Skupština Crne Gore zakazala je nastavak rada za danas, u devet sati, a na dnevnom redu trebalo bi da se nađe i Prijedlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Kako je navedeno u najavi na sajtu crnogorskog parlamenta, pred poslanicima će se danas naći i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti kulturnih dobara, Prijedlog zakona o privrednim društvima, Prijedlog zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori.
Takođe, trebalo bi da se raspravlja i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pred poslanicima danas i Zakon o ANB-u

Skupština Glavnog grada usvojila je Prijedlog odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju za penzionere i lica u stanju socijalne potrebe na teritoriji Glavnog grada Podgorice, čime se daju povlastice osobama sa invaliditetom, penizonerima i svim osobama starijim od 60 godina.
Odbornici su usvojili i Završni račun budžeta Glavnog grada za 2024. godinu.
Usvojen je i o Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva javnoj ustanovi – Biblioteci za slijepe Crne Gore – JU Biblioteka za slijepe Crne Gore “Vojislav Minić”, kao i odluka za razmjenu zemljišta, za potrebe izgradnje kamenoloma.
Usvojeni su i Izvještaji o radu gradskih preduzeća i ustanova, dok podršku nije dobio Izvještaj o radu GP „Sportski objekti“.
Odbornici Glavnog grada završili su raspravu o Završnom računu budžeta Glavnog grada za 2024. godinu, a vršilac dužnosti sekretara za finansije Balša Špadijer je ponovo upozorio da sudski sporovi mogu u narednom periodu predstavljati veliki fiskalni uticaj na budžet Glavnog grada. Odbornici opozicije su ocijenili da završni račun nije tehnički ispravan, te da se razlikuju cifre u budžetu i završnom računu budžeta.
Završena je rasprava i o Predlogu odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju ranjivih kategorija stanovništva na teritoriji Podgorice, a i odbornici opozicije su najavili da će podržati ovu odluku.
Odbornici su raspravljali i o Predlogu odluke o podizanju spomen – obilježja davanjem naziva javnoj ustanovi – Biblioteci za slijepe Crne Gore – JU Biblioteka za slijepe Crne Gore “Vojislav Minić”.
Na sjednici je raspravljano i o odluci za razmjenu zemljišta, za potrebe izgradnje kamenoloma, a direktor preduzeća „Putevi“, Radoš Zečević je naveo da je ovo veliki potez i da bi se na ovaj način preduzeće oslobodilo zavisnosti od drugih.

Odbornici usvojili odluku o besplatnom prevozu za penzionere i socijalno ranjive

Vlada Crne Gore je na večerašnjoj telefonskoj sjednici donijela odluku o upisu 40 brucoša o trošku države na Fakultet za crnogorski jezik i književnost za studijsku godinu 2025/2026, saznaje Portal ETV.
Nakon skandalozne situacije sa današnje sjednice na kojoj Vlada nije usvojila ovu odluku, uslijedili su brojne reakcije i osude akademske zajednice, nevladinog sektora, brojnih udruženja, političkih partija...
Kasnije su se oglasili i iz Vlade oktivajući da se desio neobjašnjih previd. Naime, saopšteno je da će ponovo odlučivati o upisu brucošana FCJK, nakon što su dobili informaciju da je Fakultet reakreditovan još u aprilu 2024. godine.
Izjašnjenje je odgođeno dok se, kako su rekli, ne pribave potrebne informacije od Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja.&nbsp;
- Nakon što je Vlada dobila informaciju od ministarke prosvjete, nauke i inovacija, koja je bila odsutna sa današnje sjednice, da je Agencija, na čelu sa Goranom Danilovićem, 29. aprila 2024. reakreditovala FCJK, zatražiće se ponovno izjašnjenje svih članova - navedeno je u saopštenju Vlade.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je pred crnogorskim poslanicima da nije prisustvovao današnjoj sjednici Vlade, ali da je njegov resor prethodno dao pozitivno mišljenje na odluku o finansiranju 40 brucoša na FCJK i za tu namjenu je opredijeljeno godišnjim Zakonom o Budžetu 700.000 eura.

Miraš Dušević

Tamara Klikovac

Vlada se predomislila: Biće upisa na FCJK o trošku države

Treća sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini biće nastavljena sjutra, sa početkom u 12.00 sati, u ovkiru koje će biti razmatrani: Predlog zakona o potvrđivanju akata Svjetskog poštanskog saveza i Predlog zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, saopšteno je iz Skupštine.
Nakon toga, uslijediće Druga-posebna sjednica prvog redovnog (proljećenjeg) zasijedanja u 2025. godini, u okviru koje će na pitanja poslanika/ca odgovarati Dragan Krapović, ministar odbrane.
U nastavku sjutrašnjeg dana, biće i Četvrta sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini, u okviru koje će biti raspravljano o Predlogu odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini.&nbsp;

Sjutra tri sjednice Skupštine

Marko Kovačević iz Nove srpske demokratije izabran je za predsjednika Opštine Nikšić Kovačević na današnjoj sjednici Skupštine opštine Nikšić u novom sazivu.
Kovačević je izabran za predsjednika Opštine Nikšić sa 22 glasa za i 16 protiv. Prilikom polaganja zakletve, Kovačević je rekao da mu je drago što mu mandat počinje na Dan Svetog cara Konstantina i carice Jelene.
Istakao je da mu je Nikšić uvijek bio na prvom mjestu, poručujući da nikome nisu zatvorili prostor u prethodne četiri godine, te da želi da obezbijedi još mogućnosti za sugrađane - izgradnjom infrastrukture, dovođenjem investirora, razvojom kulture i sporta.
- Ovo nije zamjerka onima koji su otišli jer bez njih ne bi znali da su te mogućnosti realne i istinite, a oni su pronosili slavu našeg grada jer su se dokazali u brojnim oblastima kao najbolji ne samo na ovom prostoru već i mnogo šire. Na nama koji smo tu je da pokušamo da opravdamo ovu misao Crnjanskog na način što ćemo svima koji ostanu u Nikšiću omogućiti da pokušaju da zaista budu srećni. U tome nam smetaju nataložene podjele, traume koje smo imali u prethodnih 30 i 80 godina kojih se nije lako otresti - rekao je Kovačević.
Požalio se da se, kako je rekao, "usud trauma" prelamao preko njegove malenkosti.
- Pa sam se pokušao učiniti odgovornim za događaje koji su se događali čitav vijek i više prije mog rođenja. Mučno je bilo sve to panjkanje, ali sam znao da ako radimo za sve građane Nikšića, da će Nikšićani taj rad prepoznati čak i ako zbog ideoloških razlika, prenaglašavanja i preuveličavanja od strane političkih oponenata, neće glasati listu koju predvodim. Zato znam da sve to treba izdržati za dobro svih građana i da treba svima oprostiti, ali i od svih tražiti oproštaj - rekao je Kovačević.
<h2>Muratovič: PES stavio pečat na političko djelovanje</h2>
Šef Kluba odbornika DPS-a Boris Muratović je tokom današnje sjednice rekao da se pokazalo da nema razlike između Demokrata, PES-a i DF-a i to pokazuju danas.&nbsp;
- Oni Kovačeviću daju podršku zbog fotelja. Ne zaboravite kolege iz PES-a kada glasate za Marka Kovačevića hglasate i za onaj srednji prst upućen državnoj himni i skrnavljenje spomenika Ljubu Čupiću i za onaj poziv na obračun sa svim neistomišljenicima, podnošenje izvještaja Skupštine Republike Srbije... Ili se možda i vi poistovjećujete sa tim da Crna Gora u današnjem obliku nije vaša matica, već neka druga država. Vi ste stavili pečat na današnje političko djelovanje i pokazali ste namjanje građanska struktura, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou - istakao je Muratović.
Proći će, kako je naglasio, brzo i fotelje, ali kako poručuje: "Čast i bruka žive dovijeka".
Funkcija predsjednika Opštine dogovor je koalicionih partnera koji će činiti novu lokalnu vlast u Nikšiću, odnosno ZBNK, koalicije Demokrate-Plenum 083 i Pokreta Evropa sad (PES).&nbsp;
ZBNK osvojila je 15 mandata, Demokrate-Plenum 083 tri, a PES pet mandata. DPS u novom sazivu nikšićke skupštine ima 16 mandata, a Evropski savez dva.
Odbornici su danas izabrali i Odbor za izbor i imenovanja.
Nikšićka skupština konstituisana je juče kada je za predsjednicu izabrana Milica Lalatović Žižić, dok su mandati novim odbornicima verifikovani na prethodnom zasijedanju 27. maja.
T.K.

Marko Kovačević ponovo na čelu Nikšića: Drago mi je što mandat počinje na Dan Svetog cara Konstantina i carice Jelene

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je za danas sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, na kojoj će biti razmatran prijedlog za razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića i postavljenje novog načelnika.
Sjednici će, pored članova Savjeta, po pozivu Milatovića prisustvovati Lazarević i ministar odbrane Dragan Krapović.
Iz Kabineta predsjednika je najavljeno da će članovi Savjeta na sjednici biti upoznati sa Izvještajem o upotrebi jedinica pripadnika VCG u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu za prošlu godinu.
- Jedno od važnih pitanja na sjednici Savjeta biće i dinamički plan izdvajanja za odbranu, a u susret NATO Samitu u Hagu, gdje se očekuje odluka o povećanju izdvajanja - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da su, u tom dijelu, na sjednicu pozvani potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar finansija Novica Vuković.
Savjet će, kako je najavlljeno, razmatrati prijedloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrješenjima, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
Sjednica će biti održana u Vili Gorica, a počeće u 11 sati.

