<article>Podgorička policija sankcionisala je S.K. koji je, 15. januara, upravljalo neregistrovanim kombijem kojim je prepriječio prugu i onemogućio željeznički saobraćaj u okviru blokade mještana Botuna koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-botunjani-kombijem-presjekli-prugu-u-zeti-onemogucen-i-zeljeznicki-saobracaj&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>S.K. je kombijem došao do mjesta Bistrice i njim prepriječilo prugu, odnosno spriječilo bezbjedno i nesmetano odvijanje željezničkog saobraćaja. Ovo vozilo i pripadajuće registarske oznake su oduzete.Osim toga, zbog ugrožavanja bezbjednosti drugih, u posebnoj ocjeni državni tužilac će cijeniti elemente krivičnog djela.- Biće preduzete sve neophodne radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti ovoga događaja gdje će bez obzira na ishod pravne kvalifikacije ovo lice biti procesuirano u skladu sa zakonom - poručuju iz Uprave policije.</article>

Podgorička policija sankcionisala je S.K. koji je, 15. januara, upravljalo neregistrovanim kombijem kojim je prepriječio prugu i onemogućio željeznički saobraćaj u okviru blokade mještana Botuna koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.5382%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-botunjani-kombijem-presjekli-prugu-u-zeti-onemogucen-i-zeljeznicki-saobracaj&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
 
S.K. je kombijem došao do mjesta Bistrice i njim prepriječilo prugu, odnosno spriječilo bezbjedno i nesmetano odvijanje željezničkog saobraćaja. Ovo vozilo i pripadajuće registarske oznake su oduzete.
Osim toga, zbog ugrožavanja bezbjednosti drugih, u posebnoj ocjeni državni tužilac će cijeniti elemente krivičnog djela.
- Biće preduzete sve neophodne radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti ovoga događaja gdje će bez obzira na ishod pravne kvalifikacije ovo lice biti procesuirano u skladu sa zakonom - poručuju iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uprava policije

pruga

kombi

sancionisanje

narušavanje bezbjednosti

Hronika

Policija sankcionisala vozača koji je kombijem blokirao prugu u Bistricama

Podgorička policija sankcionisala je S.K. koji je, 15. januara, upravljalo neregistrovanim kombijem kojim je prepriječio prugu i onemogućio željeznički saobraćaj u okviru blokade mještana Botuna koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:64.5382%;padding-top:120px"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-botunjani-kombijem-presjekli-prugu-u-zeti-onemogucen-i-zeljeznicki-saobracaj&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
S.K. je kombijem došao do mjesta Bistrice i njim prepriječilo prugu, odnosno spriječilo bezbjedno i nesmetano odvijanje željezničkog saobraćaja. Ovo vozilo i pripadajuće registarske oznake su oduzete.
Osim toga, zbog ugrožavanja bezbjednosti drugih, u posebnoj ocjeni državni tužilac će cijeniti elemente krivičnog djela.
- Biće preduzete sve neophodne radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti ovoga događaja gdje će bez obzira na ishod pravne kvalifikacije ovo lice biti procesuirano u skladu sa zakonom - poručuju iz Uprave policije.

Na hiljade demonstranata okupili su se danas širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom u jeku prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će anektirati to arktičko ostrvo, tražeći da Sjedinjene Države poštuju pravo Grenlanda na samoopredjeljenje.
Skandirajući "Grenland nije na prodaju" i držeći transparente s porukama poput "Prste dalje od Grenlanda", demonstranti su se okupili na trgu ispred gradske skupštine u Kopenhagenu prije nego što su krenuli prema američkoj ambasadi.
Protesti su se održali i na drugim lokacijama širom Danske, dok će se nešto kasnije građani okupiti i u Nuku, glavnom gradu Grenlanda, prenosi HRT.
Trampove ponovljene izjave o ostrvu izazvale su neviđenu diplomatsku krizu između Sjedinjenih Država i Danske, dvije države koje su osnivači vojnog saveza NATO.
Grenland, teritorija sa 57.000 stanovnika, kojom se vjekovima upravlja iz Kopenhagena, stekla je značajnu autonomiju od 1979. godine, ali Danska kontroliše odbranu i spoljnu politiku i finansira veći dio uprave.
Svih pet političkih stranaka izabranih u grenlandski parlament podržava nezavisnost od Danske, ali se ne slažu oko vremenskog okvira takvog poteza.
Proteklih dana su se izjašnjavali da bi radije ostali dio Danske, nego se pridružili SAD.

