V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović donio je naredbu o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, autobusa i specijalnih putničkih vozila za stanovanje - kampera, usljed očekivane pojačane frekvencije saobraćaja na pojedinim putnim pravcima.
Propisano je da se zabranjuje saobraćaj teretnih motornih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 (sedam zarez pet) tona.
- U periodu od 15. juna do 15. septembra, svakim danom u vremenu od 17 do 22 sata na sljedećim djelovima magistralnih puteva:
1. M-1, (GP Debeli Brijeg – H. Novi – Kotor – Tivat (Krtolska raskrsnica) – Budva – Bar –
Ulcinj – GP Sukobin),
2. M-2, (Podgorica – Sotonići – Petrovac),
3. M-2, (Podgorica – Mioska – Kolašin),
4. M-10, (Podgorica – Cetinje – Budva),
- a u periodu od 9. maja do 15. septembra, svakim danom u vremenu od sedam do 22 sata, na sljedećim dijelovima regionalnih puteva:
5. R-1, Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje,
6. R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj - navode u policiji.
Cjelodnevno se zabranjuje, kako dodaju, saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv. kombi vozila) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje – tzv. kampera, u periodu od 9. maja do 15. septembra na dionicama regionalnih puteva:
1. R-1, od mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje do mjesta Trojica - Kotor (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora,
2. R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika,
3. R-25.1, dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do Mauzoleja, u oba smjera.
- Zabrana iz tačke 1. podtačke 1, 2, 3, 4 i 6 ove Naredbe, ne odnosi se na: vozila sa prvenstvom prolaza, vozila za održavanje puteva i PTT instalacija, vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, vozila koja vrše transport vode, kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu mag. puta M-1, od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci, dok se zabrana iz tačke 1 podtačke 5 ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza i vozila za pružanje pomoći na putu - naveli su u policiji.
Naglašavaju da će, pored striknog poštovanja Naredbe, policijski službenici preduzeti mjere kako bi se spriječilo formiranje kolona teretnih motornih vozila po završetku trajne zabrane.
- Što je bio čest slučaj prethodnih godina, na način što će se dozvoliti uključivanje u saobraćaj teretnih vozila, tako da između svaka dva uključenja prođe vremenski period od najmanje nekoliko minuta, a vozači teretnih motornih vozila će se upozoravati da su dužni da drže propisano odstojanje između vozila - dodali su u policiji.
Novina, u odnosu na prethodni desetogodišnji period, od kada se donosi ova naredba, je što se ovom Naredbom zabranjuje i saobraćaj autobusa na tri regionalna putna pravca.
- Kao i specijalnih putničkih vozila za stanovanje tzv. kampera, te stoga posebno skrećemo pažnju vozačima autobusa koji koriste navedene putne pravce na poštovanje odredbi tačke II ove Naredbe - zaključili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Privremena zabrana saobraćaja teretnih vozila, autobusa i kampera na određenim putevima

Zbog povećane frekvencije saobraćaja tokom predstojeće zimske turističke sezone, uključujući početak skijaške sezone i očekivanu povećanu frekventnost vozila usljed sniježnih padavina i uskih putnih pravaca, Uprava policije apeluje na vozače teretnih motornih vozila kojima je zabranjeno saobraćanje na putu Kolašin – Berane (preko tunela „Klisura“) da ovu zabranu poštuju. Savjet je da koriste alternativne putne pravce kako bi se izbegle potencijalne gužve i eventualne druge neželjene posljedice.
Osim toga, iz policije apeluju na sve vozače koji budu saobraćali pored samog skijališta, da vožnju prilagode uslovima na putu, te da poštuju preporuke i pravila, u cilju nesmetanog odvijanja saobraćaja.
- Napominjemo da Ski centar Kolašin 1450 trenutno nema adekvatno riješen parking prostor za posjetioce, što dodatno usložnjava situaciju - saopšteno je iz Uprave policije.
Poručuju da će policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ u narednom periodu preduzimati pojačane kako preventivne tako i represivne aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja nesmetanog odvijanja saobraćaja sa akcentom na predmetnu dionicu puta.