Savjet za odbranu i bezbjednost danas o razrješenju Lazarevića

&nbsp;U Skupštini Glavnog grada danas se održava posebna sjednica, čiji su glavni fokus odgovori na odbornička pitanja, ali i imenovanja i predlozi odluka. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručio je da je stiglo više od 50 odborničkih pitanja, od čega su četiri upućena direktno njemu, te da će se potruditi da na svako odgovori jasno i konkretno. On je apelovao na konstruktivnu raspravu i istakao da “politizaciju treba ostaviti po strani”.
Na dnevnom redu našli su se i Prijedlog odluke o davanju prostorija mjesnih zajednica na kratkoročno korišćenje bez naknade, te izmjene Odluke o građenju i uklanjanju pomoćnih objekata na teritoriji Glavnog grada.
Sjednica je počela izborom novog odbornika Branislava Radičevića sa liste Pokreta Evropa sad, koji je zamijenio Bajka Vučićevića – bivšeg odbornika koji je podnio ostavku zbog preuzimanja funkcije v.d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.
Do promjena je došlo i u drugim odborničkim klubovima – Stefan Vešović više nije odbornik „Za budućnost Podgorice“, a zamijenio ga je Predrag Mitrović. U klubu PES-a Renatu Gojković i Miloša Pižuricu zamijenili su Valentina Kažić i Aleksandar Ružić.
Jedno od ključnih pitanja postavljeno gradonačelniku odnosilo se na reviziju dodjele stanova i poslovnih prostora. Šef odborničkog kluba Demokrata Mitar Paunović zatražio je provjeru zakonitosti prethodnih odluka u vezi sa ovim procesom.
Gradonačelnik Mujović je saopštio da je već pokrenut proces prikupljanja dokumentacije i revizije dodjela, kako bi se utvrdile sve eventualne nepravilnosti. Najavio je da će sporna dokumentacija biti proslijeđena nadležnim sudskim organima.
– Imamo pisane tragove koji ukazuju da su stanovi dodjeljivani bez konkursa, kriterijuma i rješenja, te da su odluke donošene na osnovu usmenih naloga. Neki stanovi su davani na korišćenje, a koristili su se za izdavanje trećim licima, o čemu su prethodne uprave bile obaviještene, ali nisu reagovale – kazao je Mujović.
Gradonačelnik je istakao i učešće Glavnog grada u javnoj raspravi o izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja, s ciljem proširenja ovlašćenja komunalne policije i jačanja kaznene politike.
Mujović: Prijeti odšteta od najmanje 117 miliona eura ako se hitno ne krene s izgradnjom postrojenja za otpadne vode
Mujović je upozorio je da Glavnom gradu prijeti odšteta od najmanje 117 miliona eura ukoliko se uskoro ne započne izgradnja postrojenja za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda.
– Izgradnja ovog postrojenja predstavlja osnov za dalji razvoj Podgorice. Projekat obuhvata osam komponenti, a planirani objekat se nalazi na teritoriji opštine Zeta, gdje se suočavamo s otporom mještana. Postoji i realna prijetnja da ćemo, ukoliko dođe do promjene lokacije, biti primorani da platimo visoke kazne. Vremena za čekanje više nema, ali naišli smo na čvrst i odlučan otpor lokalnog stanovništva – kazao je Mujović.
Dodao je da je ponuđen otkup zemljišta radi početka gradnje, ali da nije postignut dogovor. U međuvremenu je traženo alternativno rješenje koje bi omogućilo instalaciju već nabavljene opreme i izbjegavanje plaćanja penala.
Mujović je podsjetio i na pismo koje je dobio od KfW banke, kojom je zakazan sastanak za 5. jun. U pismu se, kako navodi, navode moguća potraživanja zbog nesprovođenja radova na prvim trima komponentama projekta.
– Ako Glavni grad ne bude mogao garantovati dalje izvođenje radova zbog nenamjenskog trošenja sredstava, predstoji potraživanje čitavog iznosa kredita od 35 miliona eura, zatim povraćaj utrošenih 35 miliona i vrijednosti opreme u iznosu od 47 miliona eura koju je isporučila turska kompanija. Ukupno je riječ o iznosu od najmanje 117 miliona eura – naglasio je gradonačelnik.
On je istakao da je prihvatio poziv na sastanak sa predstavnicima banke i odgovorio na dopis, navodeći da želi pronaći alternativnu lokaciju u blizini postojeće, gdje bi se mogla instalirati nabavljena oprema.
– Razgovarali smo sa mještanima, spremni smo da otkupimo zemlju, ali nismo naišli na pozitivan odgovor. Apelovao sam na KfW banku za razumijevanje, jer razumijemo i njihovu poziciju. Ako dogovor ne bude moguć, obavijestićemo Vladu – naveo je Mujović.
Dodao je da bi cijena otkupa privatne parcele bila znatno niža od iznosa koji je ponuđen mještanima.
Klikovac: Ključno pitanje za Podgoricu
Šef odborničkog kluba DPS-a Andrija Klikovac upitao je kada će konačno početi izgradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda i šta bi značilo eventualno raskidanje ugovora.
– Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata za Podgoricu i građani to moraju znati. Neophodno je nastaviti razgovore s mještanima Botuna i pokazati im da je ovaj projekat i u njihovom interesu – kazao je Klikovac.
Mujović: Neophodna dodatna ulaganja u gradska preduzeća
Govoreći o stanju u gradskim preduzećima, gradonačelnik Mujović istakao je da je važno da ta preduzeća funkcionišu efikasno, jer je razvoj grada u direktnoj vezi s njihovim radom.
– Razumljivo je da se iz godine u godinu povećavaju sredstva za rad preduzeća, jer grad raste i sve više traži. Često imamo visoka očekivanja, ali kad dođe do izdvajanja sredstava – nailazimo na prepreke. Preduzeća moraju raditi na finansijskoj održivosti – naveo je on, dodajući da Vodovod mora smanjiti dug, što je predviđeno sanacionim planom, ali i da se isti pristup očekuje od preduzeća „Čistoća“.
<h3>Mašković: Gradska preduzeća bez odgovornosti</h3>
Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da gradska preduzeća funkcionišu bez dovoljno odgovornosti i da bilježe ozbiljne gubitke.
– Čistoća je godinu završila s gubitkom od tri miliona eura, Vodovod s minusom od 1,2 miliona, Sportski objekti 299.000, a Zelenilo 80.000 eura. Smatrate li da je ovakvo poslovanje održivo? – upitao je Mašković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg-2ni07i0KQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mašković: Gradska preduzeća bez odgovornosti, bilježe ogromne gubitke

Sjednica Skupštine Kosova danas nije održana ni iz 21. pokušaja.
Dešavanja na Kosovu, zapravo, više i nijesu naročita vijest.
Dok Samoopredjeljenju Aljbina Kurtija treba 61 poslanik za većinu, na plenumu ih je i danas bilo 53, tako da nije bilo kvoruma.
Samoopredjeljenje ne odustaje od kandidature Aljbuljene Hadžiju za šeficu parlamenta. Iz tog bloka za sada ne žele ni da razmotre drugog kandidata, koji bi, eventualno, bio prihvatljiv nekoj od ostalih partija koje su uzele veći broj glasova na februarskim izborima.
Podsjetimo, Kurti je u dva navrata nudio formiranje koalicije Demokratskom savezu Kosova, ali za sada sa druge strane ne postoji raspoloženje za to.

Na Kosovu propao i 21. pokušaj održavanja sjednice parlamenta

Anja Ivanović

Huter: Od kad počinje Vaša odgovornost? Vidjećemo hoće li Spajić nastaviti da statira i učestvuje u propustima bezbjednosnog sektora; Šaranović: U teškim situacijama se povlače slabići

Odbor za bezbjednost i odbranu danas je iza zatvorenih vrata održao sjednicu povodom informacija o tragediji na Cetinju u kojoj je 1. januara ove godine ubijeno 13 osoba, postupaka provjera (ne)postojanja bezbjednosnih smetnji i utvrđivanja disciplinske odgovornosti u sektoru bezbjednosti.
Sjednica je počela jutros oko 10 sati, a održana je u gluvoj sobi.
Prema informacijama Portala ETV, javni dio sjednice biće zakazan iduće sedmice.

