<article>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a dvije lakše. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je  u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, a u na Cetinju i Nikšiću po dvije. Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Herceg Novom, Tivtu, Budvi i Bijelom Polju. Izdato je 405 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava. Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.</article>

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a dvije lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je &nbsp;u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, a u na Cetinju i Nikšiću po dvije.
&nbsp;Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Herceg Novom, Tivtu, Budvi i Bijelom Polju.
&nbsp;Izdato je 405 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
&nbsp;Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprava policije

Stanje na putevima

Hronika

Za 24 sata 16 saobraćajnih nezgoda

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a dvije lakše.
 Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je  u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, a u na Cetinju i Nikšiću po dvije.
 Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Herceg Novom, Tivtu, Budvi i Bijelom Polju.
 Izdato je 405 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
 Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Odnos građana prema pticama u Zeti nije samo ekološko, već i pitanje tradicije, kulture i ekonomije, zbog čega je neophodno unaprijediti kontrolu lova, edukaciju i saradnju između institucija, poljoprivrednika, lovaca i građana, uz uvažavanje kulturnog konteksta zajednice.
To je saopšteno na pres konferenciji „Zaštita ptica na području Zete: Stavovi i izazovi, sa posebnim osvrtom na krivolov“, koju je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Programska direktorica Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Ksenija Medenica, podsjetila je da ta organizacija već godinama vodi borbu protiv krivolova i zalaže se za pronalaženje trajnih rješenja koja će, kako je navela, istovremeno suzbiti nelegalne aktivnosti i obezbijediti zaštitu vrsta i ekosistema od ključnog značaja za Crnu Goru.
- Naši napori često nailaze na prepreke koje nisu samo ekološke, već i sistemske. Organizacija u oblasti lovstva u Crnoj Gori ima duboko ukorijenjene probleme. Lovačke organizacije upravljaju lovištima bez plaćanja naknade državi, uz monitoring koji se često sprovodi bez jasnih protokola ili na osnovu nepouzdanih podataka, što ugrožava cijeli sistem planiranja i odlučivanja u ovoj oblasti - kazala je Medenica.
Kako je dodala, dodatne izazove predstavljaju nedostatak kapaciteta za sprovođenje zakonskih obaveza, mali broj lovočuvara, neadekvatna oprema i ograničene mogućnosti inspekcijskog nadzora.
Sve to, prema njenim riječima, ukazuje da je sistem lovstva u Crnoj Gori „zreo za kompletnu reformu“.
Jedno od najvećih dostignuća u proteklom periodu, ističe Medenica, jeste usvajanje Nacionalnog akcionog plana za rješavanje pitanja ilegalnog ubijanja, uzimanja i trgovine pticama selicama za period 2025–2030. godine, dokumenta koji je CZIP izradio prije šest godina, a koji je nedavno usvojila Vlada Crne Gore.
- To je rezultat dugogodišnjeg rada, zagovaranja i saradnje sa partnerskim organizacijama, EuroNaturom, BirdLife Internationalom i državnim institucijama. Dokaz da istrajnost u borbi za prirodu ima smisla -naglasila je Medenica.
Osvrćući se na istraživvanje koje je sproveo CZIP, Medenica je kazala je da za mnoge ljude u Zeti, lov je više od prakse.
- On je ritual, dio porodične tradicije i osjećaj povezanosti sa prirodom, ali i način suočavanja sa realnim problemima poput šteta na usjevima i disbalansa vrsta. Istovremeno, kako pokazuje istraživanje, sve su glasniji i oni koji traže promjene, mladi koji se protive pucanju vikendom, dje - koja reaguju na nasilje nad životinjama, žene i poljoprivrednici koji traže rješenja bez agresije“, navela je Medenica.
Istakla je da ti glasovi ne traže podjele, već balans.
