U Skupštini Crne Gore danas će biti nastavljen rad Četvrte sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, koja ulazi u deseti dan.
Na dnevnom redu nalazi se Predlog za izbor predsjednika Senata Državne revizorske institucije (DRI), o kojem će poslanici, nakon razmatranja, odlučivati glasanjem.
Početak zasijedanja zakazan je za 12 časova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skupština danas o izboru predsjednika Senata DRI

Sjednice dva skupštinska odbora zakazane su za danas.
Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje počeće sjednicu u 11 časova.
Na dnevnom redu su Predlog zakona o dopunama Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, koji je podnio poslanik Jovan Subotić i Predlog zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je podnijela Vlada Crne Gore, kao i tekuća pitanja.
Takođe u 11 časova, počeće sjednica Administrativnog odbora, a na dnevnom redu je nastavak postupka imenovanja jednog člana Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti i tekuća pitanja.

Sjednice dva skupštinska odbora biće danas održane

Operativni tim za praćenje sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije, kojim predsjedava savjetnik potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Vladan Raičević održao je 17. sjednicu, na kojoj su razmatrane ključne strateške mjere u cilju unapređenja efikasnosti razmjene podataka između institucija. - Na mjere koje se tiču interoperabilnosti je stavljen posebni akcenat, jer sa postizanjem automatske razmjene podataka između institucija sistema doprinijeće se efikasnijem otkrivanju i sprječavanju korupcije - saopšteno je iz Vlade. Na sastanku se diskutovalo o konkretnim koracima koji su potrebni za unapređenje interoperabilnosti, kao i o izazovima koji se mogu pojaviti tokom implementacije.&nbsp; Takođe, razmatrana je potreba za obezbjeđivanje resursa za uspješno sprovođenje ovih mjera.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125111112_816c3e910472bf20222094392f83d8fc7018bdf929b70be8ede4de2196a0fdd7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125111112_816c3e910472bf20222094392f83d8fc7018bdf929b70be8ede4de2196a0fdd7" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Sa sjednice"> <figcaption>Sa sjednice(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Identifikovane su sve relevantne institucije koje su uključene u borbu protiv korupcije u cilju uspostavljanja najbolje koordinacije, kao i zajedničkog pravnog i operativnog okvira koji će definisati kako institucije treba da sarađuju, razmjenjuju informacije i resurse - navedeno je u saopštenju. Kroz rad Operativnog tima, kao i funkcionisanje Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, uključene su nevladine organizacije kako bi se obezbijedila transparentnost i odgovornost, a sve u cilju stvaranja efikasnijeg i koordinisanijeg sistema koji će doprinijeti borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. Kako su rekli iz Vlade, U fazi je priprema završnog izvještaja o sprovođenju dvogodišnjeg Akcionog plana, koji će u martu biti predstavljen kako Nacionalnom savjetu, tako i međunarodnim institucijama koje daju ocjenu na uspješnost sprovođenja reformske agende u Crnoj Gori.

1250x600

1084x550

Razmatrane ključne mjere za unapređenje efikasnosti razmjene podataka između institucija

Ova odluka će unijeti nove podjele u društvu - ocijenio je odbornik Evropskog saveza Miloš Đuričković tokom rasprave o Prijedlogu odluke o &nbsp;podizanju spomen-obilježja pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Klub odbornika Evropskog saveza, kako je naglasio, neće podržati ovu inicijativu.
- Kroz ovu inicijativu pokušava da se predstavi kao da je ovo neko stanovište sa jedne strane mitropolita Amfilohija, koji bi kroz ovu inicijativu trebalo da predstavlja pravoslavni živalj, a porodica Đečević predstavnike islamske zajednice. Ova odluka zahtijeva ispravku i inicijativa bi morala da se povuče i ispravi da je ovo riječ o SPC i jednoj porodici - kazao je Đuričković na sjednici Skupštine Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7736uYif5sQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Mašković: Mitropolitova odbrana džamije u Beogradu najbolje govori o njegovom odnosu prema muslimanima
Odbornica koalicije „Za budućnost Podgorice“, Ivana Mašković istakla je da je podizanje spomen-obilježja posvećenog mitropolitu Amfilohiju i Halitu Đečeviću jedna lijepa priča.
Ona je u Skupštini Glavnog grada pokazala i fotografiju mitropolita Amfilohija iz 2004. godine, kada su huligani palili džamiju u Beogradu, a kada je mitropolit Amfilohije stao u odbranu ispred mase ljudi, što najbolje govori o odnosu prema muslimanima.
- To je, kao što je rekao kolega Paunović, važan podatak kada je u pitanju njegov odnos prema muslimanima. On je svojim tijelom branio islamsku svetinju. On nije uspio da spriječi paljenje džamije, ali njegovo lice koje je bilo ispred džamije osvijetljeno plamenom je svijetla tačka tog događaja i sigurno je spriječilo dalje eskalacije u društvu - navela je Mašković.
Radević: Protiv odluke oni koji sjede u partiji koja je hapsila i tukla vladike
Odbornik Slobodne Crne Gore, Boban Radević naveo je da od opozicije nije ni očekivao da podrže odluku o podizanju spomen-obilježja – postavljanjem spomen-ploče posvećene bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice, kada su, kako kaže, to partijski drugovi onih koji su hapsili mitropolita Amfilohija.
- Da postoji čast, obraz ili moralna odgovornost, ne biste sjedjeli u partiji koja je hapsila i tukla vladike po Crnoj Gori. Ne biste djelili istu stranku i klub sa čovjekom koji je javljao o stanju mitropolita. Ovi ljudi, ako ima države, će svi da odgovaraju - kazao je Radević.
Paunović: Đečević primjer čovjeka koji čuva uspomenu na drugačiju vjeroispovjest
Odbornik Demokrata Mitar Paunović kazao je da ovo ne bi trebalo da bude sporna odluka za bilo koga i da očekuje jedinstvenu podršku u Skupštini Glavnog grada.
- Ukoliko ne bude tako, onda nam nisu svima namjere iste i ne posmatramo svi suživot isto. Ono što je važno i na šta nas podsjeća ova slika koja će biti na granitu ucrtana, jeste njihov susret, kada je Đečević, kao podgorički musliman dočekao crnogorskom mitropolita riječima ‘vladiko, dobrodošli, čuvali smo uspomenu na ove ostatke manastira i čekali na vaš dolazak punih 50 godina“, a to je primjer gdje čovjek drugačije vjeroispovjesti čuva uspomenu, ostatke i priču, jer ništa drugo nije ostalo od tog manastira, a to prenosi drugoj vjeroispovjesti, da se ne zatre sjećanje na taj manastir iz 13. vijeka, koji je bio na tom području - kazao je Paunović.

Đuričković: Odluka o podizanju spomen obilježja Amfilohiju i Đečeviću će unijeti nove podjele u društvu

Elektronska sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), na kojoj je trebalo da se raspravlja o smjeni direktora te institucije Vuka Kadića, ipak nije održana, nezvanično saznaje Televizija Vijesti.
Ministarstvo zdravlja, po saznanjima TV Vijesti, uputilo je dopis Fondu u kojem navodi da je postojećim članovima Upravnog odbora istekao mandat.
Kadić je ranije danas optužio ministra zdravlja Vojislava Šimuna da je „glavni nalogodavac hajke“ za njegovo razrješenje, navodeći da dio Upravnog odbora pokušava da ga nezakonito smijeni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkadic-tuzilastvo-da-utvrdi-sve-cinjenice-o-obnavljanju-ugovora-sa-zdravstvenim-ustanovama-u-regionu-tomasevic-i-roganovic-pokusavaju-na-nezakonit-nacin-da-me-smijene&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poručio je da je spreman da podnese krivične prijave protiv predsjednika Upravnog odbora Marka Tomaševića i njegove zamjenice Milene Roganović, tvrdeći da „svjesno krše zakon i pokušavaju da destabilizuju Fond“.
Najava održavanja hitne elektronske sjednice Upravnog odbora stigla je tri dana nakon što je na sjednici u petak, 17. oktobra, već bio pokušaj Kadićeve smjene.
On kaže da je to tražio Tomašević, uz obrazloženje da Fond nije imao saglasnost Ministarstva zdravlja za obnavljanje ugovora sa pojedinim zdravstvenim ustanovama u regionu, dominantno u Srbiji.
S druge strane, Kadić je naveo da je riječ o dugogodišnjoj praksi koja se sprovodila uz znanje Ministarstva zdravlja, te upozorio da bi prekid saradnje ugrozio liječenje pacijenata van Crne Gore.

Nije održana sjednica o smjeni Kadića, Ministarstvo navelo da je članovima Upravnog odbora FZO-a istekao mandat

Prva sjednica Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini nastaviće se sjutra, 16. oktobra 2025. godine, od 11 časova.
Sjednica će početi objedinjenom raspravom: (36) Izvještaj o radu Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki za 2023. i 2024. godinu, (37) Izvještaj o radu Agencije za zaštitu konkurencije za 2023. i 2024. godinu, (11) Predlog zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, (12) Predlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o povlastici na putovanja lica sa invaliditetom, (13) Predlog zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, (14) Predlog zakona o dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, (15) Predlog zakona o dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, (16) Predlog zakona o dopunama Zakona o radu, (17) Predlog zakona o dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i (18) Predlog zakona o dopunama Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama.
Nakon toga, poslanici će raspravljati o (19) Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Bosne i Hercegovine o socijalnom osiguranju.

