Pljevlja

Skoro trećina ukrajinske prijestonice ostala je bez grijanja pod niskim temperaturama pošto su ruski dronovi oštetili gradske toplane, dok je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadima u noći petak na subotu.
Ukrajinski zvaničnici naredili su vanredna isključenja struje u velikim djelovima Kijeva, kao odgovor na napade.
Do višesatnog ruskog napada na stambene kuće i civilnu infrastrukturu došlo je dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pripremao za ključne razgovore s predsjednikom SAD Donaldom Trampom o mirovnom planu koji podržava Vašington.
- Mnogo toga se može odlučiti prije Nove godine - rekao je Zelenski u objavi na Telegramu u petak.
Bijela kuća, koja nije izdala zvanično saopštenje o sastanku, objavila je raspored koji najavljuje sastanak Zelenskog i Trampa na Floridi popodne u nedjelju.
- Mislim da oni to žele da urade sada, i mislim da Rusija to želi. Ali svaki put kada jedno želi da to uradi, drugo ne želi - rekao je Tramp za Njujork post u petak.
U posljednjoj izjavi novinarima, Zelenski je rekao da će razgovori obuhvatiti dva kritična pitanja u srži pregovora koji su počeli da se ubrzavaju prošlog mjeseca pošto je Bijela kuća objavila plan koji se smatra veoma povoljnim za Moskvu.
Jedno pitanje je sudbina istočnog regiona Donbasa, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom i gdje Moskva zahtijeva da Kijev preda djelove koje Rusija ne drži, uključujući dva velika grada – Kramatorsk i Slavjansk – koji su ključni za ukrajinsku odbranu u tom području.
Zelenski je predložio kompromis koji zahtijeva uspostavljanje demilitarizovane zone iz koje bi i Ukrajina i Rusija povukle svoje snage. Međunarodne snage bi zatim nadgledale demilitarizovanu tampon zonu.
Ukrajinski lider je pokrenuo ideju o održavanju referenduma o planu, iako je takođe upozorio da bi 60-dnevni prekid vatre bio neophodan kako bi se osiguralo da ljudi mogu bezbjedno da glasaju.
Drugo kritično pitanje bila sudbina najveće ukrajinske nuklearne elektrane. Postrojenje u Zaporiškoj oblasti, koje je bilo najveći izvor električne energije u Ukrajini, nalazi se pod ruskom kontrolom još od početka invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je predložio da se elektrana stavi pod zajedničku kontrolu Ukrajine i SAD, pri čemu bi Vašington ostvarivao profit od prodaje električne energije elektrane – uključujući i potencijalno Moskvi.
Kremlj, koji vjeruje da ima prednost i na bojnom polju i u mirovnim pregovorima, pokazao je malo spremnosti na kompromis u pogledu svojih tvrdih zahtjeva, od kojih većina prethodi invaziji.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadu na ukrajinsku prijestonicu u subotu. Veliki djelovi gradskih četvrti na istočnim obalama reke Dnjepar ostali su bez struje i vode, naveo je u objavi za Telegram.
Najveća ukrajinska privatna elektroenergetska kompanija saopštila je da je skoro trećina Kijeva ostala bez struje.
Dan ranije, Rusija je lansirala teške klizne bombe na Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, ubivši najmanje dvije osobe i ranivši nekoliko drugih.
Najveći ukrajinski lučki grad, Odesa, takođe je pod napadima nekoliko dana zaredom.

Stotine hiljada ljudi bez grijanja u ledenom Kijevu poslije baraža ruskih dronova

