Predlažemo da Skupština donese odluku o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu. Pridruživanjem NATO aktivnosti Crna Gora će potvrditi status kredibilne i pouzdane članice Sjevernoatlantske alijanse i poslati poruku zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije - poručio je ministar odbrane Dragan Krapović.
On je, na sjednici Skupštine na kojoj su poslanici raspravljali o prijedlogu ove odluke, objasnio da će ova misija brojati oko 700 članova i biće stacionirana u Njemačkoj u Visbadenu.
Poslanici će se izjasniti naknadno.
<h2>Tok sjednice</h2>
Krapović je podsjetio da je Savjet za odbranu i bezbjednost 7. februara utvrdio odluku o upućivanju dva pripadnika/ca Vojske Crne Gore u NATO aktivnost pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, uz mogućnost rotacije.
Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković rekao je da je konačno ova odluka došla na dnevni red, ističući da je prošlo devet mjeseci od donošenja prijedloga 7. februara do stizanja na dnevni red Skupštine. Dodaje da je u Arhivi Skupštini dokument zaveden tri mjeseca kasnije, odnosno u julu, te da nikome nije palo na pamet da ovu odluku predloži plenumu na usvajanje do kraja jula.
- To baca malo drugačije svjetlo na našu priču o iskrenoj posvećenosti ovom plemenitom cilju - ocijenio je Vuković te upitao ministra odbrane zbog čega se čekalo toliko drugo, odnosno da li je problem bio u Skupštini ili neke druge vrste - naveo je Vuković.
Dodaje da ne prođe dan da iz Ukrajine ne stignu slike uništene infrastrukture, bolnica, stradaju civili u sumanutom ratu koji vodi ruski vojni vrh.&nbsp;
- Drago mi je što se Crna Gora svrstala na pravu stranu istorije i što će ovo danas biti skroman, ali vrijedan doprinos - istakao je Vuković.
Krapović je govoreći o dinamici naveo da je ovaj dokument stigao iz Predsjedništva, jer predsjednik države predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost.
- Mi smo sve ovo vrijeme bili spremni da ovu odluku obrazložemo kad god vi u Skupštini bili spremni - istakao je Krapović.
Istakao je i da je Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio pravila angažovanja i nacionalna ograničenja pripadnika Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, odnosno da oni mogu djelovati u misiji samo na teritoriji Njemačke.
Dodaje da ukoliko bi došlo do promjene odluke, odnosno da se eventualno razmatra da vojnici idu na teritoriju Ukrajine, ona bi ponovo morala proći parlament, te podsjetio da je ranije kazao da to ne bi podržao.
Poslanik Vladislav Bojović kazao je da se Demokratska narodna partija protivi ovoj odluci, posebno kad se usložnjavaju geopolitički odnosi.
- Ovo pojačava argumentacija "nije naš rat". Ovo se protivi slobodarskoj istoriji Crne Gore i dodatno usložnjava naše odnose sa Ruskom Federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju, posebno kad mnogo važnije članice EU i NATO nisu poslale pripadnike u ovu misiju - naveo je Bojović.
Poslanik Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) smatra da će ova odluka biti usvojena, te ocijenio da je veoma važno da se pokaže podrška Crne Gore Ukrajini.
- Kad govorimo o ugledu Vojske Crne Gore dotakao bih se čistki u vojnoj policiji. Pet pripadnika je uklonjeno sa radnog mjesta, a dvojica su pripadnici manjinskog naroda - rekao je Zirojević i pitao ministra zbog čega je nakon njihovog uklanjanja primljena osoba koja je napustila Vojsku Crne Gore.
Ocijenio je da se ne radi o tome da je "prebukirana" vojna policija, već smatra da se radi o političkom progonu.
- Svih pet pripadnika su bili članovi obezbjeđenja nekih ranijih ministara i načelnika Generalštaba - naveo je, pored ostalog, Zirojević.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković potvrdio je da je dobio dopis od pet vojnih policajaca, te rekao da je dokument uputio Ministarstvu odbrane na izjašnjenje, te da smatra da je prvo ovo skupštinsko tijelo trebalo da obradi ovu temu.
Krapović je potvrdio da je Laković kao predsjednik Odbora iskazao interesovanje, te dodao da su utvrđene određene potrebe službe da se vrši preraspodjela kadrova unutar VCG.
- U toku svake godine se definišu potrebe službe za više stotina pripadnika VCG. Isključivo se vodim principima posebno političke nepristrasnosti, o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti neću ni da pričam i mislim da je to jasno svakom građaninu. Da li je to bio slučaj u nekim prethodnim godinama, nije kolega Zirojeviću. Upravo su se u prethodnim godinama, kad niste našli za shodno da postavite ovakvo pitanje sprovodili progoni na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, biralo se po sistemu koga teren prepoznaje, vodile su se evidencije o političkom izboru - naveo je Krapović.
Ukoliko Odbor bude smatrao da treba da se otvori ova tema, spreman je danas da to saslušanje obave.
Krapović je potom pokazao navodnu prepisku iz vajber grupe "27. maj", navodeći da je to bio datum lokalnih izbora, kazavši da u ovoj prepisci "jedna direktorica Direktorata, gospođa Alma Ljuljanaj Jovićević, isljeđuje načelnike direktorata ko je izašao na izbore, ko je završio, kad je završio".
- Potpisali ste svakog oficira i podoficira i natjerali ih da glasaju za Demokratsku partija socijalista, a mene pitate za političke čiste - dodao je Krapović.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je poslanik u parlamentu od dana kad je on izabran za ministra, te da mu nije ni pripadalo to da pita.
- Pitanje je kako ste došli do te prepiske, je li bolje da vam damo odmah telefone da čitate, vjerujemo da vam je to jako zanimljivo. Interesantno je da se nama bezbjednosi sektor sveo na čitače poruka, pa tako inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja dijele fotografije, a ovdje vidimo poruke. Javnost neka sudi, mislim da je jasno o čemu se radi - ocijenio je Zirojević.
Govoreći o potrebama službe da se obavi preraspodjela pita zbog čega se čekalo.
- Koje su to potrebe službe da se iz ionako male vojne policije maknu ljudi. Govorite o progonu prije 2020. Evo čovjek pored vas - da nije bio progonjen ili je obavljao odgovorne funkcije u Vojsci Crne Gore. Što se tiče profesionalnih kompetencija, čovjek je bio na vrlo visokim pozicijama. Novi načelnik Generalštaba (Miodrag Vuksanović) je najbolji primjer da to nije tako - rekao je Zirojević.
Krapović je odgovorio da su analizirane određene komunikacije s punim pravom.
- Danas se priča o mojoj političkoj pristrasnosti, a vidite što se radilo decenijama unazad. Radićemo svoj posao, ići će reorganizacija, modernizacija i podizanje kapaciteta, kao i proces pročišćenja sistema, vetinga, utvrđivanje integriteta sistema jer će nam u suprotnom džabe biti modernizacija i sve drugo što novcem možemo kupit - poručio je Krapović i dodao da će to biti sistem za primjer - sposobniji, nepristrasniji i čistiji.
Zirojević je pitao ministra, s obzirom na to da je problematizovano njegovo iskustvo, kakvo je njegovo.
- Nema potrebe da brinite o mom iskustvu i znanju i informisanosti jer još progonite kako biste pronašli odakle curi. Problem je što ćete u budućem periodu biti predmet jednog ozbiljnog nadzora i što će vam biti mnogo teže da radite ovo što radite. Kao što postoji veting u Upravi policije i Vojsci Crne Gore, tako će i građani i građanke Crne Gore sprovesti veting 2027, za koji se plašim da za vas neće biti nimalo prijatan - rekao je Zirojević.&nbsp;
Duško Stijepović (Demokratska Crna Gora) kazao je da će oni podržati da se do dva crnogorska vojnika upute u zapadnoveropsku državu, radi pružanja pomoći u Ukrajini.
Poslanik Amer Smailović (Bošnjačka stranka) rekao je da je NATO članstvo jedno od najznačanijih vanjsko-političkih uspjeha Crne Gore, ako ne i najvažnije.
Kazao je i da će Bošnjačka stranka podržati ovu odluku.
- Ova odluka je važna zbog pomoći jednoj državi koja se bori za svoj suverenitet i koja se bori protiv agresije, važno je zbog solidarnosti i globalnog mira - ocijenio je Smailović.
Poslanik Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je to što je prošlo devet mjeseci od donošenja odluka na Savjetu za bezbjednost i odbranu do Skupštine pravi prikaz podrške vladajuće većine Ukrajini.
- Posebno me fascinira katarza koju su doživjeli brojni predstavnici vladajuće većine, od anti-NATO partija do NATO partija. Ali kad je u pitanju vlast sve se može, pa i da se glumi, da vjerujete u nešto u šta ne vjerujete. Razumijem to, ali sam siguran i da građani to dobro razumiju - naveo je Nikolić.
Kazao je Krapoviću da je dugo bio na istim talasnim dužinama sa ministarkom vanjskih poslova Rusije Marijom Zaharovom.
- Pozicija Rusije i Srbije je značajno ojačala u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom Demokratskog fronta u vlast, ali tu ne izuzimam ni vaš politički subjekt. Ne ogleda se uticaj proruskih i prosrpskih snaga kroz najviše pozicije koje obnašaju, već i u sposobnosti da u potpunosti asimiluje slične političke subjekte sa kojima su u vlasti - rekao je Nikolić.
Smatra da su izbori 2016. strateški bili najznačajniji i da nije bilo bivše vlasti Krapović ne bi mogao da sjedi s ministrima iz NATO članica na sastancima i sa njima ravnopravno razgovara.
- Mislim da je dobro što dolaze pozitivne ocjene o NATO-u od vas, nebitno jesu li iskrene ili ne, ali nije dobro da na ove odluke čekamo devet mjeseci - ocijenio je Nikolić.
Krapović je ponovio da ne može ulaziti u dinamiku rada Skupštine, ali da ako se kroz tu dinamiku cijeni posvećenost ističe da niz zemalja nije donijelo ovu odluku.
- Kad se radi o istim talasnim dužinama mene i Marije Zaharove i Rusije, činjenice govore da politički sporazum sa partijom predsjednika Rusije Vladimira Putina jedino u Crnoj Gori ima DPS. Prva je Moskva podržala nezavisnost Crne Gore, uslijedile su ogromne investicije, ta infrastruktura mogućeg uticaja je dan danas na mjestu zaslugom vaše partije i gospodina (Mila) Đukanovića - kazao je Krapović.
Pitao je je li on bio na čelu Vlade kad je Sergej Šogu došao u Podgoricu u posjeti Kombinatu aluminijuma i javno pitao gdje je njihovih 300 miliona dolara.
- Činjenice vas demantuje. Ja sam imao svoje nedoumice vezane za NATO članstvo. Geopolitičke okolnosti 2014. i 2024. su nebo i zemlja - naveo je Krapović i ocijenio da se sve vraća DPS-u kao bumerang jer činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom.
Nikolić je odgovorio da je vraćanje na te teme očigledan izraz političke nemoći.
- Ako vi pokušavate da okarakterišite DPS kao ruskog igrača, a ona predvodila učlanjenje u NATO.. Ako nekog u to možete da ubijedite to je divno - naveo je Nikolić.
Dodaje da je Oleg Deripaska bio broj jedan proizvođač aluminijuma u vrijeme preuzimanja KAP-a.
Krapović je rekao da im je bezbjednost građana na prvom mjestu i Vlada neće dozvolite uticajima o kojima je govorio Krapović da budu efektuirani.
- Crna Gora će 2028. postati članica EU i to će biti kruna rada ove Vlade - zaključio je ministar odbrane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxDkZzbi8YRQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Odlukom je predviđeno da će Ministarstvo odbrane odrediti pripadnike Vojske Crne Gore koji će ići, te utvrditi trajanje rotacije - smjene, izvršiti pripremu, obuku i opremanje, pratiti i koordinisati angažovanje u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić ministru odbrane: Dugo ste bili na istim talasnim dužinama sa Zaharovom; Krapović: Činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom

Teško se oteti utisku da su optužnicu i scenario za „najveću akciju“ SDT-a i SPO-a pisale Demokrate. Sve je u njihovu stilu, odnosno njihovu neukusu - u prepoznatljivim i stupidnim konstrukcijama koje trebaju da prikriju nesposobnost i zlu namjeru. Zato je imalo verziranom građaninu u crnogorsku društvenu i političku stvarnost jasno o čemu se radi.
Već naveliko medijski inkriminisanoj firmi i njenom vlasniku nađenute su supermoći s kojim treba da se povežu i na osnovu kojih da se ukaljaju svi koji se suprotstavljaju retrogradnoj i destruktivnoj politici Demokrata i njihovih partnera iz vlasti. Cilj je, dakle, ukaljati sve borce za nezavisnu, antifašističku, građansku i evropsku Crnu Goru, što je uveliko poznata konstrukcija koja dolazi iz kuhinje BIA, još od devedesetih godina, a prema kojoj su svi borci za crnogorsku stvar kriminalci i nečasni ljudi. Danas tek u izvedbi netalentovanih i duhom siromašnih piona s crvenim kravatama.
Svakom pravno pismenom građaninu je jasno da će optužnica formirana na osnovu poruka iz telefona pasti na sudu. Međutim, ona i nema drugu svrhu osim medijskog blaćenja i svođenja crnogorskoga društva i javnog društveno-političkog života na nivo Zadruge, u kojem je SDT preuzelo ulogu Informera, a uslužni mediji ulogu Vučićevića i družine. Na taj način uvlače cjelokupnu crnogorsku javnost u brlog bez zrna etike i morala - prostor u kojem crvenokravataši vječno plivaju i u kojem se, logično, najbolje snalaze. Zato ću se osvrnuti samo na jednu od mnogih stupidnih i zlonamjernih konstrukcija, izjava i objava koje dolaze od strane Demokrata.
Ministar Krapović izjavljuje: „Mjesecima smo ponavljali da proteste u Podgorici protiv bezbjednosnog sektora (misleći na studentske proteste, S.T.) na kojima je on lično marširao nijesu bunt naroda, već upravo Aca Mijajlovića i njegovih saradnika. Čast izuzecima, običnim ljudima koji nijesu znali pozadinu i koje su vodili potpuno drugi motivi“. Tako je ministar Krapović studentske proteste koji su nastali početkom 2025. godine, nakon drugog cetinjskog masakra, povezao s optužnicom koja okrivljene tereti za period od 2018. godine do februara 2024. godine.
Vremensko nepoklapanje je najmanji problem u odnosu na besmramni pokušaj pranja sopstvene nesposobnosti i nesposobnosti njegovih partijskih kolega u upravljanju bezbjednosnim sektorom.
Krapović iskreni bunt, nezadovoljstvo, tugu i krik društva zbog nefunkcionalnosti bezbjednosnog sektora i sistema u cjelini – đe nije ništa urađeno nakon prvog cetinjskog masakra, kako bi se sistem poboljšao i eventualno prevenirala i smanjila mogućnost ponavljanja sličnog zločina i masakra – pokušava besramno uvezati s trenutnom aferom i kroz prisustvo jednog čovjeka na navedenim protestima, oprati odgovornost njegovih kolega i njegove partije za gubitak 12 života, među kojima i dvoje đece. Sam pokušaj uvezivanja cetinjskog masakra i protesta koji su potom nastali, s trenutnom aferom govori o njihovoj beskurpuloznosti i bezośećajnosti. Sav način funkcionisanja DPS-a i sve što se trenutno dešava s „najvećom akcijom“ SDT-a i SPO-o ne može oprati odgovornost Demokrata i trenutne crnogorske vlasti za stanje u društvu i rasulo bezbjednosnog sektora koji, umjesto da sprečava zločine i ubistva, broji leševe po ulicama.
Najgore od svega jeste što klika na vlasti nije uradila ništa da poboljša sistem i bezbjednosnu situaciju u društvu, kako se slični zločini i ubistva ne bi ponavljali. Njihovu nesposobnost neće oprati ničija druga nepočinstva. Očito konstruisane optužnice, koje vlast koristi da zloupotrebom državnih institucija blati političku konkurenciju, neće izliječiti naše društvo niti mu donijeti bolji život. Parazitiranjem na aferama prošlosti krade nam se budućnost.
U skorijoj budućnosti spremaju se potencijalno opasni procesi za crnogorsko društvo, suverenitet države i nezavisnost državnih organa. U uslužnim medijima se provlači tema tzv. „vetinga“ u sudstvu jer sudije puštaju optužene da se brane sa slobode. Paralelno se podgrijava priča o dvojnom državljanstvu i postepeno priprema teren da se opozicija optuži za blokiranje evropskog puta, iako upravo vlast to čini neispunjavanjem obaveza iz evropske agende i stalnim provociranjem evropskih suśeda, što se nastavlja i najavljenim protestom kod ploče u Morinju.
Evropske fraze više ne pomažu u maskiranju antievropske agende i kreće nova faza otvorene borbe bez maski i rukavica. A to smo i čekali.

