<article>Policijski službenici iz Ulcinja oduzeli su vozilo marke Dacia Duster, radi sprovođenja daljih zakonskih provjera.Prvobitno, policajci su kontrolisali operativno interesantno lice D.M. (31) iz Ulcinja.- Od D.M. je oduzeto putničko motorno vozilo marke Dacia Duster, radi sprovođenja daljih zakonskih provjera - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.</article>

Policijski službenici iz Ulcinja oduzeli su vozilo marke Dacia Duster, radi sprovođenja daljih zakonskih provjera.
Prvobitno, policajci su kontrolisali operativno interesantno lice D.M. (31) iz Ulcinja.
- Od D.M. je oduzeto putničko motorno vozilo marke Dacia Duster, radi sprovođenja daljih zakonskih provjera - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Uprava policije

provjera

vozilo

Hronika

Ulcinj: Oduzeto vozilo Dacia Duster

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da primjena Zakona o medijima, u dijelu koji se odnosi transparentno finansiranje medija iz javnih izvora, još nije u cjelosti zaživjela, a Ministarstvo kulture i medija nema kapacitet ili autoritet da ove odredbe dosljedno sprovede. To se, kako kažu u CGO-u, oslikava i kroz veliki broj organa javnog sektora, ali i osnivača medija, koji ne ispunjavaju zakonske obaveze izvještavanja, što podriva javnu kontrolu trošenja novca građana i integritet medijskog tržišta. - Raskorak između iznosa koje prijavljuju mediji i javni sektor opominje na potrebu unapređenja ovog sistema kako bi imali usklađene, precizne i sveobuhvatne podatke - kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima u CGO-u. Analiza godišnjih izvještaja Ministarstva kulture i medija za period 2021–2024. godine pokazuje da je poštovanje zakonskih obaveza koje se odnose na transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda neujednačeno i kod organa javnog sektora i kod osnivača medija. U CGO-u kažu da ostaje otvoreno pitanje: zašto Ministarstvo ne preduzima odlučnije mjere da osigura punu primjenu zakona? - CGO je godinama prikupljao ove podatke čime je obezbijeđen dragocjen zagovarački materijal da se zakonski uredi praćenje tokova javnog novca prema medijima, što je i urađeno kroz Zakon o medijima, usvojen u avgustu 2020. godine. U ovom dijelu zakonskog okvira, Crna Gora može biti model mnogim zemljama u regionu, ali to, na žalost, ne prati primjena zakona - ističe Obradović. Za 2021. godinu, odnosno prvu godinu primjene ovih zakonskih odredbi, organi javnog sektora uglavnom su ignorisali obavezu o dostavljanju podataka o sredstvima uplaćenim medijima. - Od 663 subjekta koji su izlistani među organe javnog sektora svega 60 ili devet odsto dostavilo je izvještaje o tome u koje su medije usmjeravali javni novac. Osnivači medija dostavili su podatke za 75 medija, odnosno 37 odsto tada aktivnih medija, po evidenciji Ministarstva. Ova disproporcija odrazila se i na prijavljene iznose - mediji su prijavili 3.987.504,92 eura, a organi javnog sektora 3.475.473,41 eura - saopštio je Obradović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"><figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption></figure>  Poređenja radi, za istu godinu je posljednji put izvještaj radio i CGO, i po Zakonu o slobodnom pristupu informacija prikupio podatke od 613 od 621 organa javnog sektora kojima je zahtjev upućen, što čini 98,71 odsto. - Znači, više je organa dostavilo za 2021. godinu podatke CGO-u nego nadležnom Ministarstvu. U izvještaju CGO-a evidentirano je da je 192 organa imalo transfere prema medijima u 2021. godini u iznosu od 3.426.183,33 eura - kazao je Obradović. Za 2022. godinu se, navodi on, bilježi određeni pomak. Podatke Ministarstvu kulture i medija dostavilo je 62 odsto (124 od 201) osnivača medija i 27,85 odsto organa javnog sektora (188 od 675 subjekata). - Ovo je, očekivano, vodilo i razlici u prijavljenim iznosima - javni sektor je prijavio 7.599.233,72 eura, a osnivači medija 3.616.943,92 eura - rekao je Obradović. Najveći obuhvat izvještavanja javnog sektora zabilježen je 2023. godine, kada je tu obavezu ispunilo 64 odsto organa (430 od 675). Istovremeno, kaže Obradović, kod osnivača medija dolazi do pada na 56 odsto(111 od 198). - Iznosi su ponovo neusklađeni - 7.942.101,92 eura prema podacima javnog sektora, naspram 6.149.109,33 eura prema podacima osnivača medija - istakao je on. Prema njegovim riječima, u 2024. godini dolazi do novog pada discipline - 62 odsto organa javnog sektora i 53 odsto osnivača medija dostavlja podatke. Raskorak u iznosima ostaje izražen: 8.387.570,57 eura (javni sektor) prema 6.915.667,19 eura (osnivači medija). CGO naglašava da ovakvo stanje zahtijeva aktivniji nadzor i efikasniji sistem sankcionisanja, ali se čini da taj segment primjene Zakona o medijima nije prioritet resornog Ministarstva. Dodatno, CGO cijeni da je potrebna veća digitalizaciji procesa, radi lakše pretrage i javne dostupnosti podataka, što bi učinilo sve ove tokove novca transparentnijim. CGO podsjeća da su Zakonom predviđene sankcije za odgovorno lice u organu državne uprave ili organu lokalne samouprave novčana kazna od 300 do 2.000 eura ukoliko, između ostalog, ne objavi evidenciju do 31. marta tekuće godine za prošlu godinu ili je ne dostavi Ministarstvu u propisanim rokovima. Istovremeno, pravno lice koje je osnivač medija može biti kažnjeno novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 eura ukoliko ne prijavi dobijena sredstva u roku od 30 dana ili ne dostavi evidenciju Ministarstvu najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Međutim, Obradović kaže da nije poznato da li je i ko do sada sankcionisan. Ministarstvo bi, ističe on, uz godišnje izvještaje, moralo objavljivati i podatke o sprovođenju kaznenih odredbi, jer samo dosljedna primjena zakona može učiniti transparentnost pravilom, a ne izuzetkom, a što je i intencija ovih odredbi. - Kada je standardizacija čitavog procesa u pitanju, osim „liste nedostavljača“, koristan bi bio i određeni sistem automatskih podsjetnika, a poželjno bi bilo istražiti i na koji način se sistem kontrole i sankcija može ojačati, kako bi podstakao što veći broj subjekata na poštovanje propisa. Takođe, neophodno je redovnije ažuriranje registra aktivnih medija, kako bi procenti izvještavanja bili realni. Proaktivniji i odgovorniji pristup i osnivača medija i organa javnog sektora, ali i bolja kontrolna uloga Ministarstva kulture i medija preduslov su za transparentije finansiranje medija, odgovorno trošenje javnih resursa i medijsko tržište od integriteta - poručio je Obradović.

