U slučaju koji je u javnosti poznat kao „Stanovi“ sud je cijenio sve izvedene dokaze i utvrdio da je Specijalno državno tužilaštvo tokom postupka &nbsp;ključne dokaze predložilo u formi običnih kopija, bez ovjere nadležnog organa ili potvrde njene vjeroostojnosti. Predloženi dokazi ne ispunajavaju standard &nbsp;potrebne dokazne vrijednosti u krivičnom postupku i s obzirom da ti dokazi predstavljaju jedini osnov optužbe , sud nije mogao zaključiti da su optuženi izvršili krivično djelo van razumne sumnje – navodi se u obrazloženju presude koja je objavljena na sajtu Višeg suda. Sutkinja Vesna Kovačević juče je u Višem sudu,usljed nedostataka dokaza, izrekla oslobađuju presudu nekadašnjim ministrima i funkcionerima Predragu Boškoviću, Sanji Vlahović, Suadu Numanoviću, Ivanu Brajoviću, Osmanu Nurkoviću, Budimiru Šegrtu, Dragici Sekulć, Suzani Prebilović, Jeleni Radonjić, Damiru Šehoviću, Aleksandru Jovićeviću i šefu kabineta predsjednika Crne Gore Draženu Miličkoviću. U obrazloženju se navodi da Bošković bio predsjednik Komisije za stambena pitanja Vlade a ostali optuženi su bili članovi tog tijela. Sutkinja je navela da optuženi u odbranama nijesu negirali da su donosili Odluke o rješavanju stambenih pitanja funkcionerima ali da su to činili poštujući odredbe čl.28 čl. 30 i čl.30 a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Ona je ukazala i da su optuženi naveli da su odluke donosili isključivo poštujući zaključke Vlade CG koji su predhodili donošenju navedenih Odluka a da je za njih zaključak Vlade imao obavezujući karakter. - Iz kopija kopija koji su predloženi kao dokaz od Specijalnog državnog tužilaštva podnosioci zahtjeva za rješavanje stambenih pitanja koje su pretežno činili javni funkioneri zaposleni u javnoj upravi, sudije i tužioci podnosili su i predavali zahtjeve Komisiji za stambena pitanja Vlade CG koja je sazivala sjednice, razmatrala pristigle zahtjeve i donosila inicijative. Nako toga slala ih je Vladi radi davanja saglasnosti, nakon čega je Vlada donosila zaključke pozivajući se na odredbe čl. 28.čl. 30 i čl.30a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera i usvajala informacije o rješavanju stambenih pitanja – piše u obrazloženju prvostepene presude. Stav sudskog vijeća je i da je recimo Vlada imala drugačiji stav ili smatrala da Komisija ne može rješavati stambena pitanja pojednih funkcionera mogla je nakon razmatranja zaključaka vratiti ih na dopunu, izmijeniti i ne dati saglasnot ili odbiti ih. - U odlukama koje je donosila Komisija za stambena pitanja nakon zaključka Vlade navedeno je da će se o realizaciji Odluka komisije starati Ministarstvo finansija &nbsp;u Uprava za imovinu. Uvidom u ugovore o vraćanju kredita proizilazi (iako je sud imao samo kopije kopija kao materijalnih dokaza ) da je Uprava za imovinu kao davalac kredita navela da po ovlašćenju Vlade zaključuje ugovor sa korisnicima kredita, što znači opet po ovlašćenju Vlade i na kraju su shodno tim ugovorima i isplaćivana sredstva osobama koji su dobili sredstva i sa kojima su zaključivali ugovore - obajšenjeno je u presudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051611058_65751b76646e50a2d1a39b814a3cee88b35e8613baf7a0c6a7b9a565611cf1e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051611058_65751b76646e50a2d1a39b814a3cee88b35e8613baf7a0c6a7b9a565611cf1e0" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Dragica Sekulić po izricanju oslobađajuće presude"> <figcaption>Dragica Sekulić po izricanju oslobađajuće presude(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Sutkinja Kovačević je istakla da su, prema mišljenju vijeća, neprihvatljivi materijali dokazi na kojima se zasniva optužnica – a to je nekoliko stotina dokaza koje su kopija kopije. SDT je, kako se navodi, pokušalo da pribavi originalnu dokumentaciju od Vlade, Državnog arhiva, Uprave za imovinu a što je i ovaj sud uradio ali su dobili informaciju da originalane dokumentacije nema. - Ne samo što nema originalne dokumentacije već nema ni ovjerene fotokopije osim što u spisima egzistira samo kopija kopije. Cijeneći prednje i opšteprihvaćeni stav sudske prakse kako naše države tako i država u regionu je da kopija kopije isprave ne može predstavljati dokaz na kojem se može zasnivati sudska odluka a odredbom čl. 355 ZKP određeno je da se pismena koja imaju značaj dokaza, ukoliko je to moguće, podnose u originalu. Snagu originalne isprave, može da ima samo ona kopija koju je na propisan način izdao nadležni državni organ, ustanova, privredne ili društvena oragnizacija ili zajednica &nbsp;a kopija isprave koja nije na propisan način izdata ne može da predstavlja dokaz u krivično pravnoj stvari, makar takvu ispravu izdao državni oragan, pa se pokazuje neosnovan navod SDT da &nbsp;kopija koju je dostavio sudu uz optužnicu treba tretirati kao original i dati mu snagu dokaza u krivičnom postupku – stav je sudskog vijeća. U obrazloženju odluke sutkinja Kovačević se pozvala i na praksu u regionu – da kopija isprava i dokumenata sama po sebi bez originala ili bez posebne potvrde o autentičnosti ne može biti dokaz jer su u krivičnim stvarima cijeni visko standar dokazivanja. Sudsko vijeće smatra da samo original ili ovjereni prepis mogu biti dokazi a kako u spisima postoje samo kopije kopija dokumenata i isprava sud ne može utvrditi da li su mijenjane, falsifikovane ili je manipulisano pojedinim ispravama. - Sud u okviru načela slobodne ocjene, nije ovlašćen da svoje uvjerenje zasniva na dokazima koji nijesu pribavljeni u skladu sa zakonom, odnosno na običnim kopijama kopija, budući da SDT nije pribavio ni jedan drugi dokaz kojim bi van razumne sumnje dokazao krivicu optuženih, pa je primjenom načela in dubio pro reo čl. 3 ZKP i polazeći od prava optuženih na pravično suđenje garantovano čl. 6 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, donio odluku kojom se optuženi usljed nedostatka dokaza oslobađaju od optužbe, jer je sud imao u vidu da povreda prava na zakonite dokaze predstavljaju i povredu prva optuženih na pravično suđenje iz čl 6. Evropske konvencije, zbog čega ih je u skladu sa načelom in dubio pro reo oslobodio od optužbe – navodi se u obrazloženju presude.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SLUČAJ STANOVI: Kopije kopija ne mogu biti dokaz, SDT nije ponudilo čak ni ovjerene kopije