1250x600

1084x550

Imate dno i imate Demokrate

Budući bivši ministar Dragan Krapović silom na sramotu pokušava da stekne status “persona non grata” u prijateljskoj Hrvatskoj. No, kako mi je rečeno od strane naših hrvatskih prijatelja, potpuno je nebitan za tako nešto - rekao je poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević.
Predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Marko Potrebica tvrdi da su pripadnici Ministarstva odbrane danas pokušali da zabrane snimanje polaganja vijenaca na spome-ploču u Morinju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-gradskog-vijeca-dubrovnika-krapovic-pokusao-da-zabrani-snimanje-u-morinju-pristup-pripadnika-mo-neuobicajeno-grub-i-neprimjeren&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zirojević na mreži Iks (X) piše: "Muka je, a vremena na funkciji još tako malo".
- I dok Krapović i njemu slični predstavljaju najgoru Crnu Goru, ministar Gordan Grlić Radman uglavnom je vidio onu bolju. Danas, u prijateljskoj atmosferi, u Budvi, dočekan je i ispraćen aplauzom na 15. jubilarnom 2BS forumu - istakao je Zirojević.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F1974501956187250738%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Krapović pokušava da postane “persona non grata” u Hrvatskoj, ali je nebitan za tako nešto

Predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Marko Potrebica tvrdi da su pripadnici Ministarstva odbrane danas pokušali da zabrane snimanje polaganja vijenaca na spome-ploču u Morinju.
Potrebica je na Fejsbuku objavio da je, u ime Glavnog grada Dubrovnika, sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i ostalim delegacijama, odao počast žrtvama logora Morinj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgrlica-radmana-u-morinju-docekao-ibrahimovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je istakao da je ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učinio sve da se osjećaju prijatno i dostojanstveno.&nbsp;
- Biranim riječima obratio se prisutnima, iskazujući poštovanje prema žrtvama i prema Gradu Dubrovniku. Njegovo obraćanje pokazuje onu Crnu Goru koja je iskreno posvećena evropskom putu i suočavanju s prošlošću - naveo je Potrebica.
Međutim, kako je rekao, i dalje nažalost postoji ona druga Crna Gora – koja negira agresiju na Dubrovnik i postojanje logora Morinj.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmarko.potrebica.96%2Fposts%2Fpfbid0FxfMUiqqtbQA5U2TmoY3XjRXmVthd6WCNkQposybPD6gmMx85w2UnYSWiBmEUccSl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ove godine, tvrdi on, po nalogu ministra odbrane Dragana Krapovića, nije bilo dozvoljeno fotografisanje ceremonije polaganja vijenaca, iako je to prethodnih godina bila uobičajena praksa.
- Pripadnici Ministarstva odbrane pokušali su da zabrane snimanje, a njihov pristup bio je neuobičajeno grub i neprimjeren - saopštio je Potrebica.
U jednom trenutku, prilikom odavanja počasti polaganjem svijeće sa hrvatskim grbom na spomen-obilježje, došlo je, kako kaže, do neprimjerenog, agresivnog verbalnog nastupa od strane zaposlenog Ministarstva odbrane Crne Gore prema članici delegacije Grada Dubrovnika.&nbsp;
- Reagovao sam povišenim tonom i prekinuo takvu komunikaciju. Smatram da se zabranom slikanja ne može izbrisati istorija. Kultura sjećanja i poštovanje prema žrtvama temelj su istinskog pomirenja i evropskih vrijednosti koje bi svi trebalo da dijelimo - naglasio je Potrebica.
Dodaje da okupljanje nekolicine mještana u znak protivljenja posjeti nije vrijedno posebnog pomena, uz poruku da se istorijske činjenice i sjećanje na žrtve ne mogu umanjiti negiranjem ili otporom.
Potrebica je poručio da podržava Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj uniji, ali ističe da on mora uključivati i priznanje zločina počinjenih prema Dubrovniku i hrvatskim ljudima.
- Ponosan sam na govor i istup našeg ministra Gordana Grlića Radmana – dostojanstven, odlučan i utemeljen na istini i poštovanju prema žrtvama. Vjerujem da jedino otvorenim dijalogom, međusobnim poštovanjem i njegovanjem istine možemo graditi trajno prijateljstvo između Hrvatske i Crne Gore. P. S. Fotografiju smo, uprkos nerazumnom pokušaju zabrane, ipak uspjeli da napravimo - zaključio je Potrebica na Fejsbuku, uz fotografiju koja je nastala danas u Morinju.

Predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika: Krapović pokušao da zabrani snimanje u Morinju, pristup pripadnika MO neuobičajeno grub i neprimjeren

Hrvatski politički analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u izjavi za portal ETV ističe da bi objedinjavanje svih resora vezanih za nacionalnu bezbjednost u rukama jedne stranke – čak i da ne postoji problem povezanosti Demokrata Alekse Bečića sa štetnim uticajima Srbije i Rusije – predstavljalo ozbiljan izazov za demokratsko funkcionisanje države.
Đenero posebno naglašava ulogu ministra odbrane Dragana Krapovića, navodeći da Demokrate, uz njegovu pomoć, sistematski opstruiraju usklađivanje vanjske i bezbjednosne politike Crne Gore s politikama Evropske unije. Time, smatra Đenero, Crna Gora ne samo da ugrožava sopstvenu unutrašnju stabilnost i vladavinu prava, već direktno koči i sopstveni evropski put.
– Problem je dvostruk: unutrašnji, koji se odnosi na funkcionisanje države i načela vladavine prava, i evropski, jer ovakvo stanje usporava ili čak blokira napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU – upozorava Đenero.
Posebno ističe paradoksalnu situaciju u kojoj administracija funkcioniše podijeljena na proevropsku i antievropsku frakciju, što je, po njegovom mišljenju, neodrživo u kontekstu procesa pristupanja EU.
– Pristupni proces traži objedinjavanje nacionalnih energija i stvaranje snažne društvene klime u korist reformi i usklađivanja domaćeg zakonodavstva s evropskim pravnim tekovinama. Ideja da se ti ciljevi mogu ostvariti dok su u samoj administraciji prisutne snage koje ih aktivno opstruiraju i guše društvenu volju za integracijom – jednostavno ne stoji – zaključuje Đenero u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

Đenero upozorava: Krapović ruši evropski put Crne Gore, za kolaps sistema bezbjednosti odgovoran Bečić

Ministar odbrane Dragan Krapović predložio je, a Vlada prihvatila da razriješi vršioca dužnosti direktora Obavještajno- bezbjednosnog direktorata (OBD) Janka Lakovića, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Laković je krajem marta dobio šesti uzastopni mandat u v.d. statusu. Na čelo OBD-a postavljen je u maju 2022, kada ga je, nedugo nakon formiranja manjinske Vlade Dritana Abazovića, predložio tadašnji ministar odbrane Raško Konjević. Laković je dugogodišnji službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost. U njoj je, radeći do 2019. godine, proveo 20 godina.
OBD, na čijem se čelu nalazio Laković, &nbsp;nalazi se u sklopu Ministarstva odbrane, a formiran je 2012. godine usvajanjem tada novog Zakona o odbrani Crne Gore.

