Građani Pljevalja su se poslije poziva na društvenoj mreži Fejsbuk da se paljenjem svijeća u znak solidarnosti sa građanima Cetinja, okupe kod fontane na trgu 13 jul u 19 sati, organizovali i kod gradske fontane odali poštu tragično stradalim građanima Cetinja.
U toku jučerašnjeg dana na Cetinju je ubijeno 12 građana. od kojih dvoje djece, dok su četiri u teškom zdravstvenom stanju hospitalizovane na odjeljenju intenzivne njege u KCCG.
Okupljeni građani Pljevalja smatraju da je ovo najmanje što su mogli da urade za žrtve i njihove porodice, sa kojima dijele bol i tugu u ovom teškom i tragičnom trenutku.
Pored Pljevalja svijeće za tragično preminule građane Cetinja su večeras zapalili svijeće i građani Podgorice, Nikšića, Bara,Bijelog Polja, Cetinja, Herceg Novog i Kotora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Pljevljaci zapalili svijeće za stradale: Najmanje što smo mogli da uradimo za žrtve i njihove porodice

Građani u Pljevljima će se okupiti večeras na Trgu 13. jul u 19 sati kako bi odali poštu stradalima u tragediji na Cetinju u kojoj je ubijeno 12 ljudi, od kojih je dvoje djece.
Paljenje svijeća za nevino stradale građane na Cetinju biće organizovano u 17 sati kod spomenika Lovćenska vila, a u 19 sati na Trgu nezavisnosti u Podgorici.
- Zapalimo svijeće za svaki nevino stradali život. Za dvije i po godine izgubili smo 22 sugrađana, od kojih četvoro djece. Pitam vas kad je dosta? - navodi se u objavi Markov i Mašanov zakon na Instagramu.
Oni su isprva pozvali građane da se okupe i zapale svijeće na ulaz u Cetinje, kod kružnog toka, ali je lokacija sada promijenjena.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da će večeras u 19 sati na Trgu nezavisnosti građani zapaliti svijeće stradalima u masakru na Cetinju.
- Još jednom svjedočimo nepredvidivosti života i kako za tili čas sjaj i radost ustupaju mjesto bolu i žalosti. Podgorica je uvijek bila i biće uz Prijestonicu, rane našeg Cetinja i nas podjednako bole. Zato vas molim da danas u 19 sati na Trgu nezavisnosti, tamo gdje smo slavili, sada pokažemo bratsku ljubav i solidarnost i zapalimo svijeće za nastaradale u našem Cetinju - naveo je Mujović.
Neka, kaže, naše zajedništvo, suze i molitva daju snagu onima kojima je u ovom teškom trenutku najpotrebnija.

610x380

500x500

1084x550

Građani će u Pljevljima na Trgu 13. jul u 19 sati odati poštu ubijenima na Cetinju

Naselja Radosavac (kod Balkana) i Gornji Komini u Pljevljima, te objekat Termoelektrane od deset sati su bez vode zbog otklanjanja kvara na cjevovodu u Ulici Aleksandra Vukovića.
Iz DOO Vodovod i kanalizacija Pljevalja mole potrošače za razumijevanje.

1250x600

Radosavac, Gornji Komin i TE Pljevlja bez vode

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kaže da je objavio komitsku pjesmu koja govori o borbi za slobodu od tadašnjeg okupatora u teritorijama koje su i dalje bile pod njegovom kontrolom - "Sprem'te se, sprem'te četnici" - uz fotografiju sa predsjednikom Opštine Nikšić Markom Kovačevićem i funkcionerom Nove srpske demokratije (NSD) Jovanom Vučurovićem, te da ne razumije histeriju koja je nastala.
Vraneš dodaje i da je sam odabrao i postavio "i ako neko ima potrebu za polemikom" neka se obrati isključivo njemu.
- Pjesma je nastala 1907. godine i zaista ne razumijem histeriju koja je nastala povodom iste. Ideja borbe za slobodu i bolji život je vanvremenska - ocijenio je Vraneš.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvranes-u-zagrljaju-sa-kovacevicem-i-vucurovicem-uz-taktove-spremte-se-spremte-cetnici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vraneš u reagovanju navodi da je juče bio u društvu Kovačevića i Vučurovića, te da mu je bila izuzetna čast što je bio, kako je rekao, u društvu dvojice ljudi, istinskih lokal patriota koji su mnogo uradili za svoj kraj.
- Nikšić je doživio preporod od kada je na njegovom čelu Marko Kovačević i te rezultate vidi cijela Crna Gora. Posebno mi je drago što su najveći pomaci postignuti &nbsp;kada je u pitanju zaposlenost građana drugog po veličini grada u našoj zemlji i na viziju pomoći mladim ljudima u vidu projekta Sunčani grad koji će riješiti stambeno pitanje onih koji su na samom početku svojih zajedničkih i porodičnih života i karijera - rekao je Vraneš.
Na svom Instagram nalogu objavio je fotografiju sa Kovačevićem i Vučurovićem uz, kako navodi, komitsku pjesmu koja govori o borbi za slobodu od tadašnjeg okupatora u teritorijama koje su i dalje bile pod njegovom kontrolom.&nbsp;
- Vidimo da je svaka objava nekog od srpskih političara znak za uzbunu kod dijela medija, što njamo znači da vrijeme diskriminacije još nije prošlo. Sa druge strane se prelazi preko salva uvreda i mržnje koja se plasira prema mom narodu i njegovim predstavnicima - kazao je Vraneš.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvdt-u-bijelom-polju-formiralo-predmet-nakon-fotografije-vranesa-kovacevica-i-vucurovica-koju-prate-stihovi-cetnicke-pjesme&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaje da nikada niti jednom pjesmom nije imao namjeru da bilo koga uvrijedi, pa ni ovom.&nbsp;
- Pjesma je dostupna na svim društvenim mrežama i potpuno legalno zavedena u sve međunarodne registre audio-vizielne umjestosti i slavi naše slavne pretke s početka 20. vijeka - rekao je Vraneš.&nbsp;

Vraneš o pjesmi "Sprem'te se, sprem'te četnici": Objavio sam komitsku pjesmu, ne razumijem histeriju koja je nastala