Odbor o Cetinju danas iza zatvorenih vrata, javni dio biće zakazan iduće sedmice

Zbog većeg odrona u mjestu Obzovica saobraćaj je i dalje obustavljen za sve kategorije vozila na putu Budva-Cetinje.&nbsp;
Odron je juče ujutro oko 7:30 zatrpao kolovozne trake, a problem je i dalje stijena koja je ostala iznad puta i koju treba ukloniti.
Radovi na raščišćavanju odrona nastavljeni su jutros.&nbsp;
Draško Ivanišević iz Uprave za saobraćaj za Antenu M navodi da su ekipe Crna Gora puta na terenu.
- Na terenu su jutros od 6 sati i 30 minuta da raščiste ono što je ostalo. Potrebno je da se obali još jedna stijenska masa... čim se to završi i nakon što se rasčisti put, doći će specijlane ekipe koje će da obiđu teren i da konstatuju da li je sve uredu i da se pusti saobraćaj - navodi Ivanišević.
Nada se da će do kraja dana da bude pušten saobraćaj.&nbsp;
- Dobri su izgledi za to - saopštio je Ivanišević.
Radio Cetinje objavio je ranije da su radovi sinoć prekinuti zbog kvara na mehanizaciji.
Iako je oslobođena jedna kolovozna traka, zbog opasnosti od ponovnog odrona, odlučeno je da put ostane zatvoren do potpune sanacije.&nbsp;

Nadaju se da će do kraja dana biti otvoren put Budva - Cetinje

Tenkovi, koji ovih dana intenzivno preoravaju ulice Novog Beograda, u pripremama za vojnu paradu povodom nedavno uspostavljenog „Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“, u stvari su idealna definicija sistema i zabluda u kojima Srbija živi zarobljena decenijama. Oni su i strah, i poštovanje. Kako je kome namenjeno. Oni su i sramota, i ponos. Kako za koga. Oni su i slepo izvršenje bez obzira na cenu, ali i brojni prateći poslovi. Za prve grob ili invalidska kolica, za one druge poprilična zarada. Oni su i srpska nesreća, i nesreća u režiji Srba. Tenkovi su, dakle, simbol onoga od čega je sve počelo. Ranih devedesetih, na njih je s beogradskih nadvožnjaka bacano cveće, kada su kretali da ruše tuđi grad ni po čemu poseban, osim po nečijoj ideji da treba da bude deo severoistočne granice svih Srba u jednoj državi; tenkovi su, međutim, prošpartali i ulicama tog istog Beograda kada je trebalo uterati strah u kosti protivnicima režima koji je provodio svesrpsku politiku – iako nisu svi koji su se tog dana tukli s policijom Balkanskog kasapina bili protiv te politike, već samo protiv njene nedovoljno efikasne realizacije. Sva je prilika da će tenkovi postati i simbol raspleta srpske skoro četiridecenijske agonije, iako je neizvesno koliko je (još) dug i čime popločan put do njega, i bez obzira što niko danas ne može ni da pretpostavi u kom će se pravcu taj rasplet kretati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915070928_8d229cb0b63bd849c1755e06ac6294daa012daf12cdf589409f58e337b0d4d03.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250915070928_8d229cb0b63bd849c1755e06ac6294daa012daf12cdf589409f58e337b0d4d03" data-rendition-name="original" width="6669" height="4446" loading="lazy" alt="Srbija vojska"><figcaption>Beograd, petak, 12. septembar 2025.(Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Sam taj čudni praznik jedinstva, slobode i nacionalne zastave, za koji niko živi ne zna kad je, dok ga propagandna mašinerija sistema ne „podseti“ - od početka nema miroljubivi karakter. Dok Srbima raseljenim širom sveta on ne znači ništa više osim koktela u ambasadi za odabrane, na Balkanu predstavlja jasno upozorenje da krvavi proces raspada SFRJ nije gotov, i da su razni Badinteri, bosanski Dejtoni i crnogorski referendumi tek besmislena slova na papiru zapalom u gusenice velikosrpskog nacionalizma i hegemonizma. Već u samoj ovako plasiranoj ideji „jedinstva“ ima nejednakosti. Dok Srbe diljem Evrope, Amerike ili Australije upadljivo pozivaju da poštuju države u kojima žive, tek stidljivo ih „nameštajući“ da prilikom izbora glasaju za opciju za koju srbijanski režim veruje da će od nje imati više vajde, Srbe u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori sistemski i sistematski uče da to nisu njihove države, ali da će to postati kada te države ili njihovi delovi „opet“ postanu delom Srbije. One Velike. Sa sve „svim Srbima“ u njoj. „Sloboda“ je tek posebna priča. Ubacivanjem te reči u naziv praznika indirektno se sugeriše da negde slobode (za Srbe) nema, a i tamo gde je ima, ona je permanentno ugrožena. Uopšte, institut slobode u verziji velikosrpskog šovinizma i hegemonizma, teško da odgovara i definiciji slobode i etimologiji tog pojma, a posebno ne činjenicama. Ovaj se autor - kao primer - seća neke devojke iz Pljevalja, koja je pre nekoliko godina besno vratila više od 50.000 eura doktorantske stipendije, zbog (crnogorske) „vlasti koja zatire srpski narod i pravoslavlje“. Nije, međutim, objašnjeno – zašto je uopšte prihvatila toliku stipendiju od onih koji bi da je „zatru“, i kako to onaj koji „zatire“ omogućava obrazovanje i usavršavanje onima koje „zatire“? O nacionalnoj zastavi dovoljno je reći da je u Srbiji sve više ljudi koji budući pad režima vezuju s nužnošću da se promene i državni simboli. Posebno aktuelna zastava, kompromitovana najpre u ratovima devedesetih, pa onda i ovodecenijskim molovanjem i kačenjem i gde joj jeste i – mnogo češće – gde joj nije mesto, za koju sve više ljudi traži da se promeni i kao državna vrati zastava iz Sretenjskog ustava – trikolor nalik francuskom, s obrnutim redosledom boja. U međuvremenu, tenkovi prkosno riju beogradske ulice, kada već onomad nisu mogli da odu dalje od Vukovara - do Karlobaga, Ogulina, Karlovca i Virovitice – i pravedno kazne nezahvalne nepoštovaoce večite i biblijske srpske žrtve i ubede sve one koji su hteli da žive sami, da im je ipak bolje kao drugorazrednim građanima velike srpske države. Dim sagorelog goriva i buka koju proizvode vremešni guseničari s cevima u besmislenom kružnom kretanju centrom najveće beogradske opštine (mnogi šaljivo komentarišu da su pošli da „oslobađaju Kosovo“, ali im se pokvario desni migavac, pa vrte u krug s levim okretom) sada, međutim, treba da uvere sve one koji su prethodnih skoro 11 meseci posumnjali u snagu i sposobnost režima – da je sve pod kontrolom. Možda i da dodatno prepadnu pobunjene građane, koji ne odustaju od protesta zbog korupcije, čak i kada je režim preuzeo poslednju oružanu formaciju koja mu nije bila apsolutno lojalna: Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ). Konačno, sveže ofarbana bajata sovjetska vozila, uz nešto noviteta kao čeda poslovne, rudne i gasne ljubavi, služe da uvere konzumente propagandnih sredstava (jer u Srbiji medija skoro da više i nema) da se velikosrpski projekat nastavlja bez obzira na spoljnopolitičke okolnosti i sve više onih koji su shvatili da on donosi samo nesreću. Naravno, daleko je to od idiličnog nacionalnog romantizma. Baš kao što su za tenkovima devedesetih nadirali junaci koji su domaće stanovništvo oslobađali električnih uređaja i nameštaja, sada će za tenkovima nagrnuti vazda pripravni, verni i davanju procenta naučeni „poslovni ljudi“ režima, da poprave ulice Beograda, koje su tenkovi razrovali. Nisu ih odavno renovirali, pa, sasvim sigurno godinu ili dve. A sve se plaća iz budžeta. Uvećano, dabome, za iznos duševnih bolova ovih koji toliko vole Beograd da sada od njega prave Dubai sa Aliekspresa. Primetiće neki naivan čitalac da je i za vreme Tita bilo vojnih parada. Ne ulazeći u analizu Brozovog režima – o tome je dosta rečeno, a i besmisleno je prežvakavati nešto što se završilo pre bezmalo pola veka – samo da skrenemo pažnju na dve „sitnice“. Tenkovi na Brozovim paradama imali su odgovarajuće gusenice s gumenim delovima, kako bi se sprečilo uništavanje ulica. Brozove parade nisu umesto pripadnika Vojske (vojne policije, na primer) obezbeđivale sumnjive njuške iz redova raznih privatnih obezbeđenja. Ako neko nije sam zaključio vezano za ovu drugu „sitnicu“ – to obezbeđnje vojske od sopstvenih građana se takođe plaća iz budžeta, po ko zna kolikoj ceni (čak i formalne, i nameštene, javne nabavke s tri ponuđača u Srbiji su retkost), a sam čitalac neka zaključi kolika je verovatnoća da deo sume ode u džep dobrog čoveka koji je posao „nabacio“. Činjenica da se parada, kojom se obeležava praznik, održava pet dana posle praznika, najbolje govori u prilog tvrdnje da je režimu potrebna permanentna nestabilnost, baš poput “Ćacilenda” koji se iz Pionirskog parka proširio i na bulevar ispred (nekada Savezne) Skupštine, čineći svojevrsni „Zabranjeni grad“ čak i za opozicione poslanike. Dovoljno je da silna vojska samo bude na ulicama pa da dodatno zabrine i deprimira građanstvo, već izmoždeno neizvesnošću, strahom, nestabilnošću, visokim cenama, divljanjem pripadnika vladajuće kaste, nemanjem minimuma zaštite, loše plaćenim poslovima i još mnogim stvarima zbog kojih na stotine ljudi svakodnevno zauvek napuštaju Srbiju, u dosad nezabeleženom mirnodopskom egzodusu. Najzad, upravo potezi koje vlast vuče pokazuju da u Srbiji nema i neće biti jedinstva, jer prvi Aleksandar Vučić svakodnevno deli građane na „nas“ i „njih“; da nema slobode dok god policija ili banditi u njenim unoformama skidaju gole studentkinje, razvaljuju im kolenom vilice ili čestim upadima ruše autonomiju Univerziteta; da je zastava u očima većine građana samo kompromitovana krpa iza čijeg nošenja ili molovanja dolaze samo neka šteta ili zlo. Tenkovi su po svoj prilici tu samo tačka na dugu priču s tužnim krajem, započetu još krajem osamdesetih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915070932_cf1b1e4691c8e47d571c62d89ebc419bb353d3e236ce1df2f7e7bc012789dbd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250915070932_cf1b1e4691c8e47d571c62d89ebc419bb353d3e236ce1df2f7e7bc012789dbd3" data-rendition-name="original" width="5929" height="3953" loading="lazy" alt="Srbija vojska"><figcaption>Beograd , petak, 12. septembar 2025. (Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>