Vlada na prijedlog Krapovića smijenila Janka Lakovića

Nema nikakve sumnje da je Vlada Crne Gore ovim potezom poslala izuzetno štetnu poruku saveznicima iz Evropske unije i NATO, posebno Hrvatskoj, ali i cijelom regionu i to štetnu za državu Crnu Goru, ocjenjuje za Antenu M izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, komentarišući prisustvo oficira Generalštaba Vojske Crne Gore na vojnoj paradi u Beogradu.
Podsjetimo, odlukom ministra odbrane Dragana Krapovića, pripadnici crnogorske vojske nijesu prisustvovali vojnoj paradi u Zagrebu, povodom obilježavanja 30.godišnjice vojnopolicijske operacije Oluja, već samo diplomatska predstavnica.
Kako naglašava Uljarević, umjesto da gradi i jača ionako krhke institucije, ova Vlada ih svakodnevno slabi, kompromituje i kako ističe, praktično pretvara u zarobljene resore koji se doživljavaju kao partijski feudi.
- Mi vidimo da ministarstva funkcionišu kao podijeljeni plijen, uz prećutni dogovor onih koji čine Vladu da se svako bavi svojim poslom, uslovno rečeno, dok izostaje održiva državna politika, a još važnije, izostaje svaka odgovornost za sistemske štete koje se prave - podvlači Uljarević.
U ovom konkretnom slučaju, naglašava da najveća odgovornost leži na premijeru, koji se, kako navodi, ne bavi svojim osnovnim zadatkom, a to je obezbjeđivanje koherentnog i odgovornog djelovanja Vlade u svim njenim politikama i praktičnom sprovođenju tih politika.
- Takođe, ovdje se ne ponižavaju samo Vojska i Vlada kao institucije. Urušava se međunarodni kredibilitet države Crne Gore i šalje signal da mi nemamo jasnu strategiju, niti ozbiljnu vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. I da ne zaboravimo – upravo je to poglavlje koje nam je već bilo blokirano od strane Hrvatske, a ovakvi potezi samo potvrđuju da iz tog iskustva ništa nije naučeno - kategorična je direktorica CGO.
<h2>Koncept Vučićevog sveta prirodan Mandićev i Kneževićev ambijent</h2>
Uljarević ističe da nikoga ko iole površno prati prilike u Crnoj Gori prisustvo Andrije Mandića i Milana Kneževića na Vučićevoj paradi nije moglo iznenaditi.
- Mandić i Knežević nikada nijesu promijenili svoju politiku. To je ista ona politika zbog koje su godinama bili izolovani i označeni kao oni sa kojima Zapad ne komunicira - napominje sagovornica Antene M.
Ukazuje da se danas promijenila konstelacija međunarodnih odnosa.
- Sada imamo takve okolnosti da izgleda kao da će Crnu Goru i na nosilima unijeti u Evropsku uniju sa svim onim bagažima koji su u nekakvim drugim, uređenim okolnostima bili neprihvatljivi. I to je Mandiću primarno polje djelovanja koje on koristi, jer mu je otvorilo prostor da odigra poneku epizodnu ulogu u tom evropskom narativu - pojašnjava Uljarević.
Međutim, kako podvlači, stvarni i prirodni Mandićev i Kneževićev ambijent ostaje Vučićeva pozornica i koncept srpskog sveta.
- Odnosno, pravilnije bi bilo da to nazivamo koncept Vučićevog sveta, jer je to ideološki okvir kojem oni pripadaju, a ne onom koji treba Crnu Goru da evropeizuje i demokratizuje, jer to nije u interesu ni samom Vučiću. Mislim da je to vrlo jasna poruka evropskim partnerima – da ova većina može glumiti evropski put, ali njen suštinski pravac jeste povratak pod kišobran Beograda, odnosno, ako uopšte iskorače, kontrola Beograda, kojem dosta duguju i što su postali vlast, a to je dosta nezgodan dug prema nezgodnom pomoćniku iz tog perioda - izričita je Uljarević.
<h2>Spajićevo ponašanje srozava funkciju premijera na nivo političke dekoracije</h2>
A dok se crnogorska vojska zloupotrebljava i državni ugled urušava za račun svesrpskog jedinstva, premijer Milojko Spajić tvituje o novim tehnologijama i najavljuje rehabilitaciju dinastije Petrović Njegoš.
Uljarević ocjenjuje da kontinuitet premijerovog upornog odsustva reakcije tamo gdje je ona potrebna, ili, kako kaže, nekakvi njegovi trivijalni tvitovi, ne samo da potvrđuje njegovu političku nesnađenost, već i jednu, sada već izraženu tendenciju gubitka autoriteta.
- Takvo ponašanje ne samo da dodatno slabi institucije i urušava povjerenje građana, već i srozava funkciju premijera na nivo političke dekoracije bez stvarnog uticaja. Jer on tim iznadsituaškim pristupom ne pokazuje distancu ili nadmoć. On pokazuje nemoć i neodgovornost, jer je očigledno da nema kontrolu nad svim akterima koji su u Vladi, a često ni nad većinom, pa je tu više kao nekakvo pokazno lice, nego kao lider - kategorična je sagovornica Antene M.
Naglašava da dok god stvari tako funkcionišu, slijedi nastavak razgradnje čitavog sistema, i faktičko funkcionisanje zarad partijskih i partikularnih interesa, a ne onoga što bi trebao da bude javni i državni interes.&nbsp;
<h2>Priča o evropskim vrijednostima puki paravan iza kojeg se kriije politika klijentelizma</h2>
Predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i europoslanik Tomas Vajc, optužio je lidera DNP Milana Kneževića da sabotažom izgradnje kolektora u Botunu opstruira evropski put Crne Gore. Knežević je, između ostalog, Vajca nazvao džuboksom DPS-a.
Poslanici PES-a Tonći Janović i Miodrag Laković kritikovali su Kneževićeve izjave.
Sagovornicu Antene M upitali smo da li je riječ o koalicionim polemikama kojima svjedočimo gotovo svakodnevno i možemo li zaista povjerovati da PES brani evropske vrijednosti, ćutnjom na promociju srpskog sveta i opstrukcijom izbora sudija Ustavnog suda od strane većine njihovih poslanika.
- Prvo, Tomas Vajc je neko ko jako dobro poznaje situaciju u Crnoj Gori i nije naravno jedini europoslanik koji ima tu dubinu uvida. Ali očigledno oni počinju da gube strpljenje kada i javno upiru prst u onoga koga vide kao krivca za određene procese, a to je nešto o čemu se već dugo govori i na zatvorenim sastancima - ukazuje Uljarević.
Kako pojašnjava, nije u pitanju samo situacija oko Botuna, iako je to pitanje sada najaktuelnije.
- I gospodin Vajc dolazi iz grupacije Zelenih, pa je naravno i njegov fokus bio na ovom - napominje Uljarević.
Podvlači da je simptomatično što PES-u, iako formalno najjačem poslaničkom klubu treba toliko pritiska i ohrabrenja sa strane, da bi se oglasili u znak odbrane osnovnih principa i strateških projekata od državnog značaja, koji, podsjeća naša sagovornica, vodi njihov kadar, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
- To pokazuje da se unutar PES-a gradi naizgled jedna kultura ćutanja, a u stvari se prikriva da nemaju snage ni političke volje da se otvoreno suprotstave onome što im svakodnevno diktiraju Mandić i Knežević. Pritom, dosadašnja praksa pokazuje da su Mandić i Knežević gotovo svaku rundu dobili, ili direktnim ostvarivanjem svojih ciljeva, ili kroz kompenzacije koje su bile i izdašnije od prvobitno traženog - naglašava sagovornica Antene M.
To je, dodaje, postao obrazac funkcionisanja vlasti, koji obesmišljava svaku priču o evropskim vrijednostima, principima i standardima i svodi je na puki paravan iza kojeg se vodi politika klijentelizma i održanja fotelja po svaku cijenu.
- To naravno kompromituje i naš evropski put, ali i ogoljava činjenicu da je ova većina nesposobna da donese odluke u interesu države, dok se ključna pitanja, poput izbora sudija Ustavnog suda I zaštite državnog dostojanstva kalkulantski odlažu ili prepuštaju volji političkih partnera koji nas sve dublje guraju u onaj koncept Vučićevog sveta o kome smo govorili - izričita je direktorica CGO.
Naglašava i da se radi o većini, koja je, dok je bila u opoziciji, vrlo često glasno obećavala da će raditi na tome da profesionalizuje institucije i da neće više biti podobnih i nepodobnih.
- Oni koji su uopšte bili aktivni, jer imamo jedan broj ljudi koji su sada vaskrsli i koji se pokušavaju postaviti kao mjerilo nekadašnjeg opozicionarstva - ukazuje Uljarević.
U kontekstu izbora sudija Ustavnog suda, podsjeća na izjavu poslanika PES-a Uglješe Uroševića, kojem je, kako pretpostavlja nespretno izletjela formulacija da oni žele podobnog sudiju US. Podsjetimo, uredništvo televizije na kojoj je gostovao nakon partijskog reagovanja saopštilo je da je do omaške došlo usljed brzine prilikom prekucavanja teksta.
Uljarević ipak smatra da se ništa nije promijenilo kad je riječ o štetnim praksama koje su kritikovali civilni sector i opozicija.
- Nego sada imamo na vlasti one koji to još agresivnije, još ogoljenije žele da sprovode. Mislim da to svima postaje bjelodano jasno, a i oni su vjerovatno negdje svjesni da to nije dugoročno održivo i da je sad samo pitanje šta se može u nekom kratkom vremenskom periodu dobiti za lični i partijski interes - zaključuje Uljarević.