Protesti širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom

Egipat i Sudan su danas pozdravili odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da posreduje u pregovorima sa Etiopijom koja je uzvodno od njih izgradila ogromnu branu na rijeci Nil što je razlog dugogodišnjeg spora.
Prošle godine je otvorena "Velika brana etiopske renesanse" (GERD) i najveća hidroelektrana u Africi, snage veće od 5.000 megavata čime je udvostručen proizvodni elektro-kapacitet Etiopije.
Egipat smatra da je podizanje te brane "teško kršenje međunarodnog prava" i "egzistencijalna prijetnja" jer ugrožava protok reke Nil ka njemu.
Predsjednik Egipta Abdel-Fatah el-Sisi objavio je na društvenim mrežama da "cijeni pažnju predsjednika Trampa centralnom značaju pitanja rijeke Nil za Egipat" i da je Kairo posvećen "ozbiljnoj i konstruktivnoj saradnji sa zemljama basena Nila, zasnovanoj na principima međunarodnog prava, na način koji ostvaruje zajedničke interese bez nanošenja štete bilo kojoj strani".
Predsjednik vladajućeg Suverenog savjeta Sudana Abdel-Fatah Burhan takođe je pozdravio Trampovu inicijativu kao "korak ka nalaženju održivih i zadovoljavajućih rješenja koja čuvaju prava svih".
Tramp je u petak na društvenim mrežama objavio pismo koje je poslao El-Sisiju o tome da je spreman da pokrene posredovanja da bi se, kako tvrdi, "odgovorno jednom zauvijek riješilo pitanje podjele vode Nila".
Vašington je u tim razgovorima posredovao i tokom Trampovog prvog mandata, što je propalo 2020. godine kada se Etiopija povukla, a pregovore je bez uspjeha nastavila Afrička unija.
Kairo i Kartum pozivaju na pravno obavezujuć sporazum o tome kako će se GERD, koji je na Plavom Nilu blizu granice Etiopije sa Sudanom, puniti i kako će se njime upravljati, dok Adis Abeba insistira na smjernicama.
Egipat čija je teritorija mahom pustinjska i sušna, zavisi od rijeke Nil kako bi vodom snabdjevao svoje rastuće stanovništvo od 110 miliona. Egipat strahuje da će etiopska brana drastično smanjiti dotok Nila, s potencijalno teškim posljedicama po njegovu poljoprivredu i druge sektore. El-Sisi je rekao da se udio Egipta u vodi Nila "ne može taknuti", mada se zalagao za rješavanje spora pregovorima.
Sudan želi koordinaciju rada i punjenja uzvodnog jezera GERD-a da bi se spriječile posljedice po njegova vještačka jezera.
Etiopija kaže da su njena brana i centrala, koje su koštale pet milijardi dolara, neophodne jer velika većina njenog stanovništva nema struju.
Spor se sada usredsređuje na to kako da se sprovodi godišnje punjenje jezera, koju će količinu vode Etiopija ispuštati nizvodnim susjedima ako dođe do višegodišnje suše i kojim će metodom tri države rješavati sporove o tome.

Egipat i Sudan pozdravili posredovanje SAD za rješavanje spora s Etiopijom o korišćenju rijeke Nil

Najnoviji podaci koje je obradio tima Centra za građansko obrazovanje (CGO) ukazuju da je Vlada Milojka Spajića, od 1. novembra 2023. do 16. januara 2025. godine, imenovala 1.570, a razriješila 948 javnih funkcionera i funkcionerki, saopšteno je iz ove nevladine organizacije.
&nbsp;Posebno zabrinjava, kako ističu, to što se većina ovih odluka donosi na elektronskim sjednicama, a odlučivanje o tome ko će upravljati ključnim institucijama i javnim resursima uglavnom se svodi na puku tehničku proceduru - bez kriterijuma, bez argumenata i bez odgovornosti.&nbsp;
- Ovakva praksa obesmišljava princip dobre uprave i ostavlja javnost bez odgovora ko i zašto upravlja ključnim institucijama. Podsjećamo da Crna Gora već ima najglomazniju Vladu i jednu od najskupljih i najneefikasnijih administracija. Umjesto racionalizacije, profesionalizacije i depolitizacije, nastavlja se masovno i netransparentno partijsko kadriranje, koje opterećuje budžet i urušava povjerenje u institucije, ali i ograničava potrebni razvoj države - navode u CGO.
Dodaju da "ceh ovakvog upravljanja plaćaju građani i građanke kroz neefikasne javne politike i osnovne usluge, izgubljene sudske sporove, brojne i neopravdane funkcionerske naknade, uz trajnu eroziju odgovornosti u državnoj upravi".

CGO: Vlada Spajića od 1. novembra 2023. do 16. januara 2025. imenovalo 1.570 funkcionera, razriješila njih 948

