Radulović podnio dopunu krivične prijave protiv Demokrata, Krapovića i službenika Ministarstva odbrane: Sumnja na zloupotrebe sa ugovorima o djelu

Advokat Veselin Radulović podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu novu dopunu ranijih krivičnih prijava protiv političke partije Demokrate, ministra odbrane Dragana Krapovića i više za sada neidentifikovanih službenika Ministarstva odbrane, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja u vezi sa angažovanjem lica po ugovorima o djelu i raspolaganjem budžetskim sredstvima.

Radulović u prijavi traži da tužilaštvo ispita da li su ugovori o djelu korišćeni za kontinuirano obavljanje redovnih poslova Ministarstva odbrane, da li su zaobilažene procedure zapošljavanja, da li je pojedinim licima omogućeno sticanje protivpravne imovinske koristi i da li se iza takvih angažmana prikriva partijsko zapošljavanje.

Dopuna se odnosi na ranije podnesene krivične prijave iz perioda od avgusta 2025. do avgusta 2026. godine, a obuhvata i nove podatke o angažovanju 46 osoba tokom prvih šest mjeseci ove godine.

Prema dokumentaciji na koju se Radulović poziva, a koju je dnevni list „Vijesti“ objavio 5. oktobra 2026. godine, Ministarstvo odbrane je u prvih šest mjeseci ove godine zaključilo 128 ugovora o djelu sa 46 osoba. Nominalna vrijednost ugovora za puno predviđeno trajanje angažmana iznosila je 191.700 eura neto.

Istovremeno, na budžetskoj poziciji 4191 – izdaci po osnovu ugovora o djelu – evidentirano je 185.167 eura izvršenih isplata, dok je na pozicijama poreza i doprinosa na teret zaposlenog evidentirano dodatnih 29.806,84 eura.

- Posebno je značajna činjenica da su, prema objavljenoj dokumentaciji, sa 40 od ukupno 46 izvršilaca zaključivana po tri uzastopna ugovora, pri čemu su se angažmani u velikom broju slučajeva nastavljali za iste ili vrlo slične poslove - navodi Radulović.

On ističe da takav kontinuitet angažovanja zahtijeva provjeru da li se zaista radilo o povremenom izvršenju određenog posla ili o faktičkom obavljanju poslova koji imaju karakter stalnih i kontinuiranih poslova Ministarstva odbrane.

- Takav obrazac sam po sebi ne predstavlja dokaz izvršenja krivičnog djela, ali predstavlja dovoljno ozbiljnu činjenicu da se ispita da li su ugovori o djelu korišćeni kao zamjena za druge, zakonom predviđene oblike angažovanja i zapošljavanja, odnosno da li su na taj način zaobiđene procedure koje bi morale biti primijenjene da su isti poslovi obavljani kroz radni odnos - poručuje advokat.

Kadrovski, pravni i evidencioni poslovi povjereni spoljnim izvršiocima

Prema navodima iz prijave, najveći zbir sredstava, u iznosu od 39.600 eura neto, odnosio se, između ostalog, na kadrovske, pravne i evidencione poslove.

Angažovana lica pripremala su dokumentaciju za sudske sporove, izrađivala rješenja kojima se uređuju prava pripadnika Vojske Crne Gore i pripremala odgovore na zahtjeve za slobodan pristup informacijama. Jedno lice bilo je angažovano i za izradu ugovora o djelu, vođenje evidencije o tim ugovorima i pripremu mjesečnih naloga za isplatu naknada.

Radulović smatra da je potrebno utvrditi da li su ti poslovi bili obuhvaćeni aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva, da li su za njih postojala popunjena ili upražnjena radna mjesta i zbog čega nijesu obavljani u okviru postojeće organizacione i kadrovske strukture.

Ministarstvo odbrane je, prema navodima objavljenim u „Vijestima“, saopštilo da ne angažuje spoljne izvršioce za redovne poslove za koje postoje popunjena sistematizovana radna mjesta, već da se ugovori zaključuju za konkretne poslove za koje unutar postojeće organizacije nije moguće obezbijediti potreban kapacitet ili stručnost.

Međutim, Radulović ukazuje da Ministarstvo nije preciziralo za koje poslove je nedostajao zaposleni niti koliko je radnih mjesta bilo upražnjeno.

Zbog toga od tužilaštva traži da provjeri ko je predlagao angažovanje svakog pojedinačnog izvršioca, na osnovu kojih kriterijuma je izbor vršen, da li je bilo više kandidata, da li je sprovođen javni poziv ili drugi oblik provjere stručnih kapaciteta, ko je odobravao ugovore i da li su pribavljane sve potrebne saglasnosti.

Traži i provjeru da li su nakon izvršenih poslova sačinjavani izvještaji i drugi dokazi o stvarno obavljenom poslu.

Poseban dio dopune odnosi se na angažovanje Seada Cvrka, Ljubomira Bojovića, Marinka Aleksića i Željka Hercegovca, koji su, prema objavljenoj dokumentaciji, zaključili po tri uzastopna ugovora za poslove povezane sa nabavkom i izgradnjom dva patrolna broda.

