Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac smatra da treba provjeriti diplome lokalnih funkcionera u Podgorici koje su stekli na Univerzitetu Medatrend u Srbiji.
Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela odluku o privremenom obustavljanju priznavanja diploma u svrhu zapošljavanja, stečenih na ovom Univerzitetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-privremeno-obustavlja-priznavanje-diploma-sa-megatrenda&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- E sad fino da se provjere diplome lokalnih funkcionera u Glavnom gradu koji su “stekli” znanja na ovako kredibilnoj obrazovnoj instituciji - naveo je Klikovac u objavi na mreži X.
Broj ispita, kaže Klikovac, jednak je broju rata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Klikovac: Provjeriti diplome lokalnih funkcionera stečene na Megatrendu

Skoro 98 odsto socijalne pomoći u Crnoj Gori u 2023. godini, odnosno 1,2 milijarde eura, dodijeljeno je bez provjere materijalnog stanja, pokazuju juče objavljeni podaci Uprave za statistiku – Monstat.
Ukupni troškovi socijalne zaštite u 2023. godini iznosili su 1,26 milijardi eura, što je povećanje za 14,5 odsto u odnosu na 2022. godinu.
– Najveći udio socijalnih naknada koje se dodjeljuju bez provjere materijalnog stanja u 2022. i u 2023. godini odnosio se na funkcije bolest/zdravstvena zaštita, invaliditet i nezaposlenost – kazali su iz Monstata.
Svega 2,1 odsto naknada socijalne zaštite koje su podijeljene u 2023. godini – oko 26 miliona eura, temeljilo se na provjeri materijalnog stanja.
Dok se za funkcije socijalne zaštite starost i bolest/zdravstvena zaštita izdvaja po trećina ukupnih sredstava, za porodicu/djecu opredijeljena je tek desetina u ovu namijenu utrošenog iznosa.
– Ukupni troškovi socijalne zaštite zabilježili su rast usljed povećanja ukupnih troškova za socijalne naknade u funkcijama porodica/djeca, invaliditet bolest/zdravstvena zaštita, starost, nasljednici i socijalna isključenost koja nije drugdje klasifikovana. Ukupni troškovi za socijalne naknade u 2023. godini predstavljali su 97,8 odsto od ukupnih troškova za socijalnu zaštitu, što je smanjenje za 0,1 procentni poen u odnosu na prethodnu godinu – saopšteno je iz Monstata.
Prema funkcijama socijalne zaštite, najveći udio u ukupnim troškovima za naknade socijalne zaštite odnosio se na troškove za funkciju starost – 414,22 miliona eura (33,5 odsto), dok je za funkciju bolest/zdravstvena zaštita iznosio 410,01 milion eura (33,2 odsto).
Treća grupa po visini troškova je funkcija porodica/djeca, koja je iznosila 134,44 miliona eura (10,9 odsto), nakon čega slijede funkcije nasljednici, invaliditet, nezaposlenost i socijalna isključenost koja nije drugdje klasifikovana.
– U poređenju sa prethodnom godinom, u 2023. godini rast udjela troškova u ukupnim troškovima za naknade socijalne zaštite zabilježen je kod funkcije porodica/djeca (za 3,4 procentna poena), funkcije invaliditet (za 1,1 procentni poen), funkcije nasljednici (za 0,3 procentna poena) i funkcije socijalna isključenost koja nije drugdje klasifikovana (za 0,1 procentni poen). S druge strane, pad udjela troškova u ukupnim troškovima socijalne zaštite zabilježen je kod funkcije bolest/zdravstvena zaštita (za 3,7 procentnih poena), funkcije nezaposlenost (za 0,8 procentnih poena) i funkcije starost (za 0,3 procentna poena) – naveli su iz Monstata.

500x500

Monstat: Bez provjere materijalnog stanja isplaćene 1,2 milijarde eura

Britanske vlasti danas su saopštile da će naložiti prodavce da sprovedu strože provjere starosne dobi kako bi spriječili maloljetnike da kupuju noževe, u okviru inicijative protiv nasilja nakon što je tinejdžer ubio tri djevojčice u Sautportu prošle godine.
Kako se navodi, trgovci će morati da provjeravaju identifikaciona dokumenta sa fotografijom i na prodajnom mjestu i na mjestu isporuke, a te isporuke će moći da prihvati samo osoba koja ih je naručila.
Ministarka unutrašnjih poslova Ivet Kuper rekla je da je ''sramota'' koliko je maloljetnicima ''lako da nabave opasno oružje'' na internetu, kao i da se isporuke često ostavljaju na adresi.
Ove mjere će biti uključene u prijedlog zakona i očekuje se da će u narednim mjesecima početi zakonodavni proces u parlamentu, prenosi Rojters.
Aktuelni britanski zakoni zahtijevaju od prodavaca da imaju sistem provjere starosti kako bi spriječili osobe mlađe od 18 godina da kupuju noževe, ali elementi tih sistema nisu jasno definisani.

1250x600

1084x550

Britanija najavila strože provjere prije kupovine noževa

Apelacioni sud produžio je kaznu zatvora optuženom R. V. za silovanje i nasilje u porodici sa devet godina i dva mjeseca na 14 godina i 10 mjeseci.
Kako su naveli u saopštenju, preinačili su presudu Višeg suda u Podgorici za dva produžena krivična djela silovanje i dva krivična djela nasilje u porodici i porodičnoj zajednici od 14. aprila. U kaznu zatvora mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.
- Presudom Višeg suda u Podgorici optuženi R. V. oglašen je krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od devet godina i dva mjeseca, u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Žalbe protiv prvostepene presude izjavili su branilac optuženog i Više državno tužilaštvo u Podgorici. Apelacioni sud je ocijenio da je žalba branioca optuženog neosnovana, dok je žalba Višeg državnog tužilaštva u Podgorici osnovana - istaknuto je u saopštenju.
Po nalaženju Apelacionog suda prvostepeni sud je, nasuprot navodima žalbe branioca optuženog, u zakonito sprovedenom postupku do izvjesnosti utvrdio sve činjenice potrebne kako za pravilnu ocjenu postojanja djela, tako i krivice optuženog. Na njegove radnje, kako navode, pravilno je primijenjen Krivični zakon, pa su bez utemeljenja navodi istaknuti u žalbi branioca optuženog da je pobijana presuda donijeta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka i uz pogrešnu primjenu materijalnog prava.
- Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu i u dijelu odluke o kazni po žalbi Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, pa je ocijenio da prvostepeni sud nije u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od značaja za visinu kazne, iz kojih razloga je odluku u ovom dijelu preinačio - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Po mišljenju Apelacionog suda izrečena jedinstvena kazna zatvora predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnih djela i stepenu krivice optuženog, pa je za očekivati da će se istom postići svrha kažnjavanja u okviru opšte svrhe izricanja krivičnih sankcija.

Optuženom za silovanje i nasilje u porodici produžena kazna zatvora sa devet na skoro 15 godina

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore danas je po nalogu Ekološke inspekcije započelo aktivnosti na uklanjanju nelegalno izgrađenih i postavljenih plutajućih objekata u NP Skadarsko jezero. Na području ovog parka evidentirano je 76 nelegalnih plutajućih objekata, a za osam je izdato rješenje o uklanjanju. 
- Aktivnosti koje danas realizujemo rezultat su višemjesečnog rada. Od oktobra prošle godine radili smo na rješavanju problema nelegalnih objekata i predato je nešto oko 230 prijava za sve nelegalne objekte koji su evidentirani na prostoru NP Skadarsko jezero. Imali smo i spornih situcija, kada su se Komunalne inspekcije lokalnih samouprava proglašavale nenadležnim, kao što je bio slučaj sa plutajućim objektima na Karuču. Međutim, to nas nije spriječilo da tražimo dalje rješenje kako bi ove objekte, koji ne posjeduju nikakve dozvole, niti su postavljeni u skladu sa principima zaštite prirode, uklonimo iz zaštićenog prostora. U saradnji sa Ekološkom inspekcijom ušli smo u proceduru utvrđivanja broja nelegalnih plutajućih objekata. Formirana je radna grupa u kojoj su takođe bili i predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine, a utvrđeno je da na terenu ima 76 ovakvih objekata - kazala je direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić. 
Ona je dodala da ni zakonska procedura nije bila jednostavna, kao i da samo organizovanje i uklanjanje objekata iziskuje i znatne finansijske troškove. Kako je navela troškovi za uklanjanje plutajućeg objekta iz Karučkog oka koštalo je preduzeće oko 7.000 eura.
- Zahvalni smo na podršci koju nam je pružila Ekološka inspekcija. Zahvaljući velikoj posvećenosti našli smo način da se ovi objekti uklone, ali smo i zajedno poslali poruku da nećemo dozvoliti dalju devastaciju Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Sjutra je predviđeno uklanjanje još jednog objekta, a u ponedeljak očekujemo uklanjanje jedinog preostalog objekta u Karučkom zalivu. Ovo nije ni jednostavna aktivnost, nedostaje nam prostor za skladištenje objekata. Zato ćemo zatražiti podršku od Uprave za državnu imovinu i od ministarstava kako bi i u tom dijelu obezbijedili adekvatan prostor za privremeno oduzimanje uklonjenih objekata - poručila je ona. 
Šef Službe zaštite NP Skadarsko jezero Vuk Saičić istakao je da su uloženi veliki napori zaposlenih da se zaštiti životna sredina i nelegalna gradnja svede na minimum.
- Veliki broj prijava za nelegalnu granju podnesen je upravo ove godine. Bitno je istaći da je napredak na rješavanju ovog pitanja bila upravo aktivnost na popisu nelegalnih plutajućih objekata koji nemaju dozvole. Jutros smo zapoečli akciju koja će sigurno trajati danima. Mještani i vlasnici objekata su jutros bili na terenu i iskazali stav da ne žele da se njihovi objekti uklanjaju, ali mi ćemo uz pomoć države pokazati da smo na zajedničkom zadatku i odlučni u cilju zaštite prostora Skadarskog jezera koji je svojevrstan prirodnog biser - poručio je on. 
Podsjećaju da je na području ovog parka u ranijem periodu evidentiran problem nelegalne gradnje i postavljanja plutajućih objekata, te da je u više navrata apelovano na vlasike da pristupe uklanjanju istih kako bi se zaštitio prostor parka, ali i spriječilo ugrožavanje biodiverziteta, vegeteacije i vodenih ekosistema ovog parka.

Uklanjaju nelegalne objekte sa Skadarskog jezera; Đuretić: Nećemo dozvoliti dalju devastaciju prostora

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović je sa učenicima OŠ „Pavle Rovinski” posjetila Dom starih u Podgorici. Jakšić-Stojanović je tom prilikom direktorici Jeleni Šofranac uručila medicinsku opremu, s ciljem unapređenja uslova boravka i zdravstvene njege korisnika ove ustanove. Aktivnost je realizovana u okviru Evropske agende za obrazovanje odraslih, koja promoviše cjeloživotno učenje, socijalnu uključenost i međugeneracijsku solidarnost. - Korisnici doma su imali priliku da uživaju u prigodnom novogodišnjem programu kojim su ih učenici obradovali i uljepšali prazničnu atmosferu u ovoj ustanovi, a nastavak događaja je bio posvećen druženju korisnika i djece kroz bogat i sadržajan razgovor, društvene igre i zajedničke aktivnosti - saopšteno je iz MPNI. Događaju su u ime Ministarstva prisustvovale i mr Jasna Jovanović, direktorica Direktorata za cjeloživotno učenje, i Slađana Jovetić, kao i direktorka škole mr Nataša Popović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225141216_d7e7f85dcf25caeb7bb509023b0ea55b633ece260e83d07e549c443759abe597.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225141216_d7e7f85dcf25caeb7bb509023b0ea55b633ece260e83d07e549c443759abe597" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Sa posjete"></figure>  Ministarka Jakšić-Stojanović je pozdravila korisnike, iskazala zadovoljstvo zbog radionica na temu socijalne empatije koje su u prethodnom periodu uspješno realizovane u Domu, a posebno je pohvalila učenike i nastavnike OŠ „Pavle Rovinski” na podršci u organizaciji ovog događaja. Tokom obilaska Doma, ministarka se upoznala sa uslovima rada i potrebama ustanove, ističući značaj međugeneracijske solidarnosti i uloge obrazovnih ustanova u razvijanju humanih vrijednosti kod djece i mladih. - Ona je najavila nastavak saradnje sa Domom starih, kao i podršku sličnim aktivnostima koje povezuju obrazovni sistem i ustanove socijalne zaštite, s ciljem poboljšanja kvaliteta života najstarijih sugrađana - navedeno je u saopštenju MPNI.

Jakšić-Stojanović i učenici OŠ ,,Pavle Rovinski“ posjetili Dom starih ,,Podgorica"

Državljanin Republike Srbije S. S. (38), član jedne visokorizične kriminalne grupe sa teritorije te države, izručen je danas Crnoj Gori zbog krivičnog postupka koji se vodi protiv njega zbog sumnje da je počinio teško ubistvo u pomaganju, kazali su iz Uprave policije.
Izručenje su realizovali službenici Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" u saradnji sa službenicima NCB Interpola, postupajući po rješenju Višeg suda u Bijelom Polju.
- Sprovođenjem intenzivnih mjera sa ciljem lociranja međunarodno traženih osoba, sa akcentom na članove organizovanih kriminalnih grupa i izvršioce teških krivičnih djela, S. S. su uhapsili službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje 25. aprila u tom gradu - navodi se u saopštenju.
On je danas izručen Republici Srbiji na graničnom prelazu Dobrakovo.
- Izručenje visokorangiranog pripadnika organizovane kriminalne grupe predstavlja rezultat pažljivo koordinisane međunarodne operacije između Uprave policije Crne Gore, Uprave kriminalističke policije Republike Srbije (Službe za borbu protiv organizovanog kriminala – SBPOK) i Ministarstva pravde Crne Gore, kao i potvrdu snažne policijske saradnje između dvije države - precizirano je u saopštenju.
Uprava policije nastavlja da sprovodi sveobuhvatne, strateški usmjerene aktivnosti u borbi protiv svih oblika teškog i organizovanog kriminala, sa posebnim akcentom na privođenje pravdi najrizičnijih kriminalnih struktura.

Iz Srbije izručen član visokorizične kriminalne grupe osumnjičen za teško ubistvo u pomaganju

Mi, suverenisti, ne želimo da generalna konzulka Crne Gore u Njujorku bude Snežana Jonica, sa njom nećemo sarađivati, jer znamo čiju politiku sprovodi i da joj je šef Andrija Mandić, kazao je za portal ETV Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.
On podvlači da i vrapci na grani znaju ko je i šta je Jonica, čiji je kadar, kakvu politiku sprovodi i ko joj je šef, a to je Andrija Mandić, koji hoće da „pročisti krvnu sliku“ u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, da očisti predstavništva od patriota, da obori suverenističku politiku kako bi se uskoro mogao mijenjati Ustav građanske Crne Gore i da se koči ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Snežana Jonica mu je vjerna do groba, kao što je bila pobornik politike Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića, i takvi kadrovi ne mogu da zastupaju suverenu, građansku Crnu Goru. Jonica će sada početi da priča i o bratstvu i jedinstvu samo kako bi ostvarili svoje ciljeve i pokorili Crnu Goru - naveo je on.
Na pitanje da li, zbog svega navedenog, planiraju da pokrenu peticiju kojom bi eventualno tražili da Jonica ne bude generalna konzulka, Rastoder je kazao da to u ovom trenutku nije toliko važno koliko je važno da ne sarađuju sa njom dok je ona na toj funkciji.
- Mi, suverenisti, nećemo sa njima. A znamo dobro da je bila protiv nezavisnosti Crne Gore i ulaska Crne Gore u NATO i da je uvijek bila za Rusiju, a ne za Evropsku uniju, i takvi ne mogu dobiti prolaz kod nas - &nbsp;naveo je Rastoder za portal ETV.
Vlada Crne Gore je u novembru imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku Crne Gore u Njujorku.

Rastoder: Suverenisti neće sarađivati sa Jonicom u Njujorku, znamo ko je i da joj je šef Andrija Mandić

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Tag: provjera