Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore poručio je da se u sekularnoj državi, kakva je Crna Gora po Ustavu, crkva mora držati odvojeno od politike i državnog uređenja.
U saopštenju navode da je djelovanje crkve ograničeno na vjersku sferu i da bi ono trebalo da se odvija u hramovima, bez upliva u društveno-politička pitanja.
– Kao jedini subjekt u državi izuzet iz poreskog sistema, sveštenstvo sebi daje za pravo da bude aktivni predlagač i tumač političkog, društvenog, obrazovnog i kulturnog uređenja zemlje – navodi se u saopštenju.
SUBNOR i antifašisti posebno su se osvrnuli na istupe pojedinih sveštenika u medijima, navodeći da se, kako tvrde, crkva sve više miješa u pitanja koja ne spadaju u njenu nadležnost.
U tom kontekstu, iz Saveza su ukazali i na, kako navode, pokušaje reinterpretacije Drugog svjetskog rata, ističući da je riječ o oslobodilačkoj borbi protiv fašističkog okupatora, a ne o, kako se to ponekad predstavlja, bratoubilačkom sukobu.
– Borba u Drugom svjetskom ratu bila je borba za oslobođenje od fašističkog okupatora. Činjenica da su se pojedinci svrstali na stranu kvislinga, pa i da su bili prihvaćeni od tadašnjih crkvenih poglavara, ne daje pravo da se danas, više od 80 godina kasnije, mijenja karakter oslobodilačke borbe, aboliraju zločini i zločinci, a borcima za slobodu pripisuju tuđa nedjela – poručili su iz SUBNOR-a.
Naglasili su da su istorijske činjenice jasne i naučno dokazane, te da tumačenje istorije treba prepustiti struci.
– Neka naučnici, a ne laici, tumače istorijske događaje. Preispitajte odluke kojima su zločinci proglašavani svecima, a pojedinci sa dokazanim kolaboracionističkim nasljeđem dobijali posebno mjesto u svetinjama – navodi se u saopštenju.
Na kraju, SUBNOR i antifašisti poručuju da bi se sveštenstvo trebalo posvetiti vjerskoj misiji.
– Propovijedajte vjeru i religiju, a društvo, politiku, istoriju, obrazovanje i kulturu prepustite onima koji su za to stručni i nadležni – zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SUBNOR i Antifašisti: Crkva da se ne miješa u političko i društveno uređenje države