Javne pare za medije bez pune kontrole, Ministarstvo zakazalo

Neznatan rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je najavljeno da će Crna Gora u ponedjeljak zatvoriti pregovaračko poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi MNSE10 i indeks MONEX ojačali su neznatno na 1.189,67 poena, odnosno 18.568,49 bodova.
Promet je u odnosu na prošlosedmični bio 1,7 puta manji i iznosio je 12,98 hiljada eura.
Crna Gora bi u ponedjeljak, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, trebalo da zatvori pregovaračko poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, kazala je nakon sjednice Vlade da je to više nego dobra vijest za Crnu Goru.
- Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da se Poglavlje 32 - Finansijski nadzor odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Akcije Crnogorskog Telekoma i Hemijske industrije Poliex Berane ojačale su po 1,3 odsto na 2,33, odnosno 1,55 eura.
Gubila je akcija Solane “Bajo Sekulić” 43,5 odsto na 1,35 eura.
Po nepromijenjenoj cijeni trgovalo se dionicama Elektroprivrede (EPCG) 5,57 eura, Poslovno-logističkog centra (PLC) Morača pet eura, Otrantkomerca 4,5 eura, preduzeća Mješovito 50 centi i Plantaža 17,1 cent.
Predstavnici EPCG i podgoričke kompanije Vigoris Ecotech potpisali su ove sedmice ugovor za realizaciju projekta izgradnje male hidroelektrane (mHE) „Otilovići“, vrijedan 6,79 miliona eura.
Iz EPCG su objasnili da ugovor obuhvata izradu glavnog projekta, izgradnju građevinskih objekata, isporuku i montažu elektro-mašinske opreme, ispitivanja i puštanje u rad, po principu „ključ u ruke“.
- Ugovor je zaključen nakon sprovedenog otvorenog postupka javne nabavke, a ukupna vrijednost investicije iznosi 6,79 miliona eura, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV). Projekat podrazumijeva ugradnju dva agregata sa horizontalnim Francis turbinama, ukupno instalisane snage 3,2 megavata (MW), uz planiranu godišnju proizvodnju od oko 11 gigavat sati (GWh) - navodi se u saopštenju.
Takođe, Vlada je ove sedmice dala garanciju na kredit Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) kod Evropske banke za obnovu i razvoj, u vrijednosti od 15 miliona eura, za potrebe rekonstrukcije 220 kilovoltnog (kV) dalekovoda.
Iz Vlade su, nakon sjednice, saopštili da je usvojena Informacija o rezultatima pregovora i zaključivanju ugovora o garanciji za kredit neophodan za finansiranje projekta povećanja propusne moći 220 kV dalekovoda.&nbsp;
Vlada je, kako su podsjetili, krajem decembra usvojila Informaciju o polaznim osnovama za pregovore u vezi sa zaključivanjem ugovora o garanciji za kredit.&nbsp;
Dalekovod Trebinje (Bosna i Hercegovina) – Perućica – Podgorica – Koplik (Albanija) puštan je u pogon sukcesivno, odnosno dionica Trebinje – Podgorica 1965. godine, a Podgorica – Koplik 1972. godine.&nbsp;
Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore najavilo je da će u ponedjeljak organizovati blokadu teretnog saobraćaja na granicama. Oni će trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.