- Ne traže da biramo između ljubavi prema pticama i mržnje prema štetočinama, već da otvorimo prostor za dijalog i zajedničko traženje rješenja u kojem svi mogu biti dio promjene - poručila je Medenica.
Govoreći o krivolovu na području Zete, kao problemu koji traži odgovore, ornitološkinja CZIP-a Marija Šoškić Popović pojasnila je da je Zeta izuzetno bogato područje jer se na malom prostoru smjenjuju različiti tipovi staništa: rijeke, kanali, poljoprivredne površine, suva stepska područja i močvare koje su u kontaktu sa Skadarskim jezerom
- Takav mozaik omogućava prisustvo velikog broja ptičjih vrsta, naročito jer se Zeta nalazi na Jadranskom migratornom koridoru. Tokom proljećne i jesenje migracije, kada ptice putuju između Evrope i Afrike, Zeta im služi kao važna stanica za odmor i ishranu. Osim u migracionom periodu, područje je značajno i zimi, kada brojne vrste sa sjevera Evrope dolaze ovdje da prezime. Zetske močvare su tada utočište za desetine hiljada pataka, baljoški i drugih vrsta vodenih ptica - navela je Šoškić Popović.
Ukazala je da je Zeta i važno gnijezdilište za mnoge vrste.
- U ovom području zabilježeno je gniježđenje kratkoprstog kopca, grlice, noćnog potrka ali i svih deset vrsta djetlića koje se gnijzde u Crnoj Gori. Posebno je značajno prisustvo modrovrane, vrste koja se u zemlji gnijezdi samo na tri lokacije: u Ulcinjskoj solani, zaleđu Velike plaže i u Zeti.
- Nakon što smo u mreži krivolovaca pronašli uginulu modrovranu, počeli smo postavljati kućice za gniježđenje. Danas imamo deset parova i oko 60 mladih godišnje - navela je Šoškić Popović.
Prema njenim riječima, krivolov predstavlja jednu od najvećih prijetnji pticama u Crnoj Gori, naročito u centralnim i južnim djelovima zemlje.
- Na području Zete najčešće se koriste zabranjene elektronske vabilice koje imitiraju glasanje ptica, uglavnom prepelica, kako bi ih privukle i olakšale nelegalni lov. Iako je ova praksa zabranjena Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o divljači i lovstvu, ona je i dalje veoma rasprostranjena. Kroz višegodišnji monitoring, CZIP je identifikovao brojne lokacije na kojima se vabilice redovno postavljaju, često i nakon što budu oduzete od strane nadležnih službi - rekla je Šoškić Popović.
Ukazala je da se pored vabilica sve češće bilježi i postavljanje ribarskih mreža oko poljoprivrednih površina, koje lokalno stanovništvo koristi za zaštitu usjeva od ptica.
- Međutim, ove mreže postaju smrtonosne zamke za brojne druge životinjske vrste. Dešavalo se da u jednoj mreži pronađemo i više od 50 uginulih ptica. Među njima su i korisne vrste za poljoprivredu, poput sova i mišara, koje se hrane glodarima. U mrežama često stradaju i ježevi, kornjače i druge male životinje - navela je Šoškić Popović.
Kako bi ublažili ovaj problem, CZIP je, kako je kazala, pokrenuo inicijativu za zamjenu opasnih mreža bezbjednijim alternativama.
- Tokom posljednjih pet godina dodijeljeno je oko sedam kilometara mreža za 16 domaćinstava, a program se planira nastaviti i narednih godina - rekla je Šoškić Popović.
Predstavljajući Socio-ekonomsku analizu percepcija i uzroka ilegalnog ubijanja ptica u regionu Zete analitičarka Institut Damar Hakile Resulbegoviq &nbsp;istakla je da su rezultati istraživanja pokazali složen odnos između tradicije, ekonomskih potreba i ekološke svijesti lokalnog stanovništva.
- Za potrebe CZIP-a radili smo ovu analizu, čiji glavni fokus je bio da vidimo kako građani percipiraju prisustvo ptica, ulogu lova, sprovođenje zakonskih propisa i mogućnosti za unapređenje zaštite biodiverziteta u ovom području - kazala je Resulbegoviq .
Pojasnila je da je istraživanje sprovedeno kombinovanjem kvalitativnih i kvantitativnih metoda.
- Kvantitativni dio obuhvatio je 374 punoljetna građanina Zete, anketiranih između 18. i 24. marta 2025. godine, dok su u kvalitativni dio bile uključene tri fokus grupe i pet dubinskih intervjua sa lovcima, poljoprivrednicima, pripadnicima romske zajednice, članovima porodica lovaca i predstavnicima lokalnih institucija i lovačkih udruženja - precizirala je Resulbegoviq.
