U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 12 saobraćajnih nezgoda, u kojima je šest osoba povrijeđeno lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u Podgorici i Baru evidentirane po četiri nezgode, a u Tivtu dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom i Budvi.
Izdato je 495 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 78 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela 12 pari registarskih tablica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Za 24 sata 12 saobraćajnih nezgoda

U Crnoj Gori jutros se saobraća na suvim putevima, i vidljivost je smanjen, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili da na dionicama kroz usjeke i klisure ima sitnijih odrona.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Saobraćaj na putu Podgorica - Cetinje biće obustavljen od 15 do 19 sati zbog radova na završnom nabajućem sloju asfalta na dionoci Cetinje - Čevo.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od devet do 12 i 14 do 17 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine-Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje-Jasenovo Polje, obustavljen je saobraćaj za sva vozila od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na magistralnom putu M-1, dionica Krtolska raskrsnica-Budva, biće obustavljen od 23 sata do pet sati, zbog radova na rasvjeti, osvjetljenja tunela i galerije Mogren.
Zbog radova na putu Berane - Kolašin, na dionici Lubnice - Jezerine, vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća su i povremene potpune obustave saobraćaja.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-10 Cetinje-Budva, u mjestu Boreti, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina vozila od 22 do šest sati saobraćaju naizmjenično, a moguće su i potpune obustave u kraćim intervalima.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić - Kuside promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije mosta Autobaza.
Na magistralnom putu M-5 dionica Rožaje-Most Zeleni saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, od sedam do 19 sati.

1084x550

Put Podgorica - Cetinje zatvoren za saobraćaj od 15 do 19 sati

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirana je 21 saobraćajna nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a pet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 11 nezgoda, Baru četiri, Kotoru dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Tivtu, Plavu i Nikšiću.
Izdata su 494 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 39 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

Saobraćaj autobusa, kampera i teretnih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona od danas do 15. septembra zabranjen je na pojedinim dijelovima regionalnih puteva, saopšteno je iz Uprave policije.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije donio je, na osnovu Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a zbog očekivane pojačane frekvencije saobraćaja na pojedinim putevima, Naredbu o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih vozila, autobusa i kampera.
Iz policije su rekli da će saobraćaj teretnih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, biti zabranjen do 15. septembra, svakim danom od sedam do 22 sata, na regionalnom putu Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje.
Oni su kazali da će saobraćaj teretnih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, biti zabranjen i na putu R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj.
Iz policije su naveli da se zabranjuje saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i kombi vozila) i kampera, od sjutra do 15. septembra, na dionicama regionalnih puteva R-1, od mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje do mjesta Trojica - Kotor (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.
Kako su naveli, saobraćaj autobusa i kampera biće zabranjen i na putu R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.
Saobraćaj autobusa i kampera, kako je saopšteno, biće zabranjen i na putu R-25.1, dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do Mauzoleja, u oba smjera.
U saopštenju se navodi da će od 15. juna do 15. septembra, od 17 do 22 sata, biti zabranjen saobraćaj teretnih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP ) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat (Krtolska raskrsnica) – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, kao i M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac.
Iz policije su rekli da će saobraćaj za ta teretna vozila od 15. juna biti zabranjen i na magistralnim putevima Podgorica – Mioska – Kolašin, kao i Podgorica – Cetinje – Budva.
Kako su pojasnili iz policije, zabrana se ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, i vozila koja transportuju vodu.
- Kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1, od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci - navodi se u saopštenju.
Iz policije su naglasili da će njihovi službenici preduzeti mjere kako bi se spriječilo formiranje kolona teretnih vozila po završetku trajanja zabrane, što je bio čest slučaj prethodnih godina.
- Sužbenici će dozvoliti uključivanje u saobraćaj teretnih vozila, tako da između svaka dva uključivanja prođe vremenski period od najmanje nekoliko minuta, a vozači teretnih vozila će se upozoravati da su dužni držati propisano odstojanje između vozila - navodi se u saopštenju.