Tenkovi koji zatvaraju krug

U Skupštini Crne Gore danas će biti održano četvrto vanredno zasijedanje, a pred poslanicima je samo jedna tačka dnevnog reda – prijedlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Sjednica je zakazana za 11 časova.
Krajem jula, Milatović je uputio dopis predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, zahtijevajući da se prijedlog za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, koji je njegov kabinet uputio još u maju, hitno uvrsti na dnevni red i stavi na glasanje.
Kako je tada saopšteno iz kabineta šefa države, “odluka da se o ovom predlogu mjesecima ćuti, u trenutku kada Ustavni sud funkcioniše sa svega četiri sudije, predstavlja dalje produbljivanje ustavne krize”.
Milatović je upozorio da je neprihvatljivo da politički interesi vladajuće većine blokiraju rad najviše sudske instance već godinu dana. “Ako želimo Crnu Goru u EU, onda moramo i da radimo kao evropske demokratije, da institucije rade svoj posao, bez političke trgovine i selektivnosti”, poručio je on.
On je, kako se navodi, podsjetio da Skupština već godinu ignoriše tri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, uključujući i mjesto sutkinje Dragane Đuranović, koja je, kako tvrdi, protivzakonito razriješena, na što su ukazale i Venecijanska komisija i Evropska unija.

Skupština danas o prijedlogu MIatovića za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda

Šest žena izgubilo je život od 2021. do juna ove godine u slučajevima femicida, pokazuju podaci Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Neda Radović, direktorica NVO Sistem za Portal ETV upozorava da jasno izdvajanje femicida kao posebnog krivičnog djela predstavlja ključan korak ka ranijem prepoznavanju i snažnijoj zaštiti žena od nasilja. <h2>Crna statistika</h2> Kako je za Portal ETV saopšteno iz Višeg tužilaštva, u pet od šest navedenih slučajeva predmet je formiran zbog krivičnog djela teško ubistvo, a jedan zbog nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici sa smrtnom posljedicom. Iz VDT-a za naš portal navode da su četiri od šest predmeta formirana po prijavama Uprave policije, a dva su im proslijedili Osnovno državno tužilaštvo u Baru i ODT Podgorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Radović objašnjava da je femicid ubistvo motivisano rodno zasnovanim nasiljem, mržnjom, kontrolom, posjedovanjem ili zbog činjenice samog ženskog identiteta, te da ga je važno izdvojiti iz kategorije ubistava iz više razloga. - Krivično djelo je važno izdvojiti iz kategorije ubistava jer jasno ukazuje na rodni motiv i sistemsku prirodu problema, omogućava posebnu, kako pravnu tako i statističku evidenciju, pomaže društvu da prepozna i suzbije obrasce koji vode od nasilja nad ženama do smrtnog ishoda — drugačije tretiranje od “običnog ubistva” – ističe Radović. Ona dodaje i da femicidi često nastupaju nakon eskalacije partnerskog nasilja (fizičkog, seksualnog, psihičkog). - Najčešće je nasilnik trenutni ili bivši partner ili blizak član porodice. Najčešće prethodi intenzivna kontrola, izolacija, ekonomsko nasilje, prisvajanje ili otuđenje dokumenata ili novca – rekla je Radović za Portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091423098_18d3bd1aa0b16cdc24408e93c646691ae5698ee4b4ac5b83ed491ea48871d8b4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091423098_18d3bd1aa0b16cdc24408e93c646691ae5698ee4b4ac5b83ed491ea48871d8b4" data-rendition-name="original" width="741" height="605" loading="lazy" alt="Neda Radović"><figcaption>Neda Radović(Photo: NVO Sistem)</figcaption></figure>  Kao ključne društvene, kulturne i ekonomske faktore koji doprinose ovom zločinu, Radović najprije navodi patrijarhalne norme koje normalizuju mušku dominaciju i kontrolu nad ženama i njihovom životu i tijelu i legitimišu nasilje kao “privatnu stvar”. Izdvaja i stigmu prema žrtvama (okrivljivanje žrtve, sram) koja obeshrabruje prijave, te dodaje i slabu institucionalnu zaštitu — neadekvatne policijske procedure, sporost tužilaštva i sudova, neefikasne mjere protiv nasilnika... - Neravnomjeran pristup uslugama (sigurne kuće, psihološka i pravna pomoć), posebno u ruralnim područjima... Normalizacija toksičnih muškosti kroz medije i kultura koja glamurizuje agresivno ponašanje – podvukla je Radović. <h2>Senzacionalističko izvještavanje doprinosi normalizaciji nasilja</h2> Iako pojedinci počine zločin, Radović naglašava da obrazac femicida proizilazi iz sistemskog problema: društvene norme, institucionalni propusti i ekonomske strukture koje omogućavaju i ne sankcionišu adekvatno nasilje nad ženama. - Rješavanje samo “najopasnijih pojedinaca” bez mijenjanja institucija i normi neće dugoročno smanjiti femicide – smatra Radović, dodajući da mediji mogu ili normalizovati ili osuditi nasilje. Prema njenim riječima, senzacionalističko izvještavanje koje “krivicu traži u žrtvi” i romantizuje nasilne partnere, doprinosi normalizaciji nasilja. - S druge strane, odgovorno izvještavanje (naglašavanje konteksta, korištenje termina “femicid”, fokus na prevenciju i zaštitu) podiže svijest i pritisak usmjeren na promjene. Ključno je izbjegavati jezike koji glorifikuju nasilnika i uvijek dati informacije o dostupnoj pomoći – poručuje Radović za Portal ETV. <h2>Rupe u sistemu</h2> Direktorica NVO Sistem mišljenja je da su takozvane rupe u sistemu zaštite svuda prisutne u institucijama koje bi trebalo da budu prve na liniji odbrane žrtve. - Kod policije imamo nepotpuno razumijevanje rodno zasnovanog nasilja, nedovoljna istrajnost u provođenju hitnih mjera zaštite. U pravosuđu i tužilaštvu spori postupci, neadekvatne naredbe za udaljavanje, slabe sankcije ili nesprovedene sudske mjere. Servisi za žrtve: manjak sigurnih kuća, manjak sposobno obučenog kadra, nedovoljno besplatne pravne i psihološke pomoći a posebno izvan velikih gradova - pojašnjava Radović. Kao „rupu“ u sistemu smatra i nedostatak sistematskog praćenja i razmjene informacija između službi (policija, centri za socijalni rad, tužilaštva, sudovi, zdravstvo, NVO...), ali i nepostojanje dovoljne pomoći za ekonomsko osamostaljivanje žrtava. Da bi se smanjio broj femicida, Radović pojašnjava da prvo treba uvesti i primijeniti rodno osjetljivu politiku u policiji i hitnim službama. - Potrebna je hitna i efikasna pravna zaštita (odmah dostupne mjere udaljavanja, zabrane prilaska i njihova stroga kontrola i nadzor). Povećanje kapaciteta servisa za žrtve (besplatna pravna i psihološka pomoć, krizne linije dostupne 24/7) – objasnila je Radović, dodajući i već pomenutu ekonomsku podršku za izlazak iz nasilja u vidu jednokratnih pomoći, programa zapošljavanja ali i stambena podrška. Radović kao prioritet navodi i podizanje svijesti i promjena normi kroz obrazovanje u školama, kampanje za muškarce, obavezne edukacije za profesionalce ali i bolja evidencija i analiza podataka o femicidima. <h2>Poziv kao spas</h2> Ženama koje trpe nasilje, ali oklijevaju da ga prijave, Radović poručuje da nijesu same, da se ono ne dešava njihovom krivicom i da imaju pravo na sigurnost. - Ako si u neposrednoj opasnosti, pozovi hitne službe, policiju, centar za socijalnu rad, pozovi nas, kao prvo licencirano sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u primorskoj regiji sa sjedištem u Baru. Zapiši ili sačuvaj dokaze (poruke, slike povreda). Pokušaj imati plan sigurnog izlaska (đe bi otišla, koga bi pozvala). Ukoliko ne možeš prijaviti odmah, potraži podršku povjerljivo (NVO, krizne linije, zdravstvo). Pravni i socijalni servisi postoje upravo da bi te zaštitili – apeluje direktorica NVO Sistem na žrtve nasilja. Kako je istakla, organizacija na čijem je čelu, pruža sigurno utočište ženama i njihovoj djeci koje trpe nasilje u vidu Sigurne ženske kuće (sklonište za žene i djecu žrtve nasilja). U sklopu nje NVO Sistem ima stručan i obučen kadar, kako psihologe, socijalne radnike, tako i pravnike koji su sa entuzijazmom spremni da daju sve od sebe da zaštite žrtvu i njihovu djecu. - Pored toga, NVO Sistem radi i na polju edukacije i obuka (i stojimo na raspolaganju za otvorenu saradnju za policiju, tužilaštvo, sudstvo, škole ali i javne kampanje kada je u pitanju tema nasilje u najširem smislu te riječi – zaključila je Radović u odgovorima Portalu ETV. <h2>ODT bez precizne evidencije</h2> Portal ETV je i od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici zatražio informacije o slučajevimaOsnovno državno tužilaštvo saopštilo je za Portal ETV da ne vodi preciznu evidenciju o prijavama nasilja nad ženama jer zakonski nije propisano da se nasilje u porodici ili slično krivično djelo posebno evidentira prema polu žrtve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912170912_69db385731f77e60d3bfb6cf336839e1a5b3ea12aff35fac75a456dbd1dcd3b4.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240912170912_69db385731f77e60d3bfb6cf336839e1a5b3ea12aff35fac75a456dbd1dcd3b4" data-rendition-name="original" width="1200" height="698" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ODT Podgorica</figcaption></figure>  - Pristup traženoj informaciji – koliko prijava nasilja nad ženama je u prethodnih godinu dana rezultiralo podizanjem optužnice, koliko slučajeva je u istom periodu odbačeno i iz kojih razloga, kao i koliko puta su tužioci tražili izricanje privremenih mjera zaštite za žrtvu podrazumijevao bi sačinjavanje nove informacije – pojasnili su iz podgoričkog ODT-a. Na osnovu toga, zahtjev za ovakve podatke odbijen je kao neosnovan, kako se navodi, shodno odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama. - S obzirom da u evidenciji koju vodi ovaj državni organ, kao i u javno dostupnim izvještajima o radu, nije precizirano da li je nasilje (kao u krivičnom djelu nasilje u porodici i sl.) izvršeno konkretno u odnosu na žene, niti je zakonom propisano kao posebno krivično djelo, pa je pomenuti zahtjev odbijen kao neosnovan, shodno navedenoj odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama – zaključuje se iz ODT-a Podgorica.

