<article>Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje jubilarni 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" u Podgorici, Kotoru i Beranama od 10. do 14. decembra, a moto je "Ispod površine" - saopšteno je iz ove nevladine organizacije. Centralni program Festivala UBRZAJ je od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine.  Ulaz na sve projekcije je, kako ističu, besplatan.- Festival "Ubrzaj" nudi jedinstven pregled filmskih ostvarenja najnovije produkcije i izuzetnog kvaliteta koji adresiraju različite aspekte ljudskih prava. Ti filmovi dolaze sa regionalnom i međunarodnom prepoznatljivošću i nagradama, a premijerno se prikazuju u Crnoj Gori. Filmovi iz selekcije Festivala "Ubrzaj" 2024 još jedan su naš doprinos izgradnji kulture ljudskih prava i kritičkom promišljanju, a dijalog o njima imaćemo i u okviru pratećeg programa - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje. Festival će biti zvanično otvoren u utorak 10. decembra u 19.30 sati u KIC-u Budo Tomović, kada će biti uručene i godišnje nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma. Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a  podršku su pružili i Opština Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network. Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa. U znaku kulturne izuzetnosti, Festival "Ubrzaj" nastavlja svoj put uz snažnu podršku medijskih pokrovitelja. Sa nama su i ove godine televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena - navodi se u saopštenju.</article>

Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje jubilarni 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" u Podgorici, Kotoru i Beranama od 10. do 14. decembra, a moto je "Ispod površine" - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.&nbsp;
Centralni program Festivala UBRZAJ je od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine.&nbsp;
&nbsp;Ulaz na sve projekcije je, kako ističu, besplatan.
- Festival "Ubrzaj" nudi jedinstven pregled filmskih ostvarenja najnovije produkcije i izuzetnog kvaliteta koji adresiraju različite aspekte ljudskih prava. Ti filmovi dolaze sa regionalnom i međunarodnom prepoznatljivošću i nagradama, a premijerno se prikazuju u Crnoj Gori. Filmovi iz selekcije Festivala "Ubrzaj" 2024 još jedan su naš doprinos izgradnji kulture ljudskih prava i kritičkom promišljanju, a dijalog o njima imaćemo i u okviru pratećeg programa - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje.
&nbsp;Festival će biti zvanično otvoren u utorak 10. decembra u 19.30 sati u KIC-u Budo Tomović, kada će biti uručene i godišnje nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.
&nbsp;Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a &nbsp;podršku su pružili i Opština Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network. Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa.
&nbsp;U znaku kulturne izuzetnosti, Festival "Ubrzaj" nastavlja svoj put uz snažnu podršku medijskih pokrovitelja.&nbsp;
Sa nama su i ove godine televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Festival Ubrzaj

Centar za građansko obrazovanje

Kulturno-informativni centar "Budo Tomović"

Kultura

Jubilarni festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" od 10. do 14. decembra

Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje jubilarni 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" u Podgorici, Kotoru i Beranama od 10. do 14. decembra, a moto je "Ispod površine" - saopšteno je iz ove nevladine organizacije. 
Centralni program Festivala UBRZAJ je od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine. 
 Ulaz na sve projekcije je, kako ističu, besplatan.
- Festival "Ubrzaj" nudi jedinstven pregled filmskih ostvarenja najnovije produkcije i izuzetnog kvaliteta koji adresiraju različite aspekte ljudskih prava. Ti filmovi dolaze sa regionalnom i međunarodnom prepoznatljivošću i nagradama, a premijerno se prikazuju u Crnoj Gori. Filmovi iz selekcije Festivala "Ubrzaj" 2024 još jedan su naš doprinos izgradnji kulture ljudskih prava i kritičkom promišljanju, a dijalog o njima imaćemo i u okviru pratećeg programa - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje.
 Festival će biti zvanično otvoren u utorak 10. decembra u 19.30 sati u KIC-u Budo Tomović, kada će biti uručene i godišnje nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.
 Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a  podršku su pružili i Opština Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network. Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa.
 U znaku kulturne izuzetnosti, Festival "Ubrzaj" nastavlja svoj put uz snažnu podršku medijskih pokrovitelja. 
Sa nama su i ove godine televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena - navodi se u saopštenju.