Neznatan rast indeksa, promet gotovo prepolovljen

Grupa građana Cetinja saopštila je da je otvoreno pismo službenika Državnog arhiva Crne Gore potvrdilo sumnje da je direktor Danilo Mrvaljević tu ustanovu stavio na raspolaganje popovima Crkve Srbije.
&nbsp;- Iako je krajem prošle godine pokušao obmanuti javnost, saopštenje zapošljenih u DACG te saopštenje Centra za građanska prava razotkrilo je prljave namjere Danila Mrvaljevića da crnogorsku arhivsku baštinu podredi interesima organizovane grupe koja se predstavlja kao SPC - navedeno je u saopštenju za javnost grupe građana Cetinja.
Kako navode, očito je da Danilo Mrvaljević misli da Temeljni ugovor države Crne Gore s Crkvom Srbije podrazumijeva ne samo ustupanje grobalja, crkava, manastira i nebrojenih hiljada kvadrata crnogorske teritorije no i ustupanje naše arhivske baštine kako bi netragom nestala kad dođe u ruke onih koji svim silama nastoje da zatru svaki trag imena crnogorskoga.
- Pozivamo našega sugrađanina Danila Mrvaljevića da se okane ćorava posla u kojemu je nečasno uhvaćen ili da podnese ostavku na mjesto koje mu je povjereno kako bi sprovodio partijske interese Demokrata. Nas se ne tiče što o Crkvi Srbije misli ni vlast ni opozicija jer je suviše freško śećanje na 5. septembar 2021, na suzavce, metke i dimne bombe te na do zuba naoružane kriminalce koji su obezbjeđivali nasilno ustoličenje poglavara te okupacione institucije u Crnoj Gori - naglašeno je u saopštenju.
Poručuju da nema toga danas kome treba objašnjavati da svetosavski popovi nijesu u Arhiv došli da bi se bavili istorijom Crne Gore, "no da bi zametnuli trag svim pojavama u našoj istoriji koji ne idu u prilog njihovoj izdajničkoj misiji".
- Stoga poručujemo: Dalje ruke od Državnoga arhiva Crne Gore - poručuje grupa građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Mrvaljević da se okane ćorava posla u kojem je nečasno uhvaćen, ili da podnese ostavku

Gost ovoneđeljne emisije "Dres nacija reprezentacija" je Nikola Stijepčević, predstavnik navijačke grupe "Ultra Crna Gora".
Emisiju "Dres nacija reprezentacija" možete pratiti subotom od 21 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIUo_KZyHssg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikola Stijepčević u emisiji "Dres nacija reprezentacija"

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Ulcinj: Oduzeto vozilo Dacia Duster

Tagovi

Javne pare za medije bez pune kontrole, Ministarstvo zakazalo

Neznatan rast indeksa, promet gotovo prepolovljen

Grupa građana Cetinja: Mrvaljević da se okane ćorava posla u kojem je nečasno uhvaćen, ili da podnese ostavku

Nikola Stijepčević u emisiji "Dres nacija reprezentacija"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO