<article>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su četiri saobraćajne nezgode, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a tri lakše.Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u Kotoru evidentirane dvije nezgode, a u Cetinju i Ulcinju po jedna.Izdata su 424 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 58 prekršajnih prijava.Policija je oduzela 14 pari registarskih tablica.</article>

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su četiri saobraćajne nezgode, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a tri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u Kotoru evidentirane dvije nezgode, a u Cetinju i Ulcinju po jedna.
Izdata su 424 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 58 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela 14 pari registarskih tablica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprava policije

Stanje na putevima

Hronika

Za 24 sata četiri saobraćajne nezgode

Premijer Milojko Spajić kazao je da je njegova italijanska koleginica Đorđa Meloni iskazala snažnu podršku ulasku Crne Gore u Eevropsku uniju tokom italijanskog predsjedavanja u prvoj polovini 2028. godine, kao i strateškom ekonomskom povezivanju dvije prijateljske zemlje.
Spajić je u zvaničnoj posjeti Italiji gdje je razgovarao sa premijerkom Meloni. Kako je naveo na mreži X, imali su sadržajan razgovor koji je trajao "mnogo duže od planiranog".
On je istakao da u narednim mjesecima treba da se desi posjeta poslovne delegacije, a nakon toga dvije države pristupiće i sklapanju međudržavnog sporazuma.&nbsp;
- Saglasni smo da je potrebno jačati i partnerstva sa uticajanim akterima van Evrope, posebno sa kredibilnim partnerima kakve su SAD i UAE sa kojima obje zemlje imaju potpisane ili planirane sporazume o saradnji - poručio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1912113823403717022&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Meloni: Saglasni smo da je potrebno jačati partnerstva sa kredibilnim partnerima kakve su SAD i UAE

Oko 250 domaćinstava iz Vinicke i okolnih sela u opštini Berane već treću sedmicu živi bez vode za piće. Iz slavina umjesto čiste vode teče mutna tečnost, a osnovne životne potrebe – od kuvanja do lične higijene – postale su luksuz. Mještani su prinuđeni da vodu donose u bidonima sa obližnjih izvora, što, kako kažu, predstavlja poniženje u 21. vijeku. - Grozno! Nama je došlo da se selimo. Ovo je za nas životno pitanje - poručuje Nebojša Vukićević, jedan od mještana.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041514048_0eba9681c0ca770106ea8914240f41cab1329ee03ac135e8a0029bab01932809.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041514048_0eba9681c0ca770106ea8914240f41cab1329ee03ac135e8a0029bab01932809" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Vinica"> </figure>  Kaže da šteta nije samo fizička, već i finansijska – od neupotrebljive vode stradaju bojleri, cijevi, kućni aparati.&nbsp; - Taj bojler sad košta 250 eura. Računajte na 250 kuća – kolika je to šteta? - pita on. Privatni vodovod koji stanovnici Vinicke koriste izgrađen je davne 1976. godine, sopstvenim sredstvima i zalaganjem. Problem zamućenja prvi put se pojavio prošle godine, a mještani sumnjaju da je uzrok nekontrolisana sječa šuma u blizini izvorišta. - Imali smo jednu od najkvalitetnijih voda, ali dozvolili smo sebi da iskrčimo sve šume koje štite izvor. Zemljište se urušilo, formirale su se jaruge. Nijedno drvo nije ostavljeno - kaže Jovan Mališić, takođe stanovnik ovog sela. Iako je još prošle godine tadašnja lokalna vlast obećala angažovanje stručnjaka i sanaciju sistema, konkretna rješenja izostala su. Sada ista obećanja dolaze iz nove opštinske administracije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041514048_abfdd7bf78e585711a25239a4798c8d1eb2e073d807407181e0b676358904c85.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041514048_abfdd7bf78e585711a25239a4798c8d1eb2e073d807407181e0b676358904c85" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Vinica"> </figure>  Predsjednik opštine Đole Lutovac najavio je niz mjera i aktivnosti: Izrađen je elaborat o uzrocima zamućenja izvorišta;Naloženo je pribavljanje vodnih akata za rekonstrukciju vodovoda; Uputili su dopise Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za šume radi privremene obustave sječe u zoni izvora; U toku je javna nabavka za projektanta rekonstrukcije vodovodnog sistema i angažovan je hidrolog za dodatne analize. Ipak, iz Opštine Berane podsjećaju da postojeći vodovodni sistem nije u njihovom vlasništvu, što je, kako kažu, ranije onemogućilo institucionalno djelovanje. Dok traje procedura, a nadležni traže rješenje, stanovnici Vinicke i okolnih sela nastavljaju svakodnevnu borbu za osnovno ljudsko pravo – pristup zdravoj, pitkoj vodi. Za sada, njihova stvarnost ostaje ista: dani bez vode, čekanje na rješenje.

Dvadeset dana bez vode za piće

Građani Cetinja, koji tri mjeseca blokiraju Kruševo ždrijelo na putu Podgorica - Cetinje zbog masovnih ubistava u Prijestonici, uputili su otvoreno pismo čelnicima ove opštine, lokalnog parlamenta i odbornicima u kom navode da traže istinu i odgovornost za djelovanje svih odgovornih u institucijama čije su odluke, kako navode, dovele do toga da dva cetinjska krvnika slobodno šetaju ulicama naoružani do zuba.
Kad se, kako dodaju, utvrdi odgovornost "svima po zaslugama" iako, kako ističu, ništa ne može nadomjestiti stradanje 23 njihova sugrađana.
Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:
"Poštovana gospodo,&nbsp;
Preśednice parlamenta, odbornici u cetinjskom parlamentu, preśedniče Prijestolnice, podpreśednici Prijestolnice, a i svi Vi koji ste danas u službi naroda...
Tri mjeseca svakodnevno, mi koji osjećamo potrebu za time, stojimo na Kruševo ždrijelo - Belveder, pokušavajući da skrenemo pažnju svima Vama koje smo birali, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, da smo samo zbog nestručnosti i neažurnosti, da ne kažemo nešto teže dok se ne dokaže, doživjeli dvije velike tragedije u našem gradu - 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025. kada je čitav grad bio poligon glinenih golubova. U te dvije tragedije stradale su 23 nevine žrtve od čega četvoro đece i desetoro ranjenih.
Gospodo odbornici, ne zanosimo se da ćemo našim djelovanjem vratiti bilo koga od njih, ali tražimo istinu i odgovornost za djelovanje svih odgovornih u institucijama čije su odluke dovele do toga da dva cetinjska krvnika slobodno šetaju našim ulicama naoružani do zuba! A kad se utvrdi odgovornost, svima po zaslugama, iako na žalost ništa ne može nadomjestiti stradanje naših sugrađana!
Kao što smo već rekli, tri mjeseca pokušavamo skrenuti pažnju da sistemi ne funkcionišu, ali odgovora sa državnog nivoa nema, a i to manje boli od činjenice da na blokadama nema ni naših odbornika koje smo mi birali da nam i svojim prisustvom daju podršku i dokažu da su najiskrenije uz svoj narod.&nbsp;
E pa dragi cetinjski odbornici vrijeme je da dokažete da ste stvarno sa nama, ne samo ispred mikrofona i kamera, jer tu stvarno lijepo izgledate, već da vašom pojavom na Kruševo ždrijelo - Belveder dokažete da stojite iza svake riječi podrške izrečene pred javnim mijenjem i po društvenim mrežema.&nbsp;
Možda se crvenite zbog zakulisnih licitacija o visini naših dnevnica, ali ni to vam nećemo uzeti za zlo, jer nas mnogo više boli što Markova, Mašanova, Jovanova i Vukanova noga nikad neće kročiti na stadion sv. Petar Cetinjski i što još 19 naših sugrađana neće nikad ispiti dojč ispred hotela Lokanda. Zato, ne treba vam članska karta zađenuta za pas, već kao naši sugrađani i naši predstavnici dođite svih vas 33 u neđelju 20. aprila u 17:20 sati &nbsp;na Kruševo ždrijelo - Belveder i bez stranačkog prefiksa, članskih partijskih knjižica, političkih i partijskih mimoilaženja. Dokažite da ste uz narod! Čekamo vas, bez izuzetka, preśednicu lokalnog parlamenta Prijestolnice, sve odbornike Prijestolnice, preśedika i potpreśednike Prijestolnice - poručili su građani Cetinja.

Građani Cetinja koji blokiraju Kruševo ždrijelo: Tražimo odgovornost onih čije su odluke dovele do toga da dva cetinjska krvnika šetaju naoružani do zuba

U Crnoj Gori trenutno boravi oko 27,3 hiljade turista, pokazuju posljednji podaci Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Predstavnica NTO, Milena Vujović, kazala je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti da je to 90,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok se, u poređenju sa 2019, bilježi rast od 73 odsto.
Najveći broj gostiju boravi u Budvi, zatim u Herceg Novom, Baru, Kotoru i Podgorici, prenosi portal Vijesti.
Kada je riječ o strukturi po zemljama, dominiraju gosti iz regiona, dok među najzastupljenijima takođe dolaze i turisti iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Turske, Izraela i Kine.
Iz NTO-a su kazali da su najave za ljetnju sezonu ohrabrujuće.
- Na osnovu ankete koju smo sproveli sa turističkom privredom, čak 92,8 odsto anketiranih ocijenilo je da su očekivanja za ovu sezonu visoka, dok je samo 7,2 odsto reklo da trenutno nijesu zadovoljni najavama. Najveći broj dolazaka očekuje se iz regiona, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, ali i sa tržišta Turske, Kine, Izraela, Poljske i baltičkih zemalja - rekla je Vujović.

U Crnoj Gori boravi oko 27,3 hiljade turista

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Za 24 sata četiri saobraćajne nezgode

Tagovi

Spajić sa Meloni: Saglasni smo da je potrebno jačati partnerstva sa kredibilnim partnerima kakve su SAD i UAE

Dvadeset dana bez vode za piće

Građani Cetinja koji blokiraju Kruševo ždrijelo: Tražimo odgovornost onih čije su odluke dovele do toga da dva cetinjska krvnika šetaju naoružani do zuba

U Crnoj Gori boravi oko 27,3 hiljade turista

PRATITE TVe UŽIVO