<article>Pljevljak N.D. (20) teže je povrijeđen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila nešto poslije ponoći u PljevljimaKako prenosi RTV Pljevlja, udes se dogodio u pljevaljskom naselju Kupusište.Povrijeđeni je zbog teških povreda glave transportovan u Klinički centar u Podgorici.</article>

Pljevljak N.D. (20) teže je povrijeđen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila nešto poslije ponoći u Pljevljima
Kako prenosi RTV Pljevlja, udes se dogodio u pljevaljskom naselju Kupusište.
Povrijeđeni je zbog teških povreda glave transportovan u Klinički centar u Podgorici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pljevlja

saobraćajna nezgoda

povrijeđeni

Hronika

Udes u Pljevljima, teže povrijeđen dvadesetogodišnjak

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da je na Evropljanima da odluče kako će koristiti zamrznutu rusku imovinu koju američki predsjednik Donald Tramp predlaže u svom planu za ulaganje u projekte koje predvode SAD za obnovu Ukrajine.
- Evropljani su jedini koji moraju da kažu, jer je to dio plana, šta ćemo uraditi sa zamrznutom ruskom imovinom koju drže Evropljani -rekao je Makron za radio RTL.
Makron, koji će poslije podne učestvovati na onlajn sastanku koalicije koja podržava Ukrajinu, rekao je da Rusija vodi "stratešku hibridnu konfrontaciju sa Evropljanima".
- Pogriješili bismo ako budemo slabi pred takvom prijetnjom - rekao je francuski predsjednik.
Dodaje da Francuzi, ako žele da zaštite sebe, a što je njegova briga, moraju da pokažu da nisu slabi pred silom koja im najviše prijeti.
Predsjednik Francuske je rekao da mir u Ukrajini ne smije da bude kapitulacija.
- Želimo mir, ali ne želimo mir koji je kapitulacija. Ne želimo mir koji Ukrajinu stavlja u nemoguću situaciju, koji u suštini daje Rusiji slobodu da nastavi dalje, uključujući i ka drugim evropskim zemljama, i koji ugrožava našu kolektivnu bezbjednost - istakao je Makron.
Na pitanje da li je plan koji je predložio američki predsjednik kapitulacija, Makron je odgovorio da je "plan koji su predložile Sjedinjene Američke Države korak u pravom smjeru - ka miru".
- U tom planu postoje elementi koji zaslužuju da se o njima razgovara, pregovara i poboljša - dodao je Makron.
Zvaničnici koalicije koja podržava Ukrajine razgovaraće danas poslije podne na onlajn sastanku o Trampovom planu o okončavanju sukoba pokrenutog u februaru 2022. godine ruskom invazijom na Ukrajinu.

Makron: Na Evropljanima je da odluče šta će sa zamrznutom ruskom imovinom

Amazon će uložiti 50 milijardi američkih dolara u proširenje ponude vještačke inteligencije za američku vladu, saopštili su predstavnici kompanije.&nbsp;
&nbsp;Ulaganje će uključivati gotovo 1,3 gigavata novog kapaciteta data centara za Amazonove usluge AWS Top Secret, AWS Secret i AWS GovCloud, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Iz Amazona su rekli da će njihova najnovija objava saveznim agencijama dati pristup firmama Amazon SafeMaker AI-u za obuku modela, Amazon Bedrocku za implementaciju AI agenata, Amazon Novom, Anthropicovom (ANTH.PVT) Claudeu, Amazonovim Tranium AI čipovima i Nvidijinoj (NVDA) AI infrastrukturi.
Sve će to omogućiti vladi da koristi AI alate za koje Amazon kaže da pomažu u simulaciji i modeliranju podataka, bržoj obradi globalnih sigurnosnih podataka i poboljšanim informacijama o lancu snabdijevanja.&nbsp;
Kompanija je navela da će aranžman takođe pomoći u obrambenim strategijama obradom satelitskih snimaka i podataka senzora za otkrivanje prijetnji i stvaranje planova odgovora.
Data centar Amazon Web Services prikazan je 17. jula prošle godine u Stone Ridgeu, (Nathan Howard/Getty Images) Nathan Howard putem Getty Images
&nbsp;Amazon se do nedavno uglavnom smatrao zamjenikom u trci vještačke inteligencije. Ranije je kompanija sklopila ugovor vrijedan 38 milijardi USD s OpenAI-jem kojim će Amazon osigurati OpenAI-ju pristup svojim data centrima i čipovima sedam godina.
&nbsp;Amazon je takođe u oktobru pokrenuo masivni klaster vještačke inteligencije Project Rainier, koji će pomoći u pokretanju Anthropicovih usluga AI.
&nbsp;Objava dolazi usred kontinuiranog trošenja velikih tehnoloških kompanija na vještačku inteligenciju, zbog čega će Amazon u ovoj godini uložiti više od 125 milijardi USD u projekte data centara. Kompanija je najavila da će tokom naredne godine potrošiti još više.