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, koja se tereti da je bila član kriminalne grupe koju je formirano njen sin Miloš Medenica, odgođeno je za 2. jun na zahtjev odbrane.
Advokat Zdravko Begović zatražio je odgađanje ročišta zbog smrtnog slučaja u porodici njegove branjenice Vesne Medenice.
Zahtjev je usvojila sutkinja Vesna Kovačević i zakazala nastavak suđenja za 2. jun kada je planirano saslušanje svjedoka.
Na optužnici osim Miloš i Vesne Medenice je i policajc Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Suđenje Medenicama i ostalima odgođeno za 2. jun

Bivšem dugogodišnjem agentu i službeniku Uprave policije Dušku Goluboviću određen je pritvor do mjesec dana - saopšteno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Tu odluku je donio sudija za istragu Višeg suda Goran Šćepanović, kako nam je rečeno, zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.
Advokat Golubovića, Velibor Marković, je saopštio Portalu ETV da će se žaliti na ovu odluku. On je ukazao i da nije prihvaćen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da se Goluboviću pritvor odredi po tački 4 ZKP-a, odnosno zbog težine krivičnog djela, a osporivši osnove po kojima mu pritvor jeste određen, saopštio da će tražiti ukidanje ove odluke.
Golubović je uhapšen u petak ujutro po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje da je počinio krivično djelo pranje novca, a nakon saslušanja u Tužilaštvu određeno mu je zadržavanje do 72 sata.
On je negirao optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da nekretnine koje posjeduje potiču od pranja novca. Za sve što ima, kako je kazao, postoji dokumentacija, kao i dokazi o porijeklu novca kojim su nekretnine kupljene, a za koje tužilaštvo sumnja da su stečene kriminalnom djelatnošću.
Njegov branilac, advokat Velibor Marković kazao je da su juče pretreseni objekti Golubovića na Žabljaku, ali da nije pronađen nijedan dokaz da je počinio krivično djelo pranje novca.
- Stavljeno mu je na teret krivično djelo pranje novca u produženom trajanju iz člana 268 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 49 krivičnog zakonika - rekao je Marković.

Anja Ivanović

Goluboviću određen pritvor do 30 dana, Marković najavio žalbu

Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici danas su Marko Zekić (34) i Miomir Đukić (35) osuđeni su na jedinstvenu kaznu zatvora od po 40 godina za dvostruko ubistvo na Veruši 2020. i za pokušaj ubistva tri osobe u Beranama 2021. godine.
Presudu je donijela sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević.&nbsp;
Optuženi Marko Zekić i Miomir Đukić osuđeni su na jedinstvenu kazvorsku kaznu od po 40 godina zatvora zbog ovog ubistva i pokušaja ubistva Kenana i Ismeta Sujkovića i Mirze Kastrata 18. novembra 2021. godine u blizini bolnice u Beranama.
Optuženi Mirčeta Mihailović je osuđen na 30 godina zatvora za ubistvo putem pomaganja, dok su za isto krivično djelo Goran Milašinović, Dragan Biletić, Zlatko Drašković i Branislav Ivanović dobili po deset godina zatvorske kazne.
Na osnovu Zakonika o krivičnom postupku svi optuženi su oslobođeni od krivice za stvaranje kriminalne organizacije jer nije dokazano da su izvršili to krivično djeo.
- Takođe, na osnovu čl. 373 tač. 2 Zakonika o krivičnom postupku optuženi M.N. i Đ.V. oslobođeni su od krivice i za krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja iz čl. 144 st.1 tač. 8 u vezi čl.25 &nbsp;Krivičnog zakonika Crne Gore, a optuženi D.Z. i za krivično djelo pranje novca iz čl. 268 Krivičnog zakonika Crne Gorenije dokazano da su izvršili predmetna krivična djela - navedeno je u saopštenju Višeg suda.

Portal ETV

Zekiću i Đukiću za dvostruko ubistvo na Veruši i pokušaj likvidacije po 40 godina zatvora

U podgoričkom Višem sudu danas je počelo suđenje bivšem visokorangiranom policijskom službeniku Zoranu Lazoviću, nekadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću.
Viši sud objavio je i snimak prvog ročišta, koji možete pogledati u nastavku:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJDgpJG_HIiw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Lazović, Katnić i Čađenović negirali su krivicu i navode iz optužnice, a detalje sa današnjeg suđenja možete pročitati na linku ispod.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flazovic-protiv-mene-se-vodi-politicki-proces-u-spisima-ne-postoji-nijedan-dokaz-za-optuzbe-tuzioca-soskica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Viši sud objavio video sa suđenja Lazoviću, Katniću i Čađenoviću

Zoran Lazović je negirao kompletnu optužnicu i kazao da ne priznaje izvršenje niti jednog krivičnog djela koje mu se stavlja na teret. To je očekivano, jer je i sam rekao, ne postoji niti jedan dokaz, ni telefonski snimak, niti jedna poruka, nalog usmeni ili pismeni, nijedna fotografija, ne postoji ništa što bi ga uvezalo sa ovim što mu se stavlja na teret - poručio je njegov advokat Zoran Piperović novinarima nakon glavnog pretresa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flazovic-protiv-mene-se-vodi-politicki-proces-u-spisima-ne-postoji-nijedan-dokaz-za-optuzbe-tuzioca-soskica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je podvukao da nijedno djelo koje mu se stavlja na teret nema posljedicu.
- I ne samo da je to, ja govorim još odavno, ovo što mu se stavlja na teret nijesu krivična djela i za ova djela ne trebaju dokazi, nego sami fakat, to je čisto pravno pitanje, da ono što mu stavlja na teret, nije krivično djelo, jer nijedno djelo za koje je optužen nema posljedicu - kazao je Piperović.
Sudija Veljko Radovanović dao je do septembra još osam glavnih pretresa. Piprović se nada i kaže da bi bilo za očekivati da se početkom oktobra daju završne riječi.&nbsp;
- To je značajno i zbog pritvora, a tražićemo njegovo ukidanje, &nbsp;i zbog daljeg nemrcvarenja Zorana Lazovića i Milivoja Katnića - poručio je on.
Pojasnio je i pitanje spornog statusa optuženog suspendovanog državnog tužioca Saše Čađenovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDJbptBoIwtX%2F%3Figsh%3DMTVheHRmZGVwYjZ2Nw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Protiv Saše Čađanovića nijesu podnijete dvije optužnice, već jedna. 
U ovoj, gdje su Katnić i Lazović, nije podnešena, a spojena je. Saša Čađanović nije prošao ni kontrolu optužnice, ni istragu. Saša Čađanović je danas mogao da kaže ovakvo: Izvinite, ja ne znam o čemu se radi, ne pratim štampu, ni portale. Ja sam dobio spojene optužnice, ali objasnite mi o čemu se radi u ovoj drugoj sa Katnićem i Lazovićem. On to nije htio, problemotizovao je to i Katnić, problemotizovao sam to i ja. I prosto se došlo do situacije da čovjek iznosi odbranu za nešto što nije morao da zna da se dešava protiv njega u realnom životu - rekao je Piperović.
On pita zašto je to urađeno.
- Trebao je treći član, treći član je bio Čađanović, tako što je izvučen iz organizacije pređašnje, &nbsp;izolovan je, čekao je sam, lebdio je, dok se ne podigne ova optužnica i onda da se priključi, kako da se priključi - spajanjem dvije optužnice. Ovo je prosto u životu nemoguće. Sudja je ovo registrovao. Ono je imao i druga procesna rješenja. Ali mislim da je najvažnije ono šta će da se desi, a to je da će zbog svega ovoga otpasti kriminalna organizacija koje i nema uostalom - navodi Piperović.
Kriminalna organizacija je formirana, kako kaže tužilaštvo, za vršenje kriminalnih djela zloupotrebom službenog položanja, ističe branjenik Lazovića.
- Sada pazite, u samom dispozitivu, Zoranu Lazoviću prestaje svojstvo službenog lica, ide s posla 01.03.2021, &nbsp;Katnić ide 23.02.2022. On je godinu dana bez "šefa OKG", jer mu je šefu isteklo svojstvo službenog lica. U istoj optužnici, u istom dispozitivu, tempora krimines za Čađenović Sašu je onoga dana kad Milivoje ide u penziju, to je 22.03.2022 godine. Dakle, Saša počinje da radi kao treći član bez Katnića i bez Lazovića. Pa ko onda sačinjava tu OKG, kad onda Saša ostaje sam, bez ikoga, a Milivoje i Saša rade to bez Zorana Lazovića godinu i po dana, bez šefa, opet nema trećega. Dakle, to i te datume nisam ja napisao, nisam ih ja sročio, nisam ih ja precizirao, to je napisao specijalni tužilac - rekao je on.
Tada je, kaže, na ročištu za potvrđivanje optužnice kazao da je ovim datumima on sve uradio da se optužnica ne potvrdi.
- Ali su ovi iz suda znali da moraju da je potvrde. I naravno da su je potvrdili, a da nijesu rekli zašto su je potvrdili. Stvari su sve jasnije, i biće svakim danom sve jasnije i vidjećete sami što će na kraju da se desi - zaključio je Piperović.&nbsp;