Treba svima da bude jasno da su istoriju NOB-a i antifašizma pisale neumitne činjenice – da je prva puška u porobljenoj Evropi pukla upravo ođe, a zatim je vođena oslobodilačka borba od strane jednog i jedinog antifašističkog pokreta. Sve ostalo je pokušaj relativizacije i iskrivljavanja od strane onih koji su ośetili trenutak da ponovo pokušaju glorifikovati izdajnike i saradnike okupatora, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Stevan Radunović, potpredsjednik Saveza udruženja boraca i antifašista Crne Gore.
Radunović naglašava da je širenje neofašističkih ideja, nažalost, jako izraženo i da se veoma vješto sprovodi.
- Osnovni problem koji stvara pogodno tle za to djelovanje jeste nepoznavanje ili, makar, nedovoljno poznavanje stvarnih istorijskih činjenica. Nosioci tih ideja plasiraju floskulu da „istoriju pišu pobjednici“, pa nastoje da dosadašnja saznanja o NOB-u i ideji antifašizma ospore, a onda, vjerovatno smatrajući sebe sada pobjednicima, plasiraju sasvim iskrivljenu sliku o tome - kazao je Radunović za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/nasi-preci-nijesu-ustuknuli-pred-fasizmom-necemo-ni-mi" target="_blank">Pobjedu</a>.&nbsp;
Stoga je, smatra on, obaveza ne samo SUBNOR-a i antifašista, nego i svih progresivnih snaga, naravno i nadležnih državnih institucija, da se tome odlučno suprotstave - istinom i samo istinom, dostupnom što širim krugovima.
- Treba i da poručimo kreatorima i nosiocima tih destruktivnih ideja da im to nećemo dozvoliti, pa makar ih podržavao i dio vlasti - direktan je Radunović.&nbsp;
<h2>Pređena „crvena linija“</h2>
Uz podsjećanje da je tokom godine na izmaku u regionu nastavljen trend izjednačavanja oslobodilačkih pokreta sa saradnicima okupatora kroz promjenu naziva ulica ili udžbeničke interpretacije, naš sagovornik kaže da taj trend u nekim slučajevima i sredinama ide i dalje – ka favorizovanju saradnika okupatora.
- Rekao bih da je u tome „crvena linija“ pređena. Negdje to, možda, i ne vide kao problem. Sigurno je da se kreatori tih ideja neće sami zaustaviti, već će ići sve dalje, koliko im bude moguće - kaže Radunović.
Zbog toga je, smatra on, potrebno zajedničko i odlučno suprotstavljanje tim pojavama i njihovim nosiocima, a pokazalo se na mnogo primjera da, kada naiđu na čvrst otpor, njihova odlučnost slabi ili nestaje.
- Naši preci nijesu odustajali od odlučne borbe za odbranu zemlje i njene slobode, bez obzira na to ko ju je ugrožavao, spolja ili iznutra, i koliku je moć imao. Na nama je da pokažemo da li smo njihovi dostojni potomci i to nam je obaveza prema ranijim i budućim generacijama", kazao je on.&nbsp;
Govoreći o prenošenju antifašističkih vrijednosti na mlade, potpredsjednik crnogorske boračke organizacije kaže da je jedna od obaveza SUBNOR-a i antifašista da ih zaštite od manipulacija i zloupotreba kojima su izloženi.
- Česti, vrlo napadni i organizovani pokušaji revizije istorije uzimaju maha ne samo na ovim prostorima nego i mnogo šire. To nijesu sporadični pokušaji, već gotovo uvijek vrlo organizovane i dobro osmišljene aktivnosti. Iza toga, na našim prostorima, po pravilu stoje kleronacionalne snage koje vrlo uporno i beskompromisno plasiraju potpuno neutemeljene i izokrenute istorijske činjenice. Njihovo djelovanje je dokaz da ideje fašizma, iako poražene u NOB-u, nijesu i potpuno istrijebljene - kaže on.&nbsp;
Javljaju se, kaže Radunović, sve više u izmijenjenim oblicima, često uvijenim u plasiranje priče o „dva antifašistička pokreta“, preko izjednačavanja uloge boraca za slobodu i kolaboracionista, pa sve do priče o ugroženosti i progonu jednog naroda, te navodnog zalaganja za pomirenje
- Njihovo djelovanje je usmjereno ka nedovoljno obaviještenim osobama, a naročito ka mlađoj populaciji. Upravo tu populaciju treba, i obaveza nam je, da nastojimo zaštititi od manipulacija i zloupotreba kojima su izloženi. Zbog toga SUBNOR i antifašisti već duže organizuju izradu pismenih radova za učenike. Ove godine tema je bila „Živjeti u slobodi“, a autorima najbolje ocijenjenih radova uručene su nagrade i diplome - navodi Radunović.
Takođe je pripremljen i priručnik po kojemu su se učenici pripremali za takmičenje u poznavanju crnogorske istorije, a na koji je data pozitivna recenzija Zavoda za školstvo. Ove godine je uspješno organizovano državno takmičenje kojem su prethodila i takmičenja u nekoliko opština. Kao dobar vid komunikacije sa mladima pokazalo se i antifašističko okupljanje i druženje na Grahovu, a takve i slične aktivnosti biće nastavljene.
- Naši primarni ciljevi biće usmjereni i ka što većem približavanju mladih idejama antifašizma i njegovanju tekovina NOB-a. U tom cilju iniciraćemo i neke forme komuniciranja koje su bliže tom uzrastu - kaže Radunović.&nbsp;
Govoreći o aktivnostima planiranim za 2026. godinu, posebno u pogledu održavanja spomen-obilježja širom Crne Gore koja su često meta vandala, naš sagovornik ističe da briga o spomenicima jeste u sferi interesovanja SUBNOR-a i antifašista, ali i da je to u primarnoj nadležnosti i obavezi države ili lokalnih zajednica.
- Nastojaćemo da pokrenemo neophodne aktivnosti nadležnih. Aktivno smo učestvovali u iniciranju podizanja i nekih veoma značajnih novih spomenika, što će biti nastavljeno i u narednoj godini. Takođe ćemo nastaviti da podstičemo saradnju svih organizacija, udruženja i grupa građana koji se zalažu za poštovanje tekovina NOB-a, ideje antifašizma i uređivanje Crne Gore na tim principima – kao samostalne, građanske, multietničke, multikonfesionalne i proevropske države - kaže Stevan Radunović.
<h2>Izostala uplata</h2>
Razgovor sa potpredsjednikom SUBNOR-a i antifašista zaključen je pitanjem o materijalnom položaju ove organizacije. Kaže da situacija nije povoljna i, što posebno zabrinjava, prisutna je tendencija daljeg pogoršavanja.
Objašnjava da SUBNOR i antifašisti, kao nevladina organizacija, poštujući zakon, svake godine blagovremeno dostavljaju Ministarstvu finansija, a opštinska udruženja sekretarijatima za finansije, zahtjeve za odobravanje sredstava za realizaciju godišnjih programa.
- Uz zahtjeve se dostavljaju programi rada i finansijski planovi, kao i izvještaji o radu i utrošku odobrenih sredstava. Međutim, iznos sredstava koja su iz državnog budžeta opredjeljivana za SUBNOR prvo je podijeljen na još dvije organizacije, a ove godine, bar do sada, uplata je potpuno izostala - kaže on.&nbsp;
On objašnjava da na nivou opština takođe postoji veoma neujednačen odnos prema ovoj organizaciji, tako da neka udruženja ne dobijaju nikakva sredstva.
- Sve to ozbiljno ugrožava rad i dovodi u pitanje mogućnost realizacije programa. U nekim opštinama organizacije nemaju ni prostor za rad. Ipak, ako govorimo o problemima, rekao bih da nas od materijalnog položaja više brine često nepovoljan odnos prema tekovinama NOB-a i ideji antifašizma, koji se ispoljava individualno, ali i institucionalno, kod dijela aktuelne vlasti u našoj zemlji - istakao je on.
Što se tiče broja registrovanih članova, on se mijenja, ali se kreće oko 5.000. Broj aktivnih boraca NOR-a se, nažalost, stalno smanjuje, tako da ih je sada veoma malo.
- Za organizaciju je broj članova bitan, ali nije i najvažniji. Ključno je čvrsto opredjeljenje i spremnost za djelovanje. Jako nam je važno da organizacija ima što više podržavalaca – građana koji prihvataju osnovne ciljeve antifašizma, naročito među mlađom populacijom - poručuje Radunović.
<h2>U godini jubileja pobjede nad fašizmom – spomenik zločincu!</h2>
Sumirajući godinu na izmaku, Radunović podsjeća da je bila u znaku jubileja – 80 godina od pobjede nad fašizmom, te da ga je SUBNOR i antifašisti Crne Gore obilježio nizom manifestacija na državnom nivou i u pojedinim opštinama.
Podsjeća da je održan veliki broj manifestacija, počev od Svečane akademije povodom 13. jula – Dana ustanka i Dana državnosti, preko skupa povodom Dana pobjede na Grahovcu, obilježavanja 120 godina od rođenja i 82 godine od smrti narodnog heroja Save Kovačevića, skupa antifašista iz više opština na Grahovu, kao i čitavog niza događaja u gotovo svim gradovima.
Obilježavanju ovog jubileja značajno su doprinijeli brojne organizacije, udruženja i grupe građana koji iskazuju poštovanje prema tekovinama NOB-a i ideji antifašizma. Međutim, ne bi se moglo kazati da je Crna Gora u cjelini, a posebno njena aktuelna vlast, na pravi način obilježila jubilej.
- Ovdje ne mislim samo na organizovanje prigodnih manifestacija, već prije svega na stvaranje ambijenta koji pokazuje poštovanje ideje antifašizma, odnosno onemogućavanje učestalih nacionalističkih i pročetničkih pojava. Svojevrsni je apsurd i treba sve da nas ozbiljno zabrine činjenica da je upravo u godini jubileja u našoj zemlji bilo puno afirmativnog govora o pokretu i pojedincima koji su otvoreno sarađivali sa okupatorom. Tako je podignut spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, koji je potom uklonjen i skriven kako bi se nadležnim organima onemogućilo da ga pronađu. To su organizovale brojne pristalice četničkog pokreta, uz vrlo aktivnu ulogu Srpske pravoslavne crkve - kazao je Radunović.
Dodao je da se, čak i ako se za aktuelnu vlast ne bi moglo tvrditi da je to podržala, sigurno može kazati da njeni organi nijesu preduzeli sve iz svoje nadležnosti da spriječe takva djelovanja.
<h2>Saradnja sa kolegama iz okruženja</h2>
Radunović ističe i veoma dobru i plodotvornu saradnju sa srodnim organizacijama iz okruženja.
- Nije neskromno kazati da je i naše angažovanje dosta doprinijelo da ta saradnja, od povremenih susreta na proslavama, preraste u dobro osmišljeno i planirano zajedničko djelovanje - kaže Radunović.
Ističe da su, svjesne ozbiljnosti trenutka i opasnosti trendova prisutnih u velikom broju evropskih država, organizacije boraca i antifašista zemalja nekadašnjih republika Jugoslavije donijele zajedničku Platformu za izgradnju antifašističkog društva u 21. vijeku.
- Taj programski dokument smo tokom 2025. godine nastojali da popularizujemo. Zajedno smo organizovali antifašistički skup u Tuzli posvećen obilježavanju 80 godina od pobjede nad fašizmom, a predložili smo da se takav skup organizuje i naredne godine u Crnoj Gori, povodom jubileja podizanja ustanka i početka NOB-a. Konačna odluka o tome treba, nadamo se, da bude donesena na sastanku u Sarajevu prilikom obilježavanja godišnjice Igmanskog marša - kaže Stevan Radunović.
Podsjeća i da je pokrenuta inicijativa za uspostavljanje saradnje pojedinih opštinskih udruženja sa lokalnim organizacijama iz Hrvatske i BiH, te da već postoji nekoliko takvih primjera. Takođe, krovna organizacija Hrvatske (kao nosilac), te organizacije Slovenije, BiH i Crne Gore (kao partneri), kandidovale su kod evropskih fondova zajednički projekat čije finansiranje i realizaciju očekuju.

1250x600

1084x550

Radunović: Naši preci nijesu ustuknuli pred fašizmom, nećemo ni mi

Građani koji poštuju i žive slobodarske i antifašističke vrijednosti bivaju procesuirani i pozivani na odgovornost zbog zastupanja svojih stavova i javno iskazanog mišljenja, dok sa druge strane funkcioneri lokalne vlasti blokiraju saobraćaj i prisustvuju zabranjenom skupu u Gornjem Zaostru gdje se otkrivao spomenik zloglasnom četničkom komandantu - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Maša Šturanović.
Dan oslobođenja Podgorice, kaže Šturanović, simbolizuje slobodu, antifašizam, dostojanstvo, iako je, cijeni ona - kako Podgorica, tako i cijela Crna Gora - sada daleko od tih vrijednosti.&nbsp;
Ona dodaje da postoje neusaglašenosti između gradskih i državnih vlasti, te da dolazi i do velike selektivnosti u svim segmentima društva.
- Podgorica danas ne živi vrijednosti 19. decembra i svega onoga što bi taj datum trebalo da simbolizuje - rekla je Šturanović.
Smatra da je lokalna vlast ažurna jedino kad treba da se izglasaju poskupljenja usluga, pa je tako, kako je naglasila, izglasano poskupljenje komunalnih usluga vode, a uskoro će, dodaje ona, i izglasati poskupljenje za čistoću.&nbsp;
- Podsjetiću da je država Crna Gora izdvojila 18 miliona eura odštete zbog loših sudskih presuda, a takođe ću podsjetiti na slučaj gdje se u Ministarstvu odbrane Crne Gore podijelio preko 3 miliona eura varijabila, pa samim tim možemo da shvatimo kakav odnos ova vlast ima prema novcu poreskih obveznika, ali i prema svim građanima Podgorice i Crne Gore - istakla je Šturanović.
Naglašava i selektivan rad odbornika u lokalnom parlamentu, koji dolaze i daju kvorume samo onda kada je u pitanju izglasavanje odluka koje su, kako tvrdi, predmet političke trgovine, što je daleko od namjere za dobrobit grada i brige za građane.&nbsp;
Osvrnula se i na današnji protest na Gorici, zbog procesuiranja 35 građana koji su iskazivali protest mirnim putem 8.jula tokom dodjele Trinaestojulske nagrade, te kaže da ljudi bivaju procesuirani i odgovaraju zbog iskazanog stava, dok sa druge strane odbornici gradske vlasti nesmetano krše zakon blokirajući saobraćaj i boraveći na skupu gdje se otkriva spomenik zloglasnom četničkom komandantu.&nbsp;
- Imali smo situaciju da je &nbsp;rukovodilac jedne službe u Glavnom gradu bio prisutan na jednom improvizovanom, nenajavljenom skupu - protestu u Gornjem Zaostru, kada je blokirao put i podržavao otkrivanje spomenika jednom zloglasnom četničkom komandantu, što nije procesuirano i da &nbsp;na to ni gradonačelnik, niti drugi ljudi iz sistema nijesu imali šta da kažu - zaključila je Šturanović.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Šturanović: Podgorica danas ne živi vrijednosti 19. decembra

Iako antisemitizam nikada nije bio dio crnogorske državne ideologije, zabrinjava što se danas sve češće veliča četnički kolaboracistički pokret i četnički vojvoda Pavle Đurišić, kojeg je Adolf Hitler odlikovao Željeznim krstom. Činjenica da je njegov spomenik našao mjesto u crkvi ukazuje na opasno podrivanje antifašističkih vrijednosti na kojima naše društvo počiva - poručila je koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Sara Čabarkapa povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma.
Ona podsjeća da se ovaj dan obilježava u znak sjećanja na „Kristalnu noć“, nasilje počinjeno nad Jevrejima na njemačkim trgovima i ulicama, u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine, koje je označilo početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja, te poručila da bora protiv fašizma i antisemitizma nikada nije završena i da se moramo stalno suprotstavljati politikama mržnje i nepoštovanja različitosti, koje su u prošlosti izazvale najveća stradanja u Evropi i svijetu.
- Tokom te noći nacisti su ubili najmanje 100 Jevreja, deportovali oko 30 000 muškaraca Jevreja u koncentracione logore, uništili preko 1400 sinagoga i mjesta za molitve i oštetili ili uništili preko 7000 radnji čiji su vlasnici bili Jevreji. Uslijedio je Drugi svjetski rat i Holokaust u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja iz svih krajeva Evrope - napomenula je Čabarkapa.
Dodala je da je prije Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori živjelo oko 30 Jevreja, a samo dvoje ih je preživjelo.
- Ipak, Crna Gora tada bila utočište mnogima koji su bježali od progona i priključivali se partizanskom pokretu. Među njima je bio i Lujo Davičo, baletski igrač, pedagog, kompozitor i učesnik Narodnooslobodilačke borbe iz Beograda, koji je nakon okupacije došao u Podgoricu, a potom strijeljan u Nikšiću od strane italijanskih okupatora - podsjetila je Čabarkapa.
„Kristalna noć“, kako je rekla, opominje da odgovornost snose i oni koji su je prespavali ili okretali glavu, ali i organi reda i mira koji tada nijesu radili svoj posao.
- Ćutanje na opasne narative i pojave je dozvola da se oni nastavljaju i šire. Zato se protiv fašizma uvijek mora dići glas, a institucije moraju pokazati jasan otklon od svih oblika mržnju prema grupama ljudi – jasna je Čabarkapa.
Ovaj dan nas, ističe ona, podsjeća na obavezu sjećanja i poštovanja žrtava nacističkog režima i njegovih saradnika, uključujući četnički i ustaški pokret.
- Crna Gora mora ostati antifašističko društvo posvećeno zajedništvu i otporno na ekstremizam - zaključila je Čabarkapa.

Ćutanje na opasne narative je dozvola da se šire: Protiv fašizma se uvijek mora dići glas, a institucije da daju jasan otklon od svih oblika mržnje

Cetinje je šifra opstanka Crne Gore, ali Cetinje i Belveder nijesu samo Cetinjana, Cetinje i Belveder su svih onih koji žive u Crnoj Gori i koji žele dobro Crnoj Gori, koji žele suverenu, pro evropsku Crnu Goru - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore i predsjednik OO te partije na Cetinju - Oskar Huter.
Prisjećajući se 5. septembra 2021.godine, Huter poručuje da je Belveder jedan od ključnih trenutaka, novije crnogorske istorije.&nbsp;
- Belveder je znak otpora, simbol slobode, mjesto koje šalje poruku građanima Crne Gore da je to onaj momenat kada su Crnogorci i građani Crne Gore goloruki izašli da brane identitet crnogorski, suverenitet, da brane i nacionalne crnogorske interese - rekao je Huter.&nbsp;
S druge strane, podsjeća Huter, Belveder je pokretač i neke nove energije, jer su građani shvatili da institucije ne rade svoj posao, pa su izašli i, kako kaže, pokazali da postoji sloga i energija koja će se suprotstaviti nekim naumima. Podsjeća da su uz policijsku represiju i zloupotrebu cijelog državnog aparata, uspjeli da ustoliče popa crkve Srbije.
- Uspjeli su da ga isporuče uz neka pancirna ćebad, čime je sami čin ogoljen do srži, time je crkva Srbije pokazala šta je ona zapravo. Ona se 2020.godine željela predstaviti u nekom drugom svjetlu, time što se navodno borila za neka vjerska prava, a naprotiv, vidjeli smo 2021. da to nijesu vjerska prava, da je to bio isključivo jedan politički atak na Cetinje, Crnu Goru, na dostojanstvo Crne Gore. Onome koji je isporučen građani Crne Gore su rekli ono što nijesu nijednom vladici na taj način rekli - da nije dostojan onog mjesta gdje sjedi, trona sv.Petra Cetinjskog. Nije dostojan i to je jako bitna poruka u tom procesu - istakao je Huter.
Cetinje je srž crnogorskog identiteta, poručuje Huter, pa je u tom smislu konstantna meta. &nbsp;
- Cetinje je, na kraju krajeva, perjanica antifašizma u Crnoj Gori, ali i u bivšoj Jugoslaviji, Cetinje je grad heroja, onda vam je jasno da oni koji zastupaju vrijednosti fašizma imaju težnje i stremljenja protiv Cetinja, jer ako uspijete da slomite taj duh koji ovdje rađa i njeguje, onda ste na pola posla da uradite i ono što su krajni naumi - zaključio je Huter.