Prema njenim riječima, stanovnici se dijele na dvije grupe: one koji ptice doživljavaju kao vrijednost i simbol prirode i ravnoteže, i one koji ih vide kao štetočine, posebno svrake i vrane.
- Stariji bolje poznaju vrste ptica i tradiciju lova, dok mlađi pokazuju manji nivo zainteresovanosti. Kod pripadnika romske zajednice pokazao se niži nivo interesovanja za ovu temu - kazala je Resulbegoviq.
Ipak, kako je dodala, većina stanovnika pokazuje svijest o važnosti prirodne ravnoteže i prepoznaje značaj očuvanja ptica, iako su mišljenja o njihovom prisustvu podijeljena.
U drugom dijelu istraživanja, koji se odnosi na uzroke i motive lova, Resulbegoviq je istakla da se lov u Zeti ne doživljava kao ubijanje ptica, već kao društveni i kulturni čin.
- Posebno stariji učesnici lov vide kao tradiciju, druženje i dio svakodnevice. To se često opisuje i na poetski način, kao povezanost čovjeka i prirode - objasnila je Resulbegoviq.&nbsp;
S druge strane, poljoprivrednici su isticali da se suočavaju sa štetama koje ptice nanose njihovim usjevima, pa lov vide kao način zaštite.
- Postoji sukob između ekonomskih potreba i zaštite prirode. Dok jedni pokušavaju koristiti nenasilne metode, drugi postavljaju ribarske mreže koje mogu povrijediti ili ubiti zaštićene vrste - kazala je Resulbegoviq.
Prema njenim riječima, mlađe generacije sve češće lov vide kao aktivnost iz dosade ili zastarjelu tradiciju, dok stariji lov povezuju sa identitetom i pripadanjem zajednici.
Resulbegoviq &nbsp;je kazala da su učesnici fokus grupa saglasni da zakoni o lovu postoje, ali se ne sprovode dosljedno.
- Kazne su rijetke, a kada se spominju, ljudi ih vide kao selektivne. Žene, mladi i pripadnici romske zajednice su manje informisani o propisima - navela je Resulbegoviq.
Dodala je da zajednica nije protiv lova kao tradicije, ali jasno prepoznaje da sadašnji način nije održiv.
- Potrebna je veća kontrola, edukacija i saradnja između institucija, poljoprivrednika, lovaca i građana, uz razumijevanje kulturnog konteksta zajednice - poručila je Resulbegoviq.
Predstavljajući rezultate kvantitativnog istraživanja, Resulbegoviq je kazala da je na pitanje da li su upoznati sa zakonima o lovu, 63 odsto ispitanika reklo je da jesu, 37 odsto da nisu, a manji broj nije bio siguran.
- Samo 24 odsto ispitanika smatra da je lov ili hvatanje ptica ozbiljan problem, dok trećina nije željela da zauzme stav, što može da se &nbsp;tumači kao izbjegavanje odgovora zbog osjetljivosti teme. Na pitanje da li su u posljednjih 12 mjeseci vidjeli da neko lovi ptice, 33 odsto ispitanika je odgovorilo potvrdno, 38 odsto negativno, dok 29 odsto nije željelo da se izjasni - rekla je Resulbegoviq.
Kada su u pitanju motivi, kazala je da većina ispitanika smatra da se ptice love zbog uništavanja usjeva, dok manji dio navodi sport, rekreaciju ili tradiciju kao razloge.
- Više od polovine poljoprivrednika izjavilo je da su ptice u posljednjih godinu dana prouzrokovale štetu na njihovim usjevima, najčešće od strane vrana, svraka i čvoraka. Ipak, većina anketiranih poljoprivrednika tvrdi da ne preduzima nikakve mjere zaštite, što nije u skladu s onim što su u neformalnim razgovorima navodili učesnici fokus grupa - kazala je Resulbegoviq.
Kazala je da su učesnici istraživanja kao ključne mjere za smanjenje ilegalnog lova predložili strožu primjenu zakona i veće novčane kazne, edukacije i javne kampanje, saradnju sa lokalnim zajednicama, školama i civilnim sektorom, kao i aktivno uključivanje lovaca u programe zaštite prirode.
- Zajednica u Zeti nije protiv lova kao tradicije, ali jasno prepoznaje da sadašnji način nije održiv. Potrebno je da se odluke donose uz razumijevanje kulturnog konteksta, a ne samo hijerarhijski, odozgo prema dolje“, istakla je je Resulbegoviq.
Ona je poručila da odnos ljudi prema pticama u Zeti nije samo pitanje ekologije, već i pitanje tradicije, kulture i ekonomije.
- Građani pokazuju spremnost na saradnju i dijalog, ali je potrebno više povjerenja u institucije i dosljedna primjena zakona - kazala je Resulbegoviq.

