Huter: Od kad počinje Vaša odgovornost? Vidjećemo hoće li Spajić nastaviti da statira i učestvuje u propustima bezbjednosnog sektora; Šaranović: U teškim situacijama se povlače slabići

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pitao je, tokom sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i v.d. direktora policije Lazara Šćepanovića od kad zvanično preuzimaju odgovornost.

On je reagovao na njihove navode da bezbjednosni sektor nije spreman za velike izazove zbog naslijeđenih problema.

- Ovu priliku koristim da ih pitam da nam danas makar konačno razjasne od kad zvanično preuzimaju odgovornost. Od kad počinje Vaša odgovornost za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori? Obaveza države, odnosno funkcionera koji u njeno ime koordiniraju bezbjednosnim sektorom, je da bezbjednosne snage organizuju tako da se u skladu da profesionalnim standardima sprječava ponavljanje istih obrazaca nasilja - ukazao je Huter.

Usljed izostanka sistemskog pristupa i katastrofalne procjene nadležnih Cetinje je, kako je rekao, obezbjeđivalo samo devet policajaca.

- Uprkos izjavi premijera (Milojka Spajića) da na Cetinju boravi 120 pripadnik bezbjednosno interesantnih lica i pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, i činjenici da je tokom najave Nove godine, Cetinje je bilo epicentar do tada, po njegovim riječima, zaraćenih kriminalnih klanova... Imamo takvu izjavu i jednocifren broj policajaca taj dan - rekao je Huter.

To je, prema njegovim riječima, obezbijedilo ubici (Acu Martinoviću) da nesmetano ubija na pet lokacija i da satima sije strah, dok je policija za njim brojala žrtve.

- Ono što ovu odluku čini dodatno nepromišljeno je da se gotovo ništa nije naučilo iz gotovo identičnog zločina koji se prije dvije i po godine desio na Cetinju, u Medovini - rekao je Huter.

Činjenica je, kaže on, da policija nije bila spremna i da je brza reakcija izostala.

- Čelni ljudi bezbjednosnog sektora trebalo je da podnesu ostavke i kažu da je riječ o moralnom činu kojim žele da vrate povjerenje u bezbjednosni sektor. Niko ovđe nije tražio ostavku Danila Šaranovića, Lazara Šćepanovića, Alekse Bečića. Sticajem okolnosti su se oni nakon druge tragedije našli na čelu bezbjednosnog sektora. Da li bi oni bili zamijenjeni sa drugim ljudima iz njihovog političkog subjekta? Moguće. Niko nije tražio pojedinačno ostavke od ljudi imenom i prezimenom nego od onih koji su se našli na pozicijama - rekao je Huter.

Ocijenio je da bi time pokazali da su prave demokrate.

- Pošto ostavki nije bilo, sada je na potezu prvi čovjek Vlade Milojko Spajić. Ostaje da vidimo da li će uvažiti zahtjeve, apele građana, NVO, strukovnih udruženja, univerzitetskih profesora, kulturnih radnika i ostalih i inicirati smjene čelnih ljudi bezbjednosnog sektora ili će nastaviti da statira na mjestu premijera i saučestvuje u ovom i svim eventualnim budućim propustima bezbjednosnog sektora - istakao je Huter.

Ministar Šaranović je odgovorio da odgovornost pokazuju svakog dana.

- Time što radimo 27/7 maltene po svim linijama rada - rekao je on.

U teškim situacijama se, kaže on, povlače samo slabići.

- Ja se u teškoj situaciji neću nikada povući. Znate kada ću se povući? Neće biti potrebno da bilo ko traži moju odgovornost i ostavku do moje lične savjesti - ukoliko do zadnjeg atoma svoje snage, sa svojim timom, kako u MUP tako i u UP ne učinimo sve da se istrijebi posljednje zrno organizovanog kriminala i da podignemo kapacitete sistema da može jednako potentno da odgovori u borbi protiv svih oblika kriminala - rekao je on.

ZIROJEVIĆ: SVJESNI STE DA REAKCIJA NIJE BILA ADEKVATNA ČIM GOVORITE O NASLIJEĐENIM PROBLEMIMA

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je konstatovao da se već pet godina priča o naslijeđenim problemima.

- I čini mi se od 30. avgusta 2020. godine kao da je vrijeme stalo. Što god da se desilo u ovih pet godina: problemi su naslijeđeni. A ja pitam je li se išta za ovih pet godina uradilo i jesmo li sa mrtve tačke makli pet godina? Kada govorimo o bezbjednosnom sektoru, izuzev političke komponente koja se mijenjala - bio je ministar Sergej Sekulović, pa Filip Adžić, sada je Danilo Šaranović - a menadžement Uprave policije je ostajao isti. Imali smo Zorana Brđanina koji se dva-tri puta vraćao, u tim procjepima smo imali Nikolu Terzića, sad imamo Lazara Šćepanovića - ustvrdio je Zirojević.

Za ovih pet godina - i dalje su nama, kako je rekao, svi problemi naslijeđeni.

- Je li se išta dešavalo da se nešto riješi? I da nije neki problem slučajno nastao u ovih pet godina? I kad govorimo o menadžmentima Uprave policije izgleda da su ovi poslije 2020. bili dobri, a ovi prije su po pravilu svi loši, a ja ću vas podsjetiti da su i neki pomoćnici direktora danas obavljali visoke pozicije u Upravi policije prije 2020. godine. Da ne govorim u kakvim su odnosima neki od njih bili sa vladajućim strukturama u tom periodu. Mislim da treba da štitimo profesionalce bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju. Mene, vjerujte mi, ne zanima koga Šćepanović glasa - nego kako obavlja svoj posao - poručio je Zirojević.

Ono što je, kaže, činjenica oko koje je javnost nepodijeljena - je da je reakcija bezbjednosnog sektora ni tokom prve tragedije na Cetinju u Medovini, a ni 1. januara nije bila adekvatna.

- I čim vi nama danas ovdje govorite o naslijeđenim problemima - vi ste svjesni da nije bila adekvatna: jer govorite o problemima. Pravdate, dakle, reakciju naslijeđenim problemima. Što znači da ste i sami svjesni da reakcija nije bila adekvatna - podvukao je Zirojević.

Šćepanović je odgovorio da su im u nasljeđe ostali korupcija, teški i organizovani kriminal.

- Kada govorimo o postupanju za 1. januar, smatram da smo sve mjere i radnje preduzeli u skladu sa zakonom. Policija je preduzela sve u mjeri mogućeg - naveo je on dodajući da su u prijavi događaja imali devet mrtvih.

U posljednje dvije-tri godine je, cijeni on, rađeno mnogo.

- Sedam organizovanih kriminalnih grupa je pasivizirano, razbijeno. Preko 500.000 kvadrata pokretne i nepokretne imovine je zaplijenjeno od članova OKG. Bavili smo se razbijanjem korupcije na visokom nivou, kriminalnih mreža, rasvijetljeno je 11 ubistava iz prethodnih godina, pohapšen je čitav menadžment prethodnog bezbjednosnog sektora: na svim nivoima - zakonodavne, izvršne, sudske, agencije svih grana vlasti.. - rekao je Šćepanović. 

MORAMO UVEZATI ZDRAVSTVENI SA BEZBJEDNOSNIM SEKTOROM

Zirojević je rekao da odgovornost Lazara Šćepanovića ovdje ne vidi, izuzev činjenice da je 10 dana prije tragedije izabran za v.d. direktora Uprave policije.

- Za taj vremenski period nijeste mogli ništa promijeniti i to je razlog zbog kojeg niti jednom nijesam tražio Vašu smjenu. Što se tiče Vas nikakav problem nemam, želim da vidim kakvi će biti rezultati rada. Moglo se i moralo se proaktivno djelvoati da se ovo spriječi. Jedan drugi sistema je morao da djeluje da se ovo spriječi i to je bio, čini mi se, zajednički zaključak svih nas: da moramo uvezati zdravstveni sistem sa bezbjednosnim sektorom i MUP-om, ne da bilo koji službenik može da čita bilo čiji zdravstveni karton - istakao je Zirojević pojašnjavajući da je Aco Martinović imao dijagnozu iz oblasti psihijatrije.

Mora, podvlači on, zdravstveni sistem da podijeli tu informaciju za bezbjednosnim.

- U ovom drugom slučaju to nije bilo, a u prvom smo imali činjenicu da je Borilović imao u posjedu legalno oružje koje mu nije oduzeto. Čovjek se liječio kod psihijatra. I to je, kada govorimo o prevenciji, suština. Da je prevencija zakazala jer je nama sistem neuvezan i jer nam institucije ne komuniciraju - jasan je Zirojević.

Imali smo, kaže, lice koje je provstepeno osuđeno (Vuk Borilović) za posjedovanje neke improvizovane eksplozivne naprave razorne moći, drugostepeni postupak je bio u toku, on se liječi kod psihijatra, a nikome ne pada na pamet da obavijesti nadležne državne organe da on ima psihijatrijski problem.

- Ovo je problem nefunkcionisanja sistema u cjelini jer je on morao biti predmet kontinuiranih policijskih aktivnosti. Objekti koje koristi, ako već govorimo da nije mogao biti pod stalnim nadzorom, morali su biti pretresani i kontrolisani. Da se to radilo možda nam se ne bi desilo da ima pištolj - naveo je on. Činjenica je, kaže, da je tog dana bio apsolutno nedovoljan broj policije na Cetinje.

LOKALNI SLUŽBENICI NEMAJU KAPACITETA, U NEKIM OPŠTINAMA STANJE GORE

- Činjenica je da su nam generalno na lokalnom nivou službenici nedovoljno obučeni da reaguju u ovakvim situacijama iako po zakonu jesu prvi koji moraju reagovati, ali je činjenica, uzimajući u obzir i njihovu starosnu dob i zdravstveno stanje, a koliko ih nedostaje u svakoj opštini, oni nemaju kapaciteta da djeluju na taj način - rekao je Zirojević.

U nekim opštinama je situacija, cijeni on, gora nego na Cetinju.

- Zamislite da nam se ovo desi u Pljevljima ili u Plavu? Đe Specijalnim jedinicama treba mnogo duže da stignu iz Podgorice nego do Cetinja. Cetinje je na nekih 20 do 25 minuta od Podgorice kada se krećete specijalnim vozilima. Zamislite da treba taj policijski tim da stigne do Pljevalja da zaustavi počinioca? Razgovarao sam sa ljudi iz Plava i pitao koliko ima službenika - manje nego na Cetinju. Govorimo o pograničnoj oblasti. Može li da nam uđe teroristička ćelija sa teritorije susjedne države? Zamislite da nam se desi da počnu da pucaju na ljude? To su sve prijetnje na koje, plašim se, mi ni u ovom trenutku ne bi mogli adekvatno da odgovorimo. Govorili smo o empatiji i odnosu prema porodicama žrtava, i mislim da je sasvim prirodno pitati da li je ministar (Danilo Šaranović) primio bilo koga od porodica žrtava i razgovarao sa bilo kim - naveo je Zirojević.

ŠTO JE SA JEDINICOM KOJA OBEZBJEĐUJE CETINJSKI MANASTIR?

Utisak je, dodaje, da se građani u Crnoj Gori generalno osjećaju nebezbjedno.

- Takođe jedan od ozbiljnih problema sa kojima se moramo uhvatiti u koštac jeste neadekvatna kontrola oružja u nelegalnom posjedu. Neke procjene kažu da na 100.000 legalnog imamo čak do 200.000 nelegalnog. Pohvaljujem akciju za vraćanje nelegalnog oružja bez podnošenja nekih zakonskih konsekvenci - ali ona nije dovoljna. Nama se i dan danas i poslije Medovine i 1.1.2025. ljudi sa nelegalnim oružjem šetaju po gradovima. Vidjeli smo situaciju u Staroj Varoši, vrlo često imamo vatrene obračune koji se dešavaju oružjem koje je u nelegalnom posjedu - rekao je Zirojević.

Njega interesuje što se dešava sa jedinicom koja obezbjeđuje Cetinjski manastir.

- Da li je utvrđena odgovornost te jedinice jer nije htjela da reaguje kada se desila Medovina? Je li ta jedinica bila na Cetinju kada je Martinović ubijao i jesu li se uključili u njegovo savladavanje? - pitao je Zirojević.

ODGOVORNOST NIJE PERSONALNA NEGO INSTITUCIONALNA

Poručio je da moraju poboljšati komunikaciju sa porodicama žrtava.

- U komunikaciji ste i davali ste neke odgovore porodici Pejović, tako ste nam kazali, ali su oni očigledno nezadovoljni odgovorima koje su dobili. Jer da su zadovoljni ne bi Vesna Pejović svakog dana bila na blokadi na Kruševom ždrijelu i tražila pravdu za članove svoje porodice. Odavde je moj apel da nastavite i da se i dalje posvetite i toj porodici i svim porodicama žrtava - poručio je Zirojević.

Svaka inicijativa Vaša koja bude u cilju povećanja budžeta Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije imaće, poručuje Zirojević, njegovu podršku kao opozicionog poslanika.

- Jer smatram da se za bezbjednosni sektor moraju opredijeliti veća sredstva. Na vama je da dobijete podršku od koalicionih partnera jer sam ja tu najmanje važan - dodao je on.

On, kaže, ne personalizuje krivicu na Danila Šaranovića lično - nego je institucionalnizuje.

- Jer ste Vi, slučajem okolnosti, prvi u hijerarhiji u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Kad je bila Medovina, na isti način sam tražio odgovornost Filipa Adžića - ukazao je Zirojević.

Politizacija svega ovoga su, kaže, provokatori koji su pokazali tri prsta na Kruševom ždrijelu gdje porodice žrtava blokiraju saobraćaj zahtijevajući odgovornost nadležnih za stradanje njihovih najbližih.

- To lice je prekršajno kažnjeno sa 1.200 eura i šeta po Crnoj Gori. To lice treba da bude deportovano i da mu bude izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru jer je strani državljanin, a to je akt mržnje u ovakvoj situaciji - naveo je Zirojević.

ĐE JE BIO BEČIĆ POSLIJE 1. JANUARA?

On je pitao gdje je bio potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić poslije 1. janura.

- Kazali ste u odgovoru kolegi Huteru da su političari tu kad je nešto dobro, ali da ih je nema kad je nešto loše: pa bih mogao da Vas pitam gdje je bio potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić poslije 1. janura? A danas ga možemo vidjeti kad se suspenduju službenici policije, da teatralno saopšti da je spriječeno ubistvo... Onda je prvi da se pohvali, čak i da kaže da su lišena slobode lica koja u tom momentu nijesu lišena slobode.. Mislim da ste nacrtali njega - istakao je Zirojević.

On se osvrnuo na navode da je većina zaključaka Skupštine Prijestonice ispunjeno.

- Drugi zahtjev je međunarodna istraga i forenzika. Direktor kaže da je to u nadležnosti VDT-a, a meni državna sekretarka kaže nešto drugo: da je realizovano jer "nema potrebe za međunarodnom forenzikom jer mi to imamo u Danilovgradu" - naveo je Zirojević.

Šesti zahtjev - odnosno prerastanje Odjeljenja bezbjednosti u Centar bezbjednosti Cetinje - nije moguće ispuniti.

- Dakle, taj zahtjev nije ispunjen. Jedno je da date odgovor na zahtjev, ali ne možete reći da ste ih ispunili ako ste u odgovoru naveli da ne možete to ispuniti. Dakle, svjesno se obmanjuje javnost - jasan je Zirojević.

Huter: Je li se helikopter mogao dići 2022. godine? Neistina je da su zaključci realizovani; Šćepanović: To nije moguće za manje od pola sata

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter osvrnuo se, tokom sjednice Odbora za bezbjednost, na najavu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da će helikopter biti dostupan Specijalnoj jedinici 24/7, postavljajući pitanje je li se to moglo učiniti 12. avgusta 2022. godine - kada se desila prva tragedija na Cetinju u naselju Medovina, kada je ubijeno 11 ljudi. Huter je konstatovao da su to učinili nekim drugim prilikama - aludirajući na ustoličenje Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine.

- Govorili ste o helikopterskoj jedinici u najavi. Pitam se da li se helikopter mogao dići 2022. godine? Mogao se dići nekim drugim prilikama, i nećemo politizovati, ali da li se mogao dići 12. avgusta? Možda ne bismo imali taj broj žrtava ili ranjenih - možda bi bio jedan manje. Nama bi značilo da nam je jedan više živ - rekao je Huter.

Šćepanović, sa druge strane, tvrdi da se helikopterska jedinica fizički, tehnički i teoretski ne može angažovati u roku ispod pola sata.

- Zbog svih tehničkih kapaciteta. Tako da je podizanje nivoa pripravnosti i operativne spremnosti ovih jedinica uslovilo brz i adekvatan odgovor u odnosu na visoko-rizične situacije i prijetnje - rekao je on. 

ZAKLJUČCI BEZ ODGOVORA

Kad sistem zakaže, onda, kako je podvukao Huter, treba preduzeti odgovornost, sankcije...

- Treba da dođe do smjena, ostavki, svega što karakterišu loši rezultati. Čuli smo od ministra unutrašnjih poslova, i v.d. direktora UP, često riječ empatija, da treba da vodimo računa o žrtvama i da se neke stvari ne pominju. Jedna od dobrih prilika za pokazivanje te empatije bila je komemoracija kojoj nijesu prisustvovali. Znajući da živimo u jednom tradicionalnom društvu možda je to bila poruka ljudi koji su na čelnim funkcijama au bezbjednosnom sektoru. Važno je istaći i ono što se čulo u plenumu, kao i na brojnim emisijama, đe su gostovali oni ili državna sekretarka, bilo je riječi da je nakon tragedije 2022. u Medovini da je bilo nula zaključaka - pa da je 2025. došlo do devet - naveo je Huter poručujući da je to jedna manipulacija.

Prevashodno je, podvlači on, važno reći da oni koji su trebali da pročitaju tih devet zaključaka, morali to da urade - da bi pokazali da zaista odgovorno pristupaju svom poslu.

- U ovih devet zaključaka su navedeni zaključci koji se odnose i na jednu i na drugu tragediju. Kao tadašnji odbronik u cetinjskom parlamentu, ne samo ja, već i svi oni koji su bili tu, čak i odbornici Demokrata, su bili saglasni - osim sa prvim kojim se traže smjene i ostavke - ukazao je on.

Skupština Prijestonice u prvom zaključku zahtijeva bez odlaganja podnošenje ostavki ili smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora. Mimo ovog ih ima još osam koji imaju svoje rokove.

- Skupština Prijestonice u zahtjevu dva zahtijeva od nadležninih institucija sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenziku, rekonstrukciju događaja, sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. Rok za sprovođenje ovog zahtjeva je bio 90 dana. U zahtjevu broj tri traži od Ministarstva pravde, unutrašnjih poslova i drugih institucija, jasno utvrđivanje, taksativno navođenje i dostavljanje izvještaja o nepreduzetim radnjama, nepodnošenim prijedlozima zakonskih rješenja, kao i o preduzetim i podnešenim, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjednosni sektor od 12.8.2022. do 1.1.2025. - što vam govori da se ovaj zaključak odnosi na obje tragedije. Rok za sprovođenje 90 dana - ukazao je Huter.

Skupština Prijestonice u četvrtvom zaključku zahtijeva, kako je dodao, izradu procjene trenutne bezbjednosne situacije u Prijestonici koja će sadržati informaciju da li se građanima Cetinja garantuje bezbjednost.

- Pod broj pet: Skupština Prijestonice Cetinje traži dostavljanje izvještaja o tome da li su porodice žrtava u Medovini od strane bezbjednosnih službi dobile odgovarajući tretman i da li su njihove inicijative dobila odgovor u zvaničnoj formi - to se prevashodno odnosi na Markov i Mašanov zakon. Podsjećam da su ovi zaključci doneseni 10. januara 2025. godine i da nakon toga nijesmo imali odgovore a riječ je o propustima, koliko je bilo smjena, ostavki, disciplinskih postupaka, koliko se desilo kao jedan od odgovora ljudske, moralne, objektivne odgovornosti. I ovaj zaključak je imao rok od 90 dana - istakao je Huter.

Skupština Prijestonice, kako je dodao, zahtijevala je i da se bez odlaganja pokrene postupak da OB Cetinje preraste u Centar bezbjednosti Cetinje kroz nužno i neodložno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. I ovaj zaključak je imao rok od 90 dana.

Oni su, kako je podsjetio Huter, tražili od MUP-a pozicioniranje u Prijestonici Regionalnog centra, stacionara, baze ili sjedišta Specijalnog policijskog odjeljenja.

- Namjera je bila pvoezivanje južne i srednje regije. I ovaj zahtjev je istekao - dodao je Huter.

Idući zahtjev je bio da se u što kraćem roku obezbijedi adekvatni broj policijskih službenika i uvođenje kvartovskih policajaca, sa posebnom pažnjom na obrazovne i zdravstvene institucije, u skladu sa praksom EU. U zaključku broj devet zahtijevali su da MUP u saradnji sa Prijestonicom uspostavi video nadzor na teritoriji cijelog grada. Za taj zahtjev rok nije istekao - traje 180 dana.

Huter je podvukao da je za ove zaključke od 33 glasalo 27 odbornika.

- Ne subjekt kojem ja pripadam koji u tom momentu broji 10 odbornika - nego 27. Sa  ovim zahtjevima se slažu i odbornici Demokrata - ako bi se odvojeno tretirali zaključci o ostavkama - istakao je on.

Na ove zahtjeve dobili su, kako je rekao, nula odgovora.

- Ono što kažu da su svi realizovani, ja bih rekao da je laž, ali ne mogu zbog vas koji prejsedavate. Neistina je da su ovi zaključci realizovani. Da li se u odnosu na neke djelovalo - da, ali suštinski - Prijestonica Cetinje nije dobila odgovore. Čuli smo, kada je gostovala državna sekretarka koja je rekla da se sve realizovalo. To nije tačno. Jedna od potvrda je da se Cetinjski paralment ponovo sastao 10. ili 11. aprila i bavio se opet bezbjednosnom situacijom, odnosno dinamikom realizacije ovih zaključaka - dodao je Huter.

Na toj sjednici, kako je dodao, su se donijela dva zaključka. Jedan je bio da se traži od predsjednika Vlade (Milojka Spajića) da udostoji Cetinje odgovora.

- Tada se dogovorilo da mu se da rok od 15 dana i ni nakon toga nije odgovorio iako je ove zaključke dobio nakon jedne usputne posjete Cetinju. Ali mi sve do 25. aprila nemamo odgovor, nakon čega sam, kao i ostale moje kolege podnio ostavku u cetinjskom parlamentu, da makar dobijemo odgovor i da se neko odnese u odnosu na to - rekao je Huter.

Na neformalnom sastanku sa Lazarom Šćepanovićem i načelnikom OB Cetinje tražio je, kaže, da sastanak bude tonski notiran.

- Pa sam tražio da bude zapisnički konstatovan, što Šćepanović nije prihvatio. Nijesam došao da sa njim razgovaram u privatnoj varijanti nego kao predstavnik građana povodom onoga što je zadesilo moj i Vaš grad. Na tom sastanku gospodin Šćepanović, moram prizanti, je bio u mom doživaljaju iskren i pokušao nam dati argumentaciju, ali nijesam imao priliku da ga pitam jer su i drugi bili zainteresovani: dogovorili smo se da postavim 33 pitanja. obećao mi je da ću veoma brzo dobiti odgovor. taj odgovor nije stigao. odgovor sam dobio tako što sam koristeći institut poslaničkog pitanja pitao ministra Šaranovića. Odmah nakon tog mog pitanja sam dobio 33 odgovora - rekao je Huter.

DEMOKRATE IMALE VLAST OBA PUTA

Imali smo, kaže, razne optužbe u nastupima. Tako se Huter osvrnuo na odgovor ministra Šaranovića koji je na njegovo poslaničko pitanja rekao da Cetinjski parlament nije davao odgovor nakon prve tragedije jer je ministar bezbjednosti bio Raško Konjević. Huter je sada konstatovao da je tada i sada vlast bila upravo njihova.

- Nije gospodine Šaranoviću, 2021. su se na Cetinju desili izbori nakon čega lokalnu vlast čine Vaše Demokrate, URA, Garda i vi ste izabrali i predsjednicu Skupštine i gradonačelnika i vi držite i kvorum i vodite vlast na Cetinju - naveo je on.

Nakon prve tragedije vlast na Cetinju čine isti subjekti kada se desila i druga tragedija.

- Da li je cetinjski parlament trebalo odgovornije da se pozabavi prvom tragedijeom? Jeste. Da li najveću odgovornost za to nose oni koji upravljaju gradom? Da. Da li Oskar Huter snosi odgovornost? Da. Mogao je kao odbornik da više uradi, vapi i apeluje, ali tada je smatrao da ne treba dizati najveću buku da se to ne bi shvatilo kao ubiranje političkih poena i kajem se što nijesam, da se ne bi desilo zlo koje se desilo. Ne umanjujući sopstvenu odgovornost, koja je manja od Vaše - naveo je Huter.

JESU LI MARTINOVIĆ I BORILOVIĆ IMALI SLIČNE KONTAKTE

On je pitao ministra Šaranovića koliko je puta podsjetio Prijestonicu od 2023. od kada je imenovan na poziciju.

- Jer ako je bezbjednosna situacija alarmantna - zbog kriminalnih grupa onda je i jedan od zaključaka koji je donio parlament izuzetno opravdan. Da li slučajevi iz 2022. pa 2025. to govori o aktu terorizma? - naveo je on.

Pitao je da li ovi događaji imaju sve elemente akta terorizma.

- Da li se desilo selektivno ili neselektivno ubijanje? Da li je vladao strah? Da li je bila politička tišina nakon ova dva monstruozna događaja? Nema odgovornosti, ni odgovora - pa se pitamo ima li makar stida. Može li se ovo staviti u sferu organizovanog djelovanja - ili prikrivenog saučesništva? Zašto kad se god prolije krv u Prijestonici se svi prave mutavi? Zašto svi ćute? Da li je ovo kategorija sistemskog zločina protiv istine? - pita Huter.

Tamo građani, kako je ukazao, građani izražavaju revolt zbog upornog ćutanja nadležnih.

- Govorili ste o helikopterskoj jedinici u najavi. Pitam se da li se helikopter mogao dići 2022. godine? Mogao se dići nekim drugim prilikama, i nećemo politizovati, ali da li se mogao dići 12. avgusta? Možda ne bismo imali taj broj žrtava ili ranjenih - možda bi bio jedan manje. Nama bi značilo da nam je jedan više živ - rekao je Huter.

Pitao je jesu li obje ubice imale iste ili slične kontakte u listinzima telefona od tog dana ili sedmicu ranije.

- Ima li istih ili sličnih razgovora? Možda lica koja su predstavnici nekih institucija? - pitao je Huter.

Huter je podsjetio da je Šćepanović rekao da su dva mjeseca nakon tragedije napravili proaktivno djelovanje i pretres u kući drugog ubice Aca Martinovića zbog sumnji da ima oružje. Huter pita na osnovu čega su 2022. sumnjali da on ima oružje i jesu li ga nadzirali nakon što su kod njega pronašli eksplozivnu napravu?

- Interesuje me koliko ste još lica nakon prve tragedije proaktivno provjerili na Cetinju? - pitao je Huter.

Šćepanović: Nema obrisa terorističkog akta ni djelovanja, jedini zajednički element su zdravstveni problemi

Šćepanović je rekao da je većina ovih zaključaka realizovana ili su u fazi realizacije.

- Tačno je da na Cetinju ima preko 100 do 150 operativno interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa i u datim okolnostima kada smo izvršili taktičku postavku službe u odnosu na teški i organozovani kriminal u odnosu na predstojeće novogodišnje praznike zasnivalo se na obavještajnim podacima i proaktivnim istragama - da najveći broj kriminalnih struktura nije bio pristuan na Cetinju. Ovaj događaj je nepredvidiv, nema obrise terorizma, ni u primisli - niti organizovanog kriminala, ima sam po sebi ima za činjenicu da je ubica lišio života člana porodice. Ni prvi događaj nema obrise terorističkog akta, ni kriminalnog djelovanja, nema zajedničko ni u komunikaciji da ih je neko podstrekao. Imaju samo jedan zajednički element: određeni zdravstveni problemi: kada lice u ubilačkom pohodu, u suženoj svijesti, preduzmu određene aktivnosti - rekao je Šćepanović.

On tvrdi i da se helikopterska jedinica fizički, tehnički i teoretski ne može angažovati u roku ispod pola sata.

- Zbog svih tehničkih kapaciteta. Tako da je podizanje nivoa pripravnosti i operativne spremnosti ovih jedinica uslovilo brz i adekvatan odgovor u odnosu na visoko-rizične situacije i prijetnje - rekao je on. 

Šaranović: Taktičke jedinice rijetkost u drugim opštinama

Šaranović je rekao da je bio jasan u odgovoru da Prijestonica Cetinje nakon tragedije u Medovini ne da nije zasijedala i utvrđivala bilo kakve zaključke.

- Već su političke institucije - Skupština Crne Gore je bila sazvana sa jednom tačkom dnevnog reda - sa ciljem odvajanja Zete od Podgorice uoči podgoričkih izbora. Jedne riječi o tragediji na Cetinju nije bilo osim što je sjednica počela minutom ćutanja. Tako da sam bio vrlo precizan i nije bila nikakva manipulacija ako sam kazao da ste tada svi zajedno pozivali da se politički ne instrumentalizuje tragedija u Medovini. Nije bila manipulacija kada sam rekao da se tada nije tražila ničija smjena. U svom profesionalnom životu, prvi januar je bio najteži dan koji sam ikada imao. Naš posao je da imamo mnogo veći stepen tolerancije, razumijevanja i odgovornosti u odnosu na većinu u sistemu javne uprave - rekao je on.

Dodao je da se odmah uputio na Cetinje 1. januara.

- Ja sam se odmah po saznanju istog trenutka uputio na Cetinje uz jasno protivljenje službenika jer su mi govorili da nikad nije bila praksa da ministar unutrašnjih poslova tu učestvuje. Htio sam da pokažem ono što je izostalo sa brojnih političkih adresa i pojedinaca koji su obnašali najviše državne funkcije - naveo je on.

Rekao je da je 213 službenika bilo na terenu na Cetinju.

- Gotovo polovina su se bez poziva svojih starješina pojavili na licu mjesta - dodao je Šaranović.

On tvrdi da Cetinje ima najveći broj policijskih službenika po glavni stanovnika.

- Imajući u vidu da smo vas detaljno upoznali sa setom preduzetih aktivnosti u smislu postizanja punih kapaciteta OB Cetinje kako prije tragedije 1. januara, tako i nakon toga: da danas  na teritoriji Cetinje imamo najveći broj policijskih službenika po glavi stanovnika u Crnoj Gori - rekao je Šaranović. 

Ovdje su, kaže, dva poslanika sa Cetinja.

- Mislim da ne možete negirati da je pored pripadnika ostalih organizacionih jedinica bilo gotovo konstanto prisustvo taktičkih jedinica policije, prije svega Posebne jedinice, a onda kad je bilo potrebno i Specijalne jedinice policije - što je rijetkost u drugim opštinama. Evo možemo da vam kažemo da na teritoriji značajnog broja opština u Crnoj Gori taktičke jedinice, onamo gdje je vrjednosna situacija drugačija u odnosu na onu na Cetinju, nijesu uopšte ni boravili - naveo je on.

Šćepanović: Ove događaje ne treba koristiti u dnevno političke svrhe, bezbjednosni sektor nije bio spreman za velike izazove

Moram da kažem da su policijski službenici preduzeli sve mjere i radnje, ovdje ne bježi niko ni od kakve odgovornosti - poručio je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović na Odboru za bezbjednost i odbranu govoreći o masovnom ubistvu koje se na Cetinju desilo 1. januara ove godine.

On je kazao da će svi mehanizmi kontrole utvrditi jesu li oni preduzeli sve mjere i ranje.

- Radi pijeteta žrtava i empatije prema porodicama ove događaje ne treba koristiti u dnevno političke svrhe. Ove događaje moramo podići i čekati sistem da bude spreman na sve bezbjednosne izazove kako se nikada ne bi tragedija desila u Crnoj Gori na ovakav način. Ako se desi: sistem mora da odgovori na ovakve prijetnje u najkraćem mogućem roku i svi kapaciteti policije su stavljeni na raspolaganje kritičnog događaja - ocijenio je Šćepanović.

Cijeni da je komunikacija sa medijima, građanima, i civilnim sektorom  bila pravovremena.

- I nijedna informacija nije uskraćena niti će biti uskraćena od porodica. Imam komunikaciju neposredno sa majkom stradale djece, sa bratom kolege, sa članom porodice kojem je supruga lišena života jer se u određenim segmentima motiv može posmatrati dijametralno - a u određenim motivima ne možemo odgovoriti na pitanje zbog čega se desilo ali akumulirano stanje i zbir svih preduzetih aktivnosti od strane ovog lica i njegov prethodni način života odnos sa ovim licima je širok odgovor za posmatranje sa sociološkog, psihološkog, kriminološkog aspekta. Ovdje treba nauka, društvena zajednica da pomogne kako ne bi došlo u narednom periodu do ovakvih ili sličnih događaja - rekao je Šćepanović.

Izjavio je da sistem nije bio spreman zbog bivših čelnika u Upravi policije.

