Izložba „Analogni mostovi svjetlosti“ u Zagrebu: Vizuelna istorija koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru
U četvrtak, 26. juna 2025. godine, s početkom u 20 časova, u Galeriji Kristofor Stanković (Ćirilometodska 5, Gornji grad), biće otvorena izložba " Analogni mostovi svjetlosti": Hrvatska, fotografija i Crna Gora (1845–1975), autorski projekat istoričarke umjetnosti i kustoskinje prof. dr Maje Đurić.
Ova izložba donosi retrospektivu fotografskog stvaralaštva koje su hrvatski fotografi ostavili u Crnoj Gori, ali i crnogorski fotografi u Hrvatskoj, u periodu od 1845. do 1975. godine. Riječ je o jedinstvenom vizuelnom istraživanju koje otkriva duboke kulturne i istorijske veze između dvije zemlje, kroz radove pionira dagerotipije, modernističkih fotografa i savremenih umjetnika.
Postavku čini više od 60 pažljivo odabranih fotografija autora kao što su Nikola Andrović, Ivan Standl, Karlo Veber, Franc Laforest, Ljudevit Grizbah, Tošo Dabac, Foto Šuljak, Tonći Krstićević, Čedomir Kušević, Jozo Ćetković, Milan Pavić, te Dimitrije Popović, čiji je opus ostavio dubok trag na vizuelni identitet regiona.
Kako navodi autorica izložbe, projekat Analogni mostovi svjetlosti istražuje fotografiju kao medij kulture sjećanja, ističući njenu ulogu u očuvanju i oblikovanju kolektivne memorije. Posjetioci će kroz selekciju radova moći da prate razvoj fotografskih tehnika, promjene u estetskim pristupima i društvene transformacije koje su obilježile oba prostora.
Izložba se realizuje u saradnji sa Vijećem crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i biće otvorena do sredine jula 2025. godine.
U vremenu kada digitalne slike dominiraju svakodnevicom, izložba poziva na usporen i pažljiv pogled. Analogna fotografija, kako ističe Đurić, nije samo vizuelni zapis već i fizički trag – prostor tišine, teksture i trajanja. „Svaka slika nije samo pogled unazad, već i način da se odnosimo prema sadašnjosti s više pažnje i poštovanja“, poručuje kustoskinja.
O autorki
Prof. dr Maja Đurić je istoričarka umjetnosti, fotografkinja i kustoskinja, profesorka na Fakultetu umjetnosti Univerziteta Donja Gorica, gdje predaje istoriju i teoriju fotografije. Specijalizovana je za vizuelnu kulturu Balkana i kulturnu baštinu Crne Gore. Autorica je knjige Istorija fotografije Crne Gore 1840–1940 (CANU), urednica u Leksikonu likovnih umjetnosti Crne Gore, i dobitnica brojnih priznanja za doprinos istoriji fotografije.
Objavljivanje monografije vezane za izložbu planirano je za drugu polovinu 2025. godine. Riječ je o prvom sveobuhvatnom prikazu zajedničkog vizuelnog nasljeđa hrvatskih i crnogorskih fotografa – onih koji su prelazili granice i svojim radom oblikovali jedan, možda zaboravljen, ali ne i izgubljen svijet.