1250x600

Od danas zabrana saobraćanja na pojedinim putevima za teretna vozila i autobuse

U Crnoj Gori jutros se saobraća na mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) upozorili da na dionicama kroz usjeke i klisure ima sitnijih odrona.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od devet do 12 i 14 do 17 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine-Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje-Jasenovo Polje, obustavljen je saobraćaj za sva vozila od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-10 Cetinje-Budva, u mjestu Boreti, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu radova.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina vozila od 22 do šest sati saobraćaju naizmjenično, a moguće su i potpune obustave u kraćim intervalima.
Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, vozila saobraćaju naizmjenično zbog ugradnje zaštitne čelične mreže.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić - Kuside promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije mosta Autobaza.
Na magistralnom putu M-5 dionica Rožaje-Most Zeleni saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, od sedam do 19 sati.

Oprezno zbog mokrih puteva i smanjene vidljivosti

U danima Prvomajskih praznika i vikenda uhapšeno je 113 vozača, od kojih su 64 pozitivna na opojne droge, saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog vožnje pod dejstvom alkohola uhapšena su 34 vozača, dok je 15 vozača uhapšeno zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
- Od ovog broja, uhapšeno je u Podgorici - njih 25, u Baru 14, u Ulcinju 13, u Kotoru 12, dok je u Pljevljima uhapšeno 10 vozača - kazali su iz Uprave policije.
Na teritorije države evidentirane su 72 saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba stradala u Bijelom Polji, dok su četiri osobe dobile teške, a 24 osobe lake tjelesne povrede.
- Službenici saobraćajne policije izdali su 2.133 prekršajna naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 241 prekršajnu prijavu i privremeno oduzeli 36 pari registarskih oznaka - kazali su iz Uprave policije.
Službenici policije su, tokom Prvomajskih praznika, u okviru kampanje "Maj – mjesec bezbjednosti u drumskom saobraćaju" sproveli intenzivne mjere kontrole učesnika u saobraćaju, sa posebnim akcentom na kontroli motociklista i mladih vozača.
Kontrolisano je, kako su precizirali, 728 motocikala i motociklista, izdata su 264 prekršajna naloga, podnijeto 45 prekršajnih prijava, isključeno iz saobraćaja 148 motociklista, isključeno iz saobraćaja 37 motocikala, uhapšeno sedam motociklista i privremeno oduzet 21 par registarskih oznaka sa motocikala.
- Uprava policije nastavlja sa planskim lokalnim i nacionalnim akcijama u sklopu pojačane kontrole učesnika u saobraćaju sa posebnim akcentom na kontrolu motociklista i motocikala, kao i mladih vozača. Uprava policije apeluje na vozače da poštuju saobraćajne propise i vode računa o tehničkoj ispravnosti svojih vozila, imajući u vidu opasnosti od saobraćajnih nezgoda izazvanih istim, kao i zakonskih sankcija koje se odnose na upravljanje putničkim motornim vozilima i motociklima bez odgovarajuće važeće dokumentacije ili opreme - rekli su iz Uprave policije.

Za Prvomajske praznike i vikend uhapšeno 113 vozača, evidentirane 72 saobraćajne nezgode

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima je teže povrijeđena jedna, a lakše osam osoba.
Navodi se da je Podgorici evidentirano devet saobraćajnih nezgoda, Danilovgradu tri, a Baru i Herceg Novom po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Tivtu i Budvi.
Izdato je 516 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 51 prekršajna prijava.
Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

U Crnoj Gori jutros se saobraća na suvim putevima i vidljivost je dobra, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) upozorili da na dionicama kroz usjeke ima sitnijih odrona.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić - Kuside biće obustavljen od 12 do 17 sati zbog rekonstrukcije.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od osam do 11 i 14 do 17 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine-Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje-Jasenovo Polje, obustavljen je saobraćaj za sva vozila od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-10 Cetinje-Budva, u mjestu Boreti, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu radova.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina vozila od 22 do šest sati saobraćaju naizmjenično, a moguće su i potpune obustave u kraćim intervalima.
Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, vozila saobraćaju naizmjenično zbog ugradnje zaštitne čelične mreže.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić - Kuside promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije mosta Autobaza.
Na magistralnom putu M-5 dionica Rožaje-Most Zeleni saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, od sedam do 19 sati.