Piperović: Lazović očekivano negirao kompletnu optužnicu u kojoj nema nijednog dokaza za ono za što ga tužilaštvo tereti

Optužnica nikada nije smjela da bude potvrđena i nije trebalo do dođe do &nbsp;suđenja bivšem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, kazao je za Televiziju E njegov pravni zastupnik, advokat Zoran Piperović.
U podgoričkom Višem sudu sjutra počinje suđenje Lazoviću, penzionisanom glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
S obzirom na sve medijske spinove i hajku koji su povodom ovog predmeta nastali u Crnoj Gori, Piperović je imao zanimljiv prijedlog za partije vlasti.
- Predlažem da sve partije većine delegiraju svoje najbolje pravnike iz partija koje se pomalo razumiju u krivicu i, s obzirom da je suđenje javno, dođu i budu nazočni i da ono što čuju, ako pravo razumiju, prenesu svojim šefovima koji su vrlo zainteresovani za ovaj predmet koji su i kumovali potvrđivanju optužnice. Ovdje nema naivnih i biće zanimljivo čuti što će se sve reći - kazao je Piperović.
Kako je rekao, pojedini mediji počeli su da spinuju i pumpaju javno mnjenje, ali ističe da ovoj optužnici nema spasa.
- Ovo je jedina optužnica koja je potvrđena a da u njoj ne piše zbog čega je to tako. Samo je rečeno da se sve raspravlja na glavnom pretresu. Znate zašto nije rečeno zašto nije potvrđena optužnica? Jer se ne može ništa reći. Da su ušli u pravnu raspravu ne bi imali što da napišu. Mi ćemo ispoštovati taj red, tu nema ništa pravno da se dokazuje. Nijesu u pitanju krivična djela, jer svako krivično djelo mora da ima posljedicu a to nije slučaj ovdje. To je jasno i studentu prve godine Pravnog fakulteta. ali, bićemo strpljivi - poručuje Piperović.
<h2>Ispunjavanje želja partija na vlasti</h2>
Prema njegovim riječima, jedini problem o kom bi Vijeće sudije Veljka Radovanovića trebalo da vodi računa je to što je Zoran Lazović godinu dana u pritvoru, a da niko ne zna zašto.
- Ovo je jedini pritvor koji je određen tako što je na pravosnažno rješenje dodata tačka 4 Apelacionom sudu. I niko ne progovara nijednu riječ. Ja sam pozivao i Udruženje sudija i Sudski savjet i Vrhovni, Apelacioni i viši sud i svi se prave mrtvi. Niko nema skoposti da kaže: "Dosta više, ovo ne može. Ne možemo da ispunjavamo želje pojedinih partija na vlasti". A ovdje je ispunjena želja određene partije na vlasti. Ako neko misli da pričam drsko, samo neka me zove na javnu debatu, ili gdje treba da im obrazložim čisto pravno zašto ovo govorim. Nema silovanja pravde. A ovdje je bilo i silovanja pravde i zakona, i to dobro znaju - tvrdi Piperović.
<h2>Dehumanizacija ličnosti</h2>
Pritvor je, kako kaže, za Lazovića kazna od prvoga dana. U fazi određivanja i produženja pritvora imamo, navodi Piperović, klasičnu dehumanizaciju ličnosti.&nbsp;
- Dehumanizuje se ličnost, predstavi se kao zadnja biganga i uličar i zbog toga mu, između ostalog, treba produžeti pritvor jer će on pobjeći jer je takav karakter. Ne mogu da shvatim da se neko bavi odgovornim poslom, a da se plaši nečega. To mi je nepojmljivo. Imaš papire i zakon pred sobom i imaš jednu istinu. A to je ono što je u papirima. I ti sve prenebregneš ili da bi nekome napravio ćef, ili zato što se plašiš. Onda ne možeš da radiš taj posao - rekao je Piperović, dodajući da neće reći o kome govori jer je to svima jasno.&nbsp;
Piperović je rekao da se može desiti da će tražiti ukidanje pritvora, a najavio je i da će predložiti jemstvo za slobodu Lazovića.
- Ukazaćemo sudiji Radovanoviću kako je određena tačka 4... On je detaljno pregledao spise i to sigurno utvrdio, a hoće li to Vijeće da trpi - to ćemo da vidimo. Već danas bi trebalo ukinuti pretvor jer je postao nehuman, bespotreban, nezakonit - rekao je Piperović.
Sva priča, navodi Piperović, svoji se na skaj prepisku koja sa Zoranom Lazovićem nema nikakve veze jer je, kako tvdi, netačna.
- Čuće se sjutra u njegovoj odbrani što je istina. Biće saslušani svjedoci policajci, pa da vidite što se dešavalo oko toga. Ja sam insistirao i govorio Lazoviću da na moju odgovornost da prizna da je skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću jer se ništa nije desilo u realnom životu nakon toga što je krivično-pravno relevantno. On je to odbio i rekao: "Ja nisam" - kazao je Piperović.
Poručuje da ne strijepi nimalo, već smatra da je ovo dobra prilika da ljudi "mnogo toga čuju".
- Ne možete neutvrđene fakte promovisati samo zarad politike - poručio je Piperović.
<h2>U planu knjiga</h2>
Piperović je najavio i da će napisati knjigu o ovom predmetu.
- Konkretno o optužnici i istrazi, te kako je određivan, produžavan pritvor i na Vrhovnom sudu, kako je potvrđena optužnica. Ovo mora da ostane zapisano - &nbsp;zaključio je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8mOEbohOZLU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Piperović uoči sjutrašnjeg suđenja: Svi znaju da je ovdje bilo silovanja pravde i zakona, čuće se što je istina

Vijeće Višeg suda kojim predsjedava Zoran Radović 19. maja razamtraće optužnicu protiv Strahinje Koprivice, Igora Krstovića, Blaža Đurkovića, Nikole Vukotića i Marinka Koprivice.
Strahinja Koprivica je sin bivšeg penzionisanog policijskog funkcionera Duška Koprivice protiv kojeg je takođe podnijeta krivična prijava i određen mu je pritvor zbog pranja novca.
Protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Vukotića i Đurkovića SDT je predalo optužnice zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Strahinja Koprivica, Đurkovi, Vukotić i Krstović se terete za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnim aktom Strahinja i Matinko Koprivica se takođe terete za dva krivična djela krijumčarenje, dok je Strahinja i zbog i dva krivična djela nedozvoljena trgovina.
Prema navodima SDT, kriminalnu grupu je organizovao okrivljeni Strahinja Koprivica početkom 2019. godine i djelovala je u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, do aprila 2021. godine, čiji članovi su postali Vukotić, Đurković i Marinko Koprivica i druge nepoznate osobe.
Finansijska istraga je takođe u toku.

O optužbama protiv Strahinje Koprivice i ostalih 19. maja

Državljanima Srbije Mihailu Čoloviću i Draganu Iliću, koji se sumnjiče za ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju, određen je pritvor do 30 dana.
To rješenje je donio sudija za istragu Višeg suda, a zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i saučesnike, bojazan od ponavljanja krivičnog djela i radi nesmetanog vođenja postupka.
Pritvor je, kako nam je rečeno, određen i još jednom državljaninu Srbije - Ediju Balši Piraliću, ali je on u bjekstvu.
Piralić se sumnjiči da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima. Iz policije su saopštili da će za njim biti raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.
Čolović i Ilić juče nijesu odgovarali na pitanja tužioca, a na saslušanju su bili svega dvadesetak minuta. Više državno tužilaštvo je spojilo postupak protiv njih sa onim koje vodi Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja, po kojem im ranije određen pritvor.
Ilija Bogdanović je ubijen 24. aprila, dvadesetak minuta iza ponoći. Bio je u kolima sa suprugom. Ona tada nije zadobila povrede.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je saopštio 25. aprila da su Čolović i Ilić &nbsp;bezbjednosno interesantna lica sa dosijeom u matičnoj državi, te da sumnjaju da su imali logističku podršku za ovaj zločin. Šćepanović je rekao i da sad ne mogu da reći da je Bogdanović bio slučajna žrtva, te da je ostvarivao kontakte sa članovima organizovanih kriminalnih grupa.
- Ne možemo da kažemo da je slučajna žrtva jer je faza izviđaja, a ne istrage. Oštećeno lice je ostvarivalo bliske kontakte - naveo je on dodajući da Cetinje ima 150 članova organizovanih kriminalnih grupa.
Saopštio je i da su tri komada oružja pronađena u štek stanu na Cetinju, a jedan na groblju u neposrednoj blizini ubistva.
- U policijskim aktivnostima je, u neposrednoj blizini ubistva, pretragom terena i dodatnim mjerama ispod nadgrobne ploče pronađeno vatreno oružje za koje postoji osnovana sumnja da je korišteno u izvršenju ovog krivičnog djela - rekao je tada Šćepanović.

Čoloviću i Iliću određen pritvor do 30 dana

Suđenje bivšim policajcima Mileti Ojdaniću i Ljubu Miloviću, zatim nekadašnjem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću i ostalim članovima navodne kriminalne grupe počinje 20. maja.
Optuženima će suditi sudija Simo Rašović.
Osim Ojdanića, Milovića i Božovića na optužnici je 18 osoba i terete se za šverc 4,3 tone kokaina, a neki optuženi se povezuju i sa pranjem novca.
Na optužnici su i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, zatim suspendovani službenik policije Petar Lazović, Ivan Stamatović, Dejan Knežević, Miloš Mišurović, Milan Popović, Nebojša Bugarin, Dražen Milović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksanda Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović, Darko Knežević i Ivan Mijatović.

Božović i ostali u sudnici 20. maja

Londonska policija pokrenula je potragu za osumnjičenima nakon što je pet osoba izbodeno nožem na jednom događaju u jugoistočnom dijelu grada.&nbsp;
&nbsp;Policija je pozvana na lice mjesta nešto poslije četiri sata jutros, a pet osoba je pronađeno sa ubodnim ranama. &nbsp;
Povrijeđeni su prebačeni u bolnicu gdje je u toku procjena njihovog stanja, a još niko nije uhapšen, navodi Skaj njuz. &nbsp;
- Istraga je u toku i mjere će ostati na snazi tokom cijelog dana- kaže se u saopštenju policije. &nbsp;
Policija je pozvala sve koji imaju informacije o slučaju da se jave, prenosi Tanjug.