VDT: Od 2021. šest femicida; Radović: Uvođenje posebnog krivičnog djela ključno za sprečavanje nasilja nad ženama

Mještanin Donjih Brčela Nenad Nikaljević, pošto je noć proveo u policijskoj „betonjerci“ u Baru, pušten je danas da se brani sa slobode nakon jučerašnjeg incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije u Manastiru Donji Brčeli, ali je jutros pritvorena njegova supruga Suzana Nikaljević, koju su popovi prijavili da im je prijetila smrću u hodniku barskog Suda za prekršaje, đe je čekala epilog saslušanja svoga muža. Ona će u pritvoru, kako je za Portal ETV kazao, Nikaljević, ostati do 20 sati, kada bi trebalo da bude privedena sudiji. CILJ – ZABRANA PRILASKA Crkva Srbije koja duže od tri decenije uzurpira crnogorske svetinje, devastira naše sakralno nasljeđe i prilogađava ga svojoj misiji prisajedinjenja Crne Gore susjednoj Srbiji, brišući sve identitetske odrednice, mijenjajući arhitekturu crkava i manastira, dodatno osnažena nakon što su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, a prethodni premijer Dritan Abazović potpisao takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom, ušla je u novu fazu dugoročno razrađene strategije – pokušaj izazivanja sukoba sa građankama i građanima koji se suprotstavljaju njihovoj misiji i skrnavljenju grobova naših predaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="brčeli"> <figcaption>Donji manastir u Brčelima (Foto: Portal Analitika)PA</figcaption> </figure>  - Prvi cilj popova Crkve Srbije je da me isprovociraju da ne pozovem inspekciju da ustanovi kakve to radove sad obavljaju u zoni kulturnog dobra, drugi je da izdejstvuju da, kao jedan od rijetkih Crnogoraca koji dolazi u Manastir, dobijem zabranu prilaska, a treći cilj im je da od države Crne Gore, ovakvim odlukama, dobiju „vjetar u leđa“ da mogu da rade što god 'oće, a da niko ne dolazi da ih kontroliše. Da mogu nesmetano da devastiraju, „divlje“ grade... – uvjeren je Nikaljević. U policijskoj betonjerci u Baru završio je juče, poslije incidenta sa popovima u Donjem manastiru, u svome selu, koji je zaštićeno kulturno dobro, a pošto je zahtijevao da mu daju na uvid dozvole za „prekopavanje zemlje u manastirskom dvorištu“, đe su, kako je kazao za Portal ETV, sahranjeni njegovi preci. Iziritiran ponašanjem svještenstva grubo se verbalno obračunavao sa njima, vrijeđajući ih, a taj dio incidenta oni su snimili kamerama mobilnih telefona i onda ga prijavili policiji, a video-zapise proslijedili bliskim medijima. - Bio sam u Bjelogradu koji se nalazi 700-800 metara od Donjeg manastira i naišao je komšija i pitao me znam li kakve to radove izvode tamo. Pošao sam da provjerim i vidio đe kopaju kanal. Bilo je nekoliko radnika na mjestu za koje znam da je nedovoljno arheološki istraženo. Oni prekopavaju grobove naših predaka. Pitao sam kopače imaju li dozvolu za rad, na što su oni rekli da nemaju i negodovali su što im se obraćam. Ko sam ja i zašto ih pitam... A ja ih onda pitam, a to radim čitavih tri decenije: „Đe su kosti vaših predaka“ i kažem im: „Pošto se vi stidite da kažete đe su kosti vaših predaka, reći ću vam ja đe su kosti mojih predaka“ i pokažem im isperd svojih stopala. Rekao sam im: „Kosti mojih predaka, moga prađeda su ovđe i ja ovo smatram mojom teritorijom i mojim vlasništvom, ovo je kulturno dobro države Crne Gore i vi ne smijete da izvodite nikakve radove bez dozvole“. Došlo je do prepirke i bilo je teških riječi obostrano – priča Nikaljević. TEŠKE RIJEČI Dok se on raspravljao sa radnicima pojavili su se, kako kaže, popovi. - Baš tada najkrupniji od ovih radnika, po govoru jasno je da nije odavde, uhvatio me desnom rukom za grlo. Pokušao sam da ga odgurnem, ali sam se morao vratiti korak unazad i odbio sam mu lijevom rukom napad, na što su popovi i on ustvrdili da ja udaram njega, iako sam ja micao neprijateljsku ruku sa mojega grkljana. Nastale su tenzije, uključili su se i popovi. Njih pet-šest, a ja sam. I svako od njih je nastupao sa određenim zadatkom... – priča Nikaljević. Prisjeća se da je pokušao da im objasni, jer je mlađi pop negirao i crnogorsku državu, naciju i Crnogorsku autokefalnu crkvu, „da su kralj Petar Karađorđević i njegova žena Zorka, kćerka kralja Nikole, obavili bračni obred u Crnogorskoj autokefalnoj crkvi, da je Aleksandar Karađorđević, kao dijete kršten u toj crkvi“... - I riječ po riječ, nastaje prepirka. Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – kaže Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="bar"> <figcaption>NOĆ U BETONJERCI: Zgrada policije u Baruscreenshot</figcaption> </figure>  Policija je po njega došla juče oko 11.30 sati i na njihovo ponašanje nema prigovor, osim na prostoriju u kojoj je proveo noć – takozvanu „betonjerku“ koja je, kako kaže, u užasnom stanju i đe su uslovi za boravak nečovječni. Pretresli su mu i kuću u selu u potrazi za oružjem. - Moram priznati da su svi u policiji bili maskimalno korektni, predusretljivi i uzdržani – ističe on. Dok je davao iskaz u Sudu, sutkinja je njegovoj supruzi Suzani naložila da izađe iz prostorije, a kada je završio sa iskazom, nije je zatekoa u hodniku. Ispostavilo se da je i ona uhapšena?! - U hodniku je naišla na dva popa kojima je u prolazu dobacila: „Vidimo se“ i oni su je odmah prijavili policiji uz tvrdnju da im je prijetila da će ih pobiti. Srećom, u nepsorednoj blizini bio je i policajac koji me je doveo iz „betonjerke“ u Sud. On je inspektorima svjedočio da nije čuo da im je prijetila i da nije vidio da je pokušala da ih udari, za što su je, isto, optužili. Policajac je kazao da je vidio pokret njene ruke koji je protmačio kao odmahivanje. Ona će noćas do osam ostati u „ženskoj betonjerci“, preko puta moje, đe sam ja prenoćio. Za nadati se da će je sudija puštiti kući – kazao je Nikaljević. POLICIJSKI ZAPISNIK U policijskom zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka protiv Nikaljevića piše da je „u dvorištu Manastira Sveti Nikola u Virpazaru... grubo vrijeđao Lukić Miladina na način što mu je uputio rječi: 'je... ti majku okupatorsku, ti kopaš grob moga oca i odakle si došao, odakle su ti preci'“, čime je, prema ocjeni policije, počinio prekršaj iz člana 7. st. 2. Zakona o JRM. Policija je prekršajnu prijavu podnijela i protiv Lukića zato što je tokom incidenta „fizički napao Nikaljević Nenada na način što ga je uhvatio desnom rukom za vrat“, čime je počinio prekršaj iz člana 10. st. 2. Zakona o JRM. Međutim, terete i Nikaljevića zato što je Lukića odgurnuo tokom napada, stavljajući mu na teret da ga je fizički napao. Nikaljević je na teret stavljeno i da je „vrijeđao Kokotović Vitomira po osnovu vjerske pripadnosti, na način što mu je uputio riječi: „Vi ste okupatori, vi ste Crkva Srbije koja pravi srpski svet, izbjeglice jedna'“. Ovim činom je, kako piše u prijavi, počinio prekršaj iz člana: 19. Zakona o JRM, ali i prekršaj iz člana: 7. st. 2. Zakona o JRM, zato što je „grubo vrijeđao Kokotović Vitomira način što mu je uputio riječi: „Smradu jedan, zovi policiju, boli me k..., fašistički okupatori'“. Krivičnom prijavom okrivljen je i za kršenje člana: 10. st. 2. Zakona o JRM, tako što je „fizički napao Mičević Ognjena na način što ga udara desnom rukom u predjelu desne šake“, te prekršaj iz člana: 8 Zakona o JRM, jer je „izazvao osjećanje ugroženosti kod Kokotović Vitomira i Mićević Ognjena prijetnjom da će napasti na njihov život ili tijelo, na način sto im je uputio riječi: „Ako mi budete dirali očev grob sve ću vas pobiti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Donji Brčeli"> <figcaption>Donji Brčeli</figcaption> </figure>  U zapisniku sa saslušanja u policiji piše da je Nikaljević inspektoru saopštio da je njegov „sukob sa Crkvom Srbije star najmanje 35 godina kada je bilo osvještavanje Manastira Prečista Krajinska, koji se nalazi u Ostrosu“. - ...nakon toga slijedi brutalni prekid antiratnog skupa koji je bio organizovan u Hotelu „13. jul“ u Virpazaru u mjestu Odžaklije, koji su rasturili naoružani četnici predvođeni L. Z. koji je nosio kalašnjikov sa grupom od 100 naoružanih ljudi u maskirnim uniformama. Nakon toga kada je bio krvavi Petrovdan 12. jula 1991. godine popovi Crkve Srbije i srpska mafija su pred moje oči ranili dvojicu Cetinjana i svi zajedno ušli u Cetinjski manastir – ispričao je Nikaljević u policiji. Podsjetio je i na incident koji je imao sa pokojnim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem Radovićem koji je organizovao skup u Manastiru Gornji Brčeli tada nazvao „bezglavim Crnogorcem“. - ...kao neko ko potiče iz antifašističke porodice, gdje mi je otac ranjen na Sutjesci i Neretvi 1943. godine, a stričevi Savo i Ivo poginuli 1942. i 1943. godine boreći se protiv nacista, fašista, četnika i ustaša. Moj đed Đuro i prađedovi Krsto i Stijepo su nakon okupacije 1918. godine bježeći ispred srpske kame prebjegli u Gaetu u Italiji, ja koji sam sa dijelom stanovnika sela Brčeli danima radio i znojio se na čišćenju šuta, odnošenja suvišnog materijala i obnove Crkve svetoga Toma ispred te crkve se nalaze grobovi mojih roditelja i mojih predaka i učestvovao u obnovi. ...a taj radnik danas što je radio, koji radi za 50 eura dnevnicu, ne shvata da tim nelegalnim poslom kopa moju dušu u koju je utemeljen moj duh i moje postojanje – rekao je Nikaljević u policiji. Priznao je da je reagovao „emotivno i vokabularno eksplodirao i monahu i ostalima sigumo uputio neke emotivne riječi sa oštrom osudom na brutalni uzurpatorski način otimanja crnogorske kulture i istorije“. Bio je decidiran da Kokotoviću i ostalima ne prijeti nikakva opasnost od njega. - ...liše moga tradicionalnog stava da crnogorske svetinje pripadaju isključivo državi Cmoj Gori i potomcima onih koji su je gradili i stvarali – zaključio je on. SELEKTIVNA PRAVDA Srpski mediji u Crnoj Gori i Srbiji juče su, nakon što su im dostavljeni video snimci incidenta u Manastiru Donji Brčeli orkestrirano stali u odbranu svještenstva, ne stavljajući priču u kontekst. Proizilazi da je on ničim izazvan upao u manastirski kompleks i verbalno i fizički nasrnuo na svještenstvo. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je Kokotović za te medije. U autorskom tekstu univerzitetski profesori Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman i pisac Đorđe Šćepović upozorili su juče da se u slučaju Nikaljevića radi o selektivnoj pravdi, te da se sve dešavalo „u danu kad je tužilaštvo obznanilo da u huškačkim pozivima Marka Kovačevića na pogrom i istrebljenje svega što ne prihvata njegov fašizam nema elemenata krivičnog djela“. - I kad se sve ovo ne bi dešavalo u državi koja nema kontrolu nad dijelom svoje teritorije pa dok se tužilaštvo i policija dopisuju je li važniji Ustav ili Temeljni ugovor spomenik se ratnom zločincu šepuri u porti Đurđevih stupova – ukazali su oni. Napisali su i da „za tu istu vlast pozivi Metodija Ostojića na obračun s narodima, na konačno rješenje - jer velikosrpski fašizam neće mirovati dok god bilo kakva forma Drugog postoji na ovome dunjaluku - e to nije nikakvo krivično djelo, nije poziv na nasilje i raspirivanje nacionalne mržnje, već valjda Temeljnim ugovorom zagarantovano pravo“. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i kao takav uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.