CZIP: Potrebna veća kontrola, edukacija i saradnja za zaštitu ptica u Zeti

Komesarka Azerbejdžana za ljudska prava, Sabina Alijeva uputila je danas svom crnogorskom kolegi, ombudsmanu Siniši Bjekoviću pismo u kojem je zatražila da se poštuju ljudska prava azerbejdžanskih državljana koji su tokom proteklih dana uhapšeni u Podgorici.
Kancelarija azerbejdžanskog ombudsmana saopštila je da je Alijeva od Bjekovića zatražila da posveti pažnju problemu uhapšenih i da njihova prava budu zaštićena u skladu sa crnogorskim zakonima i međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima, prenijeli su azerbejdžanski mediji.
Sabina Alijeva naglasila je značaj poštovanja pretpostavke nevinosti uhapšenih i njihovog prava na advokate i prevodioce, piše u sopštenju.
Ona je, kako se navodi, istakla i važnost prevencije bilo kakve diskriminacije, govora mržnje ili neprijateljskih stavova zasnovanih na etničkoj, nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti, u skladu sa garancijama jednakosti i nediskriminacije po međunarodnim konvencijama, prenijeli su azerbejdžanski mediji.
U Podgorici su nedavno uhapšeni državljani Turske i Azerbejdžana osumnjičeni da su u naselju Zabjelo teško ranili jednog mladića. Potom je 26. oktobra grupa građana u tom naselju skandirala "Ubij Turčina" i "Turci napolje". U incidentima koji su uslijedili oštećeno je nekoliko vozila, i zapaljena su dva objekta u vlasništvu turskih državljana, u Podgorici i Herceg Novom.
Policija je saopštila da su u incidentima učestvovali i turski državljani koji privremeno borave na teritoriji Podgorice, te da je privedeno oko 45 turskih državljana.
Vlada Crne Gore je zbog toga privremeno suspendovala bezvizni režim sa Turskom.

Ombudsman Azerbejdžana traži da se poštuju prava uhapšenih iz te zemlje

U fokusu emisije E uživo „ksenofobija pod fantomkama“. O noćnim okupljanjima, prijetnjama i napadima na državljane Turske razgovaramo sa sociologom Ivanom Radojičićem.&nbsp;
Istraživanje Američkog psihološkog udruženja kroz meta-analizu ukazuje na to da prosječno dijete ili mlada osoba danas ima skoro isti nivo anksioznosti kao psihijatrijski pacijent 1950-ih. Kako je generacija sa neograničenim pristupom informacijama i slobodom izražavanja postala najnapetija, najusamljenija i najnesigurnija od prethodnih pitamo psihološkinju Stelu Burzanović.
Švedska je prva zemlja na svijetu koja ljekarima dopušta da propišu putovanje kao terapiju. Koliko je Crna Gora daleko od te odluke?
Komentarišemo stavove građana o demokratiji nekada i danas, iz emisije „Eho“.
Emitujemo dio intervjua sa Nedom Ukraden koji u cjelosti možete gledati večeras u 23h u emisiji E glam.
E uživo na E televiziji emitujemo radnim danima u terminu od 16h do 18h.

Danas u emisiji „E uživo“: Ksenofobija pod fantomkama, anksiozna generacija i terapija putovanjem

Borba protiv dezinformacija ne može biti kratkoročna – jedini dugoročni odgovor je jačanje društvene kohezije i unapređenje medijske pismenosti. Samo informisani građani mogu da razlikuju istinu od manipulacije, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović Pariškom mirovnom forumu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131052_31a2bede112825ef08d74b2efbdd6ff1cb5e83c5532829a4060eb2a8c2f2b552.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029131052_31a2bede112825ef08d74b2efbdd6ff1cb5e83c5532829a4060eb2a8c2f2b552" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  Milatović je učestvovao danas u Parizu na panelu „Sajber mir u fragmentisanom svijetu: jačanje digitalne otpornosti kroz međunarodnu saradnju“, zajedno sa Generalnim sekretarom INTERPOL-a Valdesijem Urkizom, u okviru Pariškog mirovnog foruma. Govoreći o iskustvu Crne Gore, predsjednik je podsjetio da je naša zemlja 2022. godine bila meta intenzivnog sajber napada koji je paralizovao dio javne uprave i ključne servise.&nbsp; - Tada smo shvatili da se ratovi vode i u digitalnom prostoru. Istakao je da je međunarodna saradnja bila ključna – institucije su reagovale brzo i odgovorno, uz podršku međunarodnih partnera, i da su upravo tada postavljeni temelji današnje nacionalne otpornosti u digitalnom prostoru. Morali smo da naučimo iz tog iskustva i ojačamo otpornost našeg sistema - rekao je Milatović.&nbsp; Predsjednik je naglasio da je Crna Gora, nakon napada, sistematski radila na jačanju institucionalnih kapaciteta i donošenju strateških dokumenata, uključujući Strategiju za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, kao i osnivanje Međuresorne komisije za borbu protiv hibridnih prijetnji 2024. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131052_3fb5cef199fc70657b61013140d7b75f8b00e25a4670538feff86f042e755bc5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251029131052_3fb5cef199fc70657b61013140d7b75f8b00e25a4670538feff86f042e755bc5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  U tom kontekstu, najavio je i osnivanje Agencije za sajber bezbjednost, koja će objediniti institucionalne napore i unaprijediti koordinaciju na nacionalnom nivou. Posebno je istakao značaj saradnje sa INTERPOL-om i Europol-om, navodeći da je međunarodna policijska operacija razbijanja mreže Sky ECC dokaz da nijedna država ne može sama da se suoči sa globalnim kriminalom - Sky prepiske su dokaz da saradnja i povjerenje među državama donose rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i sajber prijetnji - istakao je Milatović. Govoreći o ulozi Regionalnog centra za jačanje sajber kapaciteta Zapadnog Balkana (WB3C) sa sjedištem u Podgorici, čiji je Crna Gora suosnivač zajedno sa Francuskom i Slovenijom, Predsjednik je istakao da je taj Centar postao „praktični stub regionalne otpornosti“. - Više od 400 stručnjaka iz regiona već je prošlo obuke iz oblasti digitalne forenzike, odgovora na incidente i sajber diplomatije. WB3C postaje most između Zapadnog Balkana i šire evropske sajber zajednice - rekao je on i podsjetio da je pozvao sve zemlje regiona da se priključe inicijativi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131052_2a04b935112bcfc02fec876266f81d573f7e9b4232b8766f5a8b402d13be7111.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251029131052_2a04b935112bcfc02fec876266f81d573f7e9b4232b8766f5a8b402d13be7111" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  Predsjednik je govorio i o hibridnim prijetnjama i dezinformacijama koje sve više utiču na društva i pojedince, istakavši da se građani svakodnevno suočavaju sa manipulacijama i lažnim sadržajima.

Milatović: Jačanjem društvene kohezije i medijske pismenosti protiv dezinformacija

Zašto Tužilaštvo poslije godinu i po - ili dvije ne zove Ivana Bajkovića da traži papire kako je gradio firmu, odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je Bemax radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove - pa su im dali pet stanova - pitao je advokat Zoran Piperović nakon što su Vlado Ivanović i Aleksandar Mijajlović saslušani na okolnosti koje se tiču stanova u „Perli“.
Ivanović je, kaže Piperović, podsjetio da je već ranije pričao tu priču - da je bio angažovan da opremi gotove stanove koje je napravio Ivan Bajković.
- Da je njegova firma to fakturisala Bemax-u, da je Bemax platio fakturu nazad, a da je on sarađivao sa arhitektom Petrovićem iz Beograda. Sve priča koja je ispričana dvije godine unazad - podvukao je Piperivć.
Mijajlović je, ističe on, isto rekao da nema stan u „Perli“, da su to stanovi Bemax-a i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je Bemax te stanove davao na korišćenje prijateljima.
- To su Kovačević, Lazović, Mijajlović, Ubović i Zoran Tomčić... Kao i da, kada bi god došao, da bi uzeo ključ i vratio ključ na recepciju. Suština je da su to stanovi Bemax-a koje je dobio na kompenzaciju od firme Ivana Bajkovića - naglasio je Piperović.
<h2>SMIJE LI VLASNIK DA RASPOLAŽE SVOJOM IMOVINOM KAKO HOĆE?</h2>
Na saslušanju je, kaže, samo naglasio jedno pitanje.
- Da li branite bilo kojem vlasniku da raspolaže imovinom na način na koji on hoće: da je pokloni, da na korišćenje, da budem banalan: da je zapali, uništi ili čini s njom što hoće - a da ne vrijeđa javni inteers ili povređuje zakon? - pitao je Piperović.
Istakao je da su za tih pet stanova, na osnovu ugovora o odstranjivanju duga, napravljeni notarski zapisi gdje je Bemax u Direkciji za nekretnine uknjižen kao vlasnik.
- To je vrlo prosto: zovete ujutru Bajkovića i kažete „ovi ljudi tvrde to i to - da li je to istina ili nije?“ Ako jeste: „dajte dokumentaciju odakle vam novac da napravite zgradu, jeste li imali ugovor o gradnji, jeste li pravili kompenzaciju“... - naveo je Piperović.
<h2>OPTUŽNICA NIJE PRESUDA</h2>
U Tužilaštvu sada, ističe on, kaže da su stanovi pribavljeni krivičnim djelom - a prošle godine su tvrdili da je Bemax prodao te stanove Mijajloviću i Lazoviću kešom...
- Sad imamo drugu priču: da su pravljeni stanovi od keša iz nezakonitih radnji, i ja kažem: Ako vi u krivičnoj prijavi tvrdite da znate da se neko lice bavilo kriminalom - samim faktom da je protiv njega podignuta optužnica, recimo za distribuciju kokaina - to u pravnom poretku ne dokazuje ništa, to se dokazuje presudom. Zna se što je optužnica u pravnom poretku - rekao je Piperović.
Ovdje, decidan je adcokat, imamo narativ kao u optužnici protiv Zorana Lazovića.
- Da se njegov sin bavio „prodajom kokaina pa je davao ocu pare“. Kako znaju da je ocu davao pare i ko je utvrdio da se bavio kokainom - to nije uopšte bitno. Bitno im je da to postoji u optužnici - naveo je Piperović ukazujući da takav pristup nijedna država mi kontinentalno pravo ne poznaju.
Nema, podvlači Piperović, države đe ćete da nađete sličan primjer.
- Ovdje dio medija navija za takav narativ, što je meni frapantno. Ako su mediji za zaštitu javnog interesa a rade da se to može - i da se tako targetiraju ljudi - čemu mediji, pravda i zakoni? Ne znam, ali vidim da to prolazi kod nekih medija. Opet će neko jednog dana na sudu da kaže što se stvarno desilo - poručio je advokat.
<h2>BIĆE KAO U SLUČAJU KRSTOVIĆA</h2>
Sve to, navodi on, oduševljava javnost.
- Slikaju se lisice, političari pričaju, a za tri-četiri godine biće kao u slučaju Krstovića - kad je Dritan Abazović tri godine ponavljao da su oni šverceri kokaina - a kada su oslobođeni je pitao kad ih je to pomenuo - a iz usta ih nije vadio! - ukazao je Piperović.
Tako će, smatra on, da bude i u ovom slučaju.
- Niko se sjećati neće. Ne može se tako utvrđivati pravda. Svaki normalni čovjek želi da se u državi uvede red i da svako ko je napravio krivično djelo dobije adekvatnu kaznu i izdrži tu kaznu, da mora da odgovara... Ali ovako utvrđivati pravdu i ovakvo guranje dijela medija... To je za mene frapantno. Nekima sve može da prođe i ja znam da je pritisak političara nepodnošljiv, ali molim vas: sudija i tužilac moraju da imaju kičmu - poručio je advokat.
<h2>„NAJLAKŠE BI BILO REĆI: NE ZNAMO ZAŠTO - ALI MI MORAMO DA VAS UHAPSIMO“</h2>
Najlakše bi, cijeni on, bilo da su juče rekli: „Uboviću, mi Vas moramo da uhapsimo - ne znamo zašto ali moramo“.&nbsp;
- Ajde da Vas uhapsimo, budite tamo neko vrijeme, nije važno zašto - pa ćemo da vas pustimo i onda će svima da bude lakše. Ali ovako: iz jedne priče uskakati u druge šeme za isti događaj, ne znam čemu sve ovo vodi - naglasio je Piperović.
Rekao je da su i Ivanović i Mijajlović kazali da razumiju što im je pročitano - ali da ne znaju što trebaju da pričaju.
- Ljudi nijesu pravnici. Čuli su što im je pročitano, ali ne mogu da vjeruju što im je pročitano. Rekli su da ih pitaju što god hoće, i da će na sve odgovoriti. Tako je i bilo - naveo je advokat.
Podvukao je da se ovako pravda ne utvrđuje.
- Ovo je jedan potpuno pogrešan način da bi neko bio zadovoljan samim faktom da su Đuru, Marku ili Janku stavljene lisice - i da je taj uslikan sa lisicima. Onda je to nešto što ima svoje ime - a ja ne bih da ga kažem jer bi me brutalno napali pošto ionako smetam zbog toga kako kvalifikujem sve ovo u društvu... Ali neko to mora da kaže - naveo je on.
<h2>GOMILA TVRDNJI BEZ DOKAZA</h2>
Niko, kaže, ovdje ništa ne opstruira, i svi bi trebalo da budemo za to da se pravda sprovede.
- Ali ajmo da nađemo način kako se to radi: jer ovo nije način - nego gomila tvrdnji bez dokaza. Kad bude sud sudio i donio odluku - ovoga se niko sjećati neće ili će zaboraviti sve što je bilo jer će to biti najbolje po njega. Biće muka od onoga što je pričao kad su se ljudi hapsili – kazao je Piperović.
Ovo, cijeni on, nije pojedinačna nesreća - već prelazi u jednu kolektivnu nesigurnost - gdje niko više nije siguran.&nbsp;
- Mislim da je uloga medija da takve narative obriše: da se zna red - da se sve potkrijepi dokazima da bi pravda bila uspostavljena. Na ovakav način je to vrlo teško. Sve što će se desiti je da će neki ljudi biti neko vrijeme u pritvoru i to će biti finale ove priče. Ništa poslije toga se neće desiti - zaključio je Piperović.