500x500

1250x600

1084x550

UP: Vozači kamiona da koriste alternativne putne pravce iz Kolašina prema Beranama

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) saopštila je da je, u saradnji sa partnerskim organizacijama civilnog društva, organizuju otvoreni forum „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva“. Cilj je, kako navode, afirmacija društvenog dijaloga i razmatranje tema od javnog interesa.
Na sesiji će govoriti predsjednici i predstavnici Dukljanske akademije, Matice crnogorske, PEN-a, Fondacije „Sv. Petar Cetinjski“, Crnogorskog društva nezavisnih književnika, organizacije „Almanah“, Udruženja pravnika Crne Gore, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Udruženja profesora istorije i STEGA-e koja je preuzela organizaciju skupa.
Cilj otvorenog foruma je da se razmotre pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove crnogorskog društva koja će biti razmatrana iz ugla dinamike EU integracija, aktuelnog istorijskog revizionizma, nedostataka u vladavini prava, stanja u civilnom društvu, krize sekularizma, sklonosti društva unutrašnjem sukobljavanju, devastacije crnogorske kulture itd.
- Organizacijom ove sesije otvorenog foruma STEGA ima za cilj da u formi dijaloškog foruma unaprijedi društveni dijalog na temema iz oblasti prava, ekonomije, kulture, zdravstva, međunarodnih odnosa i drugih oblasti koje su od javnog interesa - saopšteno je iz STEGA-e.
Sesija će se, kako zaključuju, održati u srijedu, 18. februara 2026. godine u 11 sati u multimedijalnoj Sali PR Centra (stari Aeorodrom) u Ulici Maršala Tita Podgorica.

STEGA organizuje otvoreni forum: Unapređenje društvenog dijaloga o temama od javnog interesa

Protiv Beranca A.D. (21) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodna, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija je u prethodnom periodu izvršila pretres prostorija koje koristi operativno interesantno lice V.D, bliski srodnik A.D, kada je pronađena improvizovana laboratorija za proizvodnju opojnih droga.&nbsp;
- Izvršena su odgovarajuća vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije kada je utvrđeno da se pomenuta laboratorija dovodi u vezu i sa A.D. protiv kojeg je zatim podnijeta krivična prijava - navedeno je u saopštenju policije.
Osim toga službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su, sprovodeći pojačane aktivnosti u oblasti suzbijanja zloupotrebe droga i ulične prodaje narkotika, podnijeli prekršajne prijave protiv Beranaca V.V. (36), A.M. (26), D.D. (23), J.P. (26) i Bjelopoljca A.G. (18) zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;
- Otkrivanje i sprečavanje svih oblika zloupotrebe opojnih droga i procesuiranje odgovornih lica će i u narednom periodu biti u fokusu rada policijskih službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ u cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti ali i zaštite zdravlja građana - poručili su iz Uprave policije.

Berane: Mladić procesuiran zbog laboratorije za proizvodnju droga, pet osoba zbog zloupotrebe narkotika