Nenad Nikaljević na slobodi, njegova supruga Suzana završila u pritvoru po prijavi popova Crkve Srbije

Predstavljanje loga i programa nove političke partije "Pokreta narodnog povjerenja", na čijem čelu je doskorašnji potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić, počelo je sa greškom. Naime, za logo političke partije i slogan, Šćekić je odlučio da bude napisan ćirilicom, međutim na prvom koraku našla se pravopisna greška - ćirilica je pobrkana sa latinicom.&nbsp; I tako je ćirilicom napisano "Vratimo povjerenje narodu", ali u riječi "narod" stoji latinično slovo "d".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913200916_6fd4e34ef3b1e80ae720e83cb86e0b1fe8639ad175e4320278cc3e7090ef6616.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913200916_6fd4e34ef3b1e80ae720e83cb86e0b1fe8639ad175e4320278cc3e7090ef6616" data-rendition-name="original" width="1044" height="925" loading="lazy" alt="Pokret narodnog povjerenja"> <figcaption>Logo i slogan(Photo: Pokret narodnog povjerenja)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, Šćekić se inače zalaže da srpski jezik postane službeni u Crnoj Gori, zato i ne čudi njegovo insistiranje da logo partije bude na ćirilici.&nbsp; Ne treba zaboraviti ni onomad, 2021. godine kada se nalazio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje, kada je Šćekić pokušao nametnuti korišćenje ćiriličnog pisma, time što je naložio da se za zaposlene u fondu nabave ćirilične tastature a i sajt prebaci na to pismo.&nbsp; Stoga forsiranje ćirilice svakako ni danas ne čudi, ali za početak treba znati kako se pišu sva slova azbuke.&nbsp;