Skupština sjutra nastavlja s radom

Odbornici Evropskog saveza Alen Kalač i Rejhan Agović obavijestili su javnost da neće prisustvovati svečanoj sjednici Skupštine opštine Rožaje, povodom Dana opštine.
Kako su pojasnili, na ovakvu odluku ih je navelo mnoštvo razloga, između ostalog, hronični nerad i neznanje aktuelne vlasti, izražen nepotizam i partijsko zapošljavanje, izostanak investicija i razvojnih projekata, nedostatak saradnje i transparentnosti u donošenju odluka, politička samovolja i bahatost u rukovođenju opštinom.&nbsp;
- Riječju, neodgovorno, nesavjesno i nestručno upravljanje gradom i zanemarivanje realnih potreba naših sugrađana, a sve zarad ostvarivanja ličnih interesa nekolicine na vlasti - navedeno je u saopštenju odbornika Evropskog saveza.
Umjesto stvaranja ambijenta za napredak i privlačenje investicija, građani Rožaja, napominju oni, suočavaju se sa stagnacijom, prezaposlenošću u administraciji i potpunim odsustvom vizije razvoja.
- Zbog svega navedenog, prisustvovanje svečanoj sjednici bi značilo prećutno prihvatanje i legitimisanje takvog stanja – što Evropski savez ne želi i neće da učini. Rožaje zaslužuje odgovornu, stručnu i razvojno orijentisanu lokalnu vlast, a ne nastavak politike koja vodi u propadanje i apatiju - poručuju odbornici ES.

Odbornici Evropskog saveza Rožaje neće prisustvovati sjednici povodom Dana opštine

Da je lokalna vlast u Tivtu u očiglednoj krizi, govori činjenica da opet nije bilo kvoruma za održavanje sjednice lokalnog parlamenta, koja je bila zakazana za danas - ukazao je šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) i Liberalne partije (LP) Nikola Došljak.
Sad se, kaže on, postavlja pitanje, a na osnovu prethodno uspostavljene prakse od strane lokalnih vlastodržaca, kakva će politička trgovina morati ponovo da se dogodi kako bi se obezbijedio kvorum.
- Nije neophodno podvlačiti da usljed nedostatka kvoruma i nemogućnosti održavanja sjednica, zbog toga što je aktuelna vlast evidentno nefunkcionalna, ispaštaju samo grad i građani u čijem interesu bi na zasijedanjima trebalo donositi odluke - istakao je Došljak.
Da je predsjednik Skupštine opštine Tivat u stanju očajanja zbog nemoći da obezbijedi prisustvo odbornika vlasti govori, ističe on, podatak da je pokušao od odbornika opozicije da sazna da li će prisustvovati današnjoj sjednici.
- Dalje, čelnik lokalnog parlamenta, umjesto da se pozabavi situacijom u aktuelnoj većini, misli da će davanjem određenih pozicija u različitim savjetima opozicionim odbornicima iste obavezati da parlament, iz opozicije, učine funkcionalnim, iako je to odgovornost vlasti. Vidjelo se to na sjednici Odbora za statut i imenovanja, gdje nije prošla namjera predsjednika Skupštine da u lokalne savjete imenuje odbornike opozicije, na svoju ruku, bez njihovog znanja - naveo je Došljak.
Jasno je, podvlači on, da je ovakvo stanje u našem gradu neodrživo, te da su najbolji interesi Tivta i njegovih građana zarobljeni u unutrašnjim tvrenjima lokalne vlasti, koja je očigledno nesposobna da upravlja opštinom.

Došljak: Tivatska vlast u očiglednoj krizi, nema kvoruma za održavanje sjednica lokalnog parlamenta

Vlada Crne Gore je na današnjoj elektonskoj sjednici usvojila Informaciju o finansijskoj podršci projektu ''Nikšić 2030: Evropska prijestonica kulture'', obrazlažući to činjenicom da je projekat evropskih prijestonica jedan od najmbicioznijih projekata u Evropi, kojem je cilj promocija raznolikosti i bogatstva evropskih kultura.&nbsp;
Iz Vlade su pojasnili da je Opština Nikšić, u skladu sa uslovima konkursa za dodjelu titule Evropske prijestonicem pripremila kandidaturu za 2030. godinu, koja je predata u oktobru 2024. godine.
Podsjećaju da je Nikšić, uz ukrajinski Lavov, izabran za finalistu takmičenja za ovu titulu.
- Finansijski aspekt projekta Nikšić - Evropska prijestonica kulture 2030 uključuje operativne, programske i troškove kapitalnih investicija i biće planiran kroz godišnje budžete lokalne samouprave i države, u skladu sa programskim konceptom i dostupnim finansijskim sredstvima. Finansijski okvir za realizaciju projekta planiran je u odnosu na lokalni društveni kontekst i u skladu sa primjetima iz prakse gradova koji su već zavrijedili titulu Evropske prijestonice kulture i ima za cilj da osigura kvalitet, održivost i međunarodnu promociju kulturnog programa i razvoj kulturne infrastrukture u gradu- navodi se u obrazloženju.
Kako se u planu finansiranja navodi, Vlada Crne Gore izdvojila bi 25 miliona, Opština Nikšić 10 miliona, a Evropska Unija 2 miliona eura.

Vlada usvojila Informaciju o finansijskoj podršci projektu „Nikšić 2030: Evropska prijestonica kulture“

Skupština Crne Gore zakazala je nastavak rada za danas, u devet sati, a na dnevnom redu trebalo bi da se nađe i Prijedlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Kako je navedeno u najavi na sajtu crnogorskog parlamenta, pred poslanicima će se danas naći i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti kulturnih dobara, Prijedlog zakona o privrednim društvima, Prijedlog zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori.
Takođe, trebalo bi da se raspravlja i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.

Pred poslanicima danas i Zakon o ANB-u

Podaci Uprave za statistiku MONSTAT pokazuju da je u prvih devet mjeseci ove godine u Crnoj Gori rođeno 5.067 beba, od kojih je 2.635 muškog, a 2.432 ženskog pola. U istom periodu preminulo je 4.740 osoba, (2430 muškaraca i 2310 žena), što znači da je prirodni priraštaj u zemlji pozitivan i iznosi 327.
Ipak, situacija po opštinama je zabrinjavajuća. Od ukupno 25 crnogorskih opština, čak 17 bilježi negativan prirodni priraštaj. Među njima su Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Gusinje, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, Pljevlja, Plužine, Šavnik i Žabljak.
Pozitivan priraštaj zabilježen je samo u Baru, Budvi, Podgorici, Rožajama, Tivtu, Tuzima, Ulcinju i Zeti.
U istom periodu sklopljeno je 2.400 brakova, dok je razvedeno 515. Razvoda nije bilo u 15 opština, među kojima su Andrijevica, Berane, Gusinje, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, Šavnik, Tivtu, Tuzima, Ulcinju, Zeti i Žabljaku.
Podaci MONSTAT-a takođe ukazuju na negativan migracioni trend u sjevernom regionu Crne Gore.
U 15 opština broj odseljenih veći je od broja doseljenih. Najveći pad bilježe Bijelo Polje (-141), Rožaje (-137) i Pljevlja (-114), dok su značajniji odlivi stanovništva zabilježeni i u Cetinju (-90), Nikšiću (-98) i Šavniku (-46).

U 17 opština negativan prirodni priraštaj, građani najviše odlaze iz Bijelog Polja, Rožaja i Pljevalja

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je, u nižim predjelima, tokom jutra mjestimično moguća magla.
Vjetar će biti slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do devet, najviša dnevna od tri do 16 stepeni.

Oblačno sa sunčanim intervalima, temperatura do 16 stepeni

Četrdeseta sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu biće održana danas u Skupštini Crne Gore, a na dnevnom redu je kontrolno saslušanje ključnih nosilaca bezbjednosnog sektora.
Pred članovima Odbora naći će se ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Tema saslušanja odnosi se na navodne dezinformacije koje su institucije bezbjednosnog sektora plasirale u vezi sa incidentom na Zabjelu, u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, a što je prethodilo odluci Vlade da ukine bezvizni režim sa Republikom Turskom.
Početak sjednice zakazan je za 10 časova.

Danas kontrolno saslušanje Šaranovića, Šćepanovića i Janovića

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Tag: sjednica

Skupština danas o izboru predsjednika Senata DRI

Sjednice dva skupštinska odbora biće danas održane

Razmatrane ključne mjere za unapređenje efikasnosti razmjene podataka između institucija

Đuričković: Odluka o podizanju spomen obilježja Amfilohiju i Đečeviću će unijeti nove podjele u društvu

Nije održana sjednica o smjeni Kadića, Ministarstvo navelo da je članovima Upravnog odbora FZO-a istekao mandat

Skupština sjutra nastavlja s radom

Odbornici Evropskog saveza Rožaje neće prisustvovati sjednici povodom Dana opštine

Došljak: Tivatska vlast u očiglednoj krizi, nema kvoruma za održavanje sjednica lokalnog parlamenta

Vlada usvojila Informaciju o finansijskoj podršci projektu „Nikšić 2030: Evropska prijestonica kulture“

Pred poslanicima danas i Zakon o ANB-u

U 17 opština negativan prirodni priraštaj, građani najviše odlaze iz Bijelog Polja, Rožaja i Pljevalja

Skupština danas o izboru predsjednika Senata DRI

Oblačno sa sunčanim intervalima, temperatura do 16 stepeni

Danas kontrolno saslušanje Šaranovića, Šćepanovića i Janovića

PRATITE TVe UŽIVO