Osnovni sud u Podgorici poništio je, četvrti put, kao nezakonitu odluku Savjeta Radio-televizije Crne Gore od 31. avgusta 2024. godine kojom je Boris Raonić imenovan za generalnog direktora Javnog servisa na mandat od četiri godine.&nbsp;
Sudija Nikola Bošković je, odlučujući o tužbi Časlava Vujotića, jednog od kandidata za generalnog direktora na tom konkursu, naložio Savjetu da u roku od osam dana od pravosnažnosti presude donese novu, zakonitu odluku o izboru generalnog direktora od prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove po konkursu raspisanom 15. jula 2024. godine, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/jos-jednom-ponisteno-imenovanje-raonica-za-generalnog-direktora-rtcg">Antena M</a>.
Ovo je četvrta presuda Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava imenovanje Borisa Raonića na čelo RTCG u aktuelnom mandatu, a ukupan broj sudskih odluka kojima se osporavaju njegova postavljenja, od 2021. godine do danas, dostigao je 13.&nbsp;
U septembru prošle godine na uslovnu zatvorsku kaznu od sedam mjeseci prvostepeno su osuđeni i predsjednik Savjeta Veselin Drljević, te članovi tog tijela Filip Lazović i Naod Zorić, kao i, sad bivša, članica Amina Murić, zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom nezakonitog izbora Raonića iz 2023. godine i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju. O ovoj presudi još uvijek se čeka konačna odluka Višeg suda.&nbsp;
Isti članovi Savjeta su i nakon toga nastavili sa istom praksom – u julu 2024. imenovali su Raonića za vršioca dužnosti direktora RTCG-a, odmah nakon što je podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, a u avgustu 2024. ponovo su ga izabrali na puni mandat, računajući mu radno iskustvo iz prethodnog, sudski poništenog mandata.
<h2>Sporno radno iskustvo, paušalno obrazloženje i izostanak mjerljivih kriterijuma</h2>
I u posljednjoj presudi Sud je utvrdio da je odluka iz avgusta 2024. nezakonita, između ostalog, zbog spornog radnog iskustva. Naime, sud je ocijenio da se iskustvo koje je kandidat stekao obavljajući funkciju na osnovu ranijih, pravosnažno poništenih odluka, ne može priznati kao validno radno iskustvo za novi izbor. Sud smatra da bi prihvatanje takvog iskustva obesmislilo konkurs i povrijedilo princip jednakosti kandidata.
- Sud nalazi da je osporena odluka nezakonita iz kumulativno postojećih razloga. Prije svega, period koji je Borisu Raoniću uračunat kao radno iskustvo na poslovima generalnog direktora RTCG ne može se tretirati kao pravno relevantno radno iskustvo u smislu kvalifikacionog uslova propisanog članom 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i televezija Crne Gore, imajući u vidu da je isti zasnovan na odlukama o imenovanju koje su pravosnažno poništene u sudskim postupcima, čime je retroaktivno eliminisan pravni osnov za obavljanje tih poslova. Istovremeno, sud nalazi da osporena odluka ne sadrži valjano obrazloženje, jer razlozi navedeni u njenom obrazloženju ostaju na nivou opštih, paušalnih i nekonkretizovanih tvrdnji, bez jasnog navođenja objektivnih i mjerljivih kriterijuma koji su prevagnuli u korist izabranog kandidata, niti su ti kriterijumi uporedno sagledani u odnosu na ostale prijavljene kandidate, a kojim postupanjem tuženi nije omogućio sudsku kontrolu zakonitosti odluke, niti je tužiocu obezbijedio pravo da razumije stvarne razloge zbog kojih nije izabran - navodi se u obrazloženju presude sudije Boškovića.
<h2>Novi zakon, ostavka i reizbor u istom danu</h2>
Boris Raonić je prvi put imenovan je na mjesto generalnog direktora RTCG avgusta 2021. godine. Ta odluka poništena je pravosnažno 2023. godine. Raonić je imenovan u junu 2023. godine. Ta odluka poništena je u aprilu 2024, a potvrđena presudom Višeg suda septembra 2024.
Nakon stupanja na snagu novog Zakona, u julu 2024. koji je snizio uslov sa deset na pet godina radnog iskustva, Raonić je podnio ostavku, a istog dana imenovan je za vršioca dužnosti, a zatim ponovo izabran na konkursu avgusta 2024.
Agencija za sprečavanje korupcije je još marta 2024. godine ocijenila da su prethodna imenovanja ugrozila javni interes i nosila korupcijski rizik.
Inspekcija rada je u septembru 2024. zaključila da Raonić ima „šest godina, tri mjeseca i 13 dana“ iskustva, ali se ogradila da ne cijeni zakonitost prethodnih imenovanja – to je, kako je navela, isključivo sudska nadležnost.
<h2>Vujotić: Pravosuđe kao da je blokirano ili nemoćno pred političarima&nbsp;</h2>
U reakciji na presudu, kandidat za generalnog direktora Časlav Vujotić, podsjeća da je posljednja sudska presuda četvrta povodom aktuelnog mandata Raonića, a da ih je ukupno do danas bilo 13 – osam Osnovnog suda, četiri Višeg i jedna Vrhovnog suda - kojima se osporavaju njegova postavljenja od 2021. do danas.
- Pravosuđe kao da je blokirano ili nemoćno pred političarima, jer Raoniću ne pada na'm da napusti uzurpiranu funkciju. Nit to, reklo bi se, śekira izvršnu i zakonodavnu vlast. Odugovlačiti neminovno je nesporna taktika, uz ostalo. Proces su Raonićevi, pardon RTCG, pravnici razvukli na preko godinu. Tri puta odlažući, banalnim izbjegavanjem dostavljanja sudu traženih dokumenata. Nije se više moglo otezati i nova presuda Osnovnog je tu. Potvrđeni su stavovi prethodnih. I još jednom nalaže se Savjetu da izabere za generalnog RTCG nekoga od kandidata koji ispunjavaju uslove po Javnom konkursu u roku od osam dana po pravosnažnosti presude - navodi Vujotić u reagovanju.
Presuda, kaže Vujotić, rješenjem upire prstom i na Inspekciju rada prema kojoj Raonić ispunjava „uslov najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja“.
- Nikako ne ide u prilog ispravnom zastupanju propisa i pravednosti te službe, iako se inspektor ogradio kako direktorsko postavljenje ne spada u nadležnost inspekcije rada, već je za to ovlašćen isključivo nadležni sud. Zaključkom tog Vladinog resora je uprkos tome pokušano više puta u javnosti insceniranje tobožnje ispravnosti višestrukog postavljanja na poziciju generalnog osobe koja ne zaslužuje taj položaj nikako. Zanimljivo je hoće li sad službenici Ministarstva rada pokazati želju da nešto isprave - navodi Vujotić.&nbsp;
On ističe i da menadžment RTCG, kada god „im prigusti“, u programima opetuju statističkim pokazateljima o svojoj uspješnosti pa su na ročištu probali isto, prosto pitajući između redova „kako možete mać' ovako uspješnu ekipu?“.&nbsp;
- Takve opšte ocjene o značajnom rastu gledanosti, unapređenju izbalansiranosti informativnog programa po presudi „ostaju na nivou apstraktnih i paušalnih tvrdnji, lišenih svake konkretizacije“. Raonićevi advokati navode kako je njegov nacrt razvoja usklađen i sa Strategijom razvoja RTCG 2023-2027 više od ostalih kandidata, ali bez obrazloženja koji kriterijumi su bili odlučujući i, prema sudu, bez opisa kako su cijenjeni u odnosu na sve prijavljene. Treba li reći da je pomenutu strategiju donio sam – Raonić? Nije je za druge pravio - zaključuje Vujotić.