Amazon ulaže 50 milijardi američkih dolara u data centre za američku vladu

Luka Bar je ogroman potencijal naše države. Njeno jačanje znači jačanje ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i pozicioniranje Crne Gore kao važnog saobraćajnog i logističkog čvorišta u Crnoj Gori i region - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom radne posjete Baru.
On je, tokom obilaska Luke Bar, gdje se sastao sa izvršnim direktorom Ilijom Pješčićem i predsjednikom Odbora direktora Dušanom Masoničićem, naglasio da ova luka predstavlja jedan od ključnih državnih resursa i strateških potencijala Crne Gore.
Milatović je istakao da je neophodno &nbsp;strateško djelovanje države u nekoliko ključnih oblasti.&nbsp;
- U tom kontekstu, osvrnuo se i na odluku prethodnih vlasti da 30-godišnju koncesiju nad dijelom lučkog područja dodijele kompaniji Port of Adria, ocjenjujući da se takav potez pokazao strateški pogrešnim, naročito imajući u vidu da ta kompanija godinama posluje sa gubitkom, što onemogućava potpunu valorizaciju kapaciteta i razvojne mogućnosti Luke Bar - navodi se u saopštenju.
Milatović je poručio da se mora pronaći rješenje koje će biti u interesu i države i investitora, naglašavajući da se kao najbolje i dugoročno najkorisnije rješenje nameće ponovno objedinjavanje Luke Bar kroz kupovinu Port of Adria od strane države.&nbsp;
- Takav potez bio bi od posebnog značaja za razvoj kompletnog lučkog sistema, jer bi se obezbijedilo jedinstveno upravljanje, veća operativna efikasnost i optimalna iskorišćenost svih postojećih kapaciteta - ocijenio je Milatović.
Ukazao je na važnost boljeg organizovanja željezničkog prevoza tereta koji stiže u luku, kao ključne karike u lancu transporta i logistike.&nbsp;
- Važno je da svi akteri u sistemu budu snažno usmjereni na unapređenje operativnosti i konkurentnosti željezničkog teretnog saobraćaja. Neophodno je kontinuirano ulaganje u željezničku infrastrukturu, uz temeljnu rekonstrukciju pruge, posebno dijela koji povezuje Bar sa unutrašnjošću i regionalnim tržištima. Za ove procese potrebna je jasna državna vizija. Ako želimo da Luka Bar bude motor razvoja Bara i cijele Crne Gore, moramo strateški i dugoročno ulagati u transportne i logističke kapacitete - istakao je Milatović.
Dodaje da Luka Bar, zahvaljujući dubokom akvatorijumu, poziciji i raspoloživom prostoru, može postati jedan od najznačajnijih logističkih centara u regionu, uz adekvatnu podršku države i usklađeno djelovanje svih nadležnih institucija.
- Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje – kao snažan, integrisan i konkurentan sistem koji doprinosi razvoju grada Bara i cijele Crne Gore - zaključio je Milatović.

Milatović: Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje

Na Wall Streetu su u ponedjeljak berzanski indeksi snažno porasli, nadoknadivši prošlosedmične gubitke, što se zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora i nadi ulagača u novo smanjenje kamata američke centralne banke.
&nbsp;Dow Jones je ojačao 0,44 odsto na 46.448 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,55 odsto, na 6.705 bodova, a Nasdaq indeks 2,69 odsto, na 22.872 boda, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Indeksi su nadoknadili gotovo sve gubitke od prošle sedmice, kada su oštro pali zbog pritiska na tehnološki sektor. Na početku ove sedmice taj sektor se oporavio, pri čemu su porasle cijene dionica gotovo svih najvećih tehnoloških kompanija.
&nbsp;Tehnološki sektor je dugo snažno rastao, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja vještačke inteligencije, ali posljednjih sedmica ulagače zabrinjavaju visoke cijene tehnoloških dionica i velika ulaganja u tom sektoru, pa cijene akcija znatno osciliraju.
&nbsp;Podršku tržištu pruža nada ulagača da će američka centralna banka ipak smanjiti kamatne stope 0,25 procentnih bodova, kao u septembru i oktobru.
&nbsp;Nakon komentara nekoliko čelnika Feda, sada se na tržištu procjenjuje da postoji oko 85 odsto šansi da će centralna banka u decembru smanjiti kamate, dok su ti izgledi prošle sedmice iznosili oko 40 odsto.
&nbsp;Te procjene će vjerovatno varirati iz dana u dan jer se do kraja sedmice očekuje niz novih makroekonomskih pokazatelja, od trgovine na malo do proizvođačkih cijena, koji mogu uticati na te špekulacije.
&nbsp;Ova sedmica će biti kraća, s obzirom da se u četvrtak zbog Dana zahvalnosti u SAD-u ne radi, dok će se u petak na Wall Streetu trgovati skraćeno.
&nbsp;U fokusu ulagača biće krajem sedmice i vijesti o prodaji u trgovačkim lancima i putem interneta jer počinje sezona predpraznične potrošnje.
&nbsp;Na evropskim se berzama trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,05 odsto, na 9.534 boda, a pariski CAC 0,29 odsto, na 7.950 bodova. Frankfurtski DAX porastao je 0,64 odsto na 23.239 bodova.

Nadoknađeni prošlosedmični gubici

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.

Udes u Pljevljima, teže povrijeđen dvadesetogodišnjak

Tagovi

Makron: Na Evropljanima je da odluče šta će sa zamrznutom ruskom imovinom

Amazon ulaže 50 milijardi američkih dolara u data centre za američku vladu

Milatović: Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje

Nadoknađeni prošlosedmični gubici

PRATITE TVe UŽIVO