<article><p>Izložba „Dani prkosa i slobode“, novinara Ivana Mijanovića i istoričara Filipa Kuzmana i Vukana Ražnatovića, predstavljena danas na Dvorskom trgu, na Cetinju, sa osmodecenijske istorijske distance poručuje da se antifašizam ne smije posmatrati kao relikt prošlosti.</p><p>Ovakve izložbe, prema riječima autora, trebalo bi da posluže kao primjer, uzor i inspiracija.</p><p>Novinar, Ivan Mijanović, otvarajući izložbu poručio je da antifašizam danas nije borba protiv pobijeđenog neprijatelja u Drugom svjetskom ratu.</p><p>- Neophodno je njegovati kulturu sjećanja, obilježavati značajne datume iz slavne prošlošti, podsjećati na žrtve fašizma kroz istoriju. Međutim, sve to nema svrhu ako se aktivno ne borimo protiv savremenih oblika fašizma. I zato se naš antifašizam ne smije pretvoriti u život u prošlosti. I zato nam je potrebna obnova antifašizma, antifašizma koji neće imati samo nacionalni karakter - kazao je Mijanović.</p><p>Tekstovi, fotografije, novinski isječci, partizanski proglasi, hronološki na 12 panoa, prikazuju razvoj antifašističkog pokreta na Cetinju.</p><p>Dat je doprinos njegovanju kulture sjećanja na događaje iz narodnooslobodilačke borbe, od odluka za podizanje ustanka, najznačajnijih borbi, represalija okupatora prema stanovništvu, formiranja  „Lovćenskog partizanskog odreda”, Prve i Četvrte proleterske brigade, do konačnog oslobođenja Cetinja, 13. novembra 1944. godine.</p><p>Mijanović ističe da ovaj događaj služi kako bi podsjetio na ideju boraca NOR-a, ideju borbe za čovjeka, pravdu i jednakost.</p><p>- Pred vama je priča koja govori o ponosnom i slobodarskom Cetinju - Cetinju, koje je vjekovima drugovalo sa slobodom i krvlju je plaćalo. Oni su ovdje da nas podsjete na trinaestojulske ustanike, borce koji su jurišali na Pljevlja, na one koji su ginuli na Kuprešu, Vilića Guvnu i Neretvi, Ljubinom Grobu i Sutjesci, koji su ginuli za Beograd, Sarajevo i Zagreb, jednako kao za svoje Cetinje - zaključio je Mijanović.</p><p>Izložbu, povodom 80 godina od oslobođenja Cetinja organizuju nevladino udruženje Antifašisti Cetinja i Prijestonica Cetinje.</p></article>

<p>Izložba „Dani prkosa i slobode“, novinara Ivana Mijanovića i istoričara Filipa Kuzmana i Vukana Ražnatovića, predstavljena danas na Dvorskom trgu, na Cetinju, sa osmodecenijske istorijske distance poručuje da se antifašizam ne smije posmatrati kao relikt prošlosti.</p>
<p>Ovakve izložbe, prema riječima autora, trebalo bi da posluže kao primjer, uzor i inspiracija.</p>
<p>Novinar, Ivan Mijanović, otvarajući izložbu poručio je da antifašizam danas nije borba protiv pobijeđenog neprijatelja u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>- Neophodno je njegovati kulturu sjećanja, obilježavati značajne datume iz slavne prošlošti, podsjećati na žrtve fašizma kroz istoriju. Međutim, sve to nema svrhu ako se aktivno ne borimo protiv savremenih oblika fašizma. I zato se naš antifašizam ne smije pretvoriti u život u prošlosti. I zato nam je potrebna obnova antifašizma, antifašizma koji neće imati samo nacionalni karakter - kazao je Mijanović.</p>
<p>Tekstovi, fotografije, novinski isječci, partizanski proglasi, hronološki na 12 panoa, prikazuju razvoj antifašističkog pokreta na Cetinju.</p>
<p>Dat je doprinos njegovanju kulture sjećanja na događaje iz narodnooslobodilačke borbe, od odluka za podizanje ustanka, najznačajnijih borbi, represalija okupatora prema stanovništvu, formiranja &nbsp;„Lovćenskog partizanskog odreda”, Prve i Četvrte proleterske brigade, do konačnog oslobođenja Cetinja, 13. novembra 1944. godine.</p>
<p>Mijanović ističe da ovaj događaj služi kako bi podsjetio na ideju boraca NOR-a, ideju borbe za čovjeka, pravdu i jednakost.</p>
<p>- Pred vama je priča koja govori o ponosnom i slobodarskom Cetinju - Cetinju, koje je vjekovima drugovalo sa slobodom i krvlju je plaćalo. Oni su ovdje da nas podsjete na trinaestojulske ustanike, borce koji su jurišali na Pljevlja, na one koji su ginuli na Kuprešu, Vilića Guvnu i Neretvi, Ljubinom Grobu i Sutjesci, koji su ginuli za Beograd, Sarajevo i Zagreb, jednako kao za svoje Cetinje - zaključio je Mijanović.</p>
<p>Izložbu, povodom 80 godina od oslobođenja Cetinja organizuju nevladino udruženje Antifašisti Cetinja i Prijestonica Cetinje.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Antifašizam

Izložba

Cetinje

Kultura

Antifašizam se ne smije posmatrati kao relikt prošlosti

<p>Izložba „Dani prkosa i slobode“, novinara Ivana Mijanovića i istoričara Filipa Kuzmana i Vukana Ražnatovića, predstavljena danas na Dvorskom trgu, na Cetinju, sa osmodecenijske istorijske distance poručuje da se antifašizam ne smije posmatrati kao relikt prošlosti.</p>
<p>Ovakve izložbe, prema riječima autora, trebalo bi da posluže kao primjer, uzor i inspiracija.</p>
<p>Novinar, Ivan Mijanović, otvarajući izložbu poručio je da antifašizam danas nije borba protiv pobijeđenog neprijatelja u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>- Neophodno je njegovati kulturu sjećanja, obilježavati značajne datume iz slavne prošlošti, podsjećati na žrtve fašizma kroz istoriju. Međutim, sve to nema svrhu ako se aktivno ne borimo protiv savremenih oblika fašizma. I zato se naš antifašizam ne smije pretvoriti u život u prošlosti. I zato nam je potrebna obnova antifašizma, antifašizma koji neće imati samo nacionalni karakter - kazao je Mijanović.</p>
<p>Tekstovi, fotografije, novinski isječci, partizanski proglasi, hronološki na 12 panoa, prikazuju razvoj antifašističkog pokreta na Cetinju.</p>
<p>Dat je doprinos njegovanju kulture sjećanja na događaje iz narodnooslobodilačke borbe, od odluka za podizanje ustanka, najznačajnijih borbi, represalija okupatora prema stanovništvu, formiranja  „Lovćenskog partizanskog odreda”, Prve i Četvrte proleterske brigade, do konačnog oslobođenja Cetinja, 13. novembra 1944. godine.</p>
<p>Mijanović ističe da ovaj događaj služi kako bi podsjetio na ideju boraca NOR-a, ideju borbe za čovjeka, pravdu i jednakost.</p>
<p>- Pred vama je priča koja govori o ponosnom i slobodarskom Cetinju - Cetinju, koje je vjekovima drugovalo sa slobodom i krvlju je plaćalo. Oni su ovdje da nas podsjete na trinaestojulske ustanike, borce koji su jurišali na Pljevlja, na one koji su ginuli na Kuprešu, Vilića Guvnu i Neretvi, Ljubinom Grobu i Sutjesci, koji su ginuli za Beograd, Sarajevo i Zagreb, jednako kao za svoje Cetinje - zaključio je Mijanović.</p>
<p>Izložbu, povodom 80 godina od oslobođenja Cetinja organizuju nevladino udruženje Antifašisti Cetinja i Prijestonica Cetinje.</p>

<p>Vojova filozofija stvaranja je bila jedno prožimanje unutar sebe, &nbsp;na jedan jednostavan način Vojo Stanić je kroz svoje &nbsp;prozorče, posmatrao svijet i ono što je od njega vidio i &nbsp;to je preselio u svoj atelje - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, umjetnica Danijela Drakulović.</p>
<p>Cijela nacija je iznenadila reakcijom na smrt slikara Voja Stanića, &nbsp;kaže Drakulović, odavanjem počasti i tugom sa kojom se oprašta od crnogorskog velikana, a smatra i da je nacija bila dužna da mu se oduži na &nbsp;takav jedan način.</p>
<p>- To je slikar koji je trajao, bio vjeran svom poslu u apsolutu, i niz stvari koje bih pomenula što se tiče njega, kako je bio &nbsp;suptilno nježan i jedinstven, malo intervjua u svom životu, tako da smo kroz te slike znali sve što se tiče velikana umjetnosti kao &nbsp;što je Vojo Stanić - rekla je Drakulić.</p>
<p>Njegova filozofija stvaranja je bila jedno prožimanje unutar sebe, cijeni Drakulović, na jedan jednostavan način Vojo Stanić je kroz svoje, kako kaže, prozorče, posmatrao svijet i ono što je od njega vidio, ističe ona, to je preselio u svoj atelje.</p>
<p>- Jednako je je to doživljavao kao da je u susretu sa tim likovima i ljudima, što jeste radio povremeno silazeći na svoj čuveni Škver i ljudi su ga obožavali, nije bio nametljiv. Ali, ako ćemo da se vratimo na vrijeme kad se on rodio, 1924.godine, to je neki poslijeratni period, živio u doba previranja, doba komunističkog vremena, u doba 1968.godine, omladinskih, studijskih, velikih protesta tadašnje velike Jugoslavije. U takvim previranjima biti tako suptilan, nježan, posvećen umjetnosti, posvećen Crnoj Gori i kroz svoje nazive koje vidite, Nikšićke zime, taj Škver pomenut toliko, do tih nekih minijaturnih stvari, koje su toliko bile prisutne u njegovoj ličnosti kao što je to more, i zadovoljan time što bi pogledao to more i vidio te predivne suptilne bonace, do nemira mora i tako dalje - istakla je Drakulović.</p>
<p>Sagovornica emisije Srećan dan evocirala je uspomene i na čuvenog Gaja galeristu, koji je, kako kaže, na jedinstven način vezan za umjetnike.</p>
<p>- Nije Gajo bio ograničen na velikane, pokušavao je da otvori umjetnost svima, ali je velikane držao sa obje ruke i znao je da ih pokrene. Vojo Stanić kaže u Rimu, dok je izlagao, na pitanje koliko je zadovoljan i sretan što je izlagao u Rimu, ipak je to prestižno mjesto, a on kaže nisam. Bio je tako jednostavan u nekim odgovorima, i šaljiv, nije bilo ironije koja je značila da posle toga ne ostaje ništa, nego kaže nagovorio me Gajo. To je toliko jednostavno i jasno da je Gajo ipak potezao te ljude i nekako ih izvodio iz ateljea i trebalo je da je to svjetska, odnosno evropska umjetnost da vidi i zadovoljstvo je moje danas govoriti o tome, iako sam ja jedna iz mlađe plejade ljudi koji o tome mogu govoriti - zaključila je Drakulović.</p>

Drakulović: Vojo je bio suptilan, nježan, posvećen umjetnosti i Crnoj Gori

<p>Sada mi trebamo da pređemo preko toga, da se priča u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović, u biblioteci Radosava Ljumovica, borca Internacionalnih brigada, borca koji je U Španskom građanskom ratu položio svoj život protiv fašizma da se priča o Blagoju Jovoviću, koji je rame uz rame strijeljao mladost crnogorsku na širokim Lazinama kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik UBNOR-a Danilovgrad Božidar Budo Brajović.</p>
<p>U narodnoj biblioteci Radosav Ljumović je 18.novembra održana promocija knjige o Blagoju Jovoviću, četničkom oficiru iz Bjelopavlića, a povodom toga je sagovornik Televizije E napisao članak ,, Metak za Crnu Goru” u kojem je problematizovao mjesto, ali i promociju jednog od četničkih oficira.</p>
<p>Ove godine se obilježavalo osamdeset godina sjećanja na strijeljanje, podsjeća Brajović, mladosti bjelopavlićke i brdske na Lazinama,i to lijepo sjećanje je, ističe on, dobro pobrkano.</p>
<p>- Sjećanje na mladost bjelopavlićku i brdsku je dobro pobrkano promocijom knjige šćerke oficira, koji je rame uz rame barjačio na Lazinama sa četničkim komadantom Pavlom Đurišićem i Jakovom Jovovićem, onda kada je strijeljana mladost crnogorska. Ja sam, naravno i mi svi, u UBNOR-u Danilovgrad i u ime svih antifašista Danilovgrada, prije svega, a i mnogih u Crnoj Gori, jer vidim da je to što smo objavili dalo lijepe odjeke u Crnoj Gori, jer Crna Gora svoje temeljne vrijednosti temelji upravo na antifašizmu i crnogorski antifašizam, ili antifašizam građana Crne Gore je jedan od najsvjetlijih u Evropi, ako ne i u čitavom svijetu” - rekao je Brajović.</p>
<p>Oružja se latilo 13.jula 1944.godine, podsjeća Brajović, 33.000 Crnogoraca, i to je bio masovni narodni ustanak, i svi su, ističe on, na tom mjestu bili zajedno, mnogi crnogorski revolucionari koji su, kako kaže, ostali dosljedni antifašizmu.</p>
<p>- Mislim da promocija knjige o četničkom oficiru, koji je ipak odlučivao na Lazinama, u dobroj mjeri, zajedno sa ovima koje sam već nabrojao, nije dobar primjer i prosto, rekao bih, remeti mir u čovjeku. Danas je to knjiga, a svako ima pravo da piše knjigu o svome ocu, o svojoj majci, o sebi, o svojim prijateljima, ali promovisati knjigu u srce Podgorice, u srce Crne Gore, u antifašističkoj Crnoj Gori, o jednom takvom čovjeku koji je 1945.godine proglašen za ratnog zločinca, mislim da ne ide na obraz onima koji su to dozvolili - istakao je Brajović.</p>
<p>Sagovornik Televizije E je zabrinut zbog šutnje istoričara, koji dobro barataju, kako kaže, ratom 1941 - 1945.godina, kao i šutnja Crnogorske akademije nauka, kao krovne kulturne institucije u Crnoj Gori.</p>
<p>- Šutnja, potpuno mrtvilo, kao da je nema,i bolje da je nema. Naravno, da je sreće, makar, Ministarstvo kulture se trebalo oglasiti, ako ono nije ovo dozvolilo. Mi smo pravili sjećanje, osamdeset godina Lazina, 23.jula ove godina, to je bilo jedno fino sjećanje, svečanost i poštovanje prema žrtvama i poštovanje prema porodicama palih žrtava. I sada mi trebamo da pređemo preko toga, da se priča u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović, u biblioteci Radosava Ljumovica, borca Internacionalnih brigada, borca koji je U Španskom građanskom ratu položio svoj život protiv fašizma da se priča o Blagoju Jovoviću, koji je rame uz rame strijeljao mladost crnogorsku na širokim Lazinama - zaključio je Brajović.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TVE.</p>

Brajović: Crnogorske akademije nauka kao da nema, bolje i da je nema

<p>Skretanje pažnje društva na probleme koji tište građane, donošenje bar djelića pravde je važno običnim ljudima i zato je posao novinarki i novinara da ne zaborave šta je njihova primarna obaveza, a to je pravovremena, tačna i provjerena informacija - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, urednica informativnog programa u Televiziji E - &nbsp;Marija Arnautović.</p>
<p>Sljedeće godine će se napuniti pun vijek, kaže Arnautović, od nastanka televizije, jer je, dodaje ona, 1925.godine prvi put spojena slika i zvuk, što je bila, kako kaže, težnja sve do tada.</p>
<p>- Televizija se značajno, dramatično promijenila u ovih stotinu godina. Naročito se brzo i značajno brzo i značajno mijenjala u posljednjih dvadeset godina u vrijeme digitalizacije, u eri interneta, a svakako vrijedi pomenuti da su prvi veliki prenosi bili 1934.godine, Olimpijske igre, i tada nijesu svi imali TV prijemnik, &nbsp;pa su bila organizovana masovna i zajednička gledanja televizije - rekla je Arnautović.</p>
<p>Najveći dio radnog vijeka je sagovornica Budilnika provela u Sarajevu, te je slušala i o najvećem televizijskom poduhvati u Jugoslaviji, ističe ona, a to su bile Zimske Olimpijske igre u Sarajevu, 1984. godine.</p>
<p>- Kada vratim to vrijeme, i kada uporedim sa našim sada vremenom, teško da bi se više od hiljadu ekipa skupilo danas, bilo gdje na prostorima bivše Jugoslavije. To govorim da bi shvatili da moć televizìje najviše vidite kroz te velike svjetske događaje poput svjetskih prvenstava, Olimpijskih igara, i bez obzira na internet i bez obzira na društvene mreže, možete li da zamislite danas da imate jedan tako veliki događaj a da nemate televizijski prijenos. Apsolutno je nemoguće, &nbsp;i apsolutno je netačno sve ono što se predviđalo, prije nekih dvadesetak godina, &nbsp;da će internet preuzeti primat, još uvijek nije preuzeo, makar ne u Crnoj Gori, sva istraživanja kažu da je televizija i dalje najuticajniji medij - naglasila je Arnautović.</p>
<p>Bogato novinarsko, producentsko i uredničko iskustvo sagovornice Budilnika u poratnim zemljama, Bosni i Hercegovini, Ukrajini, je po njenim riječima neprocjenjivo iskustvo za svakog novinara i novinarku, jer, ističe ona, imaju mogućnost da pokušaju da donesu makar djelić pravde ljudima koji su, kako kaže, preživjeli golgote.</p>
<p>- Mene je iskustvo Bosne i Hercegovine naučilo da je zapravo naš posao strašno važan običnim ljudima, strašno je važno ispričati njihove sudbine, ispričati njihove probleme i sve to dalje može da se prenese i na druga društva. Zapravo, naš posao jeste ne samo televizijski, nego svih medija, da ispričamo.i da budemo glas svih ljudi u bilo kojoj državi na svijetu, mi sad govorimo o Crnoj Gori, naš posao jeste da budemo glas ljudi koji žive u Crnoj Gori, da govorimo o njihovim problemima, da govorimo o njihovim težnjama, da govorimo o njihovim uspjesima, što da ne, to su najljepše priče i te priče svi najviše volimo. To stvara cjelokupnu sliku medijsku, ali i društvenu - istakla je Arnautović.</p>
<p>Donošenje pravde i skretanje pažnje na probleme u društvu jesu primarni cilj novinara, objašnjava Arnautović, ali ih vrlo često, kako kaže, dnevna traka pojede pa zaborave šta je to, ističe ona, primarna obaveza, pravovremena, tačna i provjerena informacija.</p>
<p>Teško je mladim novinarima raditi u ovom vremenu senzacionalizma, smatra Arnautović, jer je ovo vrijeme društvenih mreža i, kako kaže, klikova, i tu se gubi smisao onoga što je, ističe ona, novinarski posao.</p>
<p>- Mi živimo zapravo u vremenu, naučnici su to nazvali, naučnici koji se bave ovim našim poslom, koji istražuju novinarstvo, koji govore o tome kako bi novinarstvo trebalo da izgleda, kako je izgledalo i kako će izgledati u budućnosti, kažu da mi danas živimo vrijeme infodemije. Nekada su ljudi ujutru slušali radio, čuju prve vijesti na radiju, popiju kafu, odu na posao, usput kupe novine, pročitaju novine i onda moraju da rade. Naveče se vrate i gledaju dnevnik i to su bile informacije koje su dobijali. Ljudi su danas izloženi dvadesetčetvorosatnim bombardovanjem različitih informacija, u kojem je jako često, nažalost, puno informacija koje su neprovjerene, koje su lažne, koje su dezinformacije, koje su manipulativne, koje su govor mržnje i tako dalje. Ako to utiče na odrasle ljude, a utiče vjerujem na sve nas, možete da zamislite koliko to utiče na mlade ljude, na njihov odnos i prema medijima, ali i odnos prema cjelokupnom društvu - navela je ona.</p>
<p>Jedna od uloga medija je, kako je ukazala, i obrazovna uloga.</p>
<p>- A ona se potpuno gubi u toj rijeci informacija, jer prosto vi ste u stalno nekoj trci da budete što brži, mediji danas žure da budu što brži i mi se svaki dan susrećemo, ne samo na društvenim mrežama, nego i u medijima, portalima, televizijskim i radio stanicama, sa jako mnogo neprovjerenih vijesti i dezinformacija i zbog toga je danas mnogo, mnogo teže raditi ovaj posao, nego što je to bilo nekada, čak i kada sam ja počinjala, a prije toga da i ne govorimo - zaključila Arnautović.</p>

Arnautović: Živimo u vremenu infodemije, danas je novinarima mnogo teže raditi svoj posao

<p><b>Srđanu Vukčeviću</b>, jednom od osumnjičenih za ubistvo <b>Gorice Medojević</b> (39) u Podgorici,<b> </b>nakon saslušanja<b> </b>u Višem državnom tužilaštvu (VDT) u Podgorici, određeno je uadržavanje do 72 sata. Vukčević se branio ćutanjem.</p>
<p>On je jutros uhapšen, a za drugim osumnjičenim <b>Nebojšom Vujkovićem </b>se i dalje traga.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvukcevic-uhapsen-za-vujkovicem-se-jos-traga&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, su sinoć 20 minuta nakon ponoći u ulici Radosava Burića locirali i lišili slobode S.V., jednog od izvršilaca teškog ubistva koje je izvršeno 19. novembra na štetu G.M. u Podgorici - saopšteno je jutros iz Uprave policije.</p>
<p>On će, kako su naglasili, u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.</p>
<p>- Pripadnici Uprave policije preduzimaju intenzivne aktivnosti na lociranju i lišenju slobode drugog lica - N.V. koje se sumnjiči za ovo krivično djelo - dodali su u policiji.</p>
<p>Medojević je prije tri dana, pola sata nakon ponoći, ubijena u dvorištu porodične kuće na Zabjelu. Više državno tužilaštvo (VDT) je formiralo predmet i naložilo obdukciju tijela.</p>
<p>Iz Višeg suda juče je TV E rečeno da su i Vujković i Vukčević osuđivani pred tom sudskom instancom.</p>
<p>- N. V. je osuđen odlukom Višeg suda u Podgorici zbog krivičnog djela silovanje na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci. S. V. je osuđen zbog krivičnog djela prinuda iz člana 165 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca - naveli su za TV E iz Višeg suda u Podgorici.</p>
<p>Podsjećamo, ranije su iz Uprave policije kazali identifikovali dvije osobe za koje sumnja da su preksinoć pola sata nakon ponoći počinili ubistvo 39-godišnje<b> </b>Gorice Medojević,<b> </b>u dvorištu porodične kuće na Zabjelu.</p>
<p>- Radi se o N. V.<b> </b>(44) i S. V.<b> </b>(50), oba iz Podgorice, za koje postoji sumnja da su izvršioci krivičnog djela teško ubistvo u saizvršilaštvu i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - naveli su iz Uprave policije.</p>
<p>Sumnja se, kako su naveli u saopštenju, da su N. V. i S. V. izvršili teško ubistvo na način što su upotrebom vatrenog oružja nanijeli povrede Medojević od kojih je ona preminula.</p>
<p>- Nakon izvršenog krivičnog djela oni su se dali u bjekstvo u nepoznatom pravcu. Protiv njih je postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorci podnijeta krivična prijava, a policijski službenici preduzimaju intenzivne mjere i radnje na njihovom lociranju i lišenju slobode - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz policije ističu da su svo troje registrovani u evidencijama Uprave policije kao izvršioci krivičnih djela.</p>
<p>- Osumnjičeni N. V. evidentiran je kao izvršilac krivičnih djela u vezi zloupotrebe narkotika, nedozvoljenog držanja vatrenog oružja, ugrožavanja sigurnosti, te krivičnih djela sa elementima nasilja i silovanje. S. V. je poznat policiji kao izvršilac krivičnih djela sa elementima nasilja, krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata i heterogenih krivičnih djela. G. M. je bila registrovana kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga - precizirali su iz Uprave policije.</p>

Srđanu Vukčeviću određeno zadržavanje do 72 sata, branio se ćutanjem

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Antifašizam se ne smije posmatrati kao relikt prošlosti

Tagovi

Drakulović: Vojo je bio suptilan, nježan, posvećen umjetnosti i Crnoj Gori

Brajović: Crnogorske akademije nauka kao da nema, bolje i da je nema

Arnautović: Živimo u vremenu infodemije, danas je novinarima mnogo teže raditi svoj posao

Srđanu Vukčeviću određeno zadržavanje do 72 sata, branio se ćutanjem

PRATITE TVe UŽIVO