Uljarević: Prisustvo na Vučićevoj paradi jasna poruka evropskim partnerima, suštinski pravac ove većine povratak pod kišobran Beograda

-Crnogorske vlasti treba da izbjegavaju preduzimanje bilo kakvih mjera koje bi neosnovano mogle da ograniče slobodu izražavanja ili medijske slobode, uključujući oštre javne kritike i optužbe na račun medija, te da riješe sva preostala pitanja u ovoj oblasti – saopšteno iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori na upit Televizije E uz upozorenje da ,,sloboda izražavanja predstavlja jedan od temeljnih principa Evropske unije i procesa pristupanja Crne Gore EU”.&nbsp; Naša medijska kuća zatražila je ocjenu od Deelegacije EU i na prijeteći narativ koji je na konferenciji ministar odbrane Dragan Krapović uputio novinarima portala Standard.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920010924_91d0af67c4d041123f92f9fc38c3ca4cc7c6417c19f112882e24cea2874fad9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920010924_91d0af67c4d041123f92f9fc38c3ca4cc7c6417c19f112882e24cea2874fad9b" data-rendition-name="original" width="1080" height="579" loading="lazy" alt="PRITISAK NA KRITIČKE MEDIJE: Ministar Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA KRITIČKE MEDIJE: Ministar Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Medijski zakoni usvojeni prošle godine, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, moraju se u potpunosti i efikasno primjenjivati, poručuju iz Delegacije. Dodaju i da Evropska komisija pomno prati sprovođenje poglavlja 10, imajući u vidu ambiciju Crne Gore da ispuni privremena mjerila u oblasti vladavine prava i okonča pregovore o pristupanju. -Ovi napori bili su od ključnog značaja za omogućavanje Crnoj Gori da ispuni privremena mjerila u oblasti vladavine prava, a EU očekuje da zemlja održi pozitivan zamah. U tom kontekstu, EU takođe očekuje da Crna Gora bez odlaganja imenuje članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kako bi se obezbijedila njena nezavisnost i efikasno funkcionisanje - zaključuju iz Delegacije. Podsjetimo, na konferenciju za medije, koju je 16. septembra organizovalo Ministarstvo odbrane, zabranjen je dolazak novinarima Antene M, a poziv nije upućen ni drugim medijima koji nijesu po volji resornom ministru iz redova Demokrata, među kojima su i TV E i Portal ETV. Krapović je otišao i korak dalje – pa je tog dana uputio poruke, koje se mogu doživjeti kao prijetnje, novinarima portala Standard, poručujući im da će se potruditi da kredibilitet njihovih pitanja i rada tog medija bude ,,pod posebnom pažnjom javnosti”. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Marija Mitrović

Delegacija EU: Vlast mora da se uzdrži od mjera koje bi neosnovano mogle da ograniče slobodu izražavanja

Predsjednik beogradskog Foruma za bezbjednost i demokratiju, Milan Mića Jovanović, komentarisao je odluku crnogorskog ministra odbrane Dragana Krapovića da prihvati učešće vojnika Crne Gore na paradi u Beogradu, dok je prethodno odbio učešće na vojnoj paradi u Zagrebu, sa državom koja je članica istog vojnog saveza kao Crna Gora.&nbsp;
- Blam i bruka – lična i državna - naveo je Jovanović u objavi na mreži X, izražavajući oštru kritiku prema potezu crnogorskog ministra.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanMJovanovic%2Fstatus%2F1969100196714811865&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Jovanović povodom Krapovićeve odluke o učešću crnogorskih oficira na Vučićevoj paradi: Blam i bruka - lična i državna

Vlast u Crnoj Gori mora da se suzdrži od postupaka koji ograničavaju slobodu medija i njihovog izražavanja - saopšteno je Pobjedi iz Evropske komisije nakon što je Ministarstvo odbrane Anteni M odbilo akreditaciju za praćenje pres konferencije ministra Dragana Krapovića i njegovog slovenačkog kolege Boruta Sajovica.
Portparol Evropske komisije Gijom Mersije kazao je za naš Portalu Pobjede da crnogorska vlast mora izbjegavati i oštre javne kritike, kao i ozbiljne optužbe na račun medija.
Podsjećamo, Antena M objavila je u ponedjeljak mejl ministarstva u kojem ih obaviještavaju da im je akreditacija za događaj odbijena.
Krapović je nakon toga na pres konferenciji tvrdio da je u pitanju "omaška PR tima ministarstva", dok je njegov partijski kolega i poslanik Demokrata u Skupštini Momčilo Leković ustvrdio kako mediji "kukaju i prave se žrtve" nakon što im je, kako kaže, ministar "jasno poručio da za takav cirkus prosto nema mjesta na pres konferencijama Ministarstva odbrane".
Nakon obrazloženja da je u pitanju greška, Krapović je novinarima pojedinih kritičkih medija poručio da je to što oni rade "sunovrat novinarskih standarda više puta manifestovan".
<h2>Mersije: Pratimo sprovođenje poglavlja 10</h2>
Sloboda izražavanja predstavlja temeljno načelo Evropske unije i ključni segment procesa pristupanja Crne Gore EU, napominje Mersije.
Zato, kako kaže, posebna pažnja treba biti stavljena na rješavanje svih preostalih pitanja u ovoj oblasti.
- Medijski zakoni usvojeni prošle godine, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, moraju biti u potpunosti i djelotvorno sprovedeni. Evropska komisija pažljivo prati sprovođenje poglavlja 10, imajući u vidu ambiciju Crne Gore da ispuni mjerila za zatvaranje poglavlja u oblasti vladavine prava i završi pregovore o pristupanju - navodi se u odgovoru Pobjedi.
Portparol EK napominje da su ovi napori bili od ključnog značaja za ispunjavanje privremenih mjerila u oblasti vladavine prava.
- EU očekuje da Crna Gora nastavi s pozitivnim trendom. U tom kontekstu, EU takođe očekuje da Crna Gora bez odlaganja imenuje članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kako bi se osigurala njena nezavisnost i efikasno funkcionisanje - navodi Mersije.

EK: Crnogorska vlast da izbjegne ograničavanje medija i ozbiljne optužbe na njihov račun

FIFA je saopštila da će prva četiri nosioca na žrijebu za Svjetsko prvenstvo 2026. biti raspoređena tako da se ne mogu sastati prije polufinala.
To znači da će Španija (prvi nosilac) i Argentina (drugi nosilac) biti smještene u suprotne polovine kostura, kao i Francuska (treći) i Engleska (četvrti).
Engleska se tako ne može sastati sa Španijom ni Argentinom prije polufinala, niti sa Francuskom prije finala - pod uslovom da sve četiri ekipe osvoje svoje grupe.
Ovaj sistem raspoređivanja kopira principe iz Vimbldona i novog formata Lige šampiona, kako bi se izbjegli rani dueli najjačih selekcija i obezbijedile atraktivne utakmice u nokaut fazi.
Žrijeb za Mundijal biće održan 5. decembra, a FIFA je već odredila šešire.
Prvi šešir: SAD, Kanada, Meksiko, Španija, Argentina, Francuska, Engleska, Portugal, Brazil, Holandija, Belgija, Njemačka.
Drugi šešir: Hrvatska, Maroko, Kolumbija, Urugvaj, Švajcarska, Japan, Senegal, Iran, Južna Koreja, Ekvador, Austrija, Australija.
Treći šešir: Panama, Norveška, Egipat, Alžir, Škotska, Paragvaj, Obala Slonovače, Tunis, Uzbekistan, Katar, Saudijska Arabija, Južna Afrika.
Četvrti šešir: Jordan, Zelenortska Ostrva, Gana, Kurasao, Haiti, UEFA 1–4, Interkontinentalni 1–2.