London: Pet osoba izbodeno nožem

Komemoracijom na zagrebačkom groblju Mirogoju obilježena je 80. godišnjica Blajburških strijeljanja uz poruku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da Hrvatska osuđuje sve totalitarne režime te teži za istorijskom istinom i dostojanstvom svake žrtve, piše Hina.
- Danas na 80. godišnjicu Blajburške tragedije i Križnog puta izražavamo pijetet prema žrtvama ubijenima nakon kraja Drugog svjetskog rata bez suđenja, osvetnički i kojima je oduzeto dostojanstvo- rekao je hrvatski premijer novinarima nakon polaganja vijenaca.
Dodao je sa su tako velike tragedije za brojne hrvatske porodice u Hrvatskoj i u BiH decenijama predstavljale bolni ožiljak o kojem se nije smjelo govoriti i o kojem se u široj javnosti malo znalo.
- U demokratskoj Hrvatskoj koja osuđuje sve totalitarne režime, nacistički, fašistički, komunistički, koja teži za istorijskom istinom i za dostojanstvom svake žrtve i za isticanjem pijeteta, želimo da nove mlade generacije budu upoznate i s bolnim stranicama hrvatske istorije, upravo da se zločini kakve smo vidjeli u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon nikada ne ponove- poručio je Plenković.
Zato je važno, naglasio je, da obrazovni sistem zaista objektivno prikaže te istorijske trenutke koje su u mnogome definisali biće hrvatskog naroda. Podsjetio je da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđmana politiku pomirenja unutar hrvatskog naroda stavio među glavne prioritete.
- To pomirenje pridonijelo je jedinstvu u odbrani Hrvatske u Domovinskom ratu koji je temelj savremene Hrvatske i ona je otvorila novu stranicu hrvatske istorije te je važno da danas ovdje i nešto kasnije na Maclju s poštovanjem prema žrtvama razmišljamo o tome kako graditi Hrvatsku u kojoj je istorijska istina glavna, a u kojoj je međusobno razumijevanje i tolerancija ona vrijednost koja nas vodi u budućnost- rekao je Plenković.

Plenković: Blajburška tragedija bolni ožiljak za brojne hrvatske porodice

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio izjavio je danas da bi Vatikan mogao biti mjesto održavanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine.
- Ne bih ga (Vatikan) nazvao posrednikom, ali kako mislim, to je svakako mjesto gdje bi se obje strane osećale prijatno- rekao je novinarima u Rimu prije sastanka sa kardinalom Mateom Zupijem, vatikanskim stručnjakom za Ukrajinu.
Rubio je rekao da će razgovarati o potencijalnim načinima na koje bi Vatikan mogao da pomogne, "statusu pregovora, novostima poslije jučerašnjeg dana (pregovori u Istanbulu) i putu naprijed".
- Dakle, razgovaraćemo o svemu tome i naravno uvijek ćemo biti zahvalni Vatikanu na spremnosti da ima konstruktivnu i pozitivnu ulogu- rekao je Rubio novinarima u Ambasadi SAD u Rimu.
Vatikan ima tradiciju diplomatske neutralnosti i dugo se stavljao na raspolaganje kako bi pokušao da olakša pregovore, ali do toga nije dolazilo.
Pokojni papa Franjo koji je često ljutio obje strane svojim komentarima, povjerio je Zupiju da pokuša da nađe "put mira". Međutim, to se svelo na bavljenje povratkom otete ukrajinske djece i nekoliko posredovanja u razmjeni ratnih zarobljenika.
Novi papa Lav XIV, izabran 8. maja, ponovio je u svom prvom blagoslovu Franjov poziv na mir u Ukrajini. Apelovao je na sve strane da učine sve što je moguće da bi se postigao "pravedan i trajan mir".
Lav je ranije, kao biskup u Peruu, nazvao taj rat "imperijalističkom invazijom", a ove nedjelje se zakleo da će "uložiti sve napore da prevlada mir".

Rubio: Vatikan moguće mjesto održavanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine

Rukometaši Mornara prvi su finalisti Kupa Crne Gore. 
 
Mornar je danas u Bemaks areni, u polufinalnom meču završnog turnira, savladao pljevaljski Rudar 28:23 i prvi put u klupskoj istoriji izborio plasman u finale Kupa. 
 
Barski tim do pobjede i finala vodio je Božidar Nikočević je sa sedam golova. 
 
Istakao se i golman Filip Junković sa 12 odbrana. 
 
U ekipi iz Pljevalja najefikasniji je bio Andrija Jokić sa sedam golova, dok je Dejan Čolović imao 15 odbrana. 
 
Rival Mornara u finalu biće bolji iz duela Lovćena i Budvanske rivijere, koji je zakazan za 18 sati.

Rukomet: Mornar 7 prvi finalista Kupa Crne Gore

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: visi-sud