Pad indeksa i veći promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je saopšteno da će izvođač radova za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice biti konzorcijum Powerchina – Stecol – Pccd.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, oslabio je 1,1 odsto na 1.186,81 poen, a MONEX skoro jedan odsto na 18.545,48 bodova.
Promet je u odnosu na prošlosedmični bio 1,5 puta veći i iznosio je 21,72 hiljade eura.
Iz Monteputa je saopšteno da su izabrali izvođača radova nakon otvaranja finansijskih ponuda u okviru tendera za projektovanje i izvođenje radova na auto-putu Bar–Boljare, dionica Mateševo–Andrijevica.
- U skladu s tim, slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem – konzorcijumom Powerchina–Stecol–Pccd, u vrijednosti od 693,97 miliona eura, nakon čega će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru - navodi se u saopštenju.
Iz Monteputa je saopšteno da su otvorene tri od četiri pristigle ponude koje su se kvalifikovale za otvaranje finansijskog dijela ponuda, a koje su dostavili konzorcijum Cengiz-Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum Powerchina-Stecol – Pccd.
Akcije Elektroprivrede (EPCG) rasle su 4,3 odsto na 5,57 eura. Sedmicu je obilježila vijest da su se ta kompanija i Abu Dhabi Future Energy Company PJSC – Masdar, globalni lider u oblasti čiste energije, saglasili da razmotre osnivanje zajedničkog preduzeća za realizaciju velikih projekata obnovljive energije u Crnoj Gori.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva je saopšteno da je potpisivanje okvirnog sporazuma održano tokom Abu Dhabi Sustainability Week 2026, u prisustvu ministra industrije i naprednih tehnologija UAE, predsjednika COP28 i predsjednika Upravnog odbora Masdara, Sultana Al Jabera, premijera Crne Gore Milojka Spajića, te ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, kao i viših predstavnika obje kompanije.
- U skladu sa uslovima sporazuma, Masdar i EPCG će razmotriti osnivanje zajedničkog preduzeća za razvoj, izgradnju, vlasništvo i upravljanje projektima čiste energije kroz niz tehnologija, uključujući solarnu fotonaponsku energiju, energiju vjetra, hidroenergiju, samostalne sisteme za skladištenje energije u baterijama, kao i hibridna rješenja - rekli su iz Ministarstva.
Cilj saradnje je, kako se dodaje, da podrži domaće energetske potrebe Crne Gore, uz istovremeno omogućavanje izvoza obnovljive električne energije na Balkan i u Jugoistočnu Evropu. Ovo uključuje korišćenje postojećeg podmorskog interkonektora Crne Gore sa Italijom, kao i njegovu potencijalnu ekspanziju.
Dionice Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Ulcinjska rivijera jačale su 8,4 odsto na 7,6 eura, a Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) 0,8 odsto na 1,2 eura.
Slabile su ove sedmice dionice Plantaža 14,1 odsto na 17,1 cent, Port of Adrie 6,4 odsto na 22 centa i Crnogorskog Telekoma neznatno na 2,3 eura.
Iz Ministarstva evropskih poslova je saopšteno da je Crna Gora ispunila više od polovine mjera predviđenih Reformskom agendom i očekuje da će, za ostvarene rezultate, našoj zemlji biti odobreno još oko 55 miliona eura iz Plana rasta.
Iz Ministarstva je saopšteno da je Vlada usvojila Treći polugodišnji izvještaj u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, koji je pripremilo Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa Ministarstvom finansija i drugim nadležnim institucijama.&nbsp;
Izvještaji se pripremaju radi praćenja realizacije Reformske agende Crne Gore za period od prošle do naredne godine, koja predstavlja ključni operativni mehanizam Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
Kako se navodi, riječ je o snažnom podsticaju sprovođenju reformi i jasnom signalu povjerenja Evropske unije u reformski proces koji Crna Gora sprovodi.
Odbor direktora Montenegroberze smijenio je krajem novembra prošle godine Milenu Vučinić sa mjesta izvršne direktorice, koja je na toj funkciji bila od 2019, i za vršioca dužnosti direktora imenovao Slavena Popovića.
To je Pobjedi potvrdio predsjednik Komisije za tržište kapitala, Željko Drinčić, ali i sama Vučinić koja je podgoričkom listu kazala da se to desilo nakon što je Komisiji, kao regulatornom tijelu, ukazala na nepravilnosti u funkcionisanju berze.
Da su od Vučinić dobili informacije da berza u, kako je naveo, čitavom nizu stvari ne radi po zakonu, Pobjedi je potvrdio i Drinčić, dodajući da je Komisija zbog toga i donijela rješenje kojim su izrečene mjere i dat rok da se poslovanje uskladi sa Zakonom o tržištu kapitala.
Osim mjere uslovnog oduzimanja odobrenja za rad, ukoliko ne preduzme sve pravne radnje za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti koju je Komisija izrekla lično Vučinić, i Odboru direktora su izrečene mjere i dat rok za ispravku.
- U međuvremenu je Odbor smijenio Vučinić sa mjesta direktorice i imenovao novog izvršnog direktora koji je 31. decembra prošle godine dobio saglasnost Komisije da može da obavlja tu funkciju - kazao je Drinčić.
Ukupan promet na Montenegroberzi u decembru je iznosio 4,85 miliona eura i bio je 700,6 odsto veći u odnosu na novembar.
- U poređenju sa decembrom 2024. godine, promet je veći 592,28 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 210,75 hiljada eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.
U decembru su, tokom 23 dana trgovanja, zaključene 144 transakcija.

Policija sankcionisala vozača koji je kombijem blokirao prugu u Bistricama

Tagovi

Protesti širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom

Egipat i Sudan pozdravili posredovanje SAD za rješavanje spora s Etiopijom o korišćenju rijeke Nil

CGO: Vlada Spajića od 1. novembra 2023. do 16. januara 2025. imenovalo 1.570 funkcionera, razriješila njih 948

Montenegroberza: Indeksi u crvenom

PRATITE TVe UŽIVO