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Pljevlja Saša Ječmenica kazao je da tu opštinu na sjeveru od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta. On je u obraćanju za javnost, u susret usvajanju budžeta za 2025. godinu, ukazao na to kako lokalna vlast i opštinska preduzeća troše novac građana Pljevalja. Obraćanje Ječmenice prenosimo integralno: Vjerujem da je svaki građanin čuo za onu anegdotu kada je kradljivac iz sela upitao domaćina ko mu je ukrao ovcu u trenutku kada domaćin nije ni znao da mu je ovca ukradena. Upravo dva priloga na Pljevaljskoj hronici iz DOO „Čistoća“ su me asocirala na ovu situaciju i na brzinu uradih analizu čime se to ponosi rukovodstvo Čistoće. Krenuću od drugog priloga: nabavka kontejnera i kanti, koja je izvršena u dva postupka javne nabavke (28.06.2024 i 03.10.2024.godine). Ono što je propušteno u prilogu da se kaže jeste da je kroz ova dva postupka nabaljeno 80 metalnih kontejnera, 35 plastičnih kontejnera, 450 metalnih kanti za otpad od 90 litara i 25 plastičnih kanti za metalni otpad. Ako znamo da je nabavna cijena metalnog kontejnera kod svih drugih komunalnih preduzeća 400 eura bez pdv-a, cijena plastičnog kontejnera 200 eura bez pdv-a, cijena matalnih kanti za otpad od 110 litara 68 eura bez pdv-a i plastičnih kanti od 120 litara 30 eura bez pdv-a, zaključujemo da je ukupna cijena nabavke u ova dva postupka 62.750 bez pdv-a, odnosno 75.927,50 eura sa pdv-om.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201240_b22dcbf95fb14d46fea2cf13111fe23f84355191a107f116c71bdbacc4615d50.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210201240_b22dcbf95fb14d46fea2cf13111fe23f84355191a107f116c71bdbacc4615d50" data-rendition-name="original" width="682" height="358" loading="lazy" alt="kanta za smeće"><figcaption>Metalna kanta za smeće pogodna za odlaganje pepela i drugih supstanci za koje plastika nije pogodna. Visina: 85cm Gornji prečnik: 50cm Donji prečnik: 40cm Zapremina: 110L - 9.599,00 RSD/sa pdv-om(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Uvidom u ugovore koje je vršilac komunalne djelatnosti – DOO Čistoća Pljevlja zaključila u oba postupka sa istim dobavljačem nalazimo da je ukupna vrijednost ove dvije nabavke 93.680 eura bez pdv-a, odnosno 113.352,80 eura sa pdv-om. Ne samo što je čudno što je cijena uvećana 50 odsto od onih koje se mogu naći u bilo kojoj maloprodaji, no zaista još više čudi potreba za ovom količinom metalnih posuda za otpad i koncepcijsko odustajanje od savremenih trendova u sakupljanju komunalnog otpada, te izbacivavanja metalnih kanti za otpad koje stvaraju velike probleme u fizičkoj manipulaciji i opterećuju radnike na prikupljanju otpada, neosporno skraćujući njihov radni vijek. Oba postupka se raspisuju u momentu kada još 12 polupodzemnih kontejnera čeka na njihovu ugradnju (opredjeljeno 40.000 eura u budžetu za ugradnju), ukupne zapremine 60.000 litara (kapacitet veći od 700 metalnih kanti traženih tenderima), te se postavlja pitanje stvarne potrebe za ovim posudama, imajući u vidu da po Planu rada za 2024.godinu DOO „Čistoća“ već raspolaže sa 2.950 metalnih kanti za otpatke, 522 kontejnera zapremine 1.100 litara, 230 plastičnih kanti od 120 litara, 21 kontejner od 5 m3 i 45 polupodzemnih kontejnera, a broj korisnika fizičkih lica je 6039. Očito da nije postojala stvarna potreba za nabavkom ove količine posuda za prikupljanje otpada i da se odustalo od sistema prikupljanja komunalnog otpada koji smanjuje troškove za komunalno preduzeće, a da će se ova praksa novog rukovodstva nastaviti dok svako domaćinstvo, pa i ono u stambenim zgradama ne dobije svoju metalnu kantu. Takođe nisu tačni navodi izvršne direktorice da u prethodnih 10 godina nisu nabavljane posude za otpad, pa i metalni kontejneri i kante, ali u mjeri u kojoj je to bilo potrebno, a potreba za njima je bila sve manja i manja prelaskom na sistem polupodzemnih kontejnera. Svojim ukupnim držanjem od sredine 2023.godine do sada izvršna direktorica očigledno pokazuje da ne zna ni šta joj se u ovom trenutku dešava u firmi kojom rukovodi, a ne šta je bilo prije 10 godina, jer da zna šta je bilo prije 10 godina zasigurno ne bi zaključivala poravnanja sa licima koja su duštvu pričinila štetu veću od 500.000 eura. No, jasno je da je u toku povratak u prošlost i pretvaranje Pljevalja u kantograd, i to sve za 50 odsto veće cijene od onih iz Okova. Sa srećom rad! Znamo i zašto. Prvi prilog o nabavci mehanizacije emitovan 06.12.2024.godine: Najprije, nije objašnjeno u samom prilogu kako su građani Pljevalja izdvojili novac iz budžeta za nabavku luksuznog službenog automobila za potrebe najplaćenijeg izvršnog direktora jednog komunalnog preduzeća u Crnoj Gori (34.400 eura iz budžeta opštine Pljevlja).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201240_d962cca23715035f79d4ba0e7aa0a95de93f067c6ac966d75e3902b005e51e4a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241210201240_d962cca23715035f79d4ba0e7aa0a95de93f067c6ac966d75e3902b005e51e4a" data-rendition-name="original" width="768" height="417" loading="lazy" alt="dokument"></figure>  Potom izvršna direktorica, a i sam predsjednik opštine, su izbjegli da navedu cijenu po kojoj je plaćen kineski bager točkaš guseničar Xiniu Rinocheros X 9 (144.200 eura iz budžeta opštine Pljevlja). Postupak javne nabavke kao odgovorno lice vodila je Izvršna direktorica Društva, te prilikom procjene vrijednosti javne nabavke odredila dogovorenu (čitaj „nadodatu“) cijenu od 120.000 bez pdv-a, pritom propuštajući da primjeni član 83 Zakona o javnim nabavkama koji govori o prethodnom ispitivanju tržišta. Da je to uradila, zasigurno bi budžet opštine pretrpio manju štetu, a ona i povezana lica ostvarili manju imovinsku korist, jer je nesporno i javno dostupno da predmetna mašina kod proizvođača košta 35.000 eura, a da je JKP Belosavac iz Žagubice istu mašinu nabavilo od istog dobavljača 05.05.2023.godine za cijenu od 83.500 eura bez pdv-a, odnosno 101.035 eura sa pdv-om. Iz svega navedenog jasno je da Pljevlja od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta opštine Pljevlja u samo dvije nabavke u DOO Čistoći, 34.400,00 eura luksunog automobila za direktora DOO Čistoća, 500 eura neplaćene čistarine direktora, 8.000 eura nevraćenje otpremnine u posrnuli Vodovod, iznos popravke polupanog službenog automobila kod ovlašćenog servisera, 36.000 eura korupcije na drljači za potrebe Rudnika uglja, 32.000 eura korupcije na najvećem traktoru ikada uveženom u Crnu Goru, 1.000.000 eura korupcije na nabavci dampera za potrebe RUPV, 3.000.000 eura nesavjesnih trošenja sredstava na ulaganja u polja lavande, 15.000 eura neplaćenog uglja Oleksandra Petrošenka, pet eura po toni uglja isporučenog za dalju prodaju komšiji, Tatjani, Stijoviću i ostalim privilegovanim, sela Gajdobra i Melenci i još mnogo toga u nastavku… … ili jednostavno zaustavljanje daljeg rada šavničke organizovane kriminalne grupe koja uspiješno operiše sa sredstvima Budžeta opštine Pljevlja nakon što je prouzrokovala višemilionsku štetu u Rudniku uglja. Dakle, Žagubica, pa Evropa, Rusija, Briks ili gdje god nas talas iracionalnog nosi…voljeni njegovi Pljevljaci…

