog prelaza na Kuli

I.Z. (49) sa Kosova uhapšen je na graničnom prelazu Sukobin nakon što je u njegovim kolima pronađen hašiš. On je kažnjen novčanom kaznom od 1.200 eura, a potom je inspektor za strance donio rješenje o protjerivanju iz Crne Gore.
- Uz upotrebu službenog psa policijski službenici su u vozilu marke Suzuki pronašli, u zatvorenom plastično dijelu ispod mjenjača, pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga hašiš - kazali su u Upravi policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu I.Z. uhapšen zbog prekršaja shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga, dok je pronađena materija oduzeta.
- On je od strane sudije za prekršaje kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.200 eura, nakon čega mu je od strane inspektora za strance donijeto rješenje o protjerivanju iz Crne Gore - dodali su u policiji.

Državljanin Kosova uhapšen na GP Sukobin zbog hašiša: Kažnjen sa 1.200 eura, a onda i protjeran iz Crne Gore

Austrijski državljanin R.S. (40) danas je uhapšen na graničnom prelazu Debeli brijeg - nakon što su kod njega pronađeni pištolj i municija. - Pregledom putničkog motornog vozila marke BMW kojim je upravljao austrijski državljanin R.S.(40) pronađen je pištolj marke Češka Zbrojevka "Cz Shadow 2", sa tri prazna okvira, 509 komada municije kalibra 9mm i kutija od pištolja sa priborom za čišćenje - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110190136_5e581838e94ce7a7e4521dc3403abd697913fa8cfb81d59d9f46cea4998f750e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250110190136_5e581838e94ce7a7e4521dc3403abd697913fa8cfb81d59d9f46cea4998f750e" data-rendition-name="original" width="1173" height="852" loading="lazy" alt="Pretres austrijskog državljanina, Debeli brijeg"> </figure>  Sa događajem je, naglašavaju, upoznat nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, po čijem je nalogu R.S. uz krivičnu prijavu uhapšen zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija u sticaju sa krivičnim djelom krijumčarenje. - Policijski službenici Sektora granične policije zajedno sa službenicima Uprave carina, kontinuirano i posvećeno nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima na suzbijanju prekograničnog kriminala i jačanju granične bezbjednosti - zaključili su u saopštenju.

1250x600

1084x550

Austrijski državljanin uhapšen nakon što su kod njega pronađeni pištolj i municija

Belgija se zvanično pridružila slučaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji je pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za genocid u Gazi.
Južna Afrika je prvobitno podnijela optužbu protiv Izraela pred sud zbog kršenja Konvencije o genocidu u vezi s ratom u Gazi u decembru 2023. Izrael je potom odbacio optužbu za genocid, smatrajući je "neosnovanom".
Belgija se pridružila Južnoj Africi podnošenjem deklaracije o intervenciji prema članu 63. Statuta ICJ-a, koji omogućava državama članicama Konvencije o genocidu da intervenišu u postupcima koji se odnose na njeno tumačenje.
Belgija se posebno fokusirala na član II u pogledu tumačenja "posebne namjere" potrebne za utvrđivanje genocidne namjere.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCIJ_ICJ%2Fstatus%2F2003491303431242002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003491303431242002%7Ctwgr%5E655afea155b03f67c0c40c05a9a0394b711612ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, Belgija tvrdi da bi tumačenje ključnih članova od strane suda, posebno definicije genocidne namjere, moglo imati pravne implikacije za nju.
Južna Afrika je 29. decembra 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu u postupanjima prema Palestincima u Gazi.
Od tada je Sud izdao niz privremenih mjera kojima je Izraelu naloženo da preduzme korake radi sprečavanja djela genocida.
Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Hagu, glavni je sudski organ Ujedinjenih nacija i odlučuje u pravnim sporovima između država.

Belgija se pridružila tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Najmanje 34 kandidata prijavila su se za učešće na predsjedničkim izborima u Peruu 2026. godine, saopštila je izborna komisija u srijedu, što je rekordni broj za zemlju koja je u posljednjih nekoliko godina obilježena političkom nestabilnošću.
Kandidati za izbore 12. aprila uključuju komičara, bivšeg fudbalera i Keiko Fujimori, kćerku pokojnog bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija, koja planira kandidaturu četvrti put.
Na listi prijavljenih kandidata nalazi se i bivši desničarski gradonačelnik Lime, Rafael Lopez Aliaga, poznat kao "Porky" zbog sličnosti sa poznatim crtanim likom.
Konzervativna Fujimori ponovo će pokušati nakon kandidatura 2011. godine, 2016. i 2021. godine, kada ju je pobijedio ljevičar Pedro Kastiljo, koji je opozvan i uhapšen krajem 2022. godine.
Ostali kandidati uključuju Vladimira Serona, bjegunca od pravde i lidera marksističke partije Peru Libre koja je dovela Kastilja na vlast, popularnog komičara i imitatora bivših predsjednika Karlosa Alvareza, bivšeg golmana Džordža Forsita i Marija Vizkaru, brata zatvorenog bivšeg predsjednika Martina Vizkare.
S obzirom na visok nivo nepovjerenja u tradicionalne partije i političare, Ipsos Peru istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle nedjelje pokazalo je da skoro polovina Peruanaca (48 odsto) ne zna za koga da glasa, da će poništiti svoj glas ili da nemaju omiljenog kandidata.
Stoga je vjerovatno da neće biti apsolutnog pobjednika u prvom krugu izbora i da će izbori otići u drugi krug 7. juna, prema mišljenju analitičara.

Južnoamerička zemlja ruši rekorde: Čak 34 osobe se prijavile kao kandidati za predsjednika Perua

Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da je otkrilo još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Džefrija Epstina i da će im biti potrebno „još nekoliko nedjelja“ da ih obradi i objavi u javnosti.
Ministarstvo je to otkrilo u objavi na društvenoj mreži Iks, navodeći da su američki tužilac za Južni okrug Njujorka i FBI obavijestili ministarstvo o novim dokumentima.
- Ministarstvo pravde je primilo ove dokumente od Južnog okruga Njujorka i FBI-ja radi njihovog pregleda i objavljivanja, u skladu sa Zakonom o transparentnosti dosijea Epstin, važećim zakonima i sudskim naredbama - navodi se u objavi, prenosi SiEnEn (CNN).
U objavi se dodaje da imaju advokate koji rade non-stop kako bi pregledali i izvršili zakonski potrebno redigovanje radi zaštite žrtava.
- Objavićemo dokumente što je prije moguće. Zbog velike količine materijala, ovaj proces može potrajati još nekoliko nedjelja. Ministarstvo će nastaviti da se u potpunosti pridržava saveznog zakona i uputstva predsjednika Trampa da objavi dosijee - dodaje se u objavi.
Ova današnja objava dolazi nakon serije objavljenih dokumenata, kako je to zahtijevao novi zakon o transparentnosti koji je Kongres usvojio prošlog mjeseca.
Rok za objavljivanje svih materijala bio je petak, a Ministarstvo pravde je tog dana objavilo ogromnu količinu dokumenata. Nakon toga je uslijedilo još jedno objavljivanje u subotu rano ujutru, a još jedno veliko objavljivanje u utorak, koje je sadržalo nekoliko značajnih referenci na predsjednika Donalda Trampa.

CNN: Otkriveno još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Epstin

U Keniji je danas održan protest nakon što su slonovi ubili četiri osobe prošle sedmice.
Kenijska služba za zaštitu divljih životinja pozvala je na smirenost i uzdržanost.
- Preliminarna zapažanja ukazuju da je jedan slon imao povrede od koplja i strela, što ukazuje na mogući prethodni sukob - navodi se u saopštenju službe.
Stanovnici zapažaju da se slonovi sve češće pojavljuju u oblasti Ole Tepesi, u okrugu Kajiado, što stručnjaci povezuju sa pojačanom borbom za ograničene resurse.
Kenija se tokom tekuće sezone kratkih kiša suočava sa količinom padavina ispod godišnjeg prosjeka.
Prema navodima lokalnih vlasti, posljednja žrtva je muškarac koga je u utorak napao slon dok je čuvao koze.
Kenijska služba za zaštitu divljih životinja obećala je da će "pojačati mjere prevencije, poboljšati rani odgovor na opasnosti i smanjiti rizik od budućih incidenata".
Kenijska vlada sprovodi program nadoknade u okviru kojeg su isplaćene odštete zbog povreda nastalih od divljih životinja tokom prethodnih godina.

Protest u Keniji nakon što su slonovi usmrtili četiri osobe za sedam dana

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Rusija i Kina su kritikovale Sjedinjene Američke Države zbog vojnog i ekonomskog pritiska na Venecuelu, rekavši Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija da se to svodi na "kaubojsko ponašanje" i "zastrašivanje".
Venecuela, koja je zatražila hitan sastanak Savjeta uz podršku Moskve i Pekinga, optužila je Vašington za "najveću iznudu poznatu u našoj istoriji".
- Akcije američke strane su u suprotnosti sa svim ključnim normama međunarodnog prava. Odgovornost Vašingtona je takođe očigledna za stalne katastrofalne posljedice takvog kaubojskog ponašanja - rekao je ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja. On je američku blokadu nazvao "činom agresije".
Kineski predstavnik Sun Lei je rekao da se njegova zemlja protivi svim aktima unilateralizma i maltretiranja i podržava sve zemlje u odbrani njihovog suvereniteta i nacionalnog dostojanstva.
Sjedinjene Američke Države su rasporedile značajne vojne snage na Karibima i nedavno su presrele tankere za naftu kao dio pomorske blokade protiv venecuelanskih brodova za koje smatraju da su pod sankcijama.
Na sastanku u utorak, američki ambasador Majk Valc odgovorio je na kritike rekavši: "Sjedinjene Američke Države će učiniti sve što je u njihovoj moći da zaštite našu hemisferu, naše granice i američki narod."
Venecuelanski ambasador Semjuel Monkada rekao je Savjetu UN-a: "Nalazimo se u prisustvu sile koja djeluje izvan međunarodnog prava, zahtijevajući da Venecuelanci napuste našu zemlju i predaju je. Ovo je najveća iznuda poznata u našoj istoriji."
Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke zemlje, za finansiranje "narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Karakas negira bilo kakvu umiješanost u trgovinu drogom i tvrdi da Vašington nastoji da svrgne njegovog predsjednika Nikolasa Madura kako bi zaplijenio venecuelanske rezerve nafte, najveće na svijetu.
Američka vlada ponudila je nagradu od 50 miliona dolara za bilo kakvu informaciju koja bi dovela do hapšenja Madura, odanog saveznika ruskog lidera Vladimira Putina.
Od septembra, američke snage su izvele desetine zračnih napada na brodove za koje Vašington, bez ikakvih dokaza, tvrdi da su prevozili drogu. Više od 100 ljudi je poginulo.

Venecuela optužila SAD za najveću iznudu u istoriji

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Tag: granicni-prelaz