Huter: Cetinje je perjanica antifašizma i grad heroj, Belveder je simbol otpora i slobode

Ako Vlada Crne Gore ne ukloni spomenik Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru znači da je pristala da uđe u četničko kolo, ocjenjuje za Antenu M Ferhat Dinoša, jedan od lidera Pokreta za nezavisnost Crne Gore, nekadašnji ministar ljudskih i manjinskih prava, prvi crnogorski ambasador na Kosovu, danas predsjednik Nacionalne albanske unije.&nbsp;
Maske su pale i car je go - kaže Dinoša, komentarišući današnja dešavanja u beranskom Gornjem Zaostru.&nbsp;
- Danas je blizu Berana otkriven spomenik ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Otkrio ga je mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije. Nakon toga intonirana je himna države Srbije, ojačana pjesmom okupljenih Đurišiću. Ako Vlada Crne Gore ne ukloni ovaj spomenik, znači da je pristala da uđe u četničko kolo. da je, u stvari, vodi predsjednik SNS-a i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kojemu je davno dodijeljena titula četničkog vojvode i čija je stranka juče rekla da je spomenik na privatnom posjedu, sto znači da država ne treba da ga dira. Za vjerovati je da Vlada neće u ovom slučaju podbaciti - ističe Dinoša.&nbsp;
No, kako kaže, ako ona to i učini, antifašistička Crna Gora neće.
- Crna Gora neće pristati da je vode pristalice saradnika fašizma, nego potomci onih koji su je od fašizma oslobodili - uvjeren je Dinoša.

Dinoša: Maske su pale i car je go! Ako Vlada ne ukloni spomenik Đurišiću - znači da je u četničkom kolu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je svečanosti povodom 17. jula – Dana opštine Andrijevica, gdje je naglasio "da se danas sjećamo dana kada su Andrijevica i Vasojevići ustali protiv fašizma, nacizma i mračnih ideologija koje smo zajednički pobijedili".
- Uvijek sa posebnim zadovoljstvom dolazim u Vasojeviće, pleme koje je sebe ugradilo u temelje crnogorske državnosti. Rodni kraj naših velikana Miljana Vukovog, Mihaila Lalića, Čeda Vukovića. Nekad najmanja mjesta čuvaju najveće istine o jednoj zemlji. Zato sam danas ovdje. Da odam priznanje ovom mjestu i njegovim građanima - kazao je Milatović.
Naveo je da Andrijevica nije velika opština na mapi, ali zato jeste istorijsko mjesto.
- Zato što je odavde uvijek počinjala borba, onda kada je bilo najteže. I baš zato vi morate da budete primjer promjena, sada kada je to Crnoj Gori najpotrebnije. Danas vam odavde ne govorim kao gost, već kao neko ko zna da se istinske promjene ne dešavaju u kabinetima predsjednika, premijera, predsjednika opština, istinske promjene se dešavaju u opštinama kao što je ova i u ljudima kao što ste vi. Građani Andrijevice, kao i svi građani u Crnoj Gori ne traže mnogo, ali kao i svi građani Crne Gore, traže poštenje, pravdu i šansu da nam djeca žive ovdje, a ne negdje daleko - kazao je Milatović.
Milatović je naglasio i da je Andrijevica kroz istoriju birala ispravno.&nbsp;
- Bila je glas slobode, a ne tišine. Borbe, a nikada ravnodušnosti. Zato kada slavimo Dan opštine, slavimo i ljude koji su znali da se izbore, i koji se svakodnevno bore za jedno jednostavno pravo: da ostanemo ovdje i da živimo dobro. Ljudi ovdje ne traže čuda. Tražite ono što vam pripada. Da se otvori nova radionica, novi pogon, da dođe doktor – specijalista, Da škola bude topla i puna đaka. Vi znate da Andrijevica ima sve i prirodu, i duh, i snagu. Sad je konačno red na državi da to prepozna. Ne u obećanjima, već u budžetu. Zato vam iskreno kažem: niko od nas, uključujući i mene, ne pristaje da Crna Gora stoji, da Andrijevica stoji -rekao je Milatović.
Ukazao je da je devetnaest opština u Crnoj Gori ispod državnog prosjeka razvijenosti, dodajući da ako to nije znak za uzbunu, šta onda jeste?
- Andrijevica nikada nije tražila i ne traži milostinju. Traži infrastrukturu, investicije, razvoj. Traži da autoput ne bude samo linija na mapi, nego veza sa investicijama, razvojem, sa dobrim radnim mjestima, sa ostankom ovdje. To nije nikakav put za Beograd ili za Podgoricu to je put da građani ostanu ovdje. Znam kako izgleda kad plata ne traje mjesec dana, kada mlad čovjek ne može da se osamostali, kad šansa nikako da dođe na sjever. Zajedno možemo da stvorimo mogućnosti za uspjeh. Ova zemlja više ne smije da ide unazad i više ne smije da stoji u mjestu, ova zemlja mora da ide naprijed. I Andijevica mora da ide naprijed. Znate šta mi najviše kažu ljudi po Crnoj Gori? "Predsjedniče, samo da nas bar neko čuje." - dodao je Milatović.&nbsp;
Milatović je istakao da njegova obaveza jeste da se čuje svaki glas, pogotovo onih koje niko nije slušao, ni ranije, a ni sada.&nbsp;
- Svim ljudima Andrijevice, za vašu hrabrost, upornost i snagu, jedno veliko hvala! U svoje ime i u ime svih građana Crne Gore, čestitam vam Dan opštine. Živjela Andrijevica! Živjela Crna Gora! - zaključio je Milatović.

Milatović: Andrijevica traži infrastrukturu, investicije i da ljudi ostanu ovdje

Neformalna građanska asocijacija „Strategija za evropsku u građansku Crnu Goru“ (STEGA) saopštila je da će odati počast za 52 ubijena mlada života koji su pokopani na spomen obilježju na Lazinama u Danilovgradu, a koje su 22. jula 1944. godine zvjerski ubili i strijeljali kvinslizi - odnosno četnici pod vođstvom „komandanta“ Jakova N. Jovovića.
U ovoj asocijaciji su naglasili da su se obavezali da će svoje težište postaviti na izgradnji nove državotvorne i društvene paradigme, koja počiva na izvornim i autentičnim evropskim vijednostima, koje su danas ugrožene, devastirane ili nedovoljno društveno podržane.
Stoga, kažu, imaju obavezu da nastave sa svojom misijom, a prvi naredni korak je odavanje počasti mladim partizanima i antifašistima.
- Podsjetimo da je, u cilju što bolje saradnje sa nacističkim okupacionim trupama u Bjelopavliće, u selo Kosovi lug početkom 1944. godine, došao i Pavle Đurišić koji je bio pretpostavljeni za vršenje operacija čišćenja terena „komandantu“ Jakovu N. Jovoviću. Danas 81 godinu kasnije, ideologija revizionizma, negacije i izjednačavanja žrtve i zlikovca dobija karakter zvanične državne politike u Crnoj Gori, dok insitucije, CANU, Univerzitet ostaju „nijemi posmatrači“ – upozorili su u STEGA.
Zato, podvlače, svjesni opasnosti i otvorene namjere da „nova (kvazi) ideologija“ zamjeni uloge žrtve i zločinca crnogorski građani i izvorni antifašiti se samoorganizuju i pružaju otpor.
- STEGA, kao koalicija slobodnih pojedinaca, učiniti će napor da se demokratskim, akadamskim i građanskim metodama, izbori za antifašističku, prosperitetnu i sekularnu Crnu Goru, vraćanju državnih institucija u njihov puni ustavni kapacitet, sve sa cilje izgradnje bolje i pravednije Crne Gore – poručili su oni.
Inače, STEGA, koja u svom nazivu, simbolički povezuje težnju današnje Crne Gore da postane EU država sa izgrađenom vladavinom prava sa „Stega-om“ - prvim crnogorskim zakonodavnim aktom iz 1796 godine, u svojoj Programskoj Deklaracije upisala je pet temeljnih principa – među kojima je i antifašizam.
- Antifašizam nije samo poklič, jedan praznik koji se obilježava ili načelna proklamacija. Antifašizam je vrijednost koja se mora čuvati, ne u jednom danu ili vezano za jedan događaj, već kao odrednica koja definiše karakter jedne društvne zajednice – jasni su u STEGA.
Desni populizam, klerikalizam, dogmatizam, istorijski revizionizam, etno-federalizam su, ističu oni, stvarnost današnje Crne Gore, koja sve više, uljed raspada vrijednosti dirigovanog unutrašnjim, ali i snažnim i spoljno političkim uticajem postaje sve više – zapušteno društvo, preušteno talasu „novog primitivizma“, koji je po istoj matrici devedesetih godina prošlog vijeka donio tragedije i razaranja na prostoru bivše Jugoslavije.&nbsp;
- Na ove vrlo, opasne deformacije crngorskog društva već duže upozoravaju i Evropska komisija, Evropski parlament u svojim rezolucijama i nedavno i gospodin šef Delegacije EU u Podorici, g. Satler u javnom obraćanju crnogorskoj javnosti – naglasili su u STEGA.

STEGA obilježava 81 godinu od stradanja partizana i antifašista na Lazinama: Antifašizam je vrijednost koja se mora čuvati

Građani Crne Gore odreagovali su onako kako treba, onako kako bi njihovi preci to od njih očekivali, čuvali su svoje antifašističko nasljeđe - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, novinarka Tanja Pavićević.
Ne stišavaju se reakcije i pozivi na odgovornost nakon nezakonite dodjele najvećeg državnog priznanja, Trinestojulske nagrade. Građani su se pobunili, raskrinkani su detalji u vezi sa knjigom koja ne postoji, za koju je Bećir Vuković nagrađen, Ministrastvo kulture izbjegava odgovornost, Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ traži insititucionlanu zaštitu zbog zloupotrebe imena ove institucije, a u najavi su i tužbe. Novinarka Tanja Pavićević kaže da bi, tragajući za institucionalnim odgovorima, trebalo sagledati širu društveno-političku sliku.
- Pokret Evropa sad radi isto što je nekada radila URA – izigrava trojanskog konja. PES je tu da bi pričao evropsku priču, a Demokrate upodobljavaju institucije sistema za narativ Demokratskog fronta i Srpske pravoslavne crkve. Kada tako stvari sagledamo, onda razumijemo zašto se iz sistema pokušavaju skloniti profesionalci i dovesti ideološki podobni, oni koji će podržati narativ koji forsiraju Demokratski front i Srpska pravoslavna crkva. Uzimajući u obzir sve činjenice, pretjerlo se pri dodjeli Trinaestojulske nagrade. Dodijeljena je zbog narativa, odnosno, ideologije koja glorifikuje četnički pokret – kaže Pavićević.
Podsjeća da je u slučaju Bećira Vukovića prekršen zakon, po više osnova, a da prosrpske i proruske strukture okreću narativ kako da je riječ o dobrom pjesniku.
- To uopšte nije tema. Ovdje je tema – gdje je prekršen zakon, kako je prekršen i kako su mogli tom čovjeku da dodijele nagradu. Tužbe će stići. Naučnik Dragan Hajduković (jedan od ovogodišnjih kandidata za Trinestojulsku nagradu) najavio je tužbu Upravnom sudu. Vjerujem da će se još neko prisjetiti da se obrati državnim organima. To je uradila i Nacionalna biblioteka. Ministarstvo kulture se prozvalo nenadležnim, iako jesu nadležni. Ali, ako shvatimo koja je pozicija Demokrata, onda je jasno zbog čega ministarka kulture neće da preuzme odgovornost za nešto što se tiče njenog resora. Upravo zato da bi se pustio narativ koji odgovara Demokratskom frontu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi – navela je dugogodišnja novinarka.
Vjeruje, ipak, da institucije i dalje imaju profesionalce u svojim redovima, što se, kako kaže, vidi i u slučaju sinovca Andrije Mandića.
- Očekujem od druge strane da se brani na identičan način kao što je radila do sada, a to je da je to antisrpska histerija, da je to udar na svesrpsku priču… To su sve zamjene teza. Iako znaju da im se ne vjeruje, nastavljaju s istim narativom, jer za sve ovo što se radi postoje dokazi - istakla je Pavićević.
Do 2020. godine, podsjeća ona, Srpska pravoslavna crkva nije poštovala crnogorske zakone i bila je država u državi.
- Danas nijesu zaštećeni, nego je crkva ta koja danas kadrira u Crnoj Gori i koja kreira politike. To što su oni zaštićeni očigledno je dugo pripremana priča. Intimno vjerujem da je ova priča i ova okupacija Crne Gore iznutra pripremana od 2006. pa na ovamo. 2016. godine imali smo pokušaj državnog udara, 2020. su napravljeni temelji da bi se Crna Gora osvojila. Zbog toga državne institucije, zbog toga tužilaštvo ne reaguje. Na izložbi “Sunovrat Crne Gore” postavljeni su panoi na kojima sa naslovnicama iz medija u posljednje dvije godine, koje su tretirale govor mržnje. Odabrane su upravo one izjave koje bi trebalo tužilaštvo da obradi i krivično goni ljude koji su to izgovorili. To se nije desilo, jasno vam je i zbog čega - naglasila je Pavićević.
Smatra da nikad direktniji udari i ataci na antifašističko nasljeđe od DF-a i Srpske pravoslavne crkve nijesu viđeni kao u posljednjih pet godina. Crnu Goru su, tvrdi, ponizili i razorili.
- Crna Gora je ekonomski razorena, sakralno nasljeđe predato je drugoj državi. Sada je na redu reebranding njihovog narativa. Odnosno, ide se ka tome da se izjednače partizanski i četnički pokret, što je u Srbiji urađeno 2004. godine. Ti posljednji udari upravo su proizveli iskru u kamenu. To se desilo ispred Vile Gorica, ljudi su se skupili spontano da izraze svoj revolt, jer ne mogu da dozvole da najveći državni praznik, odnosno, da najvažniji datum bude oskrnavljen na način kako je to i uradio Andrija Mandić u svom govoru. Dodijelio je nagrade ljudima protivzakonito. U govoru je, maltene, poručio da su 13. jul podigli četnici, a ne partizani, nigdje se ne pominje Komunistička partija - ističe Pavićević.
Policija se prema građanima na mirnom skupu ispred Vile Gorica ponašala, kaže, represivno.
- Neko im je dao komandu. Oni su naprosto u jednom trenutku krenuli. Vidjelo se to po biber spreju koji je završio na licima i očima starih ljudi, kao i dekana FCJK Aleksandra Radomana, koji je bio na svim protestima. Ako je ko nenasilan i neagresivan - to je taj čovjek. Principijelno je reagovao na svaku moguću nepravdu i na svako kršenje zakona. Gledala sam lica policajaca, neku su zaista bili postiđeni. Kod nekih sam vidjela mržnju, oni su zaista htjeli da naude tim ljudima. U njima smo vidjeli ono što ćemo gledati, vjerovatno i ubuduće. Demokrate gledaju da naprave aparat sile, represije, onako kako njima odgovara i onako kako odgovara ideologiji koju oni neće izgovoriti, ali koju će podržati. Zbog toga jesu tu gdje jesu - rekla je Pavićević.
Antifašistički nerv u Crnoj Gori postoji, kao i potreba za pravdom, jer se građani okreću vrijednostima na kojima su, kako ističe, vaspitani i učeni. Govoreći o situaciji u kojoj je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović izviždan kod spomenika Partizanu borcu na Gorici, Pavićević podsjeća da se na polaganju vijenca okupio veliki broj ljudi, koji su došli da iskažu svoj revolt.
- Oni su došli da pokažu da spomenik kosturnica, u kojem se nalaze ostaci narodnih heroja, ne zaslužuje takvu vrstu poniženja, da nosioci četničke ideologije dođu i licemjerno pričaju priče u koje ne vjeruju i polažu vijence. Građani su došli i sve što se desilo bilo je spontano. Položili su vijenac. Stigla je informacija da će doći gradonačelnik Mujović da govori. Građani su zbog toga ostali. Kad je Mujović krenuo da govori, okrenuli su leđa i zviždali. Nijesu htjeli da čuju priču koja ne odgovara istini. Nijesu htjeli da dozvole da antifašiste opjevavaju ljudi koji, s druge strane, glorifikuju Nikolaja Velimirovića, saradnika fašista. Građani Crne Gore su odreagovali onako kako treba da reaguju, onako kako bi njihovi preci od njih očekivali, čuvali su svoje antifašističko nasljeđe - zaključila je Pavićević.

Pavićević: Posljednji udari na antifašističko nasljeđe proizveli su iskru u kamenu

Crna Gora je dočekala 13. jul podijeljena i društveno i politički, sa snažnim pokušajima istorijskog revizionizma, negiranjem ratnih zločina i slavljenjem ratnih zločinaca. Dva velika događaja su nanovo udarila temelje Crnoj Gori, a da slučajnosti nema potvrđuje i da su se oba događaja dogodila na isti dan 13. jul. Dan državnosti se slavi jer je 1878. na Berlinskom kongresu Crna Gora međunarodno priznata, a 1941. je mali evropski narod zapalio iskru borbe protiv fašista i okupatora. Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma. Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fašizmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima. Znameniti francuski filozof Žan Pol Sartr ocijenio ga je veličanstvenim događajem evropske istorije 20. vijeka i kazao da je usmjerio čovječanstvo kojim putem treba da ide. <h2>Quo vadis Montenegro</h2> Crna Gora je možda tim opštenarodnim ustankom pokazala svijetu kako i kuda treba da ide, ali ostaje pitanje, kako ona sama opstaje na tom putu. Sagovornici Pobjede Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Cetntra za građansko obrazovanje (CGO) i istoričar Milan Šćekić odgovaraju na pitanja o tome u kakvoj atmosferi Crna Gora dočekuje ovaj 13. jul. Oba datuma za njih predstavljaju snažne simbole borbe za slobodu, dostojanstvo i identitet građana i građanki Crne Gore. - Ovaj 13. jul Crna Gora dočekuje u atmosferi dubokih društvenih i političkih podjela, osnaženog istorijskog revizionizma zasnovanog na ideologiji koja je poražena 1945. godine, i paradoksalno – sa formalno-pravnom dominacijom političkih struktura za koje je državnost Crne Gore tek privremena kategorija, dok se tekovine NOB-a sistematski potiskuju i obesmišljavaju – smatra Uljarević. Ona ističe da umjesto afirmacije antifašizma, slobode i našeg identiteta, danas svjedočimo relativizaciji istorijskih činjenica, instrumentalizaciji prošlosti u dnevno-političke svrhe i porastu nacionalističkih narativa, primarno kao posljedice sprovođenja koncepta tzv. srpskog sveta. - Sve to dovodi do toga da datum koji bi trebalo da ujedini građane i građanke Crne Gore postaje grubo zloupotrijebljen od onih koji bi morali biti prvi u njegovoj zaštiti i očuvanju njegovog dostojanstva – poručila je ona. Istoričar Milan Šćekić ističe da Crna Gora dočekuje Dan državnosti 2025. godine zavađena i podijeljena više nego što je to bio slučaj 1878. godine, 1918. godine, 1941. godine, 1945. godine, 1991. godine… - Iako je kroz noviju istoriju u manjoj ili većoj mjeri crnogorsko društvo uvijek bilo podijeljeno, čini se da nikada nije bilo podijeljeno kao danas, posebno kada je u pitanju odnos prema prošlosti i identitetskim pitanjima – kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori danas, sve više političari, aktivisti ali i Srpska pravoslavna crkva tumače istoriju revizionistički, izjednačavajući one koji su se borili sa okupatorom i protiv fašizma – do kraja, sa onima koji su u jednom trenutku prešli na „tamnu stranu“. Na pitanje da je poznata maksima da istoriju pišu pobjednici, a da se čini da se nama događa neka nova istorija, Šćekić odgovara da - istoriju pišu istoričari. - U zavisnosti od toga da li su objektivni i korektni prema činjenicama, istorijskim događajima i procesima, kao i koliko su kreativni i zanimljivi kao pisci, ljudi se određuju prema njihovom djelu i radu. Učestale pojave prekrajanja istorije građanstvo obično percipira kao novu istoriju, ali korektnije je te pojave nazvati pravim imenom - negativnim istorijskim revizionizmom – istakao je Šćekić. A na pitanje kako je došlo do toga da se danas bavimo revizionizmom i da su nam 1942. i 1943. postale brane razvoja društva, istoričar odgovara da nema više kontrolisanog sistema koji je imao mehanizme da nam nametne svoje svjetonazore, kao i da sankcioniše one koji mu se protive. - Revizionisti i savremeni sljedbenici kvislinških pokreta na prostorima bivše Jugoslavije to obilato koriste. No, ne slažem se sa Vama da 1942. i 1943. godina ometaju razvoj društva. Istina, da je sreće, prema događajima iz Drugog svjetskog rata, crnogorsko društvo trebalo bi da ima jasan stav. Ali, kako to nije slučaj, ako dopustimo da se kvislinški pokreti proglase za antifašističke, zaboravimo na njihovu saradnju sa okupatorom, kao i njihove zločine, istorija će nam se na neki način vjerovatno ponoviti – rekao je Šćekić. <h2>Ko nam kreira realnost</h2> Drugi svjetski rat okončan je1945. godine, ali ni nakon 80 godina društveni i politički problemi nijesu nestali– a postavlja se pitanje da li politika kreira realnost i koliko je ta društvena realnost zapravo stvarna. Za Daliborku Uljarević izvorište naših problema je u izostanku državno odgovorne političke vizije i političkih kapaciteta, dok se društvo i dalje hrani podjelama, klijentelizmom i populizmom koji ga razaraju na raznim nivoima. - Politika uglavnom kreira „realnost“ kroz dnevne poruke i manipulacije emocijama, a stvarni problemi - ekonomska nesigurnost, urušavanje institucija, nejednakost i diskriminacija, te planski i smišljeni napadi na građansko tkivo i održivost države – ostaju marginalizovani iako se, od pojedinih aktera, adresiraju – poručila je ona. Naglašava da ta paralelna, vještački stvorena stvarnost služi da održi na okupu krhke strukture moći i zamagli more neispunjenih obećanja. - No, svaka obmana ima svoj kraj… - kaže Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f" data-rendition-name="original" width="954" height="529" loading="lazy" alt="Daliborka Uljarević"> </figure>  Direktorica CGO smatra da postoji sistemski napor aktuelne vlasti da potisne tekovine 13. jula i oslabi antifašističko nasljeđe Crne Gore, i to uz podršku vanjskih aktera čiji su interesi suprotni interesima države Crne Gore. - Ipak, vjerujem da to već izaziva kontrareakciju, jer je antifašizam duboko ukorijenjen u identitet crnogorskog društva. Nijedna vlast, koliko god se trudila, ne može izbrisati vrijednosti koje su utkane u suštinu ovog društva – odlučna je ona. Poručuje da zato sada vodimo „odsudnu bitku“ - možda nedovoljno glasnu, ali ne manje važnu - da ne dozvolimo svjesno mijenjanje narativa i urušavanje temeljnih vrijednosti zarad trenutnih političkih interesa. - Na kraju krajeva, crnogorski antifašizam je preživio i veće oluje od ove – kazala je Uljarević. <h2>Razlozi za slavlje</h2> Crna Gora ima razloga za slavlje ovog 13. jula, jer postoje i dobre stvari u ovom društvu u ovim smutnim vremenima. Sve glasniji stavovi na kršenje ljudskih prava, revizionizam istorije i bunt protiv slavljenja ratnih zločinaca, te nedozvoljavanje dobrog dijela javnosti da se izjednače borci i saradnici okupatora i fašista jasne su poruke koje se šalju, nažalost najčešće od građana, NVO i opozicije, a veoma malo ili nemušto od onih koji su na vlasti. Uljarević ističe da bi 13. jul trebalo da slavimo kao simbol hrabrosti, solidarnosti i borbe za slobodu, i to ne samo kao istorijsku činjenicu, nego i kao trajnu obavezu da te vrijednosti živimo svakodnevno i prenosimo budućim generacijama. - Nažalost, danas je sve to u mračnoj sjenci, zatrpano teretom revizionizma i neodgovorne, čak antidržavne, politike. Ipak i uprkos svemu tome, društvo pokazuje otpornost kroz različite izraze, počev od nepristajanja na ovu realnost koja nam se slika kao neka nova Crna Gora, što ponekad uključuje i proteste, preko različitih građanskih inicijativa kojima se brani javni interes i štite ljudska prava, do spremnosti mnogih da se, makar i tiho, suprotstave mržnji, nepravdi i osionosti – poručila je ona. Ističe da su to žilave iskre dostojanstva koje zaslužuju pažnju, podršku i ohrabrenje. - I 13. jul nas uči da se ne odustaje, čak ni kad se čini da su oni koji ne razumiju njegovu simboliku i sadržaj privremeno na pozicijama moći sa kojih pokušavaju da ga ponište. Slavimo upravo tu nesalomivu spremnost da budemo bolji, čak i kad okolnosti govore suprotno jer dostojanstvo i sloboda nemaju cijenu – tvrdi ona. <h2>Kome i kakvu Crnu Goru ostavljamo</h2> Milan Šćekić je na pitanje koliko je obrazovni sistem kriv zbog onoga što nam se danas događa, jer je primjetno da mladi danas ne razlikuju Dan državnosti od Dana nezavisnosti, odgovorio da mladi naraštaji rođeni početkom 21. vijeka apsolutno nijesu krivi što ne razlikuju ta dva događaja. - Odgovornost za to prevashodno snose kreatori prosvjetne politike koja je vođena u Crnoj Gori poslije 2006. godine, i pogubnih reformi obrazovanja kojima je smanjen fond časova iz istorije do te mjere da se istorija 20. vijeka u devetom razredu osnovnih škola obrađuje jedan čas sedmično. Sa tolikim fondom časova nemoguće je obraditi kompleksne procese i događaje u 20. vijeku. Pritom, kreatori ovih nakaradnih reformi su nas tada uvjeravali da učenici treba više da znaju o Elvisu Prisliju, muzici i filmu nego o ratovima u 20. vijeku – ističe Šćekić. On podjseća da su kreatori obrazovnih politika tvrdili da u srednjim stručnim školama učenici pojedinih smjerova, poput automehaničara, frizera, pekara, konobara, ne treba da uče istoriju. - Nevjerovatno, ali kao da je neko pripremao teren za sve što nam se danas dešava. I sada kada smo počeli da živimo posljedice tih reformi, ponašamo se infantilno i zgražavamo se što istraživanja pokazuju da mladi vole autoritarne režime, što ne znaju mnogo o antifašizmu, i što dio njih ima afirmativan stav prema kvislinškim pokretima – kazao je on. Poručio je da ne zna koje smo gradivo iz istorije dobro savladali, ali da 20. vijek zasigurno nijesmo, budući da se stalno sporimo oko njega. - Donedavno predmet sporenja su bile 1918. godina, Podgorička skupština, Božićni ustanak, a danas se uglavnom sporimo oko četnika i partizana, jer aktuelna vlast želi da četnički pokret pedstavi kao drugi antifašistički pokret. Novije generacije istoričara imaće mnogo materijala da pišu o rastrojenom i beznadežno podijeljenom crnogorskom društvu u 21. vijeku – naglasio je Šćekić. CGO je imao niz istraživanja u kojima su ispitivani mladi i njihov odnos prema politici, crkvi, društvenim problemima... Ta istraživanja su pokazala da mladi odrastaju u društvu, najblaže rečeno, poljuljanog vrijednosnog okvira, u atmosferi koja promoviše podjele, klijentelizam, etnonacionalizam, partitokratiju i retradicionalizaciju, što značajno i neminovno oblikuje njihove stavove. - Od njih se očekuje da budu nosioci promjena, a istovremeno im se uskraćuju prilike, što ih često vodi u apatiju ili okretanje konzervativizmu. Budućnost u velikoj mjeri zavisi od toga koliko ćemo ulagati u obrazovanje, ali ono obrazovanje koje nije zasnovano samo na reprodukciji znanja već na razvoju kritičkog mišljenja i uvažavanja različitosti – istakla je Uljarević. Tumačeći pojedine detalje analize, Uljarević je kazala da ne vjeruje da su stariji zaista liberalniji. - Naime, prosječni stavovi mladih odražavaju stanje u opštoj populaciji. Ali, zato što od mladih očekujemo moderniji i progresivniji duh, njihova sklonost ka konzervativizmu nam je uočljivija – pojasnila je ona. <h2>Važno je da istoričari ne izjednačavaju četnike i partizane</h2> - Revizionisti mogu da izjednačavajupartizane i četnike, i oni će, u to nema sumnje, i u buduće nastaviti to da čine. Ali važno je da partizanski i četnički pokret ne izjednačavaju istorijski izvori. Posebno ne arhivska dokumentacija njemačke provenijencije, koja je prevedena i dostupna čitalačkoj publici, a u kojoj ćete pronaći mnogo pohvalnih ocjena o partizanskom pokretu, posebno o disciplini i borbenom moralu partizanskih jedinica, kao i gomilu dokaza o kolaboraciji četničkog i drugih kvislinških pokreta – kazao je Šćekić. On je citirao izvod iz jednog od tih dokumenata: „Njemačka operativna komanda je uspostavila puno operativno jedinstvo taktičkog komandovanja. Tako su u zajedničkim operacijama protiv partizana - rame uz rame - učestvovale njemačke snage, snage NDH i četnički odredi“. Nakon višedecenijskog jednopartijskog sistema, u kome se nije mnogo govorilo o komunističkim zločinima, Golom otoku i odnosu prema neistomišljenicima, otvorio se jedan prostor za relativizovanje zločina koji su počinili saradnici okupatora. Šćekić ističe da partizanski pokret jeste počinio zločine u ratu i da to niko ne sporti, ali i upozorio: - Poenta je da se potenciranjem partizanskih zločina, relativizuje kolaboracija drugih kvislinških pokreta, čije ideje revizionisti nastoje neobaviještenoj javnosti da predstave kao progresivne. Danas su protiv partizanskog pokreta i socijalističke vlasti najgrlatiji oni koji su se do unazad nekoliko decenija kleli u bratstvo i jedinstvo, bili u članstvu Saveza komunista, participirali u socijalističkom sistemu vlasti, bili stipendisti Titovog fonda... – kazao je on. Ističe da može da razumije neke jugoslovenske narode, posebno one iz bogatih krajeva Jugoslavije, što nijesu bili impresionirani komunistima, koji su im nakon rata ograničili i oduzeli imovinu. - Većina Crnogoraca te razloge nema, jer je Crna Gora u socijalističkoj Jugoslaviji doživjela nesumnjiv društveni i kulturološki preobražaj. Komunisti su obnovili crnogorsku državnost, zemlja je industrijalizovana, stvorena je brojna radnička klasa koje ranije praktično nije bilo, saobraćajno je povezana sa drugim jugoslovenskim republikama, iskorijenjena je nepismenost kod radnosposobne populacije, otvorene su brojne osnovne i srednje škole, fakulteti, albanska nacionalna zajednica je dobila pravo da se obrazuje na maternjem jeziku, sredinom šezdesetih godina 20. vijeka otvorena je pomorska veza sa Italijom (Bar – Bari), koja tokom većeg dijela godine danas ne funkcioniše, sedamdesetih godina 20. vijeka dobili smo Univerzitet i nacionalnu akademiju... Bolnice u kojima se danas liječimo, sagrađene su u socijalističkom periodu. Treba li podsjećati što smo prije 1945. godine od toga imali? – podsjetio je Šćekić na ono što je Crna Gora osvojila i dobila nakon Drugog svjetskog rata. On naglašava da ne govori da takav sistem nije imao mana, naprotiv, ali da je činjenica da je u socijalističkom sistemu i sinu Draže Mihailovića omogućeno bilo da radi u Auto-moto savezu Srbije, kćerki Milana Nedića u Crvenom krstu, kao i brojnim drugim sinovima i kćerima čiji su očevi bili protivnici socijalističke vlasti. - Ne mogu da zamislim djecu istaknutih pripadnika partizanskog pokreta da rade u državnom sektoru, da su kojim slučajem na vlast u Jugoslaviji 1945. godine došli četnici. U socijalizmu je to bilo moguće – zaključio je on.

Umjesto afirmacije antifašizma prekraja se istorija i slave ratni zločinci

Golmanka Marija Marsenić i naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog ženskog rukometnog kluba.
Marsenić ima 21 godinu, rođena je u Beranama, a kroz mlađe reprezentativne selekcije izrasla je u standardnu članicu seniorske reprezentacije Crne Gore.
Bila je u sastavu „lavica“ na Svjetskom prvenstvu koje je u novembru i decembru prošle godine održano u Njemačkoj i Holandiji, gdje je Crna Gora zauzela osmo mjesto.
- Iako ima samo 21 godinu, Marsenić već četiri sezone nastupa u EHF Ligi šampiona, tokom kojih je iskoristila svaku pruženu priliku i potvrdila da predstavlja značajan potencijal za budućnost kluba i crnogorskog rukometa - navodi se u saopštenju OTP group Budućnost.
Dodaju da je produžetak saradnje sa Marsenić još &nbsp;jedna potvrda jasnog opredjeljenja podgoričkog kluba da zadrži fokus na mladim igračicama, koje predstavljaju temelj daljeg razvoja i kontinuiteta na domaćoj i evropskoj sceni.

Marsenić produžila ugovor sa OTP Group Budućnost

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Američki predsjednik Donald Tramp posjetiće Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, u Švajcarskoj, u srijedu i četvrtak, usred rastućih tenzija s evropskim partnerima oko Grenlanda, rekao je ministar finansija SAD-a Skot Besent.
- Bila je ovo naporna godina, a predsjednik će biti ovdje u srijedu i četvrtak kako bi sumirao godinu i govorio o svojim razmišljanjima za budućnost - rekao je Besent novinarima na marginama godišnjeg okupljanja u švajcarskom alpskom odmaralištu.
Naglasio je da će Tramp poslati poruku da „Amerika na prvom mjestu“ ne znači samo Amerika, navodeći da će američki predsjednik pokazati „kako izgleda američko liderstvo u svijetu“.
Besent je odbacio sugestije da je Trampov pritisak na Grenland motivisan njegovom javnom težnjom za Nobelovom nagradom za mir, nazvavši to „potpunom patkom“. Kazao je da predsjednik Grenland smatra „strateškom imovinom“ za Ameriku i da neće „prepustiti… bezbjednost hemisfere nikome drugom“.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, Tramp je norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu rekao da se više ne osjeća obaveznim da se isključivo fokusira na mir nakon što je „vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir“, te je ponovio zahtjeve za američku kontrolu nad Grenlandom.
Samoupravna danska teritorija privukla je Trampovo interesovanje zbog strateškog položaja, ogromnih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog ruskih i kineskih aktivnosti.
Govoreći o potencijalnoj evropskoj odmazdi na Trampovu subotnju najavu uvođenja carina od 10 odsto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, počevši od 1. februara, koje bi se povećale na 25 odsto u junu, Besent je rekao da bi takav potez bio „veoma nerazuman“.
- Mislim da bi svi trebalo da vjeruju predsjedniku na riječ - dodao je.
Davos je neformalni naziv za godišnji sastanak WEF-a koji se održava u Švajcarskoj, a riječ je o velikom globalnom skupu na kojem politički lideri, čelnici globalnih kompanija, akademici i javne ličnosti raspravljaju o ekonomskim, geopolitičkim i društvenim pitanjima.

Tramp dolazi u Davos usred tenzija s Evropom oko Grenlanda

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je odbio poziv predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bude dio Odbora za mir, nadnacionalnog tijela koje bi, prema ideji Vašingtona, trebalo rješavati sukobe širom svijeta.
Tramp je pozivnice poslao širom svijeta, uključujući i predsjednika Rusije Vladimira Putina, a većina lidera još nije poslala odgovor.
Ipak, francuski predsjednik je odlučio odgovoriti te je odbio Trampov poziv da učestvuje u ovom odboru.
Makronova odluka je, najvjerovatnije, donesena između ostalog i zbog sukoba evropskih zemalja i Trampa u vezi s Grenlandom, kojeg američki predsjednik želi pripojiti SAD-u.
Podsjetimo, Tramp je Odbor za mir zamislio kao svojevrsnu zamjenu za Ujedinjene nacije, odnosno kao nadnacionalno tijelo koje bi posredovalo u konfliktima širom svijeta.
Pozivnice su, zasad, dobili lideri Poljske, Rusije, Slovenije, Izraela i Francuske, ali je Makron jedini odgovorio do sada.
Nije poznato kako bi Odbor za mir tačno djelovao i na koji način bi provodio svoje odluke. Ove detalje Bijela kuća tek treba da objavi.

Tag: antifasizam