Za svakog od njih ugovoreno je po 4.800 eura neto, odnosno ukupno 19.200 eura.

Ugovorne obaveze, kako se navodi u prijavi, bile su gotovo istovjetne i obuhvatale su praćenje nabavke, rad na razradi dizajna i stručnu kontrolu izgradnje brodova i brodskih sistema.

Radulović ukazuje da su ti podaci od neposrednog značaja za okolnosti navedene u ranijoj krivičnoj prijavi od 29. juna 2026. godine, koja se odnosi na nabavku patrolnih brodova, kao i na angažovanje penzionisanih vojnih lica radi praćenja njihove izgradnje u Francuskoj.

Od tužilaštva traži da ispita cjelokupan sistem angažovanja na tom projektu, uključujući broj angažovanih osoba, njihov prethodni radni status, način izbora, trajanje angažmana, visinu naknada, troškove službenih putovanja, smještaja i drugih davanja, kao i stvarni sadržaj poslova.

- Posebno treba utvrditi da li su poslovi koji su povjereni ovim licima mogli biti obavljeni od strane zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore, odnosno da li su u sistematizaciji postojala radna mjesta čiji opis poslova obuhvata praćenje, nadzor, tehničku kontrolu ili druge aktivnosti koje su ugovorima prenesene na lica angažovana po ugovoru o djelu - navodi se u prijavi.

Provjera angažovanja u kabinetu ministra i odnosima sa javnošću

Dopunom je obuhvaćeno i angažovanje lica za poslove u kabinetu ministra Krapovića i za odnose sa javnošću, za koje je, prema objavljenim podacima, nominalno ugovoreno 27.400 eura.

Riječ je o savjetničkim i kancelarijskim poslovima, video-produkciji, multimedijalnim sadržajima i grafičkom dizajnu.

Radulović traži da se utvrdi koji su konkretni poslovi povjereni spoljnim izvršiocima, koji su rezultati ostvareni, da li je Ministarstvo imalo odgovarajuće kadrovske i tehničke kapacitete i da li su ugovoreni poslovi bili jednokratni i konkretno određeni ili su predstavljali kontinuirano obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva.

U prijavi se ukazuje i na nalaze Državne revizorske institucije, prema kojima su u revizijama određenih javnih subjekata utvrđivani slučajevi angažovanja po ugovorima o djelu za poslove koji odgovaraju poslovima iz akata o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uz ocjenu da je za takve poslove potrebno sprovesti proceduru popune radnog mjesta.

Radulović predlaže da tužilaštvo pribavi kompletnu dokumentaciju za svih 46 angažovanih osoba, uključujući ugovore i anekse, sistematizaciju, predloge organizacionih jedinica, saglasnosti nadležnih organa, evidencije isplata, izvještaje o radu, dokumentaciju o službenim putovanjima i drugim naknadama, kao i podatke o načinu izbora izvršilaca i eventualnom razmatranju drugih kandidata.

Predlaže i da se za svako lice pojedinačno utvrde prethodni radni status, stručne kvalifikacije, razlog angažovanja, sadržina i trajanje ugovora, ukupna primljena naknada, refundirani troškovi i eventualna povezanost sa funkcionerima ili političkim partijama.

Pominje i raniju presudu protiv Jelene Perović

Radulović u dopuni ukazuje i na prvostepenu presudu Višeg suda u Podgorici kojom je bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije Jelena Perović osuđena zbog nezakonitog finansiranja službenih putovanja licu angažovanom po ugovoru o djelu.

Kako navodi, iako presuda nije pravosnažna, taj slučaj ukazuje na potrebu da se provjeri da li su angažovana lica u Ministarstvu odbrane ostvarivala prava koja po važećim propisima pripadaju isključivo zaposlenima u državnim organima.

- Upravo zbog toga je neophodno sprovesti detaljnu provjeru svakog ugovora i utvrditi ko je predložio angažovanje, zbog čega je angažovanje bilo potrebno, koji je konkretan posao ugovoren, da li je taj posao bio obuhvaćen sistematizacijom, da li je postojalo upražnjeno radno mjesto, da li je Ministarstvo raspolagalo kadrom koji je mogao izvršiti posao, kako je izvršilac izabran, da li je posao stvarno izvršen, koji rezultat je ostvaren, koliko je ukupno isplaćeno i iz kojih budžetskih sredstava - navodi Radulović.

On traži i da se ispita da li je eventualna politička, lična ili druga povezanost angažovanih osoba uticala na njihov izbor i zaključivanje ugovora.

Navodi o vezama sa kriminalnim grupama

U dopuni se ponavljaju i raniji navodi Radulovića o mogućim vezama pojedinaca povezanih sa Demokratama i funkcionerima iz bezbjednosnog sektora sa pripadnicima organizovane kriminalne grupe poznate kao „škaljarski klan“.

Radulović navodi da su u javnosti objavljivani podaci koji, prema njegovoj ocjeni, zahtijevaju provjeru mogućeg kontakta ili razmjene informacija između takvih lica, kao i mogućeg odavanja povjerljivih podataka iz sistema bezbjednosti i odbrane.

- Ne prejudicirajući tačnost takvih navoda, njihova ozbiljnost, kao i činjenica da se odnose na moguće odavanje povjerljivih podataka iz sistema bezbjednosti i odbrane, nameću obavezu nadležnim organima da utvrde da li postoji bilo kakva veza između prijavljenih lica, njihovih saradnika i pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, te da li su eventualno službeni položaji korišćeni radi pribavljanja koristi trećim licima ili zaštite njihovih interesa - navodi se u prijavi.

On tvrdi i da tužilaštvo posjeduje dokaze o vezama jednog kriminalnog klana sa Demokratama i Krapovićem, uključujući navode o kupovini glasova za račun te partije, kao i presretnute komunikacije pripadnika kriminalnih grupa dobijene od FBI-a, u kojima se, prema njegovim riječima, Krapović pominje u kontekstu navodnog odavanja tajnih podataka.

Ovi navodi predstavljaju tvrdnje podnosioca prijave koje, kako i sam ističe u dijelu dopune, treba provjeriti u odgovarajućem postupku.

Radulović smatra da navedene okolnosti, posmatrane zajedno sa angažovanjem po ugovorima o djelu, trošenjem budžetskih sredstava i ranije prijavljenim slučajevima, opravdavaju izviđaj i finansijsku istragu radi utvrđivanja da li su izvršena krivična djela zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi, stvaranja kriminalne organizacije ili druga krivična djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Traži provjeru krivične prijave koju je Krapović podnio protiv njega

U završnom dijelu dopune Radulović se osvrće i na krivičnu prijavu koju je Krapović, prema njegovim navodima, podnio protiv njega zbog navodnog lažnog prijavljivanja.

Ističe da je prijava protiv njega javno saopštena istog dana kada su „Vijesti“ objavile podatke o ugovorima o djelu u Ministarstvu odbrane i otvorile pitanja o njihovoj opravdanosti i finansijskim posljedicama.

Prema Radulovićevim navodima, primjerak prijave objavljen u medijima nije potpisan kao privatna prijava građanina Dragana Krapovića, već u svojstvu „ministra odbrane“, uz pečat Ministarstva odbrane.

- Takva okolnost, u kombinaciji sa vremenskom podudarnošću, najmanje opravdava provjeru da li je korišćenjem državne funkcije, memoranduma i pečata Ministarstva odbrane pokušano da se institucionalni autoritet države stavi u funkciju odgovora na javno postavljena pitanja i da se pažnja javnosti sa sadržine tih pitanja usmjeri na lice koje ih postavlja - navodi Radulović.

Dodaje da ne tvrdi da je takav motiv postojao, ali smatra da tužilaštvo treba da provjeri zašto je prijava protiv njega podnijeta na taj način, a ne kao prijava Dragana Krapovića u svojstvu fizičkog lica.

Radulović ujedno navodi da je bio izložen prijetnjama iz redova Demokrata, uključujući poruke da će „plakati“ zbog podnošenja prijava i da mu slijedi „šaka u bradu“. Tvrdi i da ga je Krapović na sjednici Skupštine Crne Gore 25. juna 2026. godine povezivao sa kriminalnim klanovima, a da ga je nakon objavljivanja teksta u „Vijestima“ nazvao „najamnikom bivšeg režima i kriminalnih klanova“.

Traži hitno postupanje tužilaštva

Radulović od Specijalnog državnog tužilaštva traži da sve nove činjenice cijeni zajedno sa navodima iz prethodnih krivičnih prijava i da utvrdi da li je u Ministarstvu odbrane postojao sistemski obrazac korišćenja ugovora o djelu za kontinuirano obavljanje redovnih poslova, da li su zaobilažene procedure zapošljavanja i da li je pojedinim licima omogućeno sticanje protivpravne imovinske koristi.

Predlaže saslušanje prijavljenih, svih osoba angažovanih po spornim ugovorima i drugih lica koja su učestvovala u postupcima angažovanja, kao i preduzimanje drugih dokaznih radnji, pokretanje istrage i finansijske istrage, otkrivanje eventualno stečene imovinske koristi i utvrđivanje odgovornosti svih učesnika.

U prijavi traži i da se posebna pažnja posveti tome da istražne radnje ne sprovode službenici koji su eventualno potčinjeni prijavljenima ili povezani sa licima na koja se prijava odnosi.

Na kraju, Radulović podsjeća da je, prema njegovim navodima, prvu krivičnu prijavu protiv Demokrata i njihovih članova podnio 28. avgusta 2025. godine i da do podnošenja ove dopune nije dobio informaciju od tužilaštva o postupanju po tim prijavama.

Navodi iz krivične prijave predstavljaju sumnje i zahtjeve podnosioca za sprovođenje provjera, a ne utvrđene činjenice o krivičnoj odgovornosti prijavljenih osoba i političke partije.