Tek prije godinu i po su se odjeljenja Čehoslovačke grupe (CSG) uselila u novu centralu u Pragu, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
No pravougaona osmospratnica od crvene cigle i stakla, sa strogim redovima od po dvanaest prozora, već puca po šavovima. Toliko brzo raste imperija 33-godišnjeg fabrikanta naoružanja i tehnologije Mihala Strnada, jednog od najbogatijih ljudi Češke, navodi ovaj medij.
U tekstu se navodi da CSG neprestano širi proizvodnju i pazari firme. Ima ih u SAD, Njemačkoj, Ukrajini i Srbiji.
Tamo je, podsjećamo, u novembru CVSG kupio 51 odsto u beogradskoj firmi MUST Solutions koja proizvodi avionske motore. Najavljeno je da će raditi za vojnu industriju, da će u Srbiji biti i centar za razvoj bespilotnih sistema. CSG je i vlasnik kruševačke fabrike municije „14. oktobar“.
<h2>Otkrivanje neba</h2>
Kako piše FAZ, u prva tri kvartala ove godine češka kompanija je skoro udvostručila obrt na 4,5 milijardi eura.
- Strnad, oženjen i otac dvoje djece, najveći je proizvođač malokalibarske municije u (zapadnom) svijetu, jedan od vodećih za artiljeriju. Bez njegovog posla bi inicijativa EU o municiji za Ukrajinu teško prošla ovako uspješno - piše list.
Pravi i oklopna vozila, haubice, radare, a sada sve više otkriva – nebo. FAZ piše upravo o kćerki-firmi Avianera u čijem sklopu radi i beogradski ogranak.
Prema objavi Strnada, on želi da bude „značajan akter na polju vojnih bespilotnih letećih sistema i naprednih oružanih sistema“.
Pavel Čehal, kojem je povjeren ogranak Avianera, za FAZ kaže da ratna svakodnevica u Ukrajini pokazuje „brzo rastući, ogromni potencijal bespilotnih letećih sistema“.
List piše da CSG već ima u svom posjedu elektroniku za upravljanje letilicama kao i projektile, ali da je polje motora počeo da osvaja kupovinom u Beogradu.
Čehal se ne boji pada potražnje ukoliko bude primirja u Ukrajini, piše FAZ, i kaže da dronovi postaju sve važniji u vojnom i civilnom sektoru.&nbsp;
- Bićemo u stanju da po primjerenoj cijeni isporučimo uspješne i jedinstvene proizvode i imaćemo proizvodne kapacitete za to - naveo je on.
<h2>Procvjetao nakon ruske agresije</h2>
Frankfurter algemajne opisuje karijeru Mihala Strnada koji je posao preuzeo od oca kao mladić. Otac je mahom kupovao vojnu opremu iz sovjetskih vremena da je modernizuje i preprodaje, ali mlađi Strnad je to digao na mnogo viši nivo.
- Najveći kovač oružja u centralnoj Evropi procvjetao je posebno nakon ruskog napada na Ukrajinu – održavao je stare ruske tenkove, isporučivao haubice, oklopna vozila i municiju - piše list.
Eksplozivi i municija se, piše, prave u njihovim pogonima u Slovačkoj, Španiji, Grčkoj i Srbiji. U SAD su pogoni u pripremi.
O Strnadu se još navodi da ima udjele u praškom luksuznom hotelu Four Seasons kod Karlovog mosta, da je vlasnik fudbalskog kluba Viktorije iz Plzena, da finansira češki olimpijski tim i ima dobrotvorne organizacije. Procjenjuje se da je težak više od deset milijardi eura.

Češki milijarder koji kuje dronove u Srbiji

Novi Zakon o igrama na sreću predstavlja značajan iskorak u unapređenju regulatornog okvira u ovoj oblasti, uvodeći jasna pravila koja imaju za cilj zaštitu javnog zdravlja, jačanje odgovornog ponašanja i sprečavanje zavisnosti od igara na sreću, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Jedna od ključnih novina odnosi se na oglašavanje priređivača igara na sreću.
- U skladu sa članom 19 stav 1 Zakona, zabranjeno je oglašavanje igara na sreću na javnim mjestima. Time se dodatno uređuje javni prostor i smanjuje izloženost građana, naročito maloljetnika i ranjivih kategorija stanovništva, reklamnim sadržajima koji mogu podsticati rizično ponašanje - rekli su iz Ministarstva.
Zabranjenim oglašavanjem smatra se isticanje naziva priređivača igara na sreću, kao i korišćenje logotipa, zaštitnih znakova, boja i drugih elemenata vizuelnog identiteta po kojima je priređivač prepoznatljiv, bez obzira na to da li reklamna poruka sadrži direktan poziv na učešće u igrama na sreću.
Takođe, kako su objasnili, zabranjeno je oglašavanje usluga igara na sreću kroz promociju konkretnih igara, upućivanje na adresu priređivača, njegovu internet stranicu ili mobilnu aplikaciju, kao i svaka promocija pogodnosti u vezi sa igrama na sreću, poput bonusa, džekpotova, nagrada, besplatnih spinova i sličnih sadržaja.
- Zabrana se odnosi na sve oblike reklamiranja u javnom prostoru, uključujući reklame, bilborde, panoe i druge javno vidljive površine koje sadrže naziv i/ili logotip priređivača igara na sreću, kao i poruke povezane sa uslugama i pogodnostima igara na sreću - navodi se u saopštenju.
Istovremeno, Zakon predviđa jasno definisane izuzetke.
Dozvoljeno je isticanje naziva i logotipa priređivača na objektima u kojima se igre na sreću priređuju, u skladu sa zakonom, pod uslovom da takvo obilježavanje ne sadrži poziv na učešće u igrama na sreću. 
Takođe, dozvoljeno je brendiranje sopstvenih ili iznajmljenih vozila koja se koriste za obavljanje djelatnosti priređivača, isključivo logotipom, bez promotivnih poruka ili poziva na igranje.
- Ove mjere predstavljaju važan korak ka stvaranju uređenijeg i odgovornijeg društvenog okruženja, u kojem se balansira sloboda poslovanja sa interesima javnog zdravlja i zaštite građana. Poseban akcenat stavljen je na smanjenje negativnog uticaja reklamnih sadržaja o igrama na sreću u javnom prostoru, kao i na prevenciju prekomjernog i rizičnog učešća u igrama na sreću - dodali su iz Ministarstva.
Nadležne institucije pozivaju sve priređivače i druge privredne subjekte da dosljedno poštuju zakonske odredbe, podsjećajući da njihovo nepoštovanje predstavlja prekršaj i povlači zakonom propisane sankcije.
- Dosljedna primjena Zakona doprinosi jačanju povjerenja građana i izgradnji društva koje odgovorno upravlja rizicima povezanima sa igrama na sreću - zaključuje se u saopštenju.

Novi zakon uvodi stroga pravila za reklame igara na sreću

Majke sa troje i više djece najavile u masovni protest i blokadu saobraćajnica ukoliko se ne usvoje njihovi zahtjevi za povećanje obeštećenja i redovno usklađivanje sa troškovima života.
Majke su ogorčene na nemar predstavnika vlasti i traže hitno razmatranje njihove peticije, odnosno usvajanje zahtjeva koje su na nedavnom protestu saopštile i predale predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.
Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju za povećanje penzija majkama, a inicijatori i potpisnici traže da se obeštećenje majki koje su rodile više djece uskladi s troškovima života i ostalim penzionerima.
- Kako je zakonom o obeštecenju za majke 3+ predviđeno dozivotno isplaćivanje fiksnih iznosa od 192 eura za majke sa Biroa rada, odnosno 336 eura za majke iz radnog odnosa, to je dovelo do toga da je inflacija skroz obezvredila ta ionako niska primanja i time su materijalni položaj majki i njihova egzistencija dovedeni u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvo majkama 3+ - navodi se u obrazloženju peticije.
Predstavnica majki sa troje i više djece Slobodanka Krgović štrajkovala je glađu ispred Skupštine tražeći ispunjenje njihovih zahtjeva. Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Jelena Nedović pozvali su je potom na razgovor, a kako kaže Krgović obećano joj je da će se odmah inicirati uplata doprinosa za PIO za godine od kada su majke počele da primaju naknade, odnosno obeštećenja.
- Dalje, obećao mi je da će obaviti razgovor najkasnije do Nove Godine sa premijerom Spajićem, kako bi našli rješenje za nas majke vezano za odmrzavanje i uvećavanje obeštećenja i da će me zvati nakon toga na razgovor - kazala je Krgović za Portal Adria.
Prema njenim riječima, majke se nadaju da će usvojiti sve njihove zahtjeve.

Majke sa troje i više djece najavljuju masovni protest i blokadu saobraćajnica

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kazao je da je tokom napada Izraela na Iran došlo do promjene zahtjeva od "bezuslovne predaje", da bi se na kraju nudilo "bezuslovno primirje".
- Oni su došli s očekivanjem da će natjerati iranski narod na predaju u roku od dan ili dva. Na osnovu pogrešnih pretpostavki, poput destabilizacije oružanih snaga nakon šehadeta komandanata ili očaja stanovništva nastojali su zadati odlučujući udarac. Međutim, epsko prisustvo naroda na terenu u odbrani sistema, države i vlastitog dostojanstva osujetilo je sve te planove - kazao je Arakči.
Ministar vanjskih poslova podsjetio je na međunarodne pritiske tokom nedavne eskalacije između Irana i Izraela, ukazujući na značajnu promjenu u retorici protivnika.
- U jednom trenutku, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je u objavi na društvenim mrežama zahtijevao bezuslovnu predaju Irana - rekao je Arakči.
Međutim, kako dodaje, zahvaljujući mudrosti rukovodstva i otporu naroda, situacija je došla do tačke u kojoj su, dvanaestog dana rata, Amerikanci poslali poruku njemu, navodeći da će Izrael obustaviti napade u 4:00 sata ujutro i tražeći da oni učine isto.&nbsp;
- To znači da je slogan 'bezuslovna predaja' za manje od deset dana pretvoren u "bezuslovno primirje", što je direktan rezultat našeg ustrajavanja - istakao je Arakči.
Iako je priznao unutrašnje slabosti i izazove u upravljanju, pozvao je na pojačan oprez prema novim zavjerama.
Nakon što su izgubili nadu da će ciljeve ostvariti vojnim udarima, protivnici su se, kako je naveo, okrenuli ugrožavanju životnog standarda građana. Ono što nisu uspjeli postići na bojnom polju, sada pokušavaju ostvariti putem ekonomskog rata i sankcija.
Vlada, prema njegovim riječima, djeluje punim kapacitetom kako bi sprovela neophodne reforme, usvojila efikasne zakone i angažovala sposobne kadrove radi poboljšanja trenutne situacije.
Na kraju obraćanja, ministar vanjskih poslova je poručio da će, kao što je iranski narod izašao kao pobjednik iz vojnog sukoba, isto tako prevladati i u ovom ekonomskom ratu kroz otpornost i strateško planiranje, čuvajući istorijski duh istrajnosti.

Arakči o ratu s Izraelom: Na početku su tražili "bezuslovnu predaju", a na kraju "bezuslovno primirje"

Ukrajina je pogodila veliku rusku naftnu rafineriju britanskim raketama, saopštili su ukrajinski vojni i bezbjednosni zvaničnici u četvrtak. Raketni sistem "Storm Shadow" izazvao je više eksplozija u naftnoj rafineriji Novošaktinsk u Rostovu, prema podacima Ukrajinskog generalštaba.
- Zabilježene su višestruke eksplozije. Cilj je pogođen - saopštio je Generalštab na aplikaciji Telegram u četvrtak.
Rafinerija je bila jedan od najvećih snabdjevača naftnim proizvodima u južnoj Rusiji i snabdijevala je dizel i avionsko gorivo ruske trupe koje se bore u Ukrajini, naveli su zvaničnici.
Velika Britanija je prošle godine dala Ukrajini dozvolu da koristi svoje rakete "Storm Shadow" unutar Rusije, a prvi poznati napadi su se dogodili u novembru iste godine.
Ukrajinski dugometni dronovi pogodili su rezervoare naftnih proizvoda u ruskoj luci Temrjuk u Krasnodarskoj oblasti i postrojenje za preradu gasa u Orenburgu.
Postrojenje u Orenburgu je najveće te vrste i nalazi se oko 1.400 kilometara od ukrajinske granice.
Ruski zvaničnici u Krasnodaru saopštili su da su nakon napada dronova u luci Temrjuk planula dva rezervoara naftnih proizvoda. Plamen je zahvatio oko 2.000 kvadratnih metara, saopštile su vlasti Krasnodarskog operativnog štaba na Telegramu.
I Kijev i Moskva su u posljednjih nekoliko mjeseci pojačali napade na energetske objekte.
Kijev je povećao udare na ruske rafinerije nafte i drugu energetsku infrastrukturu od avgusta, nastojeći smanjiti ruske prihode od nafte, ključni izvor finansiranja rata.
Drugdje u sukobu, ruski zvaničnici su rekli da je postignut "spor, ali stalan napredak" u mirovnim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
- U procesu pregovora o rješenju sukoba u Ukrajini, mislim na proces pregovora sa Sjedinjenim Državama, dolazi do sporog, ali stalnog napretka - rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u četvrtak.
Dodala je da zapadnoevropske sile pokušavaju da sabotiraju napredak mirovnih pregovora i da SAD trebaju da se suprotstave takvim potezima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na Telegramu da je razgovarao sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom "gotovo sat".
- Bio je to zaista dobar razgovor: mnogo detalja, dobrih ideja, i razgovarali smo o njima. Imamo neke nove ideje kako približiti pravi mir, a to se tiče formata, sastanaka i, naravno, vremena - rekao je Zelenski.

Ukrajina pogodila ključnu rafineriju na jugu Rusije koristeći britanske rakete

Jake kiše u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a do božićne noći poginule su tri osobe.
Oluje za koje se očekivalo da će trajati do petka donijele su 27 centimetara kiše po metru kvadratnom u nekim dijelovima okruga Los Anđeles te izazvale evakuacije i zatvorile glavne ceste.
Hitne službe su morale izvršiti nekoliko akcija spašavanja, uključujući i spašavanje ljudi zaglavljenih u vozilima zbog porasta poplavne vode. Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je u srijedu vanredno stanje u Los Angelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bilo je bez struje od četvrtka naveče.
Američki Centar za vremenske prognoze saopštio je u četvrtak da su "moguće brojne bujične poplave".
Brzina vjetra u području zaliva San Francisco premašila je 161 km/h u jednoj opservatoriji u blizini San Hosea, izvijestio je San Francisco Kronikl.
Oluje su dolazile od više atmosferskih rijeka koje su nosile velike oblake vlage iz tropa tokom jedne od najprometnijih turističkih sedmica u godini.

Oluja u Kaliforniji odnijela tri života, 100 hiljada ljudi ostalo bez struje

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je kako je naredio smrtonosni napad na teroriste tzv. Islamske države (ISIL) u Nigeriji, koje je optužio za progon hrišćana u toj zemlji.
U objavi na društvenim mrežama, Tramp je naveo da je naredio "snažan i smrtonosan udar protiv ISIL terorističkog ološa u sjeverozapadnoj Nigeriji", za koje je rekao da su ubijali nevine hrišćane.
Američka Komanda za Afriku (AFRICOM) saopštila je da je izvela napade u saveznoj državi Sokoto, koja na sjeveru graniči s Nigerom, "u koordinaciji s nigerijskim vlastima".
Prema početnoj procjeni AFRICOM-a, "više ISIS terorista je ubijeno u ISIS kampovima", navodi se u saopštenju. SiEnEn (CNN) je zatražio dodatne komentare od AFRICOM-a i Bijele kuće.
U odvojenoj objavi na društvenim mrežama, ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je "zahvalan na podršci i saradnji nigerijske vlade".
U saopštenju koje je podijeljeno s SiEnEn-om, Ministarstvo vanjskih poslova Nigerije potvrdilo je saradnju sa SAD-om na vazdušnim udarima na "terorističke ciljeve" i ponovilo opredijeljenost zemlje za poštovanje prava svih građana, "bez obzira na vjeru ili etničku pripadnost".
DaniJel Bvala, specijalni savjetnik nigerijskog predsjednika Bola Tinubua, rekao je za SiEnEn da su "SAD i Nigerija na istoj strani u borbi protiv terorizma".
- Ranije sam upozorio ove teroriste da će, ako ne prestanu s klanjem hrišćana, uslijediti pakao, i večeras se to i dogodilo. Ministarstvo rata izvelo je brojne savršene udare, kakve samo Sjedinjene Američke Države mogu izvesti. Pod mojim vodstvom, naša zemlja neće dozvoliti da radikalni islamski terorizam napreduje. Neka Bog blagoslovi našu vojsku i sretan Božić svima, uključujući i mrtve teroriste, kojih će biti još mnogo ako se njihovo klanje hrišćana nastavi - napisao je Tramp na Truth Socialu u četvrtak naveče.
Tramp se posljednjih nekoliko mjeseci fokusirao na položaj hrišćana u Nigeriji, uključujući i poziv upućen u novembru svom ministru odbrane da "pripremi moguće djelovanje", te upozorenje da će SAD ući u Nigeriju "s oružjem u rukama" kako bi zaštitile hrišćansko stanovništvo najnaseljenije afričke zemlje.
Na Badnje veče, Tinubu je podijelio "božićnu poruku dobre volje" u kojoj je hrišćanima širom svoje zemlje i svijeta poželio sretan Božić i pomolio se za mir među ljudima različitih vjerskih uvjerenja.
- Ostajem posvećen tome da učinim sve što je u mojoj moći kako bih učvrstio vjerske slobode u Nigeriji i zaštitio hrišćane, muslimane i sve Nigerijce od nasilja - naveo je Tinubu u objavi na mreži Iks (X).
Ova zapadnoafrička zemlja godinama se suočava s duboko ukorijenjenim sigurnosnim problemima, koji su podstaknuti različitim faktorima, uključujući vjerski motivirane napade.
Posmatrači navode da drugi nasilni sukobi proizlaze iz komunalnih i etničkih tenzija, kao i sporova između poljoprivrednika i stočara zbog ograničenog pristupa prirodnim resursima.
Tokom jeseni, Tramp je optužio Nigeriju za kršenja vjerskih sloboda, tvrdeći da se "hrišćanstvo suočava s egzistencijalnom prijetnjom u Nigeriji", te je zemlju označio kao "zemlju od posebne zabrinutosti" prema Zakonu o međunarodnim vjerskim slobodama". Ova oznaka predstavlja sugestiju da je njegova administracija utvrdila da je Nigerija učestvovala u ili tolerisala "sistemska, kontinuirana i teška kršenja vjerskih sloboda".
I hrišćani i muslimani, dvije glavne vjerske grupe u zemlji s više od 230 miliona stanovnika, bili su žrtve napada radikalnih islamista, navode stručnjaci i analitičari.
Položaj hrišćana u Nigeriji godinama je snažna tema među američkim konzervativcima, a neki od Trampovih najbližih saveznika, uključujući senatora Teda Kruza, posljednjih mjeseci pozivali su na američku intervenciju, tvrdeći da nigerijska vlada ne čini dovoljno kako bi spriječila napade na hrišćane.
Tramp se predstavljao kao mirotvorac i na dužnost stupio obećavajući da će ograničiti američke vojne intervencije u inostranstvu. Međutim, od povratka na vlast, naredio je i udare na iranski nuklearni program, te nadgledao masovno vojno jačanje oko Venecuele, uz prijetnje kopnenim udarima.
U još jednoj izjavi objavljenoj u četvrtak na mreži Iks (X), koja je kasnije obrisana, AFRICOM je naveo da je napad izveden na zahtjev nigerijskih vlasti.

Pljevlja

Stotine hiljada ljudi bez grijanja u ledenom Kijevu poslije baraža ruskih dronova

Češki milijarder koji kuje dronove u Srbiji

Novi zakon uvodi stroga pravila za reklame igara na sreću

Majke sa troje i više djece najavljuju masovni protest i blokadu saobraćajnica

PRATITE TVe UŽIVO