Ječmenica: Pljevlja od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta

Čitaoci našeg portala iz Pljevalja dostavili su nam snimak traktora koji preorava zemljište na terenima Rudnika uglja i iskazali zabrinutost da se, možda, ipak, nije odustalo od, kako je pokazala interna revizija, neisplativog projekta ranije uprave na čelu sa Milanom Lekićem - plantaža ljekovito bilja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fb2IOiy5sOBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Kako je krajem oktobra saopštio Laković dnevniku Vijesti, za uzgajanje ljekovitog bilja njegov prethodnik tokom tri godine uložio je skoro tri milona eura, a zarada Rudnika od ovog projekta bila je 13,5 hiljada.
Saopštio je da u magacinima imaju još 151 litar eteričnog ulja za koje bezuspješno traže kupca.
Uzgoj aromatičnog bilja na rekultivisanom kopu nekadašnje cementare Rudnik uglja pokrenuo je u oktobru 2021. godine, a Lekić je najavljivao da će zahvaljujući ovom projektu u budućnosti biti zapošljeno nekoliko stotina radnika.

Kaćuša Krsmanović

VIDEO: Traktori preoravaju samo zbog redovne rekultivacije zemljišta

Gospodine Spajiću, jesu li vaša Pljevlja u Srbiji ili Crnoj Gori, piše li 
što u Barometru 26? - upitao je na mreži X predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) &nbsp;i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović premijera nakon što se u toj opštini poetsko-guslarsko veče započelo intonacijom srpske himne, a tamošnji čelnik Dario Vraneš u svom maniru poručio "dogodine u Prizrenu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpoetsko-guslarsko-vece-pocelo-intoniranjem-himne-republike-srbije-vranes-porucio-dogodine-u-prizrenu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ako pitamo Vraneša, dodao je Vujović, reklo bi se da su u Srbiji. 
 
- Vaš PES je glasao i dalje podržava Vraneša. Imate li zeru hrabrosti da 
pokrenete njegovu smjenu ili ne smijete da ljutite Mandića - pitao je 
Vujović.&nbsp;

Vujović Spajiću: Imate li zeru hrabrosti da pokrenete smjenu Vraneša ili ne smijete da ljutite Mandića?

Kako je prenijela Televizija Pljevlja, sinoć je intoniranjem himne „susjedne države Srbije počelo poetsko-guslarsko veče Slavka Peroševića“, a organizatori događaja bili su Opština Pljevlja, Centar za kulturu i Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“.
Guslarsko veče bilo je posvećeno, kako su naveli, „srpskim junacima Božidaru Žugiću, Vojinu Džogazu, Predragu Leovcu i Vukomanu Tešoviću, a kroz stihove Slavka Peroševića“.&nbsp;
Episkop mileševski Crkve Srbije Atanasije poručio je: „Dobro smo se okrenuli, pošli smo u pravom smjeru“, dok je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš govor završio riječima: „Dogodine u Prizrenu“?!
Iako je skup prošao bez prisustva predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić je bio nazočan „duhom“, pa mu se Perošević, kao i Vranešu, zahvalio za nesebičnu podršku njegovom radu.
I dok Vraneš nastavlja „SAOizaciju“ Pljevalja, crnogorske institucije ćute, nijemo posmatraju svaki njegov skandal.
Kao što nijesu reagovale ni na grubu političku zloupotrebu đece iz Pljevalja koju je NVO Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“, partner Vraneša u organizaciji guslarske večeri, u septembru poveo u Srbiju, na noge predsjedniku te države Aleksandru Vučiću, kako bi mu poslužili kao paravan za širenje ideologije „srpskog svijeta“.
Đeca iz Pljevalja 15. septembra dovedena su Vučiću na obilježavanje novouspostavljenog praznika u toj zemlji - Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, a kao paravan za promociju hegemonističkog programa „srpski svijet“. Medijima je predstavljeno kako je Vučić tog dana, povodom novog srpskog praznika, priredio prijem za učenike i nastavnike osnovnih škola iz Crne Gore i entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska, da im je srpski predsjednik poručio da je „Srbija njihova kuća, baš kao što je i njegova i kuća svih nas“, te da „istorija uči srpski narod da kada je zajedno nema prepreka koje ne može da savlada“.
Nevladina organizacija Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“ osnovana je još 3. januara 2010, a registrovana 30. aprila te godine. U registracionom aktu, kao djelatnost navodi se: zaštita kulturno-istorijskog nasljeđa srpskog naroda u Crnoj Gori. Ovlašćeno lice i jedan od osnivača je Božidar Jelovac, a kao osnivači prijavljeni su i Bojan Strunjaš, Nebojša Jelovac, Mirčeta Gačević i Aleksandar Marković.
Ova organizacija bila je među organizatorima protesta ispred zgrade Vlade Crne Gore zbog odluke da podrži Rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.
Digitalni forenzički centar, u obimnoj analizi „Kampanje uticaja: Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore“, objavljenoj 31. maja ove godine, svrstao je ovu pljevaljsku organizaciju, među one „sa ruskim i srpskim predznakom koje se aktiviraju tokom važnih društveno-političkih događaja, a koje svojim djelovanjem negiraju suverenost Crne Gore, posebnost crnogorskog identiteta, jezika, kulture i tradicije, urušavaju sekularni i građanski karakter države i ugrožavaju evroatlantski put Crne Gore“.
Istakli su da se radi o organizacijama koje su u suštini krajnje desničarske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAKrVXjmBbaQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Prilog RTV Pljevlja</div>

Poetsko-guslarsko veče počelo intoniranjem himne Republike Srbije, Vraneš poručio: Dogodine u Prizrenu?!

Najčešće (migranti) idu pješke u malim grupama, preko "kozjih staza" i nepristupačnih terena i pređu na teritoriju Bosne - objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) lokalni taksista, čije je ime poznato redakciji.
Priča da je prije mjesec dvojicu Avganistanaca doveo blizu Vilusa, sela u nikšićkoj opštini, nadomak granice sa Bosne i Hercegovine.
- Bilo je popodne i ne znam odakle su došli, ali je bilo očito da im se žuri. Nijesu pitali koliko će to da ih košta, a nijesam ni ja ništa pitao. Zaustavili smo se par kilometara prije graničnog prelaza jer su tu tražili da izađu. Rekli su da idu za Bosnu i da ih brat jednog od njih čeka u Sarajevu - priča taksista.
Iako nije vidio, pretpostavlja ih je nedaleko od mjesta gdje ih je ostavio čekao "vodič".
- Imali su skupe telefone i garderobu. Moj je utisak da im to nije bio prvi put da dolaze do Vilusa. Taj ko ih je čekao u šumi će ih pješeke prevesti u Bosnu. A tamo će ih opet neko čekati - kaže taksista.
Poslednjih nekoliko godina prevozi migranate. Kaže da najčešće traže vožnje do graničnog prelaza Metaljka, prema BiH, koji je u opštini Pljevlja.
<h2>Putevi migranata kroz Crnu Goru</h2>
Njegove riječi potvrđuje i izvještaj Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o kretanjima i rutama za period jul-septembar ove godine.
Navedeno je da migranti najčešće izlaze preko Metaljke a ulaze iz pravca Albanije, blizu graničnog prelaza Božaj, nedaleko od Podgorice.
Do tog nalaza su došli razgovarajući sa 245 migranata koje su zatekli u Prihvatnom centru Božaj, na autobuskim stanicama ili na ključnim ulaznim i izlaznim lokacijama, poput Rožaja i Pljevlja.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za RSE navode da je nepromijenjen režim ulaska i izlaska migranata poslednjih godina te da im je Crna Gora na tranzitu ka državama Evropske unije.
- Nakon ulaska (u Crnu Goru) predaju zahtjev za međunarodnu zaštitu koja im omogućava slobodu kretanja. Nakon kraćeg zadržavanja, autobusima, taksijima ili uz podršku krijumčara, pokušavaju nelegalno da pređu granicu prema drugim državama - kazali su iz MUP-a.
<h2>Manje migranata</h2>
Policija je do novembra evidentirala više od hiljadu osoba u nezakonitom prelasku državne granice.
- I to 873 osobe van graničnih prelaza i 186 na graničnim prelazima - precizirali su iz MUP-a.
Tvrde da je ove godine broj migranata za oko 45 odsto manji u odnosu na prethodnu.
- U prvih deset mjeseci registrovan je ulazak 2.731 migranta, najviše iz Sirije, Pakistana i Avganistana. Migratorno kretanje na 'zapadno-balkanskoj' ruti je konstantno - navodi MUP.
Ova ruta jedan je od glavnih migracijskih puteva od Azije i Afrike, preko Turske, Grčke, Albanije, i zemalja bivše Jugoslavije prema EU.
<h2>Policija i Frontex</h2>
Policija smatra da je jedan od razloga za smanjen broj migranata angažovanje Frontex u nadzoru granice i u Prihvatnom centru Božaj.
Frontex je Agencija EU zadužena za primjenu evropskog integrisanog upravljanja granicom.
Pomoć Frontexa u upravljanju granicom prije svega je usmjerena na rješavanje problema ilegalne imigracije, odgovor na promjenu migracijskih tokova i prekogranični kriminal.
Zajednička operacija Crne Gore i Frontex je počela u januaru 2024.
Iz Frontexa za RSE navode da je saradnja sa crnogorskim vlastima "izuzetna".
- Trenutno, imamo posvećen tim od 64 službenika i specijalizovano osoblje u Crnoj Gori, opremljen najnovijim alatima i resursima za podršku nacionalnim vlastima u upravljanju granicom - saopštila je za RSE Katarzyna Volkmann iz Frontexa.
Nadzor se sprovodi u dužini od 840 km na državne granice Crne Gore, od čega na kopnu 571 i vodi 269 kilometara, na 29 stalnih graničnih prelaza, jednom sezonskom i jednom privremenom.
<h2>Mještani prijavlju problemima sa migrantima</h2>
Iako granice nadziru policija, Frontex i Vojska dio mještana pograničnih sela prema BiH prijavljuje da im migranti provaljuju u kuće i vikendice, u kojima niko ne boravi.
Milan Miljanić za RSE kaže da su migranti dva puta provaljivali u kuće njegove šire porodice, u selu Balosave, u nikšićkoj opštini.
- Prvi put su bila četvorica i lovci su ih vidjeli. Drugi put sam ih lično ja uveče zatekao. Bilo ih je šest, sedam. Samo su pobjegli u šumu, nijesu htjeli da stanu.Ne idu putem samo šumom bježe - naveo je Miljanić.
Kaže da migranti ništa nijesu odnijeli. i dodaje da je selo Balosavi na putu za Viluse, odnosno prema granici.
- Ja ne znam kako znaju te puteve, to je udaljna kuća sa puta, jedno sigurno kilometar u selu. Ušli su kroz prozor, izvršili premetačinu. Tu su pušili, jeli, spremali hranu, to je užas bio šta su ostavili iza sebe - rekao je Miljanić.
Dodaje da su mu iz policije rekli da su nemoćni zbog čega on i mještani strahuju za bezbjednost.
- Mene zanima ko ih tu dovodi i da se to suzbije ... Ljudi tu čuvaju stoku, tu su žene i djeca, sad se plaše. Mi uglavnom vikendom dolazimo - rekao je Miljanić.
<h2>Problemi i u Pljeviljima</h2>
Zbog problema sa migrantima mještani pograničnih sela pljevaljske opštine su 8. juna blokirali put Pljevlja – Metaljka sa ciljem da skrenu pažnju nadležnima.
Tvrdili su da im je imovina i bezbjednost ugrožena jer im migranti upadaju u kuće i objekte.
Sabina Talović iz nevladinog udruženja "Bona Fide", koje godinama pomaže migrantima za RSE kaže da institucije treba da odgovore na ta dešavanja.
- Ali prije svega želim da istaknem da niko ne napušta svoj dom, zemlju i svoj život a da na to nije primoran. Upoznala sam hiljade ovih nevoljnika koji godinama hode drumovima i zemljama koje ne poznaju, noseći sa sobom svoju gladnu, bolesnu i iznemoglu djecu. Svi su primorani da spašavaju gole živote - istakla je Talović.
Smatra da je u Pljevljima potrebno sistemsko rješenje.
- Možda treba razmišljati o otvaranju nekog kriznog centra za migrante gdje se može pružiti podrška u hrani, registraciji i kratkoročnom smjestaju i slično - rekla je Talović.
Poziva na solidarnost sa ljudima u nevolji.
- Možda nam svima nedostaje malo više empatije i solidarnosti što bi smanjilo i nemila dešavanja koja se vezuju za te ljude ili im se pripisuju - ocijenila je Talović.
Uprava policije je nedavno saopštila da je formirala grupu za suzbijanje krijumčarenja ljudi i prekograničnog kriminala.
<h2>U Crnoj Gori dva centra za migrante</h2>
Iz IOM su za RSE saopštili da broj migranata u centru za strance na graničnom prelazu Božaj varira i da je u njemu ove godine bilo smješteno oko 800 osoba.
Migranti se po ulasku u Crnu Goru registruju u Odsjeku za strance nakon čega im IOM u dogovoru sa MUP, pruža različite servise usluge.
- Od prevoda (engleski i farsi jezik), pružanja informacija, transport za ranjive kategorije, promovisanje dobrovoljnog povratka, psihosocijalna pomoć, kao i pomoć u odjeći, obući, higijenskim artikalima i slično - naveli su.
Drugi prihvatni centar je u Spužu, nadomak Podgorice i namijenjen je smještaju porodica, žena i maloljetnih lica bez pratnje.
U Crnoj Gori je rekordan broj migranata, više od 8.000, zabilježen 2022. godine.

Putevi migranata kroz Crnu Goru: Do novembra evidentirano više od hiljadu osoba u nezakonitom prelasku granice

Heroj iz Pljevalja Emir Lojo, koji je 24. oktobra sigurne smrti spasio ljekara neuropsihijatra Ilhana Tursumovića, kojeg je u ordinaciji nožem napao šezdesetpetogodišnji sugrađanin Dušan Vukašinović u namjeri da ga ubije, narednih dana dobiće posao u pljevaljskom Domu zdravlja – potvrdio je Portalu ETV predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. &nbsp;- Tokom današnje posjete ministra zdravlja Vojislava Šimuna dogovorili smo način da se gospodinu Loju riješi pitanje zapošljenja u najskorije vrijeme – kazao je Vraneš. Dodao je da će direktorica Doma zdravlja dr Branka Stanković već sjutra obaviti razgovor sa Lojom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112519118_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112519118_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="LOJO USKORO POČINJE DA RADI: Dom zdravlja Pljevlja"> <figcaption>LOJO USKORO POČINJE DA RADI: Dom zdravlja Pljevlja</figcaption> </figure>  Šimun je juče boravio u Pljevljima gdje je prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija jedinice Hitne medicinske pomoći. Vraneš je 28. oktobra primio Loja da mu zahvali na hrabrom činu kada mu je obećao da će mu biti obezbijeđen posao. - Ovaj čin je primjer kako pojedinac može da utiče na život drugih. Tvoja hrabrost zaslužuje sve pohvale, i mi smo ponosni što imamo ovakve ljude u našem gradu - rekao je tada Vraneš. Prošle sedmice kazao je za naš portal da „herojski čin Emira Loja nije zaboravljen“ i da če, „kao društveno odgovorna institucija, u dogovoru sa ministrom zdravlja Vojislavom Šimunom“ pronaći posao ovom mladiću. Lojo je, kako smo pisali, diplomirani ekonomista i od 2019. godine u Pljevljima uzaludno traga za poslom. Porno je konkurisao i na oglase sa nižim kvalifikacijama, ali je uvijek odbijan.&nbsp; I tog 24. oktobra u Domu zdravlja čekao je da ovjeri ljekarsko uvjerenje za oglas za posao vozača u Domu starih, kada je iz ordinacije doktora Tursumovića istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Obratila se i lično Loju kada ga je ugledala, a on je bez razmišljanja utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom.&nbsp; - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je ranije Lojo za naš portal. Institucije kao da su htjele da sakriju činjenicu da je Lojo heroj koji je spasio dr Tursumovića, pa ga u saopštenjima niko ni riječju nije pomenuo – od policije i tužilaštva, do Ministarstva zdravlja. Portal ETV 26. oktobra prenio je pravu informaciju o dešavanjima u Domu zdravlja tog 24. oktobra, kada smo ispričali priču o herojskom činu Emira Loja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112519118_b12dff01d64ad4e32c0072c53d6c1b480eec1d85ec927730ed7bfa268d167642.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112519118_b12dff01d64ad4e32c0072c53d6c1b480eec1d85ec927730ed7bfa268d167642" data-rendition-name="original" width="768" height="446" loading="lazy" alt="Ministar Šimun juče u Pljevljima prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija Hitne pomoći "> <figcaption>Ministar Šimun juče u Pljevljima prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija Hitne pomoći </figcaption> </figure>  Do te informacije došli smo zahvaljujući Fejsbuk objavi lokalnog građanskog aktiviste Pavla Čolovića koji je apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Doktor Tursumović, poznati pljevaljski neuropsihijatar, uspješno se oporavlja od užasnog napada. Imao je više ubodnih rana na leđima, grudnom košu i po rukama. Napadač Dušan Vukašinović je u pritvoru, a okrivljen je za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje. U ambulantu je došao naoružan nožem s namjerom da se obračuna sa doktorom koji je dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – ispričao je ranije Lojo za Portal ETV što se tog dana desilo u pljevaljskom Domu zdravlja.

Vraneš ispunio obećanje, Lojo će početi da radi u Domu zdravlja

Broj neregularnih ulazaka u Evropsku uniju (EU) 2024. godine je bio najmanji od 2021, saopštila je danas Evropska agencija za nadzor granica Fronteks.
Novi preliminarni podaci Fronteksa pokazuju znatan pad od 38 odsto iregularnih prelazaka granica EU u 2024. godini, čime je dostignut najniži nivo od 2021. godine - kada je migracija bila još pogođena pandemijom kovida.
Kako dodaje Fronteks na svom portalu, uprkos upornim migratornim pritiscima, pojačana saradnja EU i partnera protiv mreža krijumčara znatno je smanjila broj prelazaka na evropskim spoljnim granicama, kojih je registrovano više od 239.000 prošle godine.
Pad ukupnog broja prelazaka uglavnom je rezultat pada dolazaka od 78 odsto na zapadnobalkanskoj ruti (21.520), koji je uslijedio poslije jakih napora regionalnih zemalja da zaustave priliv, i pada od 59 odsto prelazaka (66.766) preko centralne mediteraske rute.
Nijesu isti trendovi zabilježeni na svim rutama.
Na istočnomediteranskoj ruti broj prelazaka je porastao za 14 odsto na 69.400 podstaknut novim koridorima iz istočne Libije, sa migrantima uglavnom iz Sirije, Avganistana i Egipta.
Na zapadnoafričkoj ruti, broj dolazaka na Kanarska ostva porastao je za 18 odsto na gotovo 47.000, što je najviša cifra od kada je Fronteks počeo da prikuplja podatke 2009. godine. Ovo je podstaknuto polascima iz Maurtaije, mada je priliv iz drugih polaznih tačaka opao.
Na ruti istočne granice registrovan je trostruki porast prelazaka (192 odsto) , uglavnom duž granice sa Ukrajinom i Bjelorusijom.
Preko Lamanša broj pokušanih prelaza u Veliku Britaniju je neznatno porastao, sa registrovanih 67.552 pokušaja, što je porast od devet odsto u odnosu na 2023. godinu.
Iako cifre o iregularnoj migraciji za 2024. odražavaju napredak, ostaju izazovi, piše u saopštenju Fronteksa.
- Mreže krijumčara prilagođavaju se novim okolnostima i tokovi migracije mogu brzo da se mijenjaju. Vlasti su prijavile povećano nasilje od strane krijumčara duž zapadnobalkanske rute, a porast nestabilnosti u regionima kao što su Sahel nastavljaju da podstiču migraciju ka Evropi - piše u saopštenju.
Prelasci morem koje obično organizuju mreže organizovanog kriminala i dalje predstavljaju ekstremnu opasnost za migrante, a Međunarodna orgnizacija za migracije procjenjuje da je 2.300 ljudi izgubilo život u moru samo u 2024. godini, ukazujući na tragične posljedice na ljudske živote na tim opasnim putanjama.

Fronteks: Broj nelegalnih ulazaka u EU prošle godine bio najmanji od 2021.

Preko 130 novinara i drugih medijskih djelatnika izrazilo je podršku neformaloj studentskoj organizaciji "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva na Cetinju u prethodne dvije godine, a uoči protesta koji će biti održan u četvrtak 16. januara.
Studenti su sa protesta u Podgorici 5. januara zahtijevali da potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović podnesu ostavke zbog propusta koji su, kako su naveli, doveli do gubitaka ljudskih života na Cetinju.
Njih je javno podržalo 170 profesora, više od 300 kulturnih stvaralaca, oko 150 sportista i više od 150 građanskih aktivista.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkamo-sutra-novi-protest-15-januara-ispred-mup-a-mirna-setnja-i-do-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pismo podrške, na koji su potpis stavili i novinari Televizije E i Portala ETV, prenosimo u cjelosti:
"Mi, novinari i drugi medijski djelatnici ovim putem izražavamo podršku neformalnoj studentskoj organizaciji „Kamo śutra“ i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju tokom prethodne dvije i po godine.
Vakat je da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da kao društvo pozovemo na odgovornost rukovodioce državnih institucija u čijoj je nadležnosti sigurnost građana.
Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ jasno se odredila i iznijela zahtjeve koji za cilj imaju - pravo crnogorskoga društva da zna punu istinu o stravičnim dešavanjima na Cetinju.
Novinari su ti koji treba uvijek da su na strani istine. Nažalost, novinarstvo je jedno od osnovnih područja koje svaka vlast pokušava da uzurpira kako bi lakše sprovodila svoju politiku. Iako uvijek postoje svijetli primjeri u profesiji, vlast u velikoj mjeri uspijeva da utiče na slobodno izvještavanje. U konkretnom slučaju, svjedočili smo da novinari ne dobijaju odgovore na pitanja koja postavljaju odgovornima.
Studenti sada postavljaju prava pitanja, ne odustaju dok ne dobiju odgovore, traže istinu i odgovornost od institucija. Uprkos neprijatnostima i svakodnevnoj hajci, koju prema njima sprovode upravo oni koji bi trebali da brinu za bezbjednost svih građana, studenti se drže premise da je istina najvažnija i da se do nje mora doći.
Kao javni djelatnici i djelatnice imamo obavezu da stanemo u zaštitu bezbjednosti studenata i njihovog prava da u neželjenom partitokratskom sistemu iskažu bunt i građansku neposlušnost.
Potpisnici:
1. Žarko Božović,
2. Tanja Šuković,
3. Tanja Pavićević,
4. Snežana Rakonjac,
5. Ranko Vujović,
6. Draško Đuranović,
7. Kaćuša Krsmanović,
8. Mirka Dević,
9. Darko Šuković,
10. Slavica Kruščić Vasović,
11. Duško Mihailović,
12. Aleksandar Sekulović,
13. Rosanda Mučalica,
14. Jasmina Muminović,
15. Miloš Prelević,
16. Biljana Roćen-Knežević,
17. Nikola Boljević,
18. Bogdan Šoć,
19. Ivana Zečević,
20. Samir Rastoder,
21. Srđan Kusovac,
22. Ivan Đoković,
23. Kristina Perković,
24. Amra Omeragić,
25. Šeki Radončić,
26. Danica Nikolić,
27. Ivanka Fatić Rastoder,
28. Dragana Joknić,
29. Anđela Đuričanin,
30. Anja Ivanović,
31. Božena Miljić,
32. Marija Žižić,
33. Vjera Ljuljđuraj,
34. Danijela Jovanović,
35. Vladan Šturanović,
36. Milena Radonjić,
37. Alenka Vujović,
38. Žarko Krivokapić,
39. Itana Perišić,
40. Aleksandar Matić,
41. Sara Vuković,
42. Andrea Marić,
43. Ana Raičković,
44. Jasna Lalević,
45. Biljana Jovićević,
46. Tinka Đuranović,
47. Maja Radonjić,
48. Amra Tahirović,
49. Nataša Baranin,
50. Safeta Ljuca,
51. Dijana Femić
52. Đurđica Ćorić
53. Anđela Milović
54. Vesna Banović
55. Vesna Terić
56. Dragan Tomašević
57. Danilo Šuković
58. Sabrija Vulić
59. Darija Šuković
60. Sanja Vojinović
61. Vladimir Vojinović
62. Tamara Milić
63. Mladen Vukčević
64. Iva Petrović
65. Sonja Drobac
66. Stevo Vasiljević
67. Tamara Musić
68. Časlav Vujotić
69. Dalila Šabović
70. Aleksandra Saška Pavićević
71. Marina Vuković
72. Srđan Čović
73. Nevena Kovačević
74. Julijana Žugić
75. Slavko Đurđić
76. Čedomila Vujošević Đurđić
77. Jadranka Prelević
78. Danojla Raičević
79. Božidar Šundić
80. Amer Ramusović
81. Bojana Dabović
82. Vanja Đikanović
83. Slobodan Jerkov,
84. Vojislava Jerkov
85. Ivana Komnenić
86. Milena Bakić
87. Ivona Đokić
88. Slobodan Kažić
89. Zorica Đukanović
90. Dragan Mitov Đurović
91. Slobodan Čukić
92. Mia Zeković
93. Mirko Bošković
94. Zorka Kovačević
95. Kristina Jerkov
96. Bernad Begović,&nbsp;
97. Rale Medenica,&nbsp;
98. Marija Ivanović,&nbsp;
99. Jovana Fatić,&nbsp;
100. Balša Đuričanin,&nbsp;
101. Tamara Hiden,&nbsp;
102. Emir Hrapović,&nbsp;
103. Katarina Bulatović,
104. Filip Vukčević,&nbsp;
105. Sadrija Ljaić,&nbsp;
106. Monika Mrnjačević,&nbsp;
107. Slobodan Došljak,
108. Tamara Ječmenica,&nbsp;
109. Katarina Vukotić,&nbsp;
110. Ivana Abramović
111. Valentina Ćosović,&nbsp;
112. Maja Popović,&nbsp;
113. Jelena Nikolić,&nbsp;
114. Đorđe Vukićević,&nbsp;
115. Adela Mulić,&nbsp;
116. Arnela Hajdarpašić,&nbsp;
117. Ajda Ljuljanović,
118. Tanja Knežević Perišić,
119. Olivera Vukadinović,
120. Lela Perović,
121. Jovanka Kovačević Đuranović,
122. Tatjana Lukačević,
123. Boris Lukačević,
124. Orhan Hodžić,
125. Minka Lekić,
126. Dijana Lekić,
127. Maja Radoman,
128. Anđela Bulajić,
129. Vuk Vujović,
130. Vuk Vukčević,
131. Edin Ahmatović,
132. Miroslav Marušić,
133. Nebojša Kuburović,
134. Budimir Raičević,
135. Miraš Dušević,
136. Goran Nikčević

Podrška crnogorskih novinara organizaciji "Kamo śutra": Imamo obavezu da stanemo u zaštitu prava studenata da iskažu bunt

Jak vjetar koji duva širom Crne Gore napravio je brojne probleme u Podgorici. Vjetar je sinoć počupao i stabla na Gorici. 
Usljed udara jakog vjetra, koji nas je zadesio prethodnih dana, sinoć je na Gorici oboreno više stabala.
Zbog toga su na terenu pripadnici Renžerske službe.
Kako piše Gradski portal, riječ je, uglavnom, o starijim stablima koja su u prethodnom periodu bila zahvaćena požarima.
Iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada uputili su apel građanima d aizbjegavaju šetanje parkovima i parkiranje vozila u blizini drveća.

Zbog vjetra oboreno više stabala na Gorici

Čuvanje vatrenog oružja čiji su vlasnici bili članovi porodice ili srodnici koji su, nažalost, preminuli, bez obzira da li se ili nije pred nadležnim sudom spoveo ostavinski postupak, shodno Zakonu o oružju, je kažnjivo i predstavlja nelegalno oružje - sve dok eventualno neko od pravnih nasljednika ne dobije dozvolu za držanje tog oružja od Ministarstva unutrašnjih poslova - poručili su u Upravi policije.
Ovakvo oružje je, ističu oni, potrebno vratiti nadležnoj organizacionoj jedinici za upravne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova do dobijanja odobrenja za držanje oružja na ime nekog od pravnih nasljednika ili na isti način, ukoliko porodica ne želi da zadrži ovo oružje.
- U svakom slučaju, jedino ispravno i nekažnjivo je ovakvo oružje ne držati u svojim kućama - podvukli su u Upravi policije.
Dodali su da su građani juče, u sklopu kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, &nbsp;dobrovoljno predali 130 komada oružja, 3389 komada municije, devet komada ručnih bombi, 85 komada detonatorskih kapisli, eksplozivna sredstva i djelove vatrenog oružja.
- Juče su na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“, u Podgorici, Danilovgradu, i Cetinju građani dobrovoljno predali policiji 63 komada vatrenog oružja od čega 42 pištolja i 21 puška, 1926 komada municije različite vrste i kalibra, šest komada bombi, dva štapa privrednog eksploziva, 20 komada detonatorskih kapisli, i tri tromblonske mine - saopštili su iz UP.
Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“, u Baru, Ulcinju, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom, i Budvi dobrovoljno je vraćeno 33 komada oružja, i 765 komada municije različite vrste i kalibra, eksplozivna sredstva i devet komada djelova od oružja.
- U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“, u Bijelom Polju, Beranama, Mojkovcu i Plavu dobrovoljno je predato ukupno 18 komada vatrenog oružja, od čega 11 pištolja i sedam pušaka, 281 komada municije, i pet okvira od oružja - istakli su u saopštenju.
Policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“, u Nikšiću, Pljevljima i Žabljaku je, ističu, dobrovoljno &nbsp;predato 16 komada vatrenog oružja od čega sedam pušaka i devet pištolja, 417 komada municije, tri ručne bombe, 65 detonatorskih kapisli, i dva okvira od oružja.
- Od početka januara Upravi policije je dobrovoljno predato ukupno 738 komada vatrenog oružja, 23.006 komada municije, 69 komada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava - kazali su u policiji.
Uprava policije apeluje na sve sugrađane da daju svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.
- Građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se lice odnosno oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju - napomenuli su u Upravi policije.
Važno je, kažu, napomenuti da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti.
- Uprava policije će nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, kao i u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života svih građana, te ujedno poziva građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno radimo na osiguranju i izgradnji bezbjednog ambijenta - zaključili su u policiji.

UP: Bez dozvole je nelegalno čuvanje oružja čiji su vlasnici bili članovi porodice ili srodnici

Uprava policije je danas - demantujući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića da ,,kritičnog dana na Cetinju policajci u jednom trenutku nijesu mogli da identifikuju ubicu" – sramotno obmanula crnogorsku javnost tvrdnjom da je Martinović ,,bio izolovan i opkoljen i da za to postoji video zapis sa kamere kao materijalni dokaz“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAEaPWfQiZbA%3Fsi%3DIFsFtf1yX7-tRpSZ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>POLICIJSKI SNIMAK: Skraćena verzija od 5 sekundi</div>
Da bi dokazali tvrdnje, iz Uprave policije su objavili snimak u trajanju od pet sekundi na kojem se vidi silueta čovjeka kako po snijegu prolazi dvorištom jedne kuće. Taj snimak je trebalo, po mišljenju čelnika MUP-a Danila Šaranovića, čelnika UP Lazara Šćepanovića i njegovog tima, da bude krunski dokaz kojim se demantuje priča lidera Ure.&nbsp;
Portal ETV, međutim, raspolaže cjelovitim video zapisom sa nadzorne kamere, na kojem se jasno vidi kako Martinović prolazi između kuća i ide ka ulici. Ispred njega tom ulicom protrčavaju naoružani policajci i u jednom trenutku se okreću i svjetlima obasjavaju Martnovića koji, sekund kasnije, pada u lijevu stranu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9xoOnO2eKYk%3Fsi%3DZTvxKzVsOu4I9o2T&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>UZNEMIRUJUĆE: PRAVA VERZIJA DOGAĐAJA: Snimak u trajanju od 22 sekunde </div>
Snimak nepobitno pokazuje da Martinović nije bio ,,izolovan i u obruču“, kako tvrde iz Medijskog tima za odnose sa javnošću UP, jer u jednom momentu Martinović usporava kretanje i gleda u pravcu policajaca. Iza Martinovića se ne vidi ni jedno lice, što znači da nije bio opkoljen. Samu smrt nadzorna kamera nije mogla da zabilježi jer jedan stub djelimično zaklanja pogled na kompletnu figuru Martinovića.&nbsp;
Danas na Cetinju je zakazana sjednica Savjeta za građansku kontrolu policije i valja očekivati da će se i ovaj postupak vrha Uprave policije temeljno analizirati.&nbsp;

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

Ministarstvo unutrašnjih poslova večeras je, tek nakon pisanja Portala ETV, dostavilo medijima snimak za koji su iz Uprave policije u prethodnom reagovanju tvrdili da je dostavljen u „izvornom obliku“.
Podsjećamo da su iz Uprave policije demantujući bivšeg premijera Dritana Abazovića dostavili drugačije kadriran i mnongostruko kraći snimak u odnosu na materijal koji su medijima poslali večeras.
U saopštenju MUP navodi, demantujući UP, kako dostavljaju „cijeli video snimak koji potvrđuje sve naše tvrdnje da je ubica bio opkoljen policijskom zasjedom sa svih strana“.
- Ovim materijalnim dokazima jasno odbacamo sve manipulacije, a naročito onu koju je izrekao bivši premijer i bivši predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, gospodin Dritan Abazović, kako se ubica Martinović nalazio među policijskim službenicima – navodi se u saopštenju.
Dalje tvrde, kako snimak sugeriše „logiku da se ubica ne vraća nazad, znajući da su policijski službenici i iza i ispred njega i da se nalazi u bezizlaznoj situaciji, pri čemu nakon izrečenog naređenja od strane policijskih službenika izvršava samoubistvo“.
- Još jednom napominjemo da u ovako složenim policijskim zadacima policijski službenici moraju voditi računa o riziku od unakrsne vatre i staviti gonjeno lice pod kontrolu bez rizika po građane i policijske službenike – zaključuju u saopštenju.
Pogledajte video:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeFU-FCTeOO4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

MUP nakon pisanja Portala ETV medijima dostavio snimak u „izvornom obliku“

I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
04.01.
15.00h
Sad gledam snimak koji mi je poslat.
Ubica, nekako tromim korakom hoda po snijegu, na livadi ili većem dvorištu.
Zatim se uočavaju policajci koji trče jedan za drugim u smjeru suprotnom od kretanja Martinovića.
On puca u sebe, valjda tada kreću policajci prema mjestu odakle se hitac čuo.&nbsp;
Gospodine Spajiću, znaš li što je tvoj ministar kazao. Ne znaš. Jer bi mu već tražio ostavku. Kazao je da ubica opkoljen od strane policije nije imao kud. Pozvan je da se preda. I pošto nije imao kud, ubio se.&nbsp;
Ako ne vjeruješ meni, sebi, ministru, Bogdanoviću, vjeruj svojim očima kada odgledaš snimak.
I nemoj više, kumim te, da na novinarsko pitanje, hoćeš li da tražiš ministru ostavku, odgovoriš - razumite moju poziciju.
Razumio bih te kao kuma, komšiju, poznanika. Ti si premijer, čovječe.
I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
I uradi ono što moraš. Makar zbog ona dva mališana.&nbsp;
Reci gospodi da su radili, da ništa nijesu uradili, osim što su se hapšenjima SDT-a, sopstvenim reklamiranjem svakom mislećem na vrh glave popeli.
Čovječe, imaš ministra koji u trenutku rasutih leševa po Cetinju, na tom istom Cetinju, valjda potrešen faktom da su mrtvi građani svuda oko njega, mrtav, a hladan, pita kamermane ima li svjetlosti u naočarima koje nosi.
I onda zamisli koliko je svjetlosnih godina bio od Trenutka.
I emocija.
Ovaj događaj pamtiće se stolećima. Ako hoćeš da budeš Milojko, daj ti ostavku. Pođi.&nbsp;
U suprotnom, budi premijer. Pa raščisti.
Jer, ko ne raščisti u politici biće očišćen na izborima, od građana na ulici.

Pismo Spajiću 2

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: pljevlja