Piperović: Ovakav pristup nijedna država i kontinentalno pravo ne poznaju, zašto Tužilaštvo dvije godine ne zove Ivana Bajkovića čija je firma na kompenzaciju dala stanove Bemax-u?

Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

U Kolašinu je danas otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik Amfilohiju u Kolašinu"> <figcaption>Spomenik Amfilohiju u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom. Aktivno je podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika. Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji. - Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović. Uprkos svemu tome, na otkrivanju spomenika predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić rekao je da je on govorio „jezikom ohrabrenja i mira“. - Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u sagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore: hram u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji đe se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda. Nevidljive su u stotinama razgovora u četiri oka, u narodnim kuhinjama koje hrane postiđelu glad, u molitvi... Gdje je dolazio obnavljale su se svetinje, gdje je govorio rađala se nada, gdje je ćutao - ćutanje je govorilo više od riječi - rekao je Bakić. Ocijenio je da je Radović bio „strog kad treba - a uvijek pravedan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Otkrivanje spomenika Amfilohiju"> <figcaption>Otkrivanje spomenika u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  - Onoliko kad čovjek može biti kada se oslanja na nebo. U godinama tvrde buke stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju i tražio da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Nije raspaljivao nego smirivao, nije razdvajao nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini, tako je i on spajao obale: da voda nosi naše razlike, a ne ljudi. Zato nama koji danas stojimo pred njegovim spomenikom pripada ponos i skromnost. Ponos jer je upravo naš Kolašinac, bivši predsjednik Opštine Vladimir Martinović dao prijedlog i opredijelio sredstva iz budžeta za podizanje ovog spomenika. Hvala mu što je sa vjerom i razumijevanjem prepoznao potrebu da u srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, radosti i sabornosti i potrebu da se ovaj spomenik uspravi na mjestu kojem pripada - pored crkve pod nebom koje je volio i u gradu čije je čedo - izjavio je Bakić. Ovo je, cijeni on, mjesto gdje će se mladi i stari skupiti. - U svijetu koji brzo zaboravlja budite ljudi koji pamte čovjeka koji je, sa krstom u ruci i molitvom na usnama, predvodio litije i branio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda: dođite ovdje, stanite, prekrstite se, poslušajte tišinu i sjetićete se puta, tada će i ova bronza progovoriti, ne glasno nego jasno - naveo je on. Na otkrivanju spomenika govorio je i srpski pisac i nacionalistički ideolog Matija Bećković. Odluku o podizanju spomenika Radoviću odobrilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM), a potpisala ministarka Tamara Vujović iz redova Demokrata. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.

U Kolašinu otkriven spomenik Amfilohiju Radoviću

Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) objavio je dio jučerašnjeg izlaganja šefa kluba Danijela Živkovića u Skupštini Crne Gore, u kojem je poručio da su “iznijeli tek mali dio onoga što znaju”.
– Mi smo za 30 godina uradili mnogo dobrih stvari, ali i ponešto što nije bilo dobro. Međutim, grdno se vara svako ko misli da sada, s pozicija moći, može prijetiti ili ucjenjivati, vjerujući da će to tek tako proći – rekao je Živković.
On je istakao da mnoge stvari tek treba da otkriju.
– Tek će se polako otkrivati ko je kome kum, ko je kome platio svadbu u Tužilaštvu... Ispucajte se vi iz Tužilaštva godinu, dvije, samo iznesite sve što imate – a onda ćemo i mi – poručio je lider DPS-a u parlamentu.
Živković je dodao da se Demokratska partija socijalista ne plaši političke borbe i da je spremna da odgovori na svaku vrstu pritiska.
– Ako neko misli da mu je pripalo pravo da sada dijeli moralne lekcije u crnogorskom društvu, a da mi ništa ne znamo o onome što se dešava unutar parlamentarne većine, o tome ko ide na koje adrese i kako razgovara – grdno se prevario. Što se nas tiče, na raspolaganju smo za svaku političku i svaku drugu borbu – zaključio je Živković.

Za 24 sata 16 saobraćajnih nezgoda

Tagovi

CZIP: Potrebna veća kontrola, edukacija i saradnja za zaštitu ptica u Zeti

Ombudsman Azerbejdžana traži da se poštuju prava uhapšenih iz te zemlje

Danas u emisiji „E uživo“: Ksenofobija pod fantomkama, anksiozna generacija i terapija putovanjem

Milatović: Jačanjem društvene kohezije i medijske pismenosti protiv dezinformacija

PRATITE TVe UŽIVO