<article><p>Biznismen<b> Saša Pekić </b>i još šest osoba, među kojima su i dvojica policajaca, privedeni su oko 15 sati na saslušanje u Viši sud u Podgorici. </p><p>Osumnjičene će, prema saznanjima Portala ETV, saslušati sutkinja za istrage <b>Suzana Mugoš</b>a koja će donijeti odluku u pritvoru.</p><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-akciji-spo-privedeni-policajci-backovic-i-vucurovic-i-jos-jedna-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure><p>Kako je potvrđeno našem portalu, Specijalno državno tužilaštvo traži pritvor za sve osumnjičene.</p><p>Pekića je Specijalno državno tužilaštvo označilo da je bio na čelu kriminalne grupe koja je švercovala cigarete. </p><p>Među uhapšenima su i policajci <b>Predrag Vučurović</b> i <b>Dragan Backović</b>, kao i <b>Srđan Jokić, Predrag Mijušković, Goran Janketić</b> i <b>Nikola Glozamić</b>. </p><p>Policija, takođe, potražuje još dvije osobe.</p></article>

<p>Biznismen<b> Saša Pekić </b>i još šest osoba, među kojima su i dvojica policajaca, privedeni su oko 15 sati na saslušanje u Viši sud u Podgorici. </p>
<p>Osumnjičene će, prema saznanjima Portala ETV, saslušati sutkinja za istrage <b>Suzana Mugoš</b>a koja će donijeti odluku u pritvoru.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-akciji-spo-privedeni-policajci-backovic-i-vucurovic-i-jos-jedna-osoba&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
<p><br></p>
<p>Kako je potvrđeno našem portalu, Specijalno državno tužilaštvo traži pritvor za sve osumnjičene.</p>
<p>Pekića je Specijalno državno tužilaštvo označilo da je bio na čelu kriminalne grupe koja je švercovala cigarete. </p>
<p>Među uhapšenima su i policajci <b>Predrag Vučurović</b> i <b>Dragan Backović</b>, kao i <b>Srđan Jokić, Predrag Mijušković, Goran Janketić</b> i <b>Nikola Glozamić</b>. </p>
<p>Policija, takođe, potražuje još dvije osobe.</p>

Marija Žižić

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Saša Pekić

Viši sud

saslušanje

Šverc cigareta

Hronika

Pekić i ostali na saslušanju, SDT traži pritvor

<p>Biznismen<b> Saša Pekić </b>i još šest osoba, među kojima su i dvojica policajaca, privedeni su oko 15 sati na saslušanje u Viši sud u Podgorici. </p>
<p>Osumnjičene će, prema saznanjima Portala ETV, saslušati sutkinja za istrage <b>Suzana Mugoš</b>a koja će donijeti odluku u pritvoru.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:48%;padding-top:120px"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-akciji-spo-privedeni-policajci-backovic-i-vucurovic-i-jos-jedna-osoba&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br /></p>
<p>Kako je potvrđeno našem portalu, Specijalno državno tužilaštvo traži pritvor za sve osumnjičene.</p>
<p>Pekića je Specijalno državno tužilaštvo označilo da je bio na čelu kriminalne grupe koja je švercovala cigarete. </p>
<p>Među uhapšenima su i policajci <b>Predrag Vučurović</b> i <b>Dragan Backović</b>, kao i <b>Srđan Jokić, Predrag Mijušković, Goran Janketić</b> i <b>Nikola Glozamić</b>. </p>
<p>Policija, takođe, potražuje još dvije osobe.</p>

<p>Dok su mnogi novogodišnje praznike proveli u krugu porodice, okruženi toplinom i radošću, u našoj zemlji postoje djeca koja nisu u svojim porodicama već u ustanovi za djecu bez roditeljskog staranja, daleko od osjećaja sigurnosti i pripadnosti koje pruža porodica. Njihova novogodišnja noć podsjetnik je svima da pravo svakog djeteta da raste u porodici nije samo ideal, već i obaveza društva.</p>
<p><b>Mikele Servadei</b>, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, nedavno je posjetio Dječji dom „Mladost” u Bijeloj, u kojem boravi blizu 70 djece bez roditeljskog staranja.</p>
<p>- Puno sam djece danas sreo. Skoro pola njih ima smetnje u razvoju i mnoga su djeca pripadnici manjina, poput Roma i Egipćana. Čak 90 odsto njih ima roditelje. Čuo sam puno individualnih komplikovanih priča o krizama u porodici i napuštanjima. Međutim, uvijek postoje rješenja. Smještanje djece u instituciju treba da bude posljednje rješenje i to vrlo privremeno. Mnoga djeca koju sam sreo borave ovdje mnogo godina. To je neprihvatljivo - kazao je Servadei.</p>
<p>UNICEF zagovara tri ključne stvari kako bi svako dijete u Crnoj Gori raslo u toplom porodičnom okruženju.</p>
<p>- Jedna je da postavimo deinstitucionalizaciju kao najvažniji politički prioritet. Za to su potrebne strategije koje treba podržati, kao i budžeti za njihovo sprovođenje. Druga stvar je da osiguramo da su socijalni radnici bliži porodicama u vrijeme kriza, kako bi mogli da spriječe odvajanje djece od porodice. Treća stvar je da obezbijedimo hraniteljstvo kroz centre za hraniteljstvo ili usvajanje djeteta kada nije u najboljem interesu djeteta da ostane u porodici ili kod rođaka - poručio je Servadei.</p>
<p><b>Marela Savić</b>, direktorica Dječjeg doma „Mladost” u Bijeloj, prepoznaje nedostatak ljudskih resursa kao ključni izazov za kompletan sistem socijalne i dječje zaštite, kao i nedostatak usluga podrške porodicama u lokalnoj zajednici, naročito kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju. Povećanje broja ove djece, ali i djece koja su doživjela nasilje u porodici i one s problemima iz domena mentalnog zdravlja, koje se posljednjih godina bilježi u ovoj instituciji, jasno ukazuje da je neophodno više ulagati u ljudske resurse, prije svega socijalne radnike, i u adekvatne servise podrške djeci, mladima i porodicama širom zemlje.</p>
<p>- Prije svega, treba poraditi na razvijanju hraniteljstva, što se i radi upravo planovima za otvaranje centra za hraniteljstvo. Mislim da će taj centar veoma doprinijeti sprečavanju institucionalizacije djece i, naravno, rad s biološkim porodicama, pružanje podrške porodici - objašnjava direktorica Savić.</p>
<p>Njena glavna preporuka je da se pod hitno poveća broja socijalnih radnika i uopšte stručnjaka za rad s djecom i porodicama u krizi.</p>
<p>- Šta bi bile preporuke, ali opet pod uslovom da i centri imaju dovoljno ljudskih resursa, da te promjene staratelja, odnosno voditelja slučaja, budu rjeđe, jer se djeca vezuju za ljude. Njima je bitno da osoba koja je bila prethodno njihov staratelj, to bude ponovo. Dakle, ja znam da kolege iz centara to ne mogu uvijek da sprovedu zbog različitih razloga, prije svega zbog nedostatka stručnih kadrova. To je ono što muči sve nas u sistemu - ističe Marela Savić.</p>
<p>Ona apeluje na bolju saradnju između sistema dječje i socijalne zaštite, obrazovanja, zdravlja i pravosuđa.</p>
<p>- Smatram da je za svako dijete koje uđe u ovu instituciju evidentno da roditelj ne može o njemu da brine, da njegovi roditeljski kapaciteti nisu na očekivanom i potrebnom nivou i da bi negdje kroz sistem to moralo da se identifikuje, barem ograničenjem roditeljskog prava. To ograničenje ima svoj rok trajanja i, naravno, može da prestane. Dakle, kao sistem, mislim da moramo biti tu ažurniji, a kad kažem sistem, mislim i na pravosudni sistem, jer znamo da ti postupci poprilično dugo traju - kazala je Savić.</p>
<p>Kada je u pitanju zdravstveni sistem, direktorica Dječjeg doma ukazuje na urgentnu potrebu podrške klinike za djecu s problemima iz domena mentalnog zdravlja koja je nedavno otvorena u Podgorici, ali još nije počela s radom.</p>
<p>- Klinika je otvorena, ali prema informacijama s kojima raspolažemo, još uvijek nije primila prve pacijente i bilo bi veoma značajno da kolege iz zdravstvenog sistema nađu način da to odjeljenje počne da prima pacijente zbog toga što su potrebe poprilično velike. Ne mislim samo na djecu koja borave u ovoj instituciji, mislim uopšte na društvo u Crnoj Gori, jer smo svjedoci sve većih problema s mentalnim zdravljem kod najmlađih. Dakle, to nas negdje sve poziva da učinimo više i bolje - poručuje Savić.</p>
<p>Dok se slavi Nova godina i otvaraju vrata novim počecima, iz UNICEF-a podsjećaju na one kojima je podrška najpotrebnija – djecu koja praznike dočekuju bez porodice.&nbsp;</p>
<p>UNICEF i Dječji dom „Mladost” u Bijeloj uputili su poziv građanima, institucijama i organizacijama da zajedničkim djelovanjem doprinesu razvoju hraniteljstva, s ciljem da svako dijete osjeti toplinu i sigurnost porodičnog doma.&nbsp;</p>
<p>- Neka 2025. godina postane godina pozitivnih promjena za svako dijete u Crnoj Gori - poručuju iz UNICEF-a.</p>

U Domu "Mladost" blizu 70 djece bez roditeljskog staranja; UNICEF: Nova godina - vrijeme za porodicu za svako dijete

<p>Prva beba u Kliničkom centru Crne Gore rođena je 42 minuta poslije ponoći, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.</p>
<p>Dječak težak oko 3,5 kilograma dobio je dvije desetke na rođenju, a i beba i majka su dobro, prenosi RTCG.</p>

Prva beba u KCCG rođena 42 minuta poslije ponoći

<p>Ukrajinski predsjednik<b> Volodimir Zelenski </b>izjavio je u utorak, u svom novogodišnjem obraćanju naciji, da će njegova zemlja učiniti sve da okonča rat s Rusijom 2025. godine.</p>
<p>- Neka 2025. bude naša godina. Godina Ukrajine. Znamo da nam mir neće biti dat na dar, ali učinićemo sve da zaustavimo Rusiju i okončamo rat - rekao je u svom govoru emitovanom na društvenim mrežama.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F1874210264209367080%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874210264209367080%7Ctwgr%5Ee0e3095f2e6f2d5f0540d6c0ae9ed4f924be30e6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Zelenski je dodao da bi se Ukrajina trebalo da se bori 2025. na bojnom polju, ali i za pregovaračkim stolom kako bi okončala gotovo trogodišnju rusku invaziju.</p>
<p>- Svakog dana u nadolazećoj godini moraćemo se boriti za Ukrajinu koja je dovoljno jaka, jer će se samo takva Ukrajina poštovati i čuti za njom - kazao je Zelenski.</p>
<p>Godina koja dolazi donosi Ukrajini neizvjesnost i strahove da će doći do smanjenja američke vojne i političke podrške nakon što <b>Donald Tramp</b> preuzme vlast.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F1874138538800762974%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874138538800762974%7Ctwgr%5Ee0e3095f2e6f2d5f0540d6c0ae9ed4f924be30e6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Administracija američkog predsjednika u odlasku <b>Džoa Bajdena</b> predstavila je u ponedjeljak vojnu i proračunsku pomoć Ukrajini od gotovo šest milijardi dolara.</p>
<p>Tramp je izjavio da će okončati sukob za 24 sata kada dođe na vlast, što je izazvalo strah da će Ukrajina biti prisiljena napustiti svoje teritorije koje kontroliše Rusija u zamjenu za mir.</p>
<p>- Ne sumnjam da je novi američki predsjednik voljan i sposoban postići mir i stati na kraj Putinovoj agresiji - rekao je Zelenski u svom govoru.</p>
<p>Ruski predsjednik <b>Vladimir Putin </b>u svom novogodišnjem govoru u utorak nije direktno spomenuo rat u Ukrajini, ali je pohvalio ruske vojnike zbog njihove hrabrosti.</p>
<h2>Rusija na novogodišnje jutro napala dronovima Kijev</h2>
<p>Rusija je rano u srijedu izvela napad dronovima na glavni grad Ukrajine Kijev, ranivši najmanje tri osobe i oštetivši zgrade u dva okruga, rekli su gradski zvaničnici.</p>
<p>Eksplozije su odjeknule jutarnjim nebom ubrzo nakon što su ukrajinske vazdušne snage upozorile da se bespilotne letilice približavaju gradu.</p>
<p>Gradonačelnik<b> Vitalij Kličko</b> rekao je da protivvazdušna odbrana odbija neprijateljski napad, te da su u udaru djelimično uništena dva sprata stambene zgrade.</p>
<p>Krhotine su takođe oštetile nestambeni prostor u drugoj četvrti, rekao je.</p>
<p>Rusija izvodi redovne vazdušne napade na ukrajinska mjesta i gradove daleko iza prve crte tokom svoje gotovo trogodišnje invazije.</p>

Zelenski poslao poruku Trampu pa najavio: Učinićemo sve da okončamo rat u 2025.

<p>Građani širom svijeta na brojnim trgovima i drugim lokacijama ispratili su staru i dočekali novu 2025. godinu, a u nekim gradovima to je urađeno na zaista spektakularan način.</p>
<p>U Rio de Žaneiru u Brazilu na javnom dočeku Nove godine koji je tradicionalno upriličen na plaži Kopakabana prisustvovalo je više od 2,5 miliona ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fefxj6f4oB18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Proslava Nove godine uključivala je i 12-minutni vatromet i muziku.</p>
<p>Uprkos zabrinutosti zbog nevremena i vjetra, novogodišnji vatromet priređen je i u Londonu, a Amerikanci su takođe tradicionalno Novu godinu dočekali na Tajms skveru u Njujorku uz spuštanje lopte.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-fGHHkXj_m8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Spuštanje lopte na Tajms skveru predstavlja momenat u kojem se tokom odbrojavanja lopta spušta niz veliki jarbol, čime se označava i početak nove godine.</p>
<p>Kristalna kugla teška je pet tona i na sebi ima više od 30.000 LED dioda.</p>
<p>Nova godina je uz vatromete dočekana širom Evrope, uključujući Pariz, Berlin, Atinu, ali i Moskvu gdje su se građani okupili na Crvenom trgu.</p>
<p>Oko 60.000 ljudi okupilo se ispred Brandenburških vrata u Berlinu, dok je vatromet obasjavao nebo bojama.</p>
<p>U Parizu je veliki vatromet na Jelisejskim poljima privukao oko milion ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FColtonBlakeX%2Fstatus%2F1874263018491830301%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874263018491830301%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>London je, uprkos najavama nevremena, održao vatromet na obalama Temze.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FElenaGallo0%2Fstatus%2F1874252972215156836%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874252972215156836%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ujedinjeni Arapski Emirati dočekali su godinu vatrometom s najviše zgrade na svijetu, Burdž Kalife u Dubaiju.</p>
<p>Hong Kong je priredio raskošan vatromet u luci.</p>
<p>U Tajvanu je izveden šestominutni vatromet za hiljade gledalaca sa slavnog nebodera Taipei 101, visokog 509 metara.</p>
<p>Kiritimati, atol u Tihom okeanu na kojem živi oko 5.000 ljudi, bio je prvo naseljeno mjesto koje je dočekalo Novu godinu - kao i svake godine.</p>
<p>Okland je bio prvo veće međunarodno središte koje je dočekalo Novu godinu, a znamenitosti najvećeg grada Novog Zelanda zasvijetlile su u ponoć.</p>
<p>Dva sata kasnije, Sidnej<b> </b>je dočekao Novu godinu svojim svjetski poznatim vatrometom iznad luke, koji su gledali milioni u zemlji i inostranstvu. Vatromet u australijskom gradu izveden je s Lučkim mostom i legendarnom Operom kao kulisom.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheFigen_%2Fstatus%2F1874179013054533647%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874179013054533647%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vatromet je eksplodirao i nad drugim velikim australijskim gradovima, uključujući Melburn, Brizbejn<b> </b>i Adelejd u ponoć.</p>
<p>U Bangkoku, jedan od najboljih načina da pogledate vatromet bio je s brodova za zabave na rijeci Čao Praja. Tajland, koji slijedi budistički kalendar, započeo je 2568. godinu.</p>
<p>U Singapuru su se gomile posmatrača okupile kako bi gledale vatromet u zalivu Marina, s pogledom na horizont.</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclip_insane%2Fstatus%2F1874221693251805352%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874221693251805352%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Američka Samoa<b> </b>i Nijue biće posljednje zemlje koje će ući u 2025, puna 24 sata nakon Novog Zelanda.</p>

Doček Nove godine širom svijeta: Fascinantni prizori i vatrometi od kojih staje dah

<p>Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore <b>Snežana Armenko</b> svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore <b>Jeleni Božović</b>.&nbsp;</p> <p>Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, <b>Budimira Šćepanovića</b>, <b>Dragane Đuranović</b> i <b>Desanke Lopičić</b>, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp;</p> <p>- Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp;</p> <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp;</p> <p>Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp;</p> <p>- Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp;</p> <p>Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp;</p> <p>Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp;</p> <p>Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

<p>Predsjednica Ustavnog suda <b>Snežana Armenko </b>odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija <b>Budimira Šćepanovića</b>, <b>Desanke Lopičić</b> i <b>Faruka Resulbegovića </b>da se predsjedniku države <b>Jakovu Milatoviću </b>pošalje obavještenje o penzionisanju sudije <b>Šćepanovića</b> u maju naredne godine. &nbsp;</p> <p>Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome.</p> <p>Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra.</p> <p>Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija <b>Momirka Tešić</b>, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija <b>Dragana Đuranović</b> stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda <b>Milorad Mićo Gogić </b>nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp;</p> <p>U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp;</p> <p>Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO.</p> <p>&nbsp;<br/> &nbsp;</p> <p>&nbsp;<br/> &nbsp;</p>

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

<p>Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr <b>Veselin Mićanović</b>, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.</p>
<p>Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.</p>
<p>- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.</p>
<h2>Projekat</h2>
<p>Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.</p>
<p>U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.</p>
<p>Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik <b>Dragan K. Vukčević</b>, a ostali članovi su: akademici <b>Đorđe Borozan</b>, <b>Aleksandar Čilikov</b>, <b>Pavle Goranović</b>, <b>Niko Martinović</b>, <b>Predrag Miranović</b>, <b>Žarko Mirković</b>, <b>Vukić Pulević</b>, <b>Dragan Radonjić</b>, <b>Šerbo Rastoder</b>, <b>Zoran Rašović</b>, <b>Nenad Vuković</b>, kao i vanredni član CANU, prof. dr <b>Ilija Vujačić</b>, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr <b>Živko Andrijašević</b>, prof. dr <b>Goran Barović</b>, prof. dr <b>Vesna Karadžić</b>, prof. <b>Radmila Vojvodić</b> i prof. dr<b> Boris Vukićević</b>.</p>
<p>Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.</p>
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
<p>- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.</p>
<p>Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;</p>
<p>Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.</p>
<p>Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.</p>
<p>- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.</p>
<p>Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.</p>
<p>Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.</p>
<p>Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
<p>Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;</p>
<p>- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;</p>
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
<p>Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr <b>Budimir Aleksić</b>, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.</p>
<p>Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.</p>
<p>Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.</p>
<p>Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.</p>
<p>Tako se akademik SANU <b>Slavenko Terzić</b> u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;</p>
<p>Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.</p>

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

<p>Ne, ona grinta poslanice <b>Jelene</b> <b>Nedović</b>, onoliki jed i žarka želja poslanika <b>Borisa Pejovića</b> da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku <b>Mandićevoj</b> ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;</p>
<p>Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;</p>
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
<p>I ne, definitivno ne, <b>Snežana Armenko,</b> mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;</p>
<p>Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak.<b> </b>I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;</p>
<p>Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</p>
<p>Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;</p>
<p>I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.</p>
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
<p>Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;</p>
<p>Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;</p>
<p>Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore <b>Mila Đukanovića</b> i tadašnjeg predsjednika Skupštine <b>Ranka Krivokapića, </b>kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;</p>
<p>Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;</p>
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak.<b> </b>I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
<p>Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;</p>
<p>U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda <b>Milojko Spajić</b> i <b>Andrija Mandić</b> mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve <b>Spajki</b> sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;</p>
<p>Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;</p>
<p>Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;</p>
<p>Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;</p>
<p>I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Pekić i ostali na saslušanju, SDT traži pritvor

Tagovi

U Domu "Mladost" blizu 70 djece bez roditeljskog staranja; UNICEF: Nova godina - vrijeme za porodicu za svako dijete

Prva beba u KCCG rođena 42 minuta poslije ponoći

Zelenski poslao poruku Trampu pa najavio: Učinićemo sve da okončamo rat u 2025.

Doček Nove godine širom svijeta: Fascinantni prizori i vatrometi od kojih staje dah

PRATITE TVe UŽIVO