Dobri uslovi za vožnju

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je deset osoba povrijeđeno lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, a u Cetinju, Baru, Kotoru i Nikšiću po dvije saobraćajne nezgode.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Herceg Novom i Bijelom Polju.
Izdat je 421 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela 14 pari registarskih tablica.

Za 24 sata 18 saobraćajnih nezgoda

U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, saopštili su iz Auto moto saveza (ASMCG) i upozorili na sitnije odrone na dionicima duž usjeka.
Iz AMSCG su apelovali na vozače da poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta Nikšić-Vilusi, I faze dionice Nikšić-Kuside, od 12 do 17 sati saobraćaj će biti obustavljen, a mimo toga saobraća se jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od osam do 11 i 14 do 17 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine-Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje-Jasenovo Polje, obustavljen je saobraćaj za sva vozila od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Zbog redovnog održavanja sistema odvodnjavanja u tunelima na autoputu “Princeza Ksenija” biće zatvorena po jedna saobraćajna traka. Radovi počinju u tunelu Mrke, smjer Podgorica-Mateševo, a zatim će biti nastavljeni u ostalim tunelima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima gdje se radi.
Na magistralnom putu M-10 Cetinje-Budva, u mjestu Boreti promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu radova.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina promijenjen je režim saobraćaja, uz mogućnost potpune obustave, od 22 do šest sati ujutru.
Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, vozila saobraćaju naizmjenično zbog ugradnje zaštitne čelične mreže.
Na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac, M-10 dionica Cetinje-Budva i M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični od sedam do 19 sati, zbog asfaltiranja.

Povoljni uslovi za vožnju

Ekonomski rast niži je od planiranog i Vlada mora mijenjati pristup, kazao je šef poslaničkog kluba SD i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je na društvenoj mreži “X” napisao da je u martu upozorio premijera Milojka Spajića na premijerskom satu na problematiku projektovanih niskih stopa rasta crnogorske ekonomije, nedovoljnih za suštinski razvoj i održivost. Međunarodne institucije u najnovijim prognozama, kako kaže, potvrđuju ono na šta je ukazivao.
- Nakon što je BDP-a imao najmanji rast (oko tri odsto) u prošloj godini u posljednjih osam godina (izuzetak je korona 2020.), EBRD snižava prognozu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu na čak 2,6 odsto. Ono što posebno zabrinjava, osim niske i nedovoljne stope rasta, je to što je Vlada prilikom koncipiranja budžeta (finansijskih indikatora) za 2025. godinu koristila projekciju rasta BDP-a od 4,8 odsto za ovu godinu - kaže on.
Ovo su, kako dodaje, nakon niskih procjena rasta crnogorske ekonomije od strane Svjetske banke i EBRD-a veoma indikativni podaci, koji još jednom ukazuju na neophodnost sprovođenja istinskih strukturnih reformi, diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti.
- Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema - ističe Mugoša.
On je podsjetio da je u prošloj godini zabilježena najmanja pokrivenost uvoza izvozom u poslednjih 15 godina, samo 15,1 odsto i najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura, a da podaci sa početka ove godine pokazuju još gore trendove.