FIFA razdvaja nosioce na žrijebu za Mundijal: Najjače selekcije se neće sastajati do polufinala

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je poslije videokonferencije takozvane "koalicije voljnih" koja okuplja oko 30, uglavnom evropskih zemalja da su oni spremni da pruže "bezbjednosne garancije" Kijevu, ako se zaključi primirje ili postigne mirovni sporazum sa Moskvom.
On je rekao da je pokrenut rad sa SAD i NATO-om o nadzoru poštovanja budućeg primirja i dodao da je potrebno da postoje "bezbjednosne garancije" kao i da je potrebno da postoji jaka ukrajinska vojska.
Makron je pred početak videokonferencije rekao da "konačno postoji šansa da se ostvari pravi napredak ka dobrom miru" između Ukrajine i Rusije.
- Ali apsolutan uslov za dobar mir je niz vrlo snažnih bezbjednosnih garancija, i ne samo garancija na papiru- kazao je.
Razgovori u Ženevi ovog vikenda su pokazali da ne treba da ima ograničenja za ukrajinsku vojsku, rekao je Makron, što je suprotno prvoj verziji američkog mirovnog plana za Ukrajinu, koju su Ukrajinci i Evropljani pokušali da izmijene.
Makron je rekao da će već od sjutra biti pokrenuta radna grupa "snaga za davanje uvejravanja", koja treba da učvrsti ukrajinsku vojsku ako se postigne rusko-ukrajinski sporazum. Radnu grupu će voditi Francuska i Britanija, sa bliskom saradnjom sa Turskom koja igra ključnu ulogu na pomorskom planu, i prvi put uz učešće SAD-a dodao je on.
Državni sekretar SAD Marko Rubio prisustvovao je današnjoj video konferenciji "koalicije voljnih".
- Narednih dana ćemo vrlo precizno finalizovati doprinos svakog i tako finalizovati te bezbjednosne garanci- rekao je Makron.
On je dodao da je to neophodno da bi se ispregovarao vjerodostojan mir i zadržao pritisak na Rusiju.
Makron je ocijenio da jasno nema ruske volje za primirjem i pozvao da se nastavi pritisak na Rusiju da pregovara.
Francuski predsjednik je takođe rekao da će narednih dana biti donijeta odluka o zamrznutim ruskim stredstvima, koji su u središtu političko-pravne dileme unutar Evrope koja pokušava da nađe sredstva za finansiranje Ukrajine.
On je rekao da su zamrznuta sredstva "jako važna" i da su takođe način pritiska na Rusiju.

Makron: Zemlje koalicije voljnih spremne da pruže bezbjednosne garancije Kijevu

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je naložio svom specijalnom izaslaniku Stivu Vitkofu da se u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da bi razgovarali "o samo nekoliko preostalih tačaka neslaganja“ između Rusa i Ukrajinaca.
Tramp je naveo da će se istovremeno sekretar vojske Den Driskol sastati sa Ukrajincima, nakon čega se nada da bi mogao da uslijedi njegov sastanak sa Putinom i Zelenskim, do kog će doći kada se usporazum usaglasi, prenosi CNN.
- Radujem se i nadam se skorom sastanku sa predsjednikom Zelenskim i predsjednikom Putinom, ali tek kada dogovor o okončanju ovog rata bude konačan ili u završnoj fazi- napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Istovremeno će se i američki vojni sekretar Den Driskol sastati sa ukrajinskim predstavnicima kako bi se dovršio mirovni plan za Ukrajinu. 
 
- Biću obaviješten o svakom napretku, zajedno sa potpredsjednikom Džej Di Vensom, državnim sekretarom Markom Rubiom, ministrom rata Pitom Hegsetom, kao i sa šeficom kabineta Bijele kuće Suzi Vajls- napisao je Tramp. 
 
On je izrazio nadu da će se sastati sa Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uskoro, ali "samo ako plan za okončanje rata bude dovršen, ili u krajnjim fazama".
Američki predsjednik je istakao "ogroman napredak“ koji je njegov tim postigao tokom prošle nedjelje, napominjući da je "originalni mirovni plan od 28 tačaka, koji su sastavile Sjedinjene Države, podešen uz dodatne doprinose obje strane i da je preostalo samo nekoliko tačaka neslaganja“. 
 
Tramp je ponovio da do rata nikada ne bi došlo da je on bio predsjednik i naveo da je samo prošlog mjeseca poginulo 25.000 vojnika.

Tramp: Sastanak sa Putinom i Zelenskim uskoro, ako dogovor o miru bude konačan

Čelnici evropskih zemalja koje podržavaju Ukrajinu u okviru koalicije voljnih poručili su tokom videopoziva s američkim državnim sekretarom &nbsp;Markom Rubijem da sankcije protiv Rusije moraju ostati na snazi, saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Fon der Lajen je istakla da je „pritisak jedini jezik na koji Rusija odgovara“ i da će Evropa povećavati pritisak „dok ne bude iskrene spremnosti za angažman oko uvjerljivog puta ka miru“. Naglasila je da je središnja tema razgovora finansiranje Ukrajine, uključujući korištenje zamrznute ruske imovine u inostranstvu.
<h3>Radna grupa za bezbjednosne garancije</h3>
Sastanak su zajednički vodili francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer. Učesnici su odlučili osnovati radnu grupu zvaničnika iz SAD-a i članica koalicije voljnih kako bi ojačali bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Makron je rekao da će grupu voditi Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz saradnju s Turskom i, prvi put, SAD-om. Cilj je definisati detalje garancija nakon eventualnog mirovnog sporazuma. Najavio je i završne razgovore unutar EU o korištenju zamrznute ruske imovine kao izvora finansiranja ukrajinske odbrane.
<h3>Ukrajina spremna za okvir sporazuma</h3>
Ukrajina je poručila da je spremna podržati okvir mogućeg mirovnog sporazuma, ali da ostaju otvorena „osjetljiva pitanja“ koja će se rješavati na sastanku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Fon der Lajen: Kremlj jedino razumije pritisak, zato ćemo ga povećati

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Jovan Jovanović izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.
Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;
- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.
Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.
- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Tag: dragan-krapovic