- Sistem nije bio spreman jer su na čelu ključnih sektora Uprave policije bili službenici koji su dolazili kasnije iz civilstva i koji nijesu mogli da reprodukuju stanje i da strateški kreiraju bezbjednosne politike i takav sistem je stagnirao i nije pratio savremene standarde i bezbjednosne prijetnje. Među njima su, radi pijeteta žrtava, bivši direktor Uprave policije, tri pomoćnika koji nijesu prepoznali ulogu i zadatak UP, odnosno - kada su izgubili mandat, onda su naučili policijski posao - rekao je Šćepanović.

Predsjednik Odbora Miodrag Laković mu je rekao da ne bi govorio o bivšim kadrovima i direktorima i da ima potrebu da zaštiti integritet bilo kojeg službenika, pa i bivšeg direktora.

- Za njega se pričalo da je najobrazovaniji policajac i on sigurno ima neko znanje i obrazovanje - rekao je Laković, a Šćepanović je rekao da ne misle na istog - jer je on rekao "iz civilnog sektora".

Nikola Janović iz Demokratske partije socijalista (DPS) je pitao što je država uradila između prve i druge tragedije i što je urađeno nakon tragedije 1. januara da se takva tragedija nikad ne bi dogodila. Pitao je je li bilo blagovremeno, efikasno i koordinisano postupanje policije.

On je postavio niz pitanja koja se tiču perioda od kada su Demokrate na čelu bezbjednosnog sektora. 

- Ako možete da mi odgovorite konkretno na pitanja: kada je u pitanju opremanje i tehnička sposbnost, da li je od kad ste Vi na čelu MUP-a izvršena bilo kakva nabavka oklopnih vozila ili napredne opreme - i ako jeste koje, koliko i kada, koliki dio zaštitne balističke opreme (pancirni prsluci, zaštitne balističke kacige..) koja je trenutno u upotrebi je isteklog roka ili je zastarjela? Da li postoji poseban budžetski program za razvoj i modernizaciju policijske opreme, koliki je broj službenika koji su učestvovali u obukama iz kriznih pregovora i taktičkog odgovora na situacije kao što su bili tragični događaji na Cetinju? Da li je održan i jedan ciklus redovnih gađanja za sve službenike, koje su organizacione jedinice u kojima su gađanja izvedena - a gdje nijesu? Da li su svi policijski službenici prošli redovne godišnje zdravstvene i psiho-fizičke provjere, koliko ih je prošlo od kad ste Vi na čelu MUP-a? Koji podzakonski akti koji su predviđeni Zakonom o unutrašnjim poslovima još nijesu donijeti, da li postoji plan za njihovo donošenje i kada se očekuje njihovo usvajanje? - pitao je Janović.

Šćepanović je rekao određeni sektori kojima nije u opisu posla upotreba oružja nijesu prošli obuku.

- Ali većina, 95 odsto, službenika UP su prošli obuku borbenog gađanja koja se izvodi kvartalno - u okviru od tri mjeseca u četiri vremenska kvartala. Tako da: službenici Granične policije, prvi aktivni službenici patrole javnog reda i mira, saobraćaja, službenici lokalne policije, pripadnici Specijalne jedinice, Posebne policije.. - rekao je on dodajući da ima preko 30 instruktora za vatrenu obuku.

Oni su, kaže, dobili zadatak da sprovode obuke na lokalnom nivou.

- Simulacione vježbe i da podižu nivo operativne spremnosti na lokalnom nivou. U posljednjem mom kolegijumu izdat je nalog i starješinama da oni, pored instruktora, izvode i podignu nivo osposobljenosti pripadnika Uprave policije - dodao je Šćepanović.

V.d. direktora UP kaže da pripadnici Posebne i Specijalne jedinice kontinuirano sprovode zdravstvene preglede.

- Inicirao sam prema MUP-u, Komisiji za zdravstvene preglede, zahtjev da svi policijski službenici u mjeri mogućeg prođu zdravstvene preglede. A u odnosu na policijske službenike čije djelovanje može da ukaže na određene zdravstvene smetnje, se vanredno upućuju pred Komisijom da se izvrše pregledi - rekao je on.

Istakao je da nemaju laka taktička oklopna vozila.

- Mi smo odmah inicirali nabavku četiri specijalna vozila - laka, oklopna taktička, sa balističkom zaštitom - koja bi u narednom periodu bila superiorna za sve prijetnje - dodao je on.

Šćepanović je rekao da ne može lokalna policija da čeka angažovanje Specijalne jedinice da zaustavi krvavi pir.

- To je standard međunarodni. Imali smo situaciju iz međunarodne obavještajne zajednice, koji su nas i usmjeravali, da je u jednoj školi čekajući specijalne jedinice stradalo 56 djece. Mi ne smijemo da čekamo. Bitno je da se zaustavi prijetnja dok dođe podrška Specijalne jedinice koji bi dalje preduzeli i stavili pod kontrolu izvršioca kada se radi o masovnim ubistvima ili drugim situacijama visokog rizika - naveo je on.

Šaranović: Cetinje sada broji 53 policijska službenika, 20 na ispomoći

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je rekao da je MUP u saradnji sa drugim institucijama sproveo niz hitnih i strateški usmjerenih mjera.

- Želim da podsjetim da je dva dana nakon sjednice sazvana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Definisali smo set mjera i želim da kažem da je MUP sve zaključke vijeća ispunilo u rekordnom roku. Obezbijeđeno je pojačano prisustvo i raspoređivanje policijskih snaga, na dnevnom nivou obezbijeđena je ispomoć iz više jedinica: Posebne jedinice, interventnih jedinica iz svih regionalnih centara, iz sektora granične policije, kao i specijalne jedinice policije, i policijski službenici iz sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata. Zaposleno je sedam policijskih službenika na neodređeno vrijeme, što doprinosi dugoročnoj kadrovskoj stabilizaciji, formirana su dva nova pozornička reona sa ciljem veće pokrivenosti terena, u saradnji sa OB Podgorica izvršena je reorganizacija radnog vremena radi povećane prisutnosti policijskih službenika i rukovodilaca na terenu, angažovani su dodatni policijski službenici u dežurnoj službi na Cetinju - rekao je Šaranović.

Šaranović kaže da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje trenutno broji 53 policijska službenika.

- Tako da aktom unutrašnje organizacije sistematizacije radnih mjesta imamo sto postotnu popunjenost, što ga čini različitim u odnosu na ostale - rekao je on.

Dodaje da su na Cetinju svakodnevno prisutno 20 policijskih službenika koji su ispomoć iz drugih organizacionih jedinica.

- Ono što je posebno važno je donošenje protokola u postupanju kod situacije aktivne prijetnje, odnosno aktivnog strijelca. To znači da je Specijalna jedinica 24/7 spremna da u roku od minut napusti svoju bazu u kampu na Zlatici pod punom taktičkom opremom, da se u najkraćem mogućem roku locira na mjesto događaja. Takođe, imajući u vidu da u sastavu MUP djeluje Direktorat za vanredne situacije i avio-helikopterska jedinica, jedan od vazduhoplova, odnosno helikopter je 24 sata na raspolaganju Specijalnoj jedinici policije kako bismo imali najbrže moguće djelovanje - istakao je Šaranović.

Šaranović je rekao da su prije nekoliko sedmica, kada je bio jedan bezbjednosni izazov, službenici SPJ za četiri minuta od poziva stigli na mjesto događaja.

- Što je zaista ogroman napredak u odnosu na neku prošlost, a sjetićete se da smo prije nekoliko sedmica svečano otvorili novu bazu taktičkih jedinica UP - specijalnu jedinicu, posbenu jedinicu, i sa ponosom ističemo da službenici ove dvije jedinice zaista imaju uslove za rad po najvišim standardima - naveo je on.

On je poručio da bi javnost trebalo da bude upoznata sa svim preduzetim aktivnostima policije povodom dva masovna ubistva na Cetinju, dok je Šćepanović istakao da je veoma teško govoriti o ova dva tragična događaja.

- Nije teško, braniti istinu, ali jeste one mehanizme koje se ne mogu odbraniti - a to je nasljeđe. Bezbjednosni sektor je naslijeđen i nije bio spreman za velike izazove sa kojima se suočavala policija. Događaj iz 2025. bio je nepredvidiv, nije se moglo proaktivno postupati i spriječiti posljedica, već je policija nastupala nakon počinjenog krivičnog djela - kazao je Šćepanović.

Službenici policije su, kako je kazao, tada uspjeli da izoluju prijetnju.

- A bilo je 108 poziva, svaki poziv je provjeren, što je dodatno otežavalo rad. Krvavi pohod je trajao 30 minuta, a službenici su za šest sati uspjeli da izoluju prijetnju - naveo je Šćepanović.

Dodao je da je oružje uzeto iz pomoćnog objekta, iz šporeta, a kod Aca Martinovića pronađen 61 komad municije.

- Ovo lice je bilo osuđeno prvostepenom presudom i službenici UP u prvim kontaktima su primijetili njegovo antisocijalno ponašanje i odmah, bez odgađanja, shodno zakonu, ovo lice uputili u zdravstvenu ustanovu radi zdravstvenih pregleda. Licu je konstatovan određeni oblik zdravstvenog problema sa naznakom da ne smije konzumirati alkohol.  Može se reći da je bio antisocijalan, da je imao prijeku narav, da je bio agresivan u odnosu na okruženje. Uzimajući u obzir okidač koji je doveo do krivičnog djela, vidjeli ste na snimku koji nije objavila UP, da se lice nalazilo u društvenoj, normalnoj atmosferi, a u određenom trenutku došlo je do verbalnog incidenta, i bez upotrebe sile je lice udaljeno iz tog objekta, šta je bilo okidač - naveo je Šćepanović.

Utvrđeno je, kaže, gdje je proizvedeno vatreno oružje kojim je počinjen zločin, ali je tajan podatak.

- Što se tiče ekstrakcije podataka iz telefona, nema značajnih podataka, ne mogu potvrditi motiv ili neku drugu aktivnost koja bi razjasnila detaljno motiv izvršenja krivičnog djela. Nema podatka da je lice imalo pomoć, podrstekavanje ili bilo koju radnju od strane drugog ili trećeg lica već se isključivo radi o događaju koji je determinisao unutrašnje personalne motive, devijacije u ponašanju, pod uticajem terapije koje je lice imalo uz konzumaciju alkohola - istakao je Šćepanović.

Ovo djelo karakteriše sistematsko ubijanje, a nasumično se desilo u prvom slučaju na Cetinju.

- Ovo drugo je sistematsko lišenje života, imamo ubilačkle motive koji su akumulirani negativnom percepcijom u odnosu na lica i okruženje, što je dovelo do tagetiranja lica sa kojima je boravio - rekao je on.

Podsjećamo, prošle sedmice Odbor je održao dio sjednice koja je održana u sobi označenoj stepenom tajnosti.

Druga tačka dnevnog reda je Informacija o aktivnostima koje je Uprava policije preduzela povodom tragičnog događaja u naselju Medovina, u Opštini Cetinje, koji se desio dana 12. avgusta 2022. godine. 

Odbor će raspravljati i o Informaciji o postupku vršenja provjera za utvrđivanje (ne)postojanja bezbjednosnih smetnji u obavljanju bezbjednosnih poslova, a koji sprovodi nadležna komisija za provjeru, saglasno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i utvrđivanja disciplinske odgovornosti i pokretanju postupaka s tim u vezi, kao i o Informaciji o postupku zapošljavanja pripadnika policije Ministarstva unutrašnjih poslova, aktivnostima nadležnih komisija i procedurama, s tim u vezi.