<article>Zbog povećane frekvencije saobraćaja tokom predstojeće zimske turističke sezone, uključujući početak skijaške sezone i očekivanu povećanu frekventnost vozila usljed sniježnih padavina i uskih putnih pravaca, Uprava policije apeluje na vozače teretnih motornih vozila kojima je zabranjeno saobraćanje na putu Kolašin – Berane (preko tunela „Klisura“) da ovu zabranu poštuju. Savjet je da koriste alternativne putne pravce kako bi se izbegle potencijalne gužve i eventualne druge neželjene posljedice.Osim toga, iz policije apeluju na sve vozače koji budu saobraćali pored samog skijališta, da vožnju prilagode uslovima na putu, te da poštuju preporuke i pravila, u cilju nesmetanog odvijanja saobraćaja.- Napominjemo da Ski centar Kolašin 1450 trenutno nema adekvatno riješen parking prostor za posjetioce, što dodatno usložnjava situaciju - saopšteno je iz Uprave policije.Poručuju da će policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ u narednom periodu preduzimati pojačane kako preventivne tako i represivne aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja nesmetanog odvijanja saobraćaja sa akcentom na predmetnu dionicu puta.</article>

Zbog povećane frekvencije saobraćaja tokom predstojeće zimske turističke sezone, uključujući početak skijaške sezone i očekivanu povećanu frekventnost vozila usljed sniježnih padavina i uskih putnih pravaca, Uprava policije apeluje na vozače teretnih motornih vozila kojima je zabranjeno saobraćanje na putu Kolašin – Berane (preko tunela „Klisura“) da ovu zabranu poštuju. Savjet je da koriste alternativne putne pravce kako bi se izbegle potencijalne gužve i eventualne druge neželjene posljedice.
Osim toga, iz policije apeluju na sve vozače koji budu saobraćali pored samog skijališta, da vožnju prilagode uslovima na putu, te da poštuju preporuke i pravila, u cilju nesmetanog odvijanja saobraćaja.
- Napominjemo da Ski centar Kolašin 1450 trenutno nema adekvatno riješen parking prostor za posjetioce, što dodatno usložnjava situaciju - saopšteno je iz Uprave policije.
Poručuju da će policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ u narednom periodu preduzimati pojačane kako preventivne tako i represivne aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja nesmetanog odvijanja saobraćaja sa akcentom na predmetnu dionicu puta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprava policije

apel

teretna vozila

Hronika

UP: Vozači kamiona da koriste alternativne putne pravce iz Kolašina prema Beranama

Crna Gora samostalno kreira svoj kulturni sistem, a Vlada kulturu stavlja na sve važnije mjesto, što dovodi do značajnih rezultata, jer politička zrelost društva nije samo u ekonomskim ili pravnim dostignućima, već i u sposobnosti da prepozna kulturu kao vlastiti prostor rasta.
To je poručila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, na Novogodišnjem koktelu Ministarstva kulture i medija, organizovanom u Vladinom domu, koji je okupio brojne predstavnike Vlade i Skupštine Crne Gore, kulturne radnike iz institucija i van njih, kao i članove diplomatskog kora.
Kazala je da su kroz predan rad svih direktorata ostvareni značajni rezultati u ovoj godini kroz reforme koje su unaprijedile kulturni i medijski sektor.&nbsp;
- Želim da potvrdim opredijeljenost i predanost tima koji vodimna ispunjavanju zadatih ciljeva. Jedan dio zadataka smo ispunili, ali mnogo toga ne, jer ni "Rim nije sagrađen u jednom danu". Ali nemojte sumnjati u našu spremnost i posvećenost da radimo korist dobrobiti razvoja kulture, umjetnosti i medija - kazala je Vujović.&nbsp;
Naglasila je da ako se kultura postavi kao prioritet društva onaće i biti prioritet.
- Istorija nas uči da se kulture mogu grubo podijeliti na dvije vrste: na one dinamične, gdje procesi teku brzo i na one statične, gdje se promjene dešavaju tako sporo da se kultura često svodina zbir običaja. Svaka država je apsolutno odgovorna za odnos i pravila koje će imati prema svojoj kulturi i obrazovanju. Sve je ovo važno zato što je kultura prije svega polje emancipacije, jer kulturna emancipacija nije apstraktni ideal, već proces koji oblikuje naš svijet i nas same, iznova i iznova - kazala je Vujović.&nbsp;
Prema njenim riječima, kultura je i baština i stvaralaštvo.&nbsp;
- To je proces neprekidnog dijaloga između starog i novog, između tradicije i inovacije, između onoga što smo naslijedili i onoga što želimo da postignemo, i stoga je uvijek živa - rekla je Vujović.
Crna Gora samostalno kreira svoj kulturni sistem, a Vlada stavlja kulturu na sve važnije mjesto.&nbsp;
- Planirano je da budžet Ministarstva kulture i medija za 2025. godinu bude uvećan za 3,7, miliona eura, odnosno 12,59 odsto, što predstavlja rekordno izdvajanje za kulturu. Ovi rezultati potvrđuju da politička zrelost društva nije samo u ekonomskimili pravnim dostignućima, već i u sposobnosti da prepoznamo kulturu kao vlastiti prostor rasta. Zato mi je drago da istaknem da smo, uz podršku Vlade, postigli značajne rezultate u unapređenju i očuvanju našeg kulturnog nasljeđa, što doprinosi daljoj emancipaciji i razvoju crnogorskog društva - kazala je Vujović.
Naglasila je da se u Ministarstvu kulture i medija trude da zakonodavstvo postave tako da svi u sektoru slobodno žive i rade.&nbsp;
- Primijetili smo neuralgične tačke, uska grla Zakona o kulturi, Zakona o zaštiti kulturnih dobara i predano radimo na tome. Želimo održive i ambiciozne programe nacionalnih ustanova kulture koje su pod našom direktnom nadležnošću. Vodićemo računa i o onima koji nisu direktno u našoj nadležnosti, a to je nezavisna scena. Potrudićemo se da i njima nađemo i obezbijedimo pozornicu za rad. Pomenula bih divan primjer sinergije za Njegoševe dane uz koje smo jedni drugima pružili ruku podrške i saradnje - rekla je Vujović.&nbsp;
Crnogorska kultura, sa svim svojim specifičnostima je, kako je istakla, dio šireg toka koji ne poznaje granice.&nbsp;
- Takvo društvo raste u emancipaciji – i individualnoj i kolektivnoj - sigurna je Vujović.&nbsp;
Svima je poželjela praznike ispunjene radošću života, zajedništvom i darivanjem, onim najljepšim ljudskim osobinama koje podsjećaju koliko je važno biti dio velike zajednice.
Velikim aplauzom nagrađeni su oni koji su ove godine, prema ocjeni međunarodnih i najviših domaćih institucija, ostvarili najbolje rezultate. &nbsp;
Takođe, prikazan je i film o rezultatima/postignućima rada Ministarstva u protekloj godini, sa posebnim osvrtom na zatvaranje Poglavlja 10, implementaciju međunarodnih zakona i unapređenje uslova rada za kulturne i medijske poslenike.

Vujović: Crna Gora samostalno kreira svoj kulturni sistem

Na američkoj lutriji Mega Millions pogođen je glavni dobitak pa će neko u novu godinu zakoračiti s vrtoglavih 1,22 milijarde dolara na računu, piše Associated Press.
Džekpot niko nije osvojio već tri mjeseca, pa se nagrada za pogođenih svih pet od 70 brojeva popela do nevjerovatnog iznosa. Identitet dobitnika nije poznat, ali se zna da je listić uplaćen u petak u Njujorku.
Dobitna kombinacija bila je 3, 7, 37, 49, 55 i dopunski broj 6.
Ako želi da mu bude isplaćen čitav osvojeni iznos, lutrija će srećnom dobitniku isplaćivati određeni mjesečni iznos kroz 29 godina. Ali ako želi gotovinu odmah, lutrija će mu isplatiti nešto manje od polovine iznosa, odnosno 549,7 miliona dolara. Dosad su se gotovo svi dobitnici odlučili za isplatu umanjenog iznosa odmah.
Izgledi da se osvoji glavni dobitak na Mega Millionsu je jedan prema 302,6 miliona, a najveći Mega Millions džekpot listić vrijedan 1,6 milijardi dolara prodan je na Floridi u avgustu 2023.
Ipak, dva su dobitka na Powerball lutriji bili veći od toga.

SAD: Na lutriji osvojio 1,22 milijarde dolara

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, neimaru,&nbsp; Imala sam jednu dilemu - Ko je juče glumio Đeda Mraza, u holu RTCG-a? Vi ili Bobi? I baš me od srca obradovala i sama pomisao da ste, možda, jedan od vas dvojice obukli crvene kostimiće kako bi uveselili (Vama to i ime daje) dječicu zaposlenih u Javnom servisu. I ne samo dječicu, nego i zaposlene. Jer samo mi znamo koliko je vaša duša velika i spremna na svakakve vragolije zarad samo jednog osmjeha zaposlenog raba u našoj najvažnijoj medijskoj kući.&nbsp; Elem, dilema je trajala dok mi oči ne ugledaše obraćanje Marijane Camović u vezi sa jučerašnjom sjednicom Savjeta.&nbsp; Dakle, vi jeste neka vrsta Đeda Mraza, samo što nemate kostimić, a nježnost ste usmjerili, uglavnom, prema sebi i drugarima iz Savjeta i Menadžmenta. Da objasnim – vi dijelite pare ili da preciziram - usvajate finansijski plan za narednu godinu. To što protiv vas država vodi krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja, baš vas nešto boli patka! Mogu li vam šta?! Mogu, nego šta. Oće li? Što znam, ne moram ni ja da imam baš sve informacije.&nbsp; Nego, da mi vidimo kakvi ste domaćini. Kako vodite ovo naše gazdinstvo? Koliko vidimo, na raspolaganju imate neku crkavicu od 24 miliona i 230.000 eura. Samo iz budžeta biće uplaćeno 20.080.000 eura. Vala, nije to ništa što vi ne možete odmah rasprčkat. Pa, je li?&nbsp; Za sebe i ostatak Savjeta, odnosno za vaša zajednička podvižništva, planirali ste da izdvojite neki jad i bijedu od 160 hiljada eura. Ništa. Više nego skromno. To vam je za još samo nekoliko putovanja do Njujorka. Ja ne znam što se diže dževa oko toga. A, kako ste samo, onomad, uživali na Menhetnu. Pa selfić tamo, selfić vamo. Samo neko dobro zloban može tu nešto da vam zamjeri. A ne znaju koliko vas , u međuvremenu, jada i muke ubije. Niko o tom ne razmišlja. Pa sastanci, pa razmišljanja, strategije, vizije... Ma, samo što vas mlinac nije mlio... Ne nervirajte se, idemo dalje.&nbsp; Ovo je dobro što ste pojačali iznos za advokate. Bravo! Vazda za njih treba imat para. Ove dokone čume od zaposlenih samo nešto tužakaju i prigovaraju. Tako da, stavka za advokate - opravdana! Za rezervne djelove opredijelili ste 200 hiljada eura. Prije dvije godine bilo samo 80 hiljada. Ovo sad je odlično! Pretpostavljam da ste tu uračunali i nabavku rezervnih djelova za nas koji smo u godinama i nešto veretizni, pa nam stalno nešto fali. Recimo, da nas remontujete. Kukovi, koljena i to... A, bogami, nešto sam vas gledala, kad ste Vi i Bobi bili na prijemu kod Mandića, rekla bih da obojica imate konstantan problem s kičmom?&nbsp; E, sad, kičma je stvarno nezgodna za remont. Sa njom je jednostavan princip - Ili je imaš ili nemaš. Nema popravke. Sve u svemu - stavka rezervni djelovi - odlično! Stavka reprezentacija - povećano sa 20 hiljada na 40. Izvanredno. A, nećete stvarno ko tuge tužne, bez dinara, u ugostiteljski objekat. Za to mora da se ima, pa da nećemo ništa snimat! Ako mogu Demokrate onoliko popeka da opuvaju za jedan obrok, upitno je možete li vi sa 40 hiljada prezimit.&nbsp; I ovo što ste opredijelili još milion za adaptiranje zgrade je za pohvalu! Mora tako. Taman nešto popravite i poslije deset dana to ne valja ničemu. Znači, bitno je da se stalno radi i popravlja. Nešto kao Skadar na Bojani. Evo, sprat na kojem ja obitujem, poslije adaptacija, izgleda kao onda kad sam ovdje počela da radim. A to je bilo 89. godine, u prošlom vijeku. No, što bi rekli, pregaocu Bog daje mahove! Vaš vizionarsko- stvaralački habitus za proizvodnju programa predvidio je nešto malo više od sedam miliona. Pa ne znam. Nijeste naveli šta planirate da radite. Koliko sam shvatila sinopsisi /opisi emisija/ po vama su prevaziđena forma, tako da ostaje da gatamo šta ćete da priredite gledateljstvu.&nbsp; Biću slobodna da predložim nekoliko stvari: - Ekranizacija Vaših djela „Skupštinske patike“ i „Gradonačelnici u patikama“. Nijesam sigurna za žanr, ali ne sumnjam da bi to bilo djelo trajne vrijednosti;&nbsp; - Dugometražni film koji pominjete trebalo bi da bude tematski posvećen Vama, Bobiju, Savjetu i Menadžmentu. Da to bude neka drama. Nikako drugačije, jer evo, čitam kako se jadate na sjednici Savjeta. “Radite pod pritiskom, spinovi, napadi...” Jednom riječju - muke pa fiskovi. E, sad tu imam dilemu ko bi Vas mogao da glumi? Ako bi se vodili nekim karakterističnim obilježjem, samo Dritan ima lokne uporedive s Vašim. Ali, ne znam, nije profesionalni glumac... Ne znam da li bi mogao da uđe u Vaš lik? Mada, možda i bi. Naturščici su sad poželjni, u svim oblastima. Valjalo bi, ako ništa drugo, makar razmislit o tome. - U skladu sa fascinantnom racionalnošću koju ste pokazali u vezi sa zatvaranjem dopisništva u Herceg Novom - zbog ljetnjih gužvi u tom gradu prebacićete dopisništvo u Tivat, pa će ovi iz Novog dolazit u Tivat - predlažem da nešto slično primijenite i u vezi sa dopisništvom u Nikšiću. Da zaposleni u Nikšić dolaze preko Kragujevca. Zbog gužve.&nbsp; - I na kraju, predlažem: Zbog Vašeg izuzetnog podvižništva u kreiranju boljeg, starijeg i ljepšeg Javnog servisa, sukladno tradiciji Vašeg pravoslavnog bića i prirode institucije koju nadzirete - iniciram da Vas digitalizujemo, pošto ne možemo da Vas kanonizujemo, pa da Vaše ime bude upisano u Arhiv zaslužnih Radio-Televizije Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241228101212_fc54b8a7c184e53089f6183de7f44249503377985173f0b134da005c0f9f9843.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241228101212_fc54b8a7c184e53089f6183de7f44249503377985173f0b134da005c0f9f9843" data-rendition-name="original" width="760" height="600" loading="lazy" alt="Digitalizovani Drljević"> <figcaption>Ilustracija</figcaption> </figure>  Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim! P.S. Samo da pažljivo iščitam izvještaje o današnjoj sjednici Savjeta, obratiću Vam se kratkom analizom. Tanja Šuković, novinarka RTCG

Selfić, razmišljanja, strategije, vizije...

Sredstvima koja su deponovana kod notara, milion i 30 hiljada dinara, novi akcionar Vektra Boke, „Ellena grupa“ je obavila uplatu prema Poreskoj upravi, potvrdio je Novskom portalu, vlasnik Danilo Matijašević. Time je definitivno otklonjena bojazan od stečaja.
Transfer je obavljen nakon presude Apelacionog suda Crne Gore, kojom je i odluka Privrednog suda o odbijanju uvođenja stečaja, pravosnažna.
- Radnici „Vektra Boke“ ostvaruju sada pravo za odlazak u penziju, jer će im biti uplaćen radni staž za period od decembra 2012. godine do jula 2019. godine - kaže Matijašević, podsjećajući da se tome protivi Đorđe Rajak, koji zastupa NVO Bivši radnici Vektra Boke, prenosi Novski portal.

Radnici Vektra Boke stiču uslov za penziju, uplaćena sredstva Poreskoj upravi

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

UP: Vozači kamiona da koriste alternativne putne pravce iz Kolašina prema Beranama

Tagovi

Vujović: Crna Gora samostalno kreira svoj kulturni sistem

SAD: Na lutriji osvojio 1,22 milijarde dolara

Selfić, razmišljanja, strategije, vizije...

Radnici Vektra Boke stiču uslov za penziju, uplaćena sredstva Poreskoj upravi

PRATITE TVe UŽIVO