Skupština Crne Gore ipak će u utorak, nakon vaskršnjih praznika, raspravljati o sporazumima Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. To je saopštio premijer Milojko Spajić u nastavku sjednice Skupštine nešto prije dva sata ujutro.
Spajić je rekao da su on i ministarka javne uprave Majda Adžović bili danas u parlamentu za sva pitanja, iako ministarka nije odgovorila ni na jedno na kraju Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA9hOziGclXQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Bila je intenzivna dinamika, nijesmo čuli previše konstruktivnih mišljenja. Očekivali smo mnogo više dobrih ideja, mišljenja i savjeta. Nismo dobili to - ocijenio je Spajić.
Razumije, kako je rekao, da su ljudi umorni i istakao je da će rasprava biti nastavljena u utorak, ali bez njega.
- Razumijem da je počeo Veliki petak. Pozvan sam na Kolegijum da dam mišljenje, nije problem da se rasprava odloži za utorak. Nije "cukar u vodu". Nego smo htjeli da vas podstaknemo da malo radite za narod, malo dajte gasa za narod. Ja ću vas i te kako potaći - motor i idemo. Imao sam veliku želju da učestvujem u raspravi, da ništa ne ostane nerazjašnjeno. Ali biće tu koleginica ministarka da riješimo sve nedoumice, ali ih nije bilo puno. Jedina je bila brzina procesa, evo smo ga usporili i riješili smo sve vaše nedoumice - istakao je Spajić.
On je rekao da su večeras bila dva "fenomenalna intervju" sa arapskim investitorom Mohamedom Alabarom.
- Alabar je rekao da zavisno od projekta razmatra različite cifre. Rekao je da ne zna koliko će investirati, ali da su projekti u koje on ulaže od tri do 15 milijardi. On je rekao da bi za Crnu Goru minimalno bilo 2,5-3 milijarde. Nisam uopšte pominjao cifre od njega lično - kazao je Spajić.
Sporazum sa UAE, dodaje Spajić, podrazumijeva industriju, tekstilnu industriju, tehnologiju u oblasti bezbjednosti, telekomunikaciju, saradnju u oblasti vazduhoplovsta, infrastrukturu, razvoj i promociju nekretnina, trgovinu i promociju usluga, turizam i ugostiteljstvo, mala i srednja preduzeća, poljoprivredu, energetiku, obnovljive izbore energije...
- O ovome sam pričao da podrazumijeva 35 milijardi. Ovo je sporazum o kojem ćete se u utorak izjašnjavati. Vi se ne izjašnjavate ni o jednom projektu. Sve ove oblasti imaju potencijal minimum 35 milijardi... Mogućnosti su velike i zavise od nas - naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, obesmišljenja je "kampanja protiv ovog sporazuma".
- Svima je jasno da će on biti jedan od generatora ekonomskog rasta u narednom periodu. Znam da je opoziciji teško i da traže izgovor da ne glasaju za to - ocijenio je Spajić.
Kako je istakao, kad sporazumi budu izglasali razgovaraće se sa predstavnicima lokalnih samouprava.
- Lokalne uprave, dobrodošle! Želimo da pričamo sa vama, da budemo pravi predsatvnici lokalne samouprave, a ne kao pojedinci koji su se izblamirali pred čitavom javnošću. Dabogda mi niko ne bio takav kao pojedini predstavnici lokalnih samouprava. Ova Vlada će biti najbolji predstavnik svih lokalnih samouprava - dodao je Spajić.
<h2>Mandić: Sporazum će biti potvrđen onako kako treba</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić korigovao je izjavu premijera, navodeći da nije prisustvovao Kolegijumu predsjednika Skupštine, već sastanku parlamentarne većine.
- Tu sam inicirao prijedlog da nastavimo rad u utorak. Srećan put premijeru za Ameriku, a mi ćemo se snaći. Večeras nemamo sve poslanike parlamentarne većine, a u utorak ćemo biti tu svi do jednoga i sporazum će biti potvrđen onako kako treba od strane parlamentarne većine. Vidimo se u utorak u 11 sati - poručio je Mandić.
<h2>Sedam sati rasprave bez odgovora</h2>
Prethodno je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, nakon sedam sati rasprave, dao pozitivno mišljenje na prijedloge zakona o potvrđivanju dva sporazuma koje je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ruku za sporazume na kraju je podiglo sedam članova ovog skupštinskog tijela iz redova parlamentarne većine.&nbsp;
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) je poručeno da neće podržati sporazume, prije svega zbog netransparentnosti procesa, samog sadržaja dokumenata, ali i nedovoljne komunikacije sa javnošću.&nbsp;
Sa druge strane, premijer Milojko Spajić uvjerava da sporazumi sa UAE omogućavaju da država privuče i više od 35 milijardi eura, dok predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu smatra da su greške predsjednika Vlade kolosalne i da će ugroziti sve. Poručio je na kraju da će Spajića poslati u penziju uz poruku da u Singapuru prodaje ono što je sam zaradio.
Ministarka javnih radova Majda Adžović na kraju ja nije odgovorila ni na jedno pitanje koje je postavljeno tokom maratonske sjednice, ignorišući tako komentare i nedoumice koje su imali i predstavnici civilnog sektora koji su aktivno učestvovali na ovoj sjednici.
<h2>Odbijeni amandmani Čapunija</h2>
Takođe, Odbor za međunarodne odnose i iseljenike nije podržao sedam amandmana poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija na Prijedlog zakona o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Amandmanima se traži da se projekti u crnogorskim opštinama mogu raditi samo uz saglasnost Skupštine te opštine, da plaže na ovim mjestima ostanu dostupne građanima bez naknade, da sporazum ne ukida ili ograničava sprovođenje tendera za korišćenje plaža, da se projekti mogu proglasiti javnim interesom samo u skladu sa domaćim zakonodavstvom...
Zahtijeva se i da se oduzimanje privatne imovine radi isključivo uz prethodnu pravičnu isplatu, kao i da država za sve projekte iz ovih ugovora traži mišljenje Evropske komisije o životnoj sredini, državnoj pomoći i javnim nabavkama.
Jednim amandmanom se traži da Vlada objavi kompletnu dokumentaciju, komunikaciju i informacije o realizaciji sporazuma sa UAE, i to kroz sedam dana od njegog prijema, osim tajnih dokumenata.

Rasprava i glasanje o sporazumima sa UAE u utorak, ali bez premijera; Spajić: Nije bilo previše konstruktivnih mišljenja

Odbor raspravljao sedam sati o sporazumima sa UAE, ministarka Adžović na kraju nije odgovorila ni na jedno pitanje

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da se zarekao da će premijera Milojka Spajića poslati u penziju.
Nimanbegu je pred kraj maratonske sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj se raspravljalo o Sporazumu Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima da je poslato dosta poruka.
- Poruke su bile jasne, nisu bile populističke, nisu bile bajke. Mi smo ovdje da odbranimo jedan napad na našu zajednicu i cijelu Crnu Goru od strane izvršne vlasti, a sada se to prebacuje na zakonodavnu vlast. Taj napad smatram kao diktaaturu države nad zajednicom koja se može desiti svakom. Ovakvim zakonima, gdje se ruši princip podjele vlasti, ugrožava pravo svojine, šteti našem evropskom putu i svima nama - istakao je Nimanbegu.
On je rekao da je zvanično veoma razočaran u Crnu Goru, ali da je ponosan na njene građane.
- Ova poruka se ne šalje samo predsjedniku Opštine Ulcinj, nego svim predsjednicima opštine... Zarekao sam se da ću Spajića poslati u penziju. Njega treba slati u penziju što prije, neka u Singapuru prodaje ono što je zaradio, a ne što moramo ostaviti našoj djeci. On to želi da uradi - poručio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Zarekao sam se da ću poslati Spajića u penziju, neka u Singapuru prodaje ono što je zaradio

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić kazao je da su zaposleni u Skupštini obaviješteni da će raditi do sedam sati ujutro.&nbsp;
- Mislim da je to kršenje njihovih prava. Mislim da je ovo slika i prilika sveokupne situacije da večeras na Veliki petak moramo do sedam ujutro da radimo što radimo. Mislim da ovo nije u redu, kršimo zakon i treba se konsultovati sa predsjednikom Skupštine - rekao je Anđušić na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Predsjedavajući Odbora Boris Mugoša kazao je da je duboko ubijeđen da će, nakon sjednice tog skupštinskog tijela, rukovodstvo parlamenta odlučiti da nema plenuma.
- Ne postoji niti jedan razlog da mi na neradni dan, na Veliki petak do šest-sedam ujutro donosimo nešto što može sačekati nekoliko dana. Nema nikakvog razloga za hitnost - ocijenio je Mugoša.
T.K.

Anđušić: Zaposlenima u Skupštini rečeno da će raditi do sedam sati, krše im se prava; Mugoša: Ne postoji razlog da usvajamo nešto na neradni dan

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Jubilarni festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" od 10. do 14. decembra

Tagovi

Rasprava i glasanje o sporazumima sa UAE u utorak, ali bez premijera; Spajić: Nije bilo previše konstruktivnih mišljenja

Odbor raspravljao sedam sati o sporazumima sa UAE, ministarka Adžović na kraju nije odgovorila ni na jedno pitanje

Nimanbegu: Zarekao sam se da ću poslati Spajića u penziju, neka u Singapuru prodaje ono što je zaradio

Anđušić: Zaposlenima u Skupštini rečeno da će raditi do sedam sati, krše im se prava; Mugoša: Ne postoji razlog da usvajamo nešto na neradni dan

PRATITE TVe UŽIVO