Mugoša: U martu sam upozorio Spajića na problematiku projektovanih niskih stopa rasta crnogorske ekonomije

Dok traje suđenje nekadašnjim stubovima crnogorskog pravosudnog i bezbjednosnog sistema, Specijalno državno tužilaštvo je u međuvremenu uhapsilo i bivšeg operativca Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Duška Golubovića. On je osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije.
Njegovo hapšenje dočekano je uz otvorenu podršku dijela iz vrha političke scene. Pokret Evropa sad i premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, kao i bivši premijer Dritan Abazović, javno su podržali akciju SDT-a.
Iz PES-a su uputili poruku opozicionom DPS-u, tražeći da se jasno odrede prema Golubovićevom hapšenju, uz opasku da je u vrijeme njihove vlasti on bio "politički zaštićen i nedodirljiv".
Komentarišući aktuelne procese, novinar Zoran Radulović, u emisiji "Ukrštene riječi" na Televiziji E, ukazao je na, kako tvrdi, selektivan pristup pravdi.
- Pada u oči da nema suđenja ni istraga u slučajevima gdje su protagonisti bliski sadašnjim vlastima. Nema suđenja Radu Miloševiću, niko se više ne sjeća priče o Do Kvonu, ne znamo ko je pod istragom... Ali su zato pozdravili hapšenje Golubovića, Katnića, Lazovića.. - &nbsp;kazao je Radulović.
Posebno se osvrnuo na određivanje i dužinu trajanja pritvora u slučaju bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, penzionisanog glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, ali i susprendovanog tužioca Saše Čaðenovića koji se brani sa slobode nakon što je više od godinu proveo u pritvoru.&nbsp;
- Trojici penzionera koji nisu optuženi za zločine iz oblasti krvnih delikata određujete pritvor i držite ih u pritvoru duže od godinu dana za opasnost od bjekstva, a svi smo znali da će oni biti uhapšeni. I oni su znali da će biti uhapšeni. Zoran Lazović je čak javno rekao “Kad krenete da me hapsite, zovnite me da dođem, ne pravite cirkus” - naglasio je Radulović dodajući da da su htjeli da bježe “imali su kad”.&nbsp;
Istog je mišljenja kada je u pitanju tačka - uticaj na svjedoke.&nbsp;
-Da će uticati na svjedoke, imali su kad - &nbsp;dodao je.&nbsp;
Radulović smatra neprimjerenim da političari javno pozdravljaju hapšenja, jer to, kako kaže, šalje pogrešnu poruku o ulozi vlasti.
- Da sam političar na vlasti, bilo bi me izuzetno sramota, stid bi me bio da pozdravljam nečije hapšenje. Jedino ako me nije strah od te osobe - naveo je on.
Radulović ističe da je zadatak vlasti da obezbijedi uslove za nezavisno i efikasno pravosuđe, a ne da politički komentariše ili instruira pravosudne poteze.
- Ne da pozdravljate hapšenje. Što ako nekad uhapse vas ili nekog vašeg? Hoćete li onda da kažete – strašno smo ljuti zbog toga? Kao u slučaju Mila Božovića, kada ste govorili – uhapsili ste pogrešnog Mila? Je li to tačno? – pita Radulović.
Podsjetimo, U Višem sudu u Podgorici 9. maja započeo je jedan od najznačajnijih sudskih procesa u novijoj crnogorskoj istoriji – suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, bivšem visokom funkcioneru Uprave policije Zoranu Lazoviću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću.
Oni se nalaze pod optužbama za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala. Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila prošle godine i od tada se nalaze u pritvoru u Istražnom zatvoru u Spužu. Optužnica je prethodno vraćana na doradu, a Viši sud ju je potvrdio 18. marta ove godine.
Na samom početku suđenja, sva trojica su negirala navode iz optužnog akta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNXvPb2-7_NY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Sramota je slaviti tuđe hapšenje osim ako vas zbog nečega nije strah od te osobe

Za totalnu štetu na službenim kolima Rudnika uglja, koju je 11. oktobra prošle godine pijan izazvao bivši predsjednik Odbora direktora tog preduzeća Milan Lekić, SAVA osiguranje isplatilo je 11.620 eura, saznaje Portal ETV.
U odluci o likvidaciji štete SAVA osiguranja od 10. januara, u koju je ETV imala uvid, se navodi da je ukupni trošak 11.620,73 eura, te da će taj iznos Rudniku uglja isplatiti u roku od 14 dana od prijema urednog odštetnog zahtjeva.
Lekić je 11. oktobra slupao službeno vozilo „infiniti“ - luksuzni brend kompanije Nissan, u Ulici Volođina u Pljevljima. Tada je alkotestiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom više od jednog promila alkohola u krvi. On je isprva prekršajno gonjen iako je Krivičnim zakonikom definisano da kazna do tri godine prijeti učesnicima u saobraćaju koji se ne pridržavaju propisa i dovode u opasnost život ili tijelo ljudi, ili imovinu čija vrijednost prelazi 20.000 eura, „pa usljed toga kod drugog nastupi laka tjelesna povreda ili drugom prouzrokuje imovinsku štetu koja prelazi 3.000 eura“.
Uprkos tome, Lekiću je, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, samo izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca.
Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima tek je danas podnijelo optužni prijedlog protiv njega zbog krivičnog djela ugožavanje javnog saobraćaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-pljevlja-podnijelo-optuzni-prijedlog-protiv-lekica-zbog-udesa-koji-je-izazvao-pijan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Okrivljenom M.L. stavlja se na teret da je, u Pljevljima, u raskrsnici ul. Volođina i ul. Durmitorska, upravljajući vozilom marke ,,Infinity", vlasništvo RU PV, pod dejstvom alkohola, izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj je laku tjelesnu povredu zadobio oštećeni V.G. iz Pljevalja - saopšteno je iz pljevaljskog ODT-a.
Lekić je pod pritiskom javnosti i poziva na odgovornost tadašnjeg ministra energetike Saše Mujovića bio prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjednika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra.
Lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) je u saopštenju za javnost 14. oktobra naveo da odluku donosi kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, to jedino adekvatno rješenje. On je, inače, i obećao da će platiti štetu pričinjenu na službenom vozilu.
Lekiću ovo nije prvi put da pravi prekršaj u saobraćaju. On je privođen u maju prošle godine takođe zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

Lekić napravio totalnu štetu, osiguranje isplatilo 11. 620 eura

Kakav god bude epilog glasanja u Skupštini Crne Gore o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, očekuje se aktivnije uključivanje Evropske komisije, s jasnijim i oštrijim porukama koje bi mogle direktno uticati na završnicu crnogorskih pregovora o članstvu u EU.
– I da će se vezivati za dinamiku završetka naših pregovora, tako da ćemo morati i mi da se po tom pitanju kao društvo odlučimo – šta u stvari želimo – kazala je predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović, gostujući u informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
Podsjećajući da je prvi okvirni sporazum sa Emiratima već stupio na snagu i proizvodi pravno dejstvo, Đurović ističe da takvi ugovori nijesu sporni. Međutim, dodatni ugovor izazvao je pažnju Evropske komisije, posebno zbog mogućeg izuzeća iz zakonskih okvira o javnim nabavkama.
– Ovaj drugi sporazum jeste vraćen. U međuvremenu dobili smo i pismo komesarke Kos, odnosno poziciju Evropske komisije. Po našem Zakonu o javnim nabavkama, u slučaju bilo kakvog izuzeća Vlada Crne Gore je u obavezi da u novom ugovoru obavijesti Komisiju. Sam duh tog člana o izuzeću govori o tome u kojim se specifičnim slučajevima javne nabavke mogu izuzeti – rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, pozicija Komisije je diplomatski formulisana, ali jasno ukazuje na konflikt sa evropskim standardima.
– Pred zatvaranjem smo poglavlja o javnim nabavkama, naš zakon je već preuzeo evropske propise. Planiramo da završimo pregovore, sad govorimo o mjesecima. Ovo pitanje je važno jer nas upućuje na dnevnu saradnju sa EK u svim važnim aspektima našeg ekonomskog života – kazala je ona.
Đurović je ukazala na značaj uloge civilnog društva, opozicije i lokalnih zajednica u izražavanju kritike.
– Glas civilnog društva je izuzetno snažan. To jeste poruka Vladi i Skupštini da se takvim pristupom ne gradi društvena kohezija, niti evropska integracija. O našim resursima se mora razgovarati u skladu sa crnogorskim i evropskim propisima – poručila je Đurović.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta tokom posjete Crnoj Gori potvrdio je spremnost Komisije da pomogne u vezi sa spornim sporazumom, ali i naglasio da se moraju poštovati standardi EU – naročito u oblasti javnih nabavki i zaštite životne sredine.
Đurović smatra da su pred Crnom Gorom tri scenarija: da prvo završi reforme, da prvo zaključi ugovor sa EU, ili da paralelno vodi reforme i pregovore – što ona ocjenjuje kao "najživotnije".
– Ne vjerujem da ćemo narednih godina svjedočiti velikom "prasaku" u politici proširenja. Ali ako jedna zemlja završi pregovore, to bi mogla biti Crna Gora. Imamo već naznake da bi se mogao izrađivati nacrt pristupnog ugovora. No, prethodnih mjeseci izgubili smo dragocjeno vrijeme zbog političke krize i blokade parlamenta – ocjenjuje Đurović.
Navodi i probleme u odnosima sa susjedima, pogoršanje odnosa sa Hrvatskom, te kašnjenja u primjeni medijskih zakona, kao faktore koji dodatno opterećuju evropski put.
– Postoje odstupanja od obaveza koje smo već preuzeli. Ako se ovako nastavi, moglo bi se otvoriti pitanje da li su nam vrata EU zaista otvorena – upozorava ona.
Đurović poručuje da evropska agenda mora biti prioritet, a ne teme koje produbljuju podjele.
– Fokus mora biti na političkoj stabilnosti, dijalogu, kao i transparentnosti kada neko ne poštuje dogovoreno. Živimo u vremenu polikrize, rizici su višeslojni – od geopolitike, odnosa EU i SAD, pa do situacije u regionu. Samo zajedno EU ostaje globalni igrač – kazala je.
Izvještaj Evropskog parlamenta podržava ambiciju Crne Gore da uđe u EU do 2028, ali uz poruku da su potrebni dodatni napori u reformama pravosuđa, izbornog zakonodavstva i borbi protiv korupcije. Posebno je izražena zabrinutost zbog malignog uticaja trećih zemalja.
– Taj paragraf je pretrpio najviše amandmana. Nominacije konkretnih država i oblika malignog uticaja bile su tema žustre rasprave. To pokazuje koliku pažnju privlači to pitanje i kakav je njegov značaj. Poruka je jasna – moramo jačati unutrašnju koheziju da bismo mogli dalje. Inače, integracije će nam biti ponovo odložene, a to bi bilo nedopustivo – poručila je Đurović.
Zaključuje da su šanse za napredak realne, ali da sve zavisi od političke volje i kapaciteta institucija.
– Ako budemo složni, ako parlament profunkcioniše, Vlada podrži reforme, pravosuđe i tužilaštvo pokažu rezultate – možemo očekivati pristupne ugovore u ovom mandatu Evropske komisije. I da brojimo mjesece do ratifikacije – zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3BCugonsV6U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Đurović: Bićemo upućeni na dnevnu saradnju sa Evropskom komisijom po svim važnim aspektima našeg ekonomskog života

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje problemi se gomilaju, a zapošljeni u kontinuitetu upozoravaju na nezakonita postupanja predsjednika Odbora direktora u ostavci Zorana Lakušića i prošle godine nezakonito izabranog izvršnog direktora Krsta Radovića. Sada se javnosti obratio smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, koji je otvoreno pismo dostavio i premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, predsjedniku Sindikata Regionalnog vodovoda Igoru Anastasovu, zahtijevajući zaštitu svojih i prava njegovih kolega iz radnog odnosa koja se, kako je istakao, u kontinuitetu ugrožavaju. <h2>Otvoreno pismo</h2> U dopisu tvrdi da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Piše da je on tada sa funkcije rukovodioca postavljen na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi kolega sa mjesta savjetnika na mjesto referenta. Da je sve to nezakonito, konstatovala je, tvrdi, Inspekcija rada. Ističe i kako se „Radović nije zaustavio na tome, već je nastavio da sprovodi svoju samovolju“ i pokrenuo „po dva montirana i izmišljenja disciplinska postupka“ protiv njega i još jednog kolege, a samo sa jednim ciljem - da im nezakonito da otkaze. On citira Radovića koji navodno komentariše: „...kad se vrate preko suda, ja svakako neću biti tu“. On od Spajića i Ćulafića traži da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora (koji formalno ne ispunjava uslove za to radno mjesto), budući da se radi o privrednom društvu koje je u vlasništvu države Crne Gore i čija aktivna vrijednost iznosi 140 miliona eura. Upozorava i da od ove kompanije zavisi ljetnja turistička sezona, kao najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori. Smatra da je Odbor direktora nezakonito razriješio tri izvršna direktora - Gorana Jevrića, Josipa Đuraškovića i Borislava Ivankovića i nezakonito imenovao Krsta Radovića, „lice koje nema potrebno radno iskustvo od pet godina sa VII1 stepenom na rukovodećim pozicijama“. - ...zloupotreba prava i zlostavljanje zaposlenih i njihova diskriminacija od strane Krsta Radovića je iz dana u dan sve veća i gora – piše on u dopisu. Od ombudsmana Bjekovića traži da pokrene postupak zbog zloupotrebe prava izvršnog direktora prema zapošljenima. Ružičić piše kako mu je 3. maja izvršni direktor Radović dostavio Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti broj 25-1934/2 od 23. aprila na što je on u zakonskom roku dostavio zahtjev za usmeno izjašenjenje na, kako je istakao, „sramni, montirani i nezakoniti postupak utvrđivanja odgovornosti“, konstatujući da mu je na teret stavio dvije teže povrede radne obaveze, a za koje on, kako tvrdi, ne može biti odgovoran. Radović tereti Ružičića da je napravio težu povredu radne obaveze jer se nije pojavio na rasprave održane 3. marta u kotorskom sudu, u slučaju dvije tužbe protiv Regionalnog vodovoda. Kao drugu težu povredu naveo je da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio tekst odluka o novčanim pomoćima zapošljenima koji nije u skladu sa Statutom kompanije, a nije ukazao izvršnom direktora da je za donošenje tih Odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor. U dokumentu koji je dostavio uz otvoreno pismo – Prijedlog za obustavljanje postupka i zahtjev za usmeno izajšnjenje na upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, Ružičić je kategoričan da je Radović napravio niz nezakonitih radnji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>REGIONALNI VODOVOD U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>„Zaboravljena“ komunikacija</h2> Prvu procesnu grešku, kako j istakao, napravio je jer mu je uz upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, ne ostavljajući mu prostor za izjašnjenje, čime je, kako ističe, povrijedio njegovo Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava, zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo prezumpcije nevinosti. On je u pismu ukazao da je za prvi postupak koji je Radović pokrenuo protiv njega donio nezakonitu odluku 14. aprila, a da nije prethodno donešena odluka o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze. - ...prvi postupak je pokrenut nakon što je direktor Radović priznao izvršenje prekršaja, iako nije bilo osnova za to, pa je sakrio prekršajne naloge iz kojih bi se to dalo vidjeti. Tačnije, kao zapošljeni protiv kojeg se vodio postupak nijesam imao pravo uvida u te prekršajne naloge – napisao je Ružičić. Tvrdi i da su u prvom postupku protiv njega pribavljali dokaze nakon održane rasprave, na koje se nije mogao izjasniti, kao i da su promijenili kvalifikaciju djela nakon rasprave, što je zaključio iz odluke koju je dobio. U pismu je Ružičić decidiran da je za dva ročišta pred kotorskim osnovnim sudom, 3. marta, po tužbama Milana Janovića i Ivana Špadijera, za koje tvrdi da su Radovićevi najbliži saradnici, uputio dopis sudu da neće doći, jer je bio bolestan, za što ima i dokaze, jer je otvorio biolovanje 26. februara. Decidiran je da je o svemu bio obaviješten i lično Radović, s kojim je imao i usmenu i mejl komunikaciju, te da mu je ovaj rekao: „Nema veze odlaži sva ročišta dok Laki, tačnije advokat Lazar Armenko ne potpiše ugovor“. Ružičić je naglasio i da je na bolovanju do 30. maja, jer je u kompaniji psihički maltretiran, nezakonito raspoređen na nižu poziciju, žrtva je pokretanja montiranih disciplinskih postupaka, te mobinga. Za drugu tačku Radovićeve „optužnic“, koja se odnosi na to da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio odluke o novčanoj pomoći zapošljenima koje nijesu u skladu sa Statutom Društva i nije ukazao izvršnom direktoru da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor, Ružičić, takođe, tvrdi da je neargumentovana. Upozorio je Radovića i da je povrijedio pravo zapošljenih na privatnost, a pogotovo za jednog kolegu u čijem je slučaju odluka završila na oglasnoj tabli kompanije, a pomoć je dodijeljena zbog bolesti, pa je to moglo da pročita više od stotinu ljudi koji tuda prođu, a „što je školski primjer kršenja ličnih podataka“. <h2>Probijanje rokova</h2> Ističe i da je svaku od tih odluka potpisao bivši izvršni direktor i da posljednja datira od 10. aprila prošle godine?! - Znači više od godinu dana od dana dostavljanja upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze broj 25-1934/1, a rok zastare za povrede radne obaveze je tri mjeseca, odnosno šest mjeseci shodno članu 152 Zakona o radu Crne Gore, a Zoran Lakušić kao predjsednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković (bivši izvršni direktor p.a). Pri tom posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno-komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorm predviđena veća prava za zapošljenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – istakao je Ružičić u pismu. Ponovio je da je Zoran Lakušić imao sve te informacije, iako „može reći da se ne sjeća toga, isto kao što se ne sjeća sastanka koji je organizovao sa predstavnicima Exploringa DOO na koji nas je pozvao on i njegov savjetnik Željko Raičević, a o čemu postoji pisani i vjerovatno audio zapis“. - ...čak je i komisija koju je formirao Odbor direktora čiji je predsjednik bio član Odbora direktora Zdravko Čurović dala svoj stav i konstatovala da o novčanim pomoćima odlučuje izvršni direktor – piše on, pored ostalog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>KONTINUITET NEZAKONITIH ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Precizira da je sve novčane pomoći zapošljenih, do potpisivanja Kolektivnog ugovora, dodjeljivao je Odbor direktora, nakon čega je to ovlašćenje prenešeno na izvršnog direktora. - ...kako može Vi znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima, mjesnim zajednicama, NVO organizacijama, portalima, itd – piše Ružičić. Bura u Regionalnom vodovodu traje duže od pola godine, ali u Vladi još ne reaguju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>U IZVRŠNOJ VLASTI ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji, a preduzeće je bilo tema i na skupštinskom zasijedanju 16. aprila, kada je poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića. I tek tada javnost je dobila potvrdu nezvanične informacije koju je Portal ETV objavio još 19. februara – da je Lakušić podnio ostavku, koja, inače, do danas nije konstativana na Vladi. Lakušić je na čelo Odbora direktora ove kompanije imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Tag: stanje-na-putevima