Pobrkali ćirilicu i latinicu: Nova Šćekićeva partija počela sa greškom

Suzana Nikaljević je šokirana odlukom sutkinje za prekršaje u barskom sudu da je oglasi krivom i kazni 1.000 eura za nešto što, kako ističe za Portal ETV, nije učinila – kategorična je da su popovi Crkve Srbije izmislili, lažno svjedočeli i podnijeli lažnu prijavu protiv nje da im je prijetila smrću u holu Suda za prekršaje u Baru.&nbsp; - Oni sad imaju osjećaj moći i snage, a policajac koji je bio tik uz mene i koji je morao čuti da sam im rekla: „Vidimo se“, a ne, kako su oni prijavili: „Poginućeš“, nije smio ili nije htio da kaže pred sudom što sam im kazala, već je tvrdio da me nije čuo. Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica. Ne može se bezbjedno osjećati nijedan građanin i građanka Crne Gore – ogorčena je Suzana Nikaljević, na sve što su ona i suprug Nenad Nikaljević doživjeli od petka do kasno sinoć.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.4566%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenad-nikaljevic-na-slobodi-njegova-supruga-suzana-zavrsila-u-pritvoru-po-prijavi-popova-crkve-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>INCIDENT U MANASTIRSKOM KOMPLEKSU</h2> Nenad Nikaljević uhapšen je u petak nakon incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije i radnicima koji su kopali kanal u zoni zaštićenog kulturnog dobra – Manastira Donji Brčeli. On je došao sa namjerom da ih pita da li imaju dozvolu za te radove i onda, kako je kazao ranije Portalu ETV, „riječ po riječ, nastaje prepirka“. Priznaje da je bio grub u komunikaciji s njima, ali i ističe da je bio napadnut, ne samo verbalno, već i fizički i da ga je jedan od njih stegao za grkljan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Manastir Donji Brčeli"> <figcaption>Manastir Donji Brčeli(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – ispričao je Nenad Nikaljević u subotu za Portal ETV. Razgovarali smo nekoliko sati pošto ga je sutkinja za prekršaje puštila da se brani sa slobode, nakon što je u pritvoru proveo čitavi dan i noć. Suđenje će biti održano u srijedu. Dok je on pred sudom davao izjavu, u subotu ujotro, „iza brave“ je završila njegova supruga, jer su je dva popa prijavila da im je prijetila smrću u hodniku sudske zgrade. U pritvoru je provela devet sati i kasno sinoć je saslušana, kažnjenja i puštena na slobodu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3053%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsuzana-nikaljevic-po-prijavi-popova-crkve-srbije-kaznjena-1-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>PRIVOĐENJE I SASLUŠANJE</h2> - Kada su mog supruga prozvali da u uđe u sudnicu ja i policajac smo krenuli za njim da uđemo i dok sam prolazila pored popova koji su sjedjeli istima sam se obratila riječima: „Vidimo se“, pokazujući ispruženi dlan lijeve ruke u njihovom pravcu. Ušla sam u sudnicu gdje me je sudija obavjestio da ne mogu prisustvovati... – ispričala je ona inspektoru barske policije. Na pitanje da li je Vitomiru Kokotoviću (igumanu Manastira Donji Brčeli) i Ognjenu Mičeviću uputila riječi prijeteće sadržine: „Poginućeš, i ti ćeš isto“, bila je kategorična da nije izgovorila te riječi, te da to može potvrditi policajac koji je bio tik uz nju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Zgrada barske policije"> <figcaption>Zgrada barske policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Napominjem da istima nijesam prijetila sa podignitim kažiprstom desne ruke i sve ovo što su naveli je neistina iz njima znanih razloga. Takođe, istima ne prijeti nikakva opasnost od mene i moje porodice da će biti ugroženi na bilo kakav način, a svoja prava ću tražiti preko nadležnih sudova. Ispruženi dlan od lijeve ruke je značio da ću ja podnijeti prijavu protiv njih, a ne bilo kakva prijetnja – rekla je ona. Za Portal ETV kaže da takvu riječ nikada nikome nije uputila, te da njeno obraćanje popovima nije bilo prijetnja. - Rekla sam: „Vidimo se“, aludirajući na to da ovo neće biti zadnje suđenje, da ćemo i mi nastaviti sudsko procesuiranje. Ni na kraj pameti mi nije bilo da će oni od toga da iskontruišu da sam im prijetila. Iznenađena sam odnosnom policajca, koji je bio u obezbjeđenju moga supruga, da tvrdi da on ništa nije čuo. I pred sudom sam rekla da je on morao da čuje, jer je bio prvi do mene. Kako su mogli da čuju popovi tri metra dalje, a on ne? Onda on nije sposoban za posao koji radi, jer posao mu, pored ostalog, jeste i da čuje što se dešava u okruženju onoga koga obezbjeđuje – priča Nikaljević. Nije očekivala da će završiti u „betonjerci“, a još manje da će je sutkinja kazniti. <h2>DESET SATI U „BETONJERCI“</h2> - Nešto poslije 12 sati, kada se izjasnio tužilac, oni su me pritvorili. Zaključali me ka' najvećeg kriminalca. Ne znam što da kažem, ali imala sam snagu da sve to izguram. Dok sam bila tamo samo sam razmišljala kako se osjeća Nešo, kako će on proći kroz sve ovo što nam se dešava. Strašna je nepravda ovo što su nam uradili. Popovi mogu da saopštavaju neistine i njima se vjeruje – ogorčena je Nikaljević.&nbsp; Dok je bila u pritvorskoj ćeliji nestala je i struja, bilo je vruće, zagušljivo. - Nema ni rashladnih uređaja, nema ni svjetlosti, nema ništa. Užas. Ali, šta ćeš, to ti je to. Ja kažem sebi, tu sam, uz Nenada sam, što god bude – priča ona.&nbsp; Komentarišući snimke incidenta njenog supruga sa svještenstvom Crkve Srbije koji su proslijeđeni medijima ističe da su ga na taj način brutalno targetirali. - On je duboko dirnut, povrijeđen onim što oni rade u Manastiru. Tu su sahranjeni svi njegovi, to je manastir koji pripada selu, a oni rade što hoće. Nikoga ne pitaju. Ni mještane, ni institucije. Nelgalno grade i pregrađuju. On nikada ne psuje, onakve riječi ne koristi i to je dokaz koliko je bio povrijeđen u tom trenutku, okružen sa 10 ljudi koji nasrću na njega. Nije on tamo pošao da se obračunava sa njima „na šake“, pošao je da ih pita što rade – ističe Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Selo Donji Brčeli "> <figcaption>Selo Donji Brčeli (Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ogorčena je i na odnos institucija prema njima, objašnjava da njen suprug, koji je ozbiljno bolestan, nije uzeo terapiju, niti su ga u policiji ili sudu pitali, kao ni nju, da li treba da uzmu neke ljekove koje moraju obavezno da koriste. - Pritvaraju ženu od 63 godine i ne pitaju me imam li kakav zdravstveni problem – strašno. Ni njega, a zar nije logično da to moraju da pitaju. Nije ih briga i može im biti – priča ona. Pribojava se da je hapšenje njenog supruga, a onda sjutradan i njeno privođenje i zadržavanje u pritvoru, poruka javnosti da ćuti. - Poruka da popovima ne možete da uputite nijednu riječ, a da ne prija njihovim ušima. U suprotnom, čeka vas sudbina kao naša. Pritvori, suđenje, kazne. Ja sam završila u pritvoru i na sudu zbog njihove lažne prijave i bila sam nemoćna da se odbranim. To je za mene strašno – i odluka tužiteljke da me pritvori i odluka sutkinje da me kazni – ističe Nikaljević. Poslije svega stiče utisak da su institucije uplašene od crnih mantija. - Znam da se moj suprug i ja borimo za ispravnu stvar, ali sam i svjesna da smo sada u opasnosti da nas neko presretne, vrijeđa ili udari u sred grada ili na imanju. Užasan je taj osjećaj – dodaje ona. Ekipa Televizije E bila je u Donjim Brčelima juče popodne u posjeti Nenadu Nikaljeviću i samo što su psotavili kameru ispred Manastira, pojavila su se četvorica muškaraca. - Mi ne znamo ko su oni i odakle su se stvorili. I kako da se osjećamo bezbjedno - zaključuje naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960" data-rendition-name="original" width="725" height="484" loading="lazy" alt="sudski čekić"> <figcaption>Slijedi žalba na presudu barskog suda za prekršaje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MISIJA CRKVE SRBIJE</h2> Crkva Srbije duže od tri decenije zaposjela je crnogorske crkve i manastire, a od 3. avgusta 2022. godine, nakon što je tadašnji premijer Dritan Abazović sa ovom vjerskom zajednicom potpisao takozvani Temeljni ugovor crnogorsko sakralno nasljeđe i formalno im je dopalo u ruke. Decenijama oni devastiraju crkve i hramove, ne obazirući se nato da je većina njih pod zaštitom kao kulturno dobro, mijenjaju im arhitekturu prilagođavajući je svojoj misiji „posrbljavanja“ Crne Gore i u krajnjem prisajedinjenja naše zemlje Srbiji. Misija „srpskog svijeta“ u posebno agresivnu fazu ušla je nakon političkih promjena u Crnoj Gori u avhustu 2020. godine kada su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite. Crkva Srbije postala je nedodirljiva. Zakoni ove zemlje za njih ne važe, niti se prema njima primjenjuju. Predano rade na reviziji istorije i gašenju identitea Crne Gore. A vlasti su nemušte. Institucionalni odgovor, koji je i ranije bio slab, danas više ne postoji. Preostali su rijetki pojedinci koji su spremni da se suprotstave, da se pobune, međutim, odgovor države je brutalan. Nenad Nikaljević je uvjeren da je cilj svještenstva Crkve Srbije u njegovom slučaju jasan – žele da izdejstvuju da dobije zabranu prilaska Manastiru Donji Brčeli, da mogu da nastave sa devastacijom, ali i da njegovim primejrom pošalju poruku građankama i građanima Crne Gore da moraju da ćute, u protivnom slijedi institucionalna odmazda i kazna. Da je u pravu potvrdio je i sam iguman Kokotović koji je prosrpskim medijima kojima su dostavili video zapise incidenta, naravno selektovane, odnosno samo one na kojima se vidi i čuje Nikaljević. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je on za te medije, koji Nikaljevića danima orkestrirano targetiraju i napadaju, ne stavljajući priču u kontekst. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.&nbsp;

Suzana Nikaljević: Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica

Tokvil je pisao da će moderno društvo staviti na raspolaganje modernom despotizmu sredstva za akciju koje stare tiranije nijesu imale. Ta činjenica čini da se danas putem tih modernih sredstava despotizam često umotava u propagandne forme i formalne demokratske procese, što ga često čini slabo prepoznatljivim centrima moći, koji imaju moć da utiču na takvo društvo. Nažalost, svijet se stalno mijenja u pravcu koji ne obećava, pa se često u međudržavne odnose umiješaju razni interesi, što despotizmu ostavlja veliki prostor za nesmetano djelovanje. Iako je Srbija već duže vrijeme zemlja u kojoj jedan čovjek odlučuje i o finansijskim tokovima, i institucijama sile, bezbjednosnim službama, medijima, investicijama, pravosudnom sistemu, spoljnoj i unutrašnjoj politici i svim dijelovima sistema, želja da se kontrolišu djelovi sistema, kao partijski plijen, postoji i u mnogim državama, posebno na prostorima regiona kojem pripadamo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695" data-rendition-name="original" width="628" height="407" loading="lazy" alt="sila"><figcaption>IŽIVLJAVANJE: Policija prebija koga stigne na protestima u Srbijiscreenshot</figcaption></figure>  GOLO NASILJE Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuje svakom građaninu pravo na miran protest, osim u posebnim okolnostima. Sloboda okupljanja je pravilo, zabrana je izuzetak. Oblik režima značajno oblikuje izglede za izbijanje protesta, kao i njegove oblike, obim i posljedice. Nastanak, širenje i rezultati narodnih protesta u nedemokratskim režimima imaju drugačiju formu od one u demokratijama. Takođe, postoje i značajne razlike između oblika nedemokratskih režima, što definiše i način i stepen pobune građana. Srbija je prolazile sa različitim formama masovnih protesta koji nijesu dali nikakav efekat u promjeni načina vladavine, sve do studentskih blokada državnih univerziteta i njihovih poziva na masovna okupljanja i građansko organizovanje. Dugo vremena je autokratski režim Aleksandra Vučića tolerisao studentske akcije, donekle sankcionišući povremene napade na studente i pobunjene građane, da bi nakon višemjesečnih blokada i masovnih mitinga, kako je vrijeme prolazilo, sve više i više počeo koristiti represivni državni aparat i paramilitarne grupe sumnjive prošlosti, simbolički obučene u crno, u golom nasilju i privođenju sumnjive zakonitosti. Aboliranje optuženih za pokušaj ubistva i dajući odriješene ruke specijalnim jedinicama policije i crnomajicijašima, Vučić je otvorio sezonu prebijanja protestanata, hapšenja uz prijetnje silovanjem od strane visokih oficira MUP-a, svlačenje gospođe u petoj decenije do gola i slične bestijalnosti. Koristi se taktikom paljenja Rajstaga, ubace se maskirani huligani, njih 15-tak, da se potuku sa policijom, onda se oni povuku iako nije nikakav problem pohapsiti ih, da bi se onda policija i režimski huligani, obučeni u crno, bjesomučno iživljavali na građanima, starcima, đeci, ženama, ne birajući žrtve. Režim Aleksandra Vučića se održava na vlasti isključivo nasiljem specijalnih policijskih snaga i kriminalaca u crnom, debelo plaćenih, kao i kontrolom maltene svih medija u Srbiji, a dobrim dijelom i u Crnoj Gori. Podršku među građanima ima samo u vladajućoj kliki, koja se bogati na enormnoj korupciji i na korisnicima „korege“. Državu je poistovijetio sa sobom, pa je svaki napad na njega napad na državu Srbiju. Da bi pojačao ośećaj sile kojom raspolaže, 20. septembra izvešće na ulice tenkove i teško naoružanje, uz prelete aviona i helikoptera. Ne zna se kome je namijenjena ta demonstracija sile: za unutrašnju, ili spoljnu upotrebu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f" data-rendition-name="original" width="863" height="485" loading="lazy" alt="policija Srbije"><figcaption>ZADATAK: Crnomajicijaši na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“ tuku publikuscreenshot</figcaption></figure>  POLITIČKI SRBI Šizofrenija ide dotle da se crnomaijicijaši šalju u Rigu, na kvalifikacije u kušarci za evropsko prvenstvo, da se obračunaju sa svakim ko je bilo što uradio što ga svrstava u protivnike Vučića. Crnomajicijaši su na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“, na utakmici sa Velikom Britaniji, ušli među publiku, u kojoj je bilo roditelja sa đecom i počeli redom da biju sve koji su skakali uz riječi: „Ko ne skači, taj je ćaci“, dok je policija reagovala tek kad je publika uzvratila batine. Protestanti se hapse nasumično, optužuju se za djela za koja se dobija zatvorska kazna do deset godina zatvora za navodni napad na službeno lice. Optužuju se i žene starije dobi, koje ni pomoću trikova ne mogu nauditi oklopljenim policajcima. Svjedoci su po pravilu policajci, u čija svjedočenja, srećom, ni sudije ne mogu da povjeruju. Toliko su iskonstruisana. Suština je samo da se zaplaše građani. Čudo jedno, za političke Srbe u Crnoj Gori oni koje prebijaju po Srbiji, žene koje skidaju do gola, đevojke kojima prijete silovanjem, klinci koje batina po 15 policajaca pendrecima... to nijesu Srbi po njihovom ukusu. Njih mnogo više zanimaju što rade Hrvati, hoće li nešto odvratno uzviknuti na Maksimiru, pa da se, po sistemu kao u vremenu Mao Ce Tunga, svi redom izjašnjavaju, zgražavajući se. Dok se to u Srbiji ni ne pominje. Da pokazuju da su veći Srbi i od samih Srba, govori Deklaracija o gencodu u Jasenovcu, kojom su zaboli prst u oko Hrvatskoj, koju ni srpski parlament nije htio usvojiti. Sad su krenuli sa inicijativom da podignu spomenik Puniši Račiću, jednom od osnivača četničkog pokreta i ubici tri poslanika Hrvatske seljačke stranke 28. juna 1928. godine, među njima i vođe stranke, Stjepana Radića. Vjerujem da će to baš dodatno motivisati Hrvatsku da Crna Gora bude podržana na svom putu u EU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f.gif" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f" data-rendition-name="original" width="700" height="570" loading="lazy" alt="kopija"><figcaption>Kopija stranice iz Ljetopisa Matice srpskescreenshot</figcaption></figure>  Predśednik parlamenta Crne Gore suze roni za nekim američkim Draganom Vučićevićem, vjerujući i dalje da je Donald Tramp srpski tajni adut, iako Donalda zanima Srbija toliko da je spriječio nepostojeći rat između Srbije i Kosova. Što bi rekli, sličan se sličnom raduje. Pritom, na desetine hiljada mrtve đece, žena i običnih građana u Gazi ne dotiču vojvodu, već se sa neskrivenim simpatijama susrijeće sa zločincem Netanjahuom. Sve u skladu sa uobičajenom ljubavlju prema masovnim zločincima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5" data-rendition-name="original" width="1296" height="639" loading="lazy" alt="dokument"><figcaption>Dokument iz 1810. godine u kojem se navode plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsciscreenshot</figcaption></figure>  Čudo jedno kako premijera Spajića ne zanimaju stvari sa sela, ni što se država Crna Gora pretvara u zemlju neopjevanih seljačina, samo zato što ga održavaju na vlasti. Ali me živo zanima kako misli sa takvim seljačinama da Crna Gora stigne do šanse da uđe u EU? Očekujem da će sljedeće biti podizanje spomenika vojvodi Momčilu Đujiću, zatim Radovanu Karadžiću i nezaobilaznom „čika Ratku“. To će baš da popravi dobrosuśedske odnose, kao uslov da nesretna Crna Gora, sa trenutnom vlašću, pridošlicama sa bivših ratišta, željnih novih obračuna sa „izrodima srpstva“ i gomilom gorštaka kojima je Rusija majka, dok raketira stambene zgrade po Ukrajini, postane član organizacije na čelu sa slijepom komesarkom Ursulom fon der Lajen. Slijepom, zato što ne vidi čak ni ono što parlament EU bjelodano vidi i raspravlja cijeli božji dan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924" data-rendition-name="original" width="276" height="512" loading="lazy" alt="grb"><figcaption>Grb Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  BRANŠA KONVERTITA No ne čudi što politički Srbi u Crnoj Gori tako zdušno pozdravljaju prebijanje „sumnjivih Srba“ po Srbiji, prijetnje silovanjem prvog čovjeka policijske jedinice, skidanje žene do gola... jer oni su so srpstva. Niko nije veći Papa od Pape, od konvertita. Najelitniji Srbi u Crnoj Gori, Vasojevići i Kuči, nijesu tako davno promijenili „vjeru za večeru“. Avlija Čelebija, turski putopisac, zapisao je za Vasojeviće u drugoj polovini XVII stoljeća njihovu privrženost katoličanstvu, Vasojevići su čak imali katoličku kneževinu Holmiju, iako se danas trude da čelnika te kneževine, Nikolu Radonjića Vasojevića, proglase za pustolova, kao da je Holmija stvorena i postojala samo njegovom voljom. Da je to tačno, davno bi ga Vasojevići ubili, ali nijesu, on je poginuo 1844. godine od ruke Njegoševih perjanika. U dokumentima iz 1810. godine, koji se bave vojskom kojom raspolaže Crna Gora, u dijelu plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsci sa navedenim brojem vojnika, Kuči se vjerski definišu kao katolici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592" data-rendition-name="original" width="440" height="512" loading="lazy" alt="Šematska karta Knjaževine Holmije"><figcaption>Šematska karta Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  U tu branšu konvertita lako bi upali i pravoslavni Bošnjaci, kako ih definiše Letopis Matice Srpske, knjiga 2 i 7 u Budimu 1825/6 (Bošnjaci žive između Drine, Verbasa, Save, Dalmacije i Hema, čislom 450.000; ispovedaju ili Islam, ili su Rimokatolici, ili pravoslavni), a koji su se istakli kao dobri borci u austrougarskoj vojsci u Velikom ratu. A i kao revnosni žandari u Crnoj Gori nakon Velikog rata. Poslije Prvog svjetskog rata pojedini Crnogorci su se počeli uzajamno optuživati u ondašnjoj štampi ko je i đe primio novac od beogradske policije za rad protivu Crne Gore: „I ja pitam g. Spasojevića (Janka), kao pravnika, što zaslužuje jedan ministar“ kojega je vladar „popeo na ministarsku stolicu (...), kome se taj ministar svečano zakleo na vjernost pa ga u odsudnom času u tuđemu svijetu sama ostavio, zakletvu pogazio i protiv njega počeo žestoku paljbu, kao što je to uradio ovaj g. Spasojević (...). Po starome crnogorskom običajnom pravu, njemu bi narod sudio i bio kamenovan“ (T. Orahovac, Žrtve ustavne borbe u Crnoj Gori, Pravda, Beograd, 7. decembar 1936). Napredovala je Crna Gora, nema više kamenovanja za ove što su se zakleli u vladi da će štiti interese Crne Gore i za one što obilato dobijaju novac od Beograda i Moskve. Ima sada demokratskijih rješenja. A i mjesta za boravak o državnom trošku.

Tag: sjednica