Još jednom poništeno naimenovanje Raonića za generalnog direktora RTCG

Životi mnogih žena iz ratnih i poratnih godina ostali su neispričani. Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve, već i heroine svojih zemalja u kojima su se odvijala ratna zbivanja, kao i kasnije u postkonfliktnim okolnostima. Ipak, te priče uglavnom su ostale nedostupne široj javnosti - kazala je građanska aktivistkinja i osnivačica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
Sa panela NVO Juventas, održanog u Evropskoj kući, poručeno je da su žene i dalje nevidljive u istoriji devedesetih, što se, kako je istaknuto, direktno odražava na današnju diskriminaciju.
Petrović, koja se aktivizmom bavi tri decenije, podsjetila je da je od osnivanja Crnogorskog ženskog lobija prošlo 27 godina, te da je taj period obilježio hroničan nedostatak informacija kada je riječ o ženama, njihovim potrebama i rodnoj perspektivi.
- Uvijek se, po pravilu, dešava da nema informacija, a zapravo informacija ima i dostupne su onima koji žele da im budu dostupne i koji u 21. vijeku žele da urade nešto više po pitanju rodne perspektive. Nijesu dovoljni zakoni. Osim zakona potrebna je permanentna edukacija koju bi trebalo da sprovodi država. Međutim, kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, pa samim tim i rodnoj perspektivi koja bi trebalo da bude zastupljena u svim segmentima društva, nema ni govora da sadašnju, kao i prethodne vlade, to apsolutno interesuje. Te žene ostaju na margini svih dešavanja - njihova sjećanja i njihovi životi. Tako dolazi do toga da se stereotipi i predrasude, uz sve druge predispozicije koje im idu naruku, sve više šire u javnom prostoru kada je riječ o ženama i njihovim životima. Životi mnogih žena iz ratnih i poratnih godina nijesu ispričani. Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve, već i heroine svojih zemalja u kojima su se dešavala ratna zbivanja, kao i kasnije u postkonfliktnim situacijama. Međutim, te priče su uglavnom ostale neispričane i nedostupne široj javnosti - rekla je Petrović.
Ona smatra da savremene generacije nemaju pouzdane informacije, niti ulažu dovoljno truda da dođu do već postojećih podataka, iako su žene, kako ističe, imale izuzetno važnu ulogu tokom devedesetih.
- One se nijesu borile samo za svoja prava, već i za pravne pretke i svoju državu u situacijama u kojima su se našle. To je, kada su u pitanju aktivistkinje i feministkinje, na neki način očekivano, jer žene treba staviti što dalje od javnog prostora. Njihove priče smatraju se nebitnim, zapravo njihovi proživljeni životi smatraju se nevažnim, ostaju do kraja neispričani i neprikazani javnosti. Pokušaji i mali koraci onoga što su žene radile i što rade - pojedine nevladine organizacije, pojedinci i pojedinke - ostavljaju prostor da se ta nit, to što su žene radile, ne izgubi i ne izbriše u potpunosti. Situacija u kojoj rodne perspektive imaju neku perspektivu, za sada, nažalost, nije pozitivna - zaključila je Petrović.
Cijelo gostovanje dostupno je na YouTube kanalu TV E.

Tag: teretna-vozila

Privremena zabrana saobraćaja teretnih vozila, autobusa i kampera na određenim putevima

UP: Vozači kamiona da koriste alternativne putne pravce iz Kolašina prema Beranama

STEGA organizuje otvoreni forum: Unapređenje društvenog dijaloga o temama od javnog interesa

Berane: Mladić procesuiran zbog laboratorije za proizvodnju droga, pet osoba zbog zloupotrebe narkotika

Još jednom poništeno naimenovanje Raonića za generalnog direktora RTCG

Petrović: Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve nego i heroine, te priče su ostale neispričane i nedostupne široj javnosti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO