<article>Časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore „Komun@“ raspisao je Konkurs za dodjelu Godišnje nagrade i plaketa za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.Kako je saopšteno iz Programskog odbora časopisa, nagrada „Komun@“ dodjeljuje se instituciji ili pojedincu koji su u prethodnom periodu dali značajan doprinos očuvanju i promociji crnogorskog kulturnog identiteta, tradicije i baštine.Predlagači mogu biti nacionalne i opštinske institucije kulture, akademsko-naučne ustanove, nevladine organizacije iz oblasti kulture, kao i grupe građana ili pojedinci.Prijedlog za nagradu treba da sadrži:- osnovne podatke i biografiju institucije ili pojedinca,- opis djelatnosti relevantne za oblast nagrade,- obrazloženje prijedloga kojim se ističe konkretan doprinos očuvanju i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.O pristiglim prijedlozima odlučivaće stručni žiri u sastavu:- prof. dr Vladimir Vojinović – predsjednik,- doc. dr Adnan Pekić – član,- Nevenka Jovović – član.Rezultati konkursa, sa obrazloženjem odluke, biće objavljeni na Facebook stranici časopisa Komun@ (facebook.com/casopis.komuna) i u medijima.Zainteresovani kandidati mogu dostaviti konkursne prijedloge i potrebnu dokumentaciju u elektronskoj formi na adresu:casopis.komun@gmail.com, uz naznaku: „Konkurs za nagradu Komun@“,najkasnije do 23. novembra 2025. godine.</article>

Časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore „Komun@“ raspisao je Konkurs za dodjelu Godišnje nagrade i plaketa za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Programskog odbora časopisa, nagrada „Komun@“ dodjeljuje se instituciji ili pojedincu koji su u prethodnom periodu dali značajan doprinos očuvanju i promociji crnogorskog kulturnog identiteta, tradicije i baštine.
Predlagači mogu biti nacionalne i opštinske institucije kulture, akademsko-naučne ustanove, nevladine organizacije iz oblasti kulture, kao i grupe građana ili pojedinci.
Prijedlog za nagradu treba da sadrži:
- osnovne podatke i biografiju institucije ili pojedinca,
- opis djelatnosti relevantne za oblast nagrade,
- obrazloženje prijedloga kojim se ističe konkretan doprinos očuvanju i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.
O pristiglim prijedlozima odlučivaće stručni žiri u sastavu:
- prof. dr Vladimir Vojinović – predsjednik,
- doc. dr Adnan Pekić – član,
- Nevenka Jovović – član.
Rezultati konkursa, sa obrazloženjem odluke, biće objavljeni na Facebook stranici časopisa Komun@ (facebook.com/casopis.komuna) i u medijima.
Zainteresovani kandidati mogu dostaviti konkursne prijedloge i potrebnu dokumentaciju u elektronskoj formi na adresu:
casopis.komun@gmail.com, uz naznaku: „Konkurs za nagradu Komun@“,najkasnije do 23. novembra 2025. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Časopis Komuna

Konkurs

Kultura

Časopis „Komun@“ raspisao konkurs za Godišnju nagradu za doprinos očuvanju kulturno-istorijske baštine Crne Gore

Unija poslodavaca (UPCG) ukazala je na sporne odredbe novog Pravilnika o sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija, predlažući da se obezbijedi njegova odložena primjena, odnosno moratorijum, kako bi se stvorio prostor za dodatne konsultacije i usaglašavanje sa privredom.
&nbsp;U prostorijama UPCG danas je održan sastanak sa licenciranim organizatorima obrazovanja odraslih, povodom donošenja novog Pravilnika o načinu i postupku provjere znanja, vještina i kompetencija u postupku sticanja nacionalne stručne kvalifikacije, koji je stupio na snagu 2. novembra.
&nbsp;- Na sastanku je istaknuto da novi Pravilnik sadrži niz odredbi koje predstavljaju značajne biznis barijere za preudzeća koji se bave organizovanjem obrazovanja odraslih, odnosno za obrazovne ustanove kod kojih se, u skladu sa zakonskom regulativom, realizuju programi obrazovanja odraslih koji vode sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija, ključnih vještina, kompetencija i znanja iz različitih oblasti-rekli su iz UPCG.
&nbsp;Na sastanku je konstatovano da privreda podržava modernizaciju sistema stručnih kvalifikacija i unapređenje kvaliteta obrazovanja, ali da smatra da je za uspješnu primjenu propisa potrebno obezbijediti prelazni period i dodatne konsultacije.
&nbsp;- Stoga su se saglasili da je neophodno obezbijediti odloženu primjenu Pravilnika, odnosno moratorijum na isti, kako bi se stvorio prostor za dodatne konsultacije i usaglašavanje sa privredom- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Oni smatraju i da je neophodno formirati radno tijelo sastavljeno od predstavnika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ispitnog centra, kao i predstavnika privrede, kako bi se zajednički razmotrila sporna pitanja i definisala rješenja koja će doprinijeti efikasnoj i održivoj primjeni propisa.
- Učesnici sastanka su se složili da će se zvanično obratiti Ministarstvu, uz detaljno obrazloženje ključnih problema i konkretne predloge za njihovo rješavanje- zaključuje se u saopštenju.

UPCG: Sporne odredbe novog Pravilnika o sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija

Predsjednica Mehanizma za međunarodne krivične sudove (IRMCT), sutkinja Graciela Gati Santana, odbila je 11. novembra zahtjev Ratka Mladića za privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske osuđen je 2021. godine na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Mladić je podnio zahtjev 5. novembra 2025. godine za sedmodnevno puštanje na slobodu kako bi prisustvovao četrdesetodnevnom pomenu u čast bliskog člana porodice koji je nedavno preminuo.
U zahtjevu je naveo da je prisustvo takvom događaju ranije smatrano opravdanim humanitarnim razlogom za privremeno puštanje drugih osuđenika, te da ne predstavlja opasnost po druge niti rizik od bjekstva, s obzirom na svoje zdravstveno stanje i spremnost da bude pod 24-satnim policijskim nadzorom.
Međutim, predsjednica Mehanizma je u odluci navela da je prag za odobravanje privremenog puštanja na slobodu iz saosjećajnih razloga izuzetno visok, te da takav zahtjev nikada nije bio odobren osobama koje su već pravosnažno osuđene i nalaze se u pritvorskoj jedinici UN-a.
Na osnovu svega navedenog, sutkinja Gati Santana zaključila je:
- Mladić nije pokazao da je njegovo puštanje opravdano. Ovim se zahtjev odbija- stoji u obrazloženju.
Mladić izdržava doživotnu kaznu zatvora, a ovo nije prvi put da je podnio zahtjev za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, pozivajući se na zdravstvene razloge.
Ratko Mladić, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji maja 2011. i šest dana kasnije izručen je sudu u Hagu.
Utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija u leto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.
Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Odbijen Mladićev zahtjev za privremeno puštanje na slobodu

Više od 300 ruskih vojnika prodrlo je u južna predgrađa Pokrovska, koristeći gustu maglu kao zaklon od ukrajinskih bespilotnih letjelica, izvijestio je danas 7. korpus Vazdušno-jurišnih snaga Ukrajine na Telegramu.
- Gubimo Pokrovsk- stiglo je i upozorenje ukrajinskog poslanika u utorak ujutru. Oleksij Gončarenko na Telegramu objavio je neverifikovani video koji prikazuje ruske snage kako pod okriljem magle ulaze u Pokrovsk.
- Rusi su prodrli u grad - napisao je on.
Već nekoliko dana ruska vojska tvrdi da njihove snage napreduju ka centru grada sa dvije strane, opkoljavajući ukrajinske trupe unutar grada, čija se odbrana urušava. Ukrajina je više puta negirala takve izvještaje, opisujući borbe kao „teške“, ali daleko od završenih. Ovaj strateški važan grad nalazi se pod opsadom više od godinu dana, podnoseći glavni udar ruskog napada na istoku Ukrajine.
Gotovo trećina svih bitaka duž linije fronta duge 620 milja (oko 1.000 kilometara) trenutno se vodi u Pokrovsku. Danas Rusija tvrdi da ostvaruje napredak u područjima na istoku Ukrajine.
<h3>Ukrajina: 300 ruskih vojnika sada u Pokrovsku</h3>
Iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da se grad Pokrovsk, koji je pod teškim borbama, i dalje nalazi u ukrajinskim rukama, ruske trupe snažno prodiru u nekadašnji željeznički čvor, prenosi Dojče vele (DW).
Navodno su pokušale da uđu u Pokrovsk lakim vozilima, ali su bile odbijene. Ukrajinska vojska saopštila je da se oko 300 ruskih vojnika sada nalazi u Pokrovsku, dodajući da pokušavaju da se probiju ka sjevernim djelovima grada i opkole preostale trupe koje ga brane. Rusija pokušava da zauzme Pokrovsk više od godinu dana, jer se grad nalazi na strateški važnom raskršću, koje bi ruskim snagama omogućilo bazu za dalje prodore u Donjeck.
Grad je u velikoj mjeri razoren. Ako grad padne, to bi predstavljalo veliku pobjedu za Rusiju, sličnu padu Avdijivke u februaru 2024. godine. Napredovanje ka Pokrovsku dolazi nakon ljetnje ofanzive tokom koje je Rusija osvojila male, ali teško izborene djelove teritorije. U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane takođe je saopštilo da ruske snage sada u potpunosti kontrolišu istočni dio Kupjanska u Harkovskoj oblasti.

Više od 300 ruskih vojnika ušlo u strateški važan ukrajinski grad Pokrovsk

Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama uvažilo je žalbu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i preinačilo rješenje sutkinje Dubravke Popović kojom je odbijen prijedlog za privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.
Iz Osnovnog suda je saopšteno da je kao osnovan ocijenjen zahtjev ODT-a za privremeno oduzimanje predmeta spomen-obilježja Đurišiću od mitropolita Mitropolije budimljansko-nikšićke Ljubiše Ostojića Metodija.
- Mitropolit Mitropolije budimljansko-nikšićke Metodije dužan je da preda spomen obilježje Pavla Đurišića koji se nalazi u prostorijama i ostalim objektima koji su sastavni dio Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama te, ukoliko isto odbije, može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura, a u slučaju daljeg odbijanja, može se zatvoriti - navedeno je u saopštenju suda.
Sud je naložio privremeno oduzimanje spomenika iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni dio Manastira Đurđevi Stupovi, navodeći da predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu.
- Oduzeti predmet predaje se na čuvanje Upravi policije, Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenju bezbjednosti Berane. Rješenje izvršava Uprava policije, Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenje bezbjednosti Berane. Javnost će biti blagovremeno obavještavana o daljem toku postupka i preduzetim radnjama - kazali su iz Osnovnog suda u Beranama.

Osnovni sud Berane: Metodije dužan da preda spomenik Đurišiću, u suprotnom novčana kazna ili zatvor

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Pajović Musić: Sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti

Predlažemo da Skupština donese odluku o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu. Pridruživanjem NATO aktivnosti Crna Gora će potvrditi status kredibilne i pouzdane članice Sjevernoatlantske alijanse i poslati poruku zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije - poručio je ministar odbrane Dragan Krapović.
On je, na sjednici Skupštine na kojoj su poslanici raspravljali o prijedlogu ove odluke, objasnio da će ova misija brojati oko 700 članova i biće stacionirana u Njemačkoj u Visbadenu.
Poslanici će se izjasniti naknadno.
<h2>Tok sjednice</h2>
Krapović je podsjetio da je Savjet za odbranu i bezbjednost 7. februara utvrdio odluku o upućivanju dva pripadnika/ca Vojske Crne Gore u NATO aktivnost pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, uz mogućnost rotacije.
Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković rekao je da je konačno ova odluka došla na dnevni red, ističući da je prošlo devet mjeseci od donošenja prijedloga 7. februara do stizanja na dnevni red Skupštine. Dodaje da je u Arhivi Skupštini dokument zaveden tri mjeseca kasnije, odnosno u julu, te da nikome nije palo na pamet da ovu odluku predloži plenumu na usvajanje do kraja jula.
- To baca malo drugačije svjetlo na našu priču o iskrenoj posvećenosti ovom plemenitom cilju - ocijenio je Vuković te upitao ministra odbrane zbog čega se čekalo toliko drugo, odnosno da li je problem bio u Skupštini ili neke druge vrste - naveo je Vuković.
Dodaje da ne prođe dan da iz Ukrajine ne stignu slike uništene infrastrukture, bolnica, stradaju civili u sumanutom ratu koji vodi ruski vojni vrh.&nbsp;
- Drago mi je što se Crna Gora svrstala na pravu stranu istorije i što će ovo danas biti skroman, ali vrijedan doprinos - istakao je Vuković.
Krapović je govoreći o dinamici naveo da je ovaj dokument stigao iz Predsjedništva, jer predsjednik države predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost.
- Mi smo sve ovo vrijeme bili spremni da ovu odluku obrazložemo kad god vi u Skupštini bili spremni - istakao je Krapović.
Istakao je i da je Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio pravila angažovanja i nacionalna ograničenja pripadnika Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, odnosno da oni mogu djelovati u misiji samo na teritoriji Njemačke.
Dodaje da ukoliko bi došlo do promjene odluke, odnosno da se eventualno razmatra da vojnici idu na teritoriju Ukrajine, ona bi ponovo morala proći parlament, te podsjetio da je ranije kazao da to ne bi podržao.
Poslanik Vladislav Bojović kazao je da se Demokratska narodna partija protivi ovoj odluci, posebno kad se usložnjavaju geopolitički odnosi.
- Ovo pojačava argumentacija "nije naš rat". Ovo se protivi slobodarskoj istoriji Crne Gore i dodatno usložnjava naše odnose sa Ruskom Federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju, posebno kad mnogo važnije članice EU i NATO nisu poslale pripadnike u ovu misiju - naveo je Bojović.
Poslanik Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) smatra da će ova odluka biti usvojena, te ocijenio da je veoma važno da se pokaže podrška Crne Gore Ukrajini.
- Kad govorimo o ugledu Vojske Crne Gore dotakao bih se čistki u vojnoj policiji. Pet pripadnika je uklonjeno sa radnog mjesta, a dvojica su pripadnici manjinskog naroda - rekao je Zirojević i pitao ministra zbog čega je nakon njihovog uklanjanja primljena osoba koja je napustila Vojsku Crne Gore.
Ocijenio je da se ne radi o tome da je "prebukirana" vojna policija, već smatra da se radi o političkom progonu.
- Svih pet pripadnika su bili članovi obezbjeđenja nekih ranijih ministara i načelnika Generalštaba - naveo je, pored ostalog, Zirojević.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković potvrdio je da je dobio dopis od pet vojnih policajaca, te rekao da je dokument uputio Ministarstvu odbrane na izjašnjenje, te da smatra da je prvo ovo skupštinsko tijelo trebalo da obradi ovu temu.
Krapović je potvrdio da je Laković kao predsjednik Odbora iskazao interesovanje, te dodao da su utvrđene određene potrebe službe da se vrši preraspodjela kadrova unutar VCG.
- U toku svake godine se definišu potrebe službe za više stotina pripadnika VCG. Isključivo se vodim principima posebno političke nepristrasnosti, o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti neću ni da pričam i mislim da je to jasno svakom građaninu. Da li je to bio slučaj u nekim prethodnim godinama, nije kolega Zirojeviću. Upravo su se u prethodnim godinama, kad niste našli za shodno da postavite ovakvo pitanje sprovodili progoni na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, biralo se po sistemu koga teren prepoznaje, vodile su se evidencije o političkom izboru - naveo je Krapović.
Ukoliko Odbor bude smatrao da treba da se otvori ova tema, spreman je danas da to saslušanje obave.
Krapović je potom pokazao navodnu prepisku iz vajber grupe "27. maj", navodeći da je to bio datum lokalnih izbora, kazavši da u ovoj prepisci "jedna direktorica Direktorata, gospođa Alma Ljuljanaj Jovićević, isljeđuje načelnike direktorata ko je izašao na izbore, ko je završio, kad je završio".
- Potpisali ste svakog oficira i podoficira i natjerali ih da glasaju za Demokratsku partija socijalista, a mene pitate za političke čiste - dodao je Krapović.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je poslanik u parlamentu od dana kad je on izabran za ministra, te da mu nije ni pripadalo to da pita.
- Pitanje je kako ste došli do te prepiske, je li bolje da vam damo odmah telefone da čitate, vjerujemo da vam je to jako zanimljivo. Interesantno je da se nama bezbjednosi sektor sveo na čitače poruka, pa tako inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja dijele fotografije, a ovdje vidimo poruke. Javnost neka sudi, mislim da je jasno o čemu se radi - ocijenio je Zirojević.
Govoreći o potrebama službe da se obavi preraspodjela pita zbog čega se čekalo.
- Koje su to potrebe službe da se iz ionako male vojne policije maknu ljudi. Govorite o progonu prije 2020. Evo čovjek pored vas - da nije bio progonjen ili je obavljao odgovorne funkcije u Vojsci Crne Gore. Što se tiče profesionalnih kompetencija, čovjek je bio na vrlo visokim pozicijama. Novi načelnik Generalštaba (Miodrag Vuksanović) je najbolji primjer da to nije tako - rekao je Zirojević.
Krapović je odgovorio da su analizirane određene komunikacije s punim pravom.
- Danas se priča o mojoj političkoj pristrasnosti, a vidite što se radilo decenijama unazad. Radićemo svoj posao, ići će reorganizacija, modernizacija i podizanje kapaciteta, kao i proces pročišćenja sistema, vetinga, utvrđivanje integriteta sistema jer će nam u suprotnom džabe biti modernizacija i sve drugo što novcem možemo kupit - poručio je Krapović i dodao da će to biti sistem za primjer - sposobniji, nepristrasniji i čistiji.
Zirojević je pitao ministra, s obzirom na to da je problematizovano njegovo iskustvo, kakvo je njegovo.
- Nema potrebe da brinite o mom iskustvu i znanju i informisanosti jer još progonite kako biste pronašli odakle curi. Problem je što ćete u budućem periodu biti predmet jednog ozbiljnog nadzora i što će vam biti mnogo teže da radite ovo što radite. Kao što postoji veting u Upravi policije i Vojsci Crne Gore, tako će i građani i građanke Crne Gore sprovesti veting 2027, za koji se plašim da za vas neće biti nimalo prijatan - rekao je Zirojević.&nbsp;
Duško Stijepović (Demokratska Crna Gora) kazao je da će oni podržati da se do dva crnogorska vojnika upute u zapadnoveropsku državu, radi pružanja pomoći u Ukrajini.
Poslanik Amer Smailović (Bošnjačka stranka) rekao je da je NATO članstvo jedno od najznačanijih vanjsko-političkih uspjeha Crne Gore, ako ne i najvažnije.
Kazao je i da će Bošnjačka stranka podržati ovu odluku.
- Ova odluka je važna zbog pomoći jednoj državi koja se bori za svoj suverenitet i koja se bori protiv agresije, važno je zbog solidarnosti i globalnog mira - ocijenio je Smailović.
Poslanik Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je to što je prošlo devet mjeseci od donošenja odluka na Savjetu za bezbjednost i odbranu do Skupštine pravi prikaz podrške vladajuće većine Ukrajini.
- Posebno me fascinira katarza koju su doživjeli brojni predstavnici vladajuće većine, od anti-NATO partija do NATO partija. Ali kad je u pitanju vlast sve se može, pa i da se glumi, da vjerujete u nešto u šta ne vjerujete. Razumijem to, ali sam siguran i da građani to dobro razumiju - naveo je Nikolić.
Kazao je Krapoviću da je dugo bio na istim talasnim dužinama sa ministarkom vanjskih poslova Rusije Marijom Zaharovom.
- Pozicija Rusije i Srbije je značajno ojačala u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom Demokratskog fronta u vlast, ali tu ne izuzimam ni vaš politički subjekt. Ne ogleda se uticaj proruskih i prosrpskih snaga kroz najviše pozicije koje obnašaju, već i u sposobnosti da u potpunosti asimiluje slične političke subjekte sa kojima su u vlasti - rekao je Nikolić.
Smatra da su izbori 2016. strateški bili najznačajniji i da nije bilo bivše vlasti Krapović ne bi mogao da sjedi s ministrima iz NATO članica na sastancima i sa njima ravnopravno razgovara.
- Mislim da je dobro što dolaze pozitivne ocjene o NATO-u od vas, nebitno jesu li iskrene ili ne, ali nije dobro da na ove odluke čekamo devet mjeseci - ocijenio je Nikolić.
Krapović je ponovio da ne može ulaziti u dinamiku rada Skupštine, ali da ako se kroz tu dinamiku cijeni posvećenost ističe da niz zemalja nije donijelo ovu odluku.
- Kad se radi o istim talasnim dužinama mene i Marije Zaharove i Rusije, činjenice govore da politički sporazum sa partijom predsjednika Rusije Vladimira Putina jedino u Crnoj Gori ima DPS. Prva je Moskva podržala nezavisnost Crne Gore, uslijedile su ogromne investicije, ta infrastruktura mogućeg uticaja je dan danas na mjestu zaslugom vaše partije i gospodina (Mila) Đukanovića - kazao je Krapović.
Pitao je je li on bio na čelu Vlade kad je Sergej Šogu došao u Podgoricu u posjeti Kombinatu aluminijuma i javno pitao gdje je njihovih 300 miliona dolara.
- Činjenice vas demantuje. Ja sam imao svoje nedoumice vezane za NATO članstvo. Geopolitičke okolnosti 2014. i 2024. su nebo i zemlja - naveo je Krapović i ocijenio da se sve vraća DPS-u kao bumerang jer činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom.
Nikolić je odgovorio da je vraćanje na te teme očigledan izraz političke nemoći.
- Ako vi pokušavate da okarakterišite DPS kao ruskog igrača, a ona predvodila učlanjenje u NATO.. Ako nekog u to možete da ubijedite to je divno - naveo je Nikolić.
Dodaje da je Oleg Deripaska bio broj jedan proizvođač aluminijuma u vrijeme preuzimanja KAP-a.
Krapović je rekao da im je bezbjednost građana na prvom mjestu i Vlada neće dozvolite uticajima o kojima je govorio Krapović da budu efektuirani.
- Crna Gora će 2028. postati članica EU i to će biti kruna rada ove Vlade - zaključio je ministar odbrane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxDkZzbi8YRQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Odlukom je predviđeno da će Ministarstvo odbrane odrediti pripadnike Vojske Crne Gore koji će ići, te utvrditi trajanje rotacije - smjene, izvršiti pripremu, obuku i opremanje, pratiti i koordinisati angažovanje u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
J. B.&nbsp;

Nikolić ministru odbrane: Dugo ste bili na istim talasnim dužinama sa Zaharovom; Krapović: Činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom

Časopis „Komun@“ raspisao konkurs za Godišnju nagradu za doprinos očuvanju kulturno-istorijske baštine Crne Gore

Tagovi

UPCG: Sporne odredbe novog Pravilnika o sticanju nacionalnih stručnih kvalifikacija

Odbijen Mladićev zahtjev za privremeno puštanje na slobodu

Više od 300 ruskih vojnika ušlo u strateški važan ukrajinski grad Pokrovsk

Osnovni sud Berane: Metodije dužan da preda spomenik Đurišiću, u suprotnom novčana kazna ili zatvor

PRATITE TVe UŽIVO