Šesnaesto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvoreno danas, tradicionalno na Međunarodni dan ljudskih prava, u 19.30 sati u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici i trajaće do 14. decembra.
Festival UBRZAJ će zvanično otvoriti Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, a tom prilikom uručiće i godišnju nagradu CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.
Festival UBRZAJ 2025 otvara crnogorska premijera filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji rekonstruiše poziv u pomoć šestogodišnje djevojčice iz Gaze, zarobljene u automobilu pod vatrom, dok volonteri Crvenog polumjeseca očajnički pokušav aju da je spasu. Radi se o filmu koji je dobio najduži aplauz u istoriji Venecijanskog festivala i veliki broj nagrada u različitim kategorijama.
Festival UBRZAJ 2025 se održava od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Beranama - 11. i 12. decembra u Centru za kulturu Berane i u Kotoru - 12. i 13. decembra u kinu „Boka“.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije, u sva tri grada, je besplatan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danas počinje 16. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „UBRZAJ“

Sa motom „Osvijetli sjenke“, Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje 16. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025, koji će biti održan u Podgorici, Beranama i Kotoru.
Centralni program realizuje se od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, dok će prateća izdanja biti održana u Beranama 11. i 12. decembra i u Kotoru 12. i 13. decembra 2025. godine.
Tema festivala: glasovi iz sjenki savremenog društva
Program ovogodišnjeg UBRZAJ-a objedinjen je filmskim pričama koje razotkrivaju unutrašnje borbe i traume, nasljeđe nasilja, izbjeglištvo, migracije, otpor i potragu za identitetom.
U selekciji su filmovi koji govore o:
- hrabrosti pojedinca da se suprotstavi moćnicima
- ženskim i dječjim glasovima koji probijaju barijere ćutanja
- identitetima koji se bore protiv predrasuda
- umjetnosti kao prostoru slobode i pobune
Filmsko svjetlo, poručuju organizatori, iz mraka izvodi ljude i priče koje su norme, politika i rigidni sistemi gurnuli u sjenke.
Svečano otvaranje i nagrada za ljudska prava
Festival počinje 10. decembra, na Međunarodni dan ljudskih prava, svečanim otvaranjem na Velikoj sceni KIC „Budo Tomović“. Tom prilikom biće uručena godišnja nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam.
Nakon ceremonije otvaranja biće prikazan film „Glas Hind Radžab“ rediteljke Kauter Ben Hanije, koji rekonstruiše potresan poziv u pomoć šestogodišnje djevojčice iz Gaze. Film, nagrađivan širom svijeta, dobio je najduži aplauz u istoriji Venecijanskog festivala.
UBRZAJ ovim naslovom simbolično otvara izdanje posvećeno osvjetljavanju ratnih tragedija i odgovornosti onih koji ćute.
Partneri i podrška
UBRZAJ 2025 realizuje se uz podršku:
- Opštine Kotor
- Opštine Berane
- KIC „Budo Tomović“
- Crnogorske kinoteke
- JU KC „Nikola Đurković“
- Centra za kulturu Berane
- Ministarstva ljudskih i manjinskih prava
- Fonda za razvoj manjina
- UN OHCHR
- UNDP
- Evropske unije
Partneri festivala su Beldocs i Human Rights Film Network (HRFN).
Poslovna zajednica ponovo je pružila podršku, pa organizatori ističu sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolis, Compania de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji su: Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, Pobjeda, Dan, CDM, Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i Elmag.

Počinje 16. izdanje festivala UBRZAJ 2025: “Osvijetli sjenke” u Podgorici, Beranama i Kotoru

Petnaesti Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ, koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), zatvara se danas u Podgorici, a publika će u Crnogorskoj kinoteci imati priliku da odgleda dva ostvarenja - <a href="https://ubrzaj.me/veliki-zivot/" target="_blank">Veliki život</a> i <a href="https://ubrzaj.me/s-ljubavlju-hilde/" target="_blank">S ljubavlju, Hilde</a>.
Projekcija filma <a href="https://ubrzaj.me/veliki-zivot/" target="_blank">Veliki život</a> počinje u 18 sati, a češka autorka Kristina Dufková nas kroz ovo svoje djelo upoznaje sa Benom, koji sa svojih 13 godina otkriva efekte puberteta na drugarima iz razreda, koji su se mnogo promijenili. Posebno Claire, koja je sada stvarno lijepa. Ben bi volio da ga primijeti, ali ga sputava to što ima višak kilograma, a čak je i školska medicinska sestra zabrinuta za njega. Uprkos svojoj strasti prema kuvanju, Ben odlučuje da započne dugu i tešku dijetu. Kako bi se suočio sa zlostavljanjem od strane Maksa i njegove družine, Ben može računati na podršku svoje otkačene porodice i prijatelja Claire, Erika i Sonje. Zajedno osnivaju bend za božićnu priredbu, na kraju godine koja će ih sve učiniti zrelijima, pomoći im da steknu samopouzdanje, vjeru u život i ljubav.
Festival UBRZAJ 2024 zatvara se filmom <a href="https://ubrzaj.me/s-ljubavlju-hilde/" target="_blank">S ljubavlju, Hilde</a>, autora Andreasa Dresena, čija će projekcija početi u 19.30 sati. U Berlinu 1942. godine, zaljubljujući se u jednog od njenih članova, Hansa Coppija, Hilda postepeno pronalazi svoje mjesto unutar antinacističkog pokreta otpora. Sa životima neprestano izloženim opasnosti, njih dvoje provode nezaboravno ljeto, sve dok ih Gestapo ne uhvati, a Hilda Coppi ne završi u zatvoru u osmom mjesecu trudnoće.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno <a href="https://ubrzaj.me/">na sajtu Festivala</a>.
Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ Festivala su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Mreža festivala ljudskih prava sa sjedištem u Amsterdamu.
Takođe, promocija društveno odgovornog pristupa vidljiva je i u biznis sektoru, kroz sponzorstva hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa. Medijski pokrovitelji Festivala UBRZAJ su televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a>, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.

1250x600

1084x550

UBRZAJ 2024 završava se filmskom pričom o ljubavi,otporu i sazrijevanju

Važno je da se identifikuje i suzbija seksistički i senzacionaistički govor u medijima, jer se tako pruža i podrška ženama u javnom prostoru koje su sve češća meta takvih napada, čime se dodatno ograničava njihov uticaj u procesima odlučivanja - istaknuto je, između ostalog, sinoć na panel diskusiji u okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima Ubrzaj 2024 koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO). Panel diskusija "Žene u medijima: borba za glas i sliku?" uslijedila je nakon projekcije filma “Dnevnici crne kutije”. Profesorica crnogorskog jezika i književnosti u SMŠ Golubovci Svetlana Jovetić Koprivica povalila je napore CGO-a i festivala Ubrzaj u podizanju svijesti o značaju ženskog glasa u društvu.&nbsp; - Ovi vrijedni napori doprinose da ženski glas bude zvučniji, ali treba naglasiti da je potenciometar odlučivanja u Crnoj Gori i dalje u rukama muškaraca - ocijenila je ona.&nbsp; Ukazala je na to da se crnogorsko društvo suočava s ozbiljnim problemima, poput selektivnih abortusa, niže plaćenosti i manjeg poštovanja profesija koje se doživljavaju kao „ženske“, femicida i odsustva pozitivne diskriminacije žena.&nbsp; - Jezik je psihološka odrednica društva. Teško je očekivati prihvatanje rodno senzibilisanog jezika u sredini gdje se nastavak -ica doživljava kao deminutiv i pežorativ. Još uvijek je doktor, direktor, profesor ili sudija vrijedniji od doktorice, direktorice, profesorice ili sutkinje. S druge strane, rodno senzibilisan jezik lako primjenjujemo na poslove koji su manje cijenjeni u društvenoj hijerarhiji. Novinarska profesija mora uvijek raditi u javnom interesu, a to podrazumijeva zalaganje za pravedniju, inkluzivniju i uređeniju stvarnost - zaključila je Jovetić Koprivica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241213081220_49431c1f3408e21f362127c7159f666178ee6404aa70685d7e26775aecbce0c0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241213081220_49431c1f3408e21f362127c7159f666178ee6404aa70685d7e26775aecbce0c0" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa panela"> </figure>  Novinarka i programska koordinatorka Instituta za medije Crne Gore Vesna Rajković Nenadić rekla je da je ženama danas teže nego ranije jer se suočavaju sa tradicionalnim problemima uz izazove vezane za onlajn prostor. Podsjetila je da su društvene mreže često neregulisane, ali i izrazila zabrinutost zbog nedovoljne reakcije medijskih regulatornih organa.&nbsp; - Nisam sigurna kako oni reaguju i zašto ne reaguju u slučajevima kada bi trebalo. To je pitanje koje treba postaviti njima - navela je Rajković Nenadić. Osvrnula se i na primjere sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava iz ove oblasti ukazujući na presude koje bi mogle biti putokaz za unaprijeđenje medijske prakse.&nbsp; - Mediji su ključni za podizanje svijesti i zaštitu prava žena, ali je za napredak neophodna veća odgovornost kako regulatornih organa tako i samih medijskih kuća. Institucije moraju biti jače, a mediji senzibilniji kako bi se zaštitile žene u javnom prostoru i osigurala njihova ravnopravnost - naglasila je Rajković Nenadić. Novinarka Ivana Boljević rekla je da je najnoviji slučaj doveo do toga da se sva pažnja usmjeri na žrtvu i njenu "slabost". - Tanka je linija između toga da li ćete pomoći žrtvi ili je osuditi, a senzacionalizam ostaje kontinuiran problem - upozorila je ona dodajući da film koji je služio kao osnova za diskusiju predstavlja odličan primjer kako se politika može uplesti u ovakve slučajeve.&nbsp; Boljević se osvrnula i na trajanje sudskih procesa kao dodatnog problema u borbi za pravdu za žrtve seksualnog nasilja i naglasila potrebu za sistemskim unaprijeđenjem pravosudnog sistema, regulacijom medijskog prostora i senzibilisanjem javnosti prema žrtvama.&nbsp; - Samo uz jače institucije i odgovoran pristup medija može se izgraditi pravednije i sigurnije društvo - poručila je Boljević.

CGO: Suzbijanje seksističkog i senzacionalističkog govora u medijima ključno za podršku ženama u javnom prostoru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otvorio je večeras jubilarno 15. izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024 u Podgorici. - Ovaj festival, koji se tradicionalno održava na Međunarodni dan ljudskih prava, postao je simbol naše kolektivne posvećenosti promovisanju i zaštiti osnovnih ljudskih prava. Ljudska prava nisu apstraktni koncepti ili privilegija koja pripada nekolicini. Ona su suština naše čovječnosti, neotuđiva i univerzalna, a odgovornost da ih štitimo pripada svakom od nas. Ova odgovornost postaje još važnija u svijetu u kojem su osnovna prava često ugrožena sukobima, nepravdom i ravnodušnošću - kazao je tom prilikom Milatović. U takvom svijetu, kako je rekao, kulturni događaji poput ovog festivala igraju ključnu ulogu – "podsjećaju nas na značaj ljudskog dostojanstva i podstiču da se aktivno zalažemo za bolje društvo".&nbsp; - U svemu tome film ima jedinstvenu moć. On prevazilazi granice jezika, kulture i identiteta, otvarajući vrata empatiji i boljem razumijevanju - istakao je Milatović. Prema njegovim riječima, priče koje večeras i u narednim danima kroz festival dobiju glas dio su naše stvarnosti koji nas poziva da gledamo dalje.&nbsp; - Da se inspirišemo umjetnošću i djelujemo kao odgovorni građani, svjesni ambijenta u kojem živimo - dodao je Milatović. Znamo, navodi Milatović, da mnoga osnovna prava u Crnoj Gori, još uvijek nisu zagarantovana svima. - Nažalost, femicid je i dalje stvarnost, novinari su i dalje meta pritisaka i napada, dok nasilje među mladima i obračuni kriminalnih organizacija i dalje unose strah u naše zajednice - istakao je Milatović, dodajući da ne smijemo izgubiti nadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201220_9aaae7e412d07171f8711d1e3fe5d675c441fbb147bbe75002ef63347f5dfd53.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210201220_9aaae7e412d07171f8711d1e3fe5d675c441fbb147bbe75002ef63347f5dfd53" data-rendition-name="original" width="2048" height="1368" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  Ovakva realnost, koliko god bila teška, ističe Milatović, ne smije nas obeshrabriti.&nbsp; -Naprotiv, ona mora biti poziv na zajedničku akciju. Moramo nastaviti borbu za ljudska prava sve dok ne dođemo do trenutka kada ćemo s potpunom sigurnošću moći da kažemo da su djeca u našim školama zaštićena – od nasilja, diskriminacije i svake vrste nepravde. Kada naše majke, supruge i ćerke s povjerenjem budu pristupale zdravstvenim ustanovama u najvažnijim trenucima života, znajući da će dobiti stručnu i dostojanstvenu njegu. Kada naši doktori i medicinsko osoblje budu slobodni da obavljaju svoj plemeniti poziv bez fizičkih napada i prijetnji, a novinari bez straha i pritisaka da tragaju za istinom. Kada svaki građanin povjeruje da će se njegov glas čuti, a poziv za pomoć prepoznati - naglasio je Milatović. Samo tada, ističe on, možemo reći da smo izgradili zajednicu u kojoj ljudska prava nisu nedostižna, već sastavni dio života svakog od nas.&nbsp; - Promjene neće doći lako, ali je ključno da sa njima započnemo već danas - poručio je Milatović. On se zahvalio Centru za građansko obrazovanje i svim partnerima festivala koji su kroz godine uložili svoje vrijeme i energiju da on postane ono što je danas, kao i autorima filmova koji kroz svoje priče oživljavaju stvarnost i podsjećaju da je ne smijemo ignorisati.&nbsp; - Festival UBRZAJ nije samo prilika da gledamo filmove – on je poziv na razmišljanje, na dijalog, ali i na akciju - da budemo glas onih koji ga nemaju i da branimo prava svih – bez obzira na granice, jezik, vjeru ili porijeklo - poručio je predsjednik Milatović.

Milatović: Festival UBRZAJ je poziv na akciju - da budemo glas onih koji ga nemaju i da branimo prava svih

Pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan, u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, a u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka” - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje i direktor festivala Ubrzaj Miloš Knežević.
Uz moto ,,Ispod površine” Centar za građansko obrazovanje organizuje jubilarni 15. crnogorski festival filma pod nazivom Ubrzaj, u Podgorici, Kotoru i Beranama.
Koliki je doprinos festivala Ubzaj govori sama činjenica, kaže Knežević, da festival neometano traje već 15 godina, a koji crnogorskoj publici, dodaje on, na jedan drugačiji način donosi priče o ljudskim pravima.
- U Crnoj Gori postoji dosta problema ljudskih prava, postoji dosta onih koji se mogu identifikovati sa filmovima, &nbsp;i temama, i pričama koje mi tu pružamo, a jednostavno film kao jedan veoma jak medij može itekako da doprinese tom razvoju senzibiliteta kada su u pitanju ljudska prava - rekao je Knežević.
Organizatori se svake godine trude da na Festival donesu aktuelne teme, podsjeća Knežević, koje se tiču ljudskih prava, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, dodaje on,i imaju programe od kojih, kako kaže, ne odustaju godinama unazad.
- To su programi iz oblasti ljudskih prava, tranzicione pravde, LGBTQ prava, prava mladih, koja je važno adresirati. Od 10. do 14.decembra u Podgorici, Beranama i Kotoru, zvanično počinjemo 10.decembra na Međunarodni dan ljudskih prava, i ovo je još jedan doprinos CGO i cjelokupnog tima koji stoji iza festivala Ubrzaj, crnogorskoj publici kad su u pitanju ljudska prava. Što se programa tiče tu će biti 12 novih filmova, premijernih filmova, koji će se prvi put prikazati crnogorskoj publici. Kao što sam rekao ljudska prava, tranziciona, mladi, suočavanje sa prošlošću, širok program i širok spektar filmova koje možemo pogledati - istakao je Knežević.
U okviru Festivala će biti gosti, među kojima je Aleksandar Reljić, objašnjava Knežević, koji će biti gost u sva tri grada, naglašava on i podsjeća da je prošle godine Reljićev film ,, Mamula all inclusive” dobio ogromnu podršku crnogorske publike.
- Odlučili smo da nastavimo saradnju sa Aleksandrom Reljićem, on će crnogorskoj publici ovoga puta predstaviti film ,,Novosadsko sjećanje”, to je nažalost malo teška priča, ali iz 1942.godine kada su mađarski fašisti ubili više hiljada Novosadjana i Novosađanki, i upravo kroz tu priču koliko danas mladi znaju o cijeloj toj priči, a sa druge strane koliko generalno mi kao društvo se bavimo tim ratnim prošlostima. On će biti prikazan u Podgorici, Beranama i Kotoru, i nakon tega razgovaramo sa Aleksandrom Reljićem. Pored toga prikazaćemo i film ,,Milena”, koji je opet da kažem malo skorije ratne prošlosti na Balkanu, koju smo imali, i on donosi priču o paru iz Hrvatske koji se ’95.godine nalazi u jednoj jako teškoj situaciji, bježi iz svoje zemlje, a onda nakon toga gledamo jednu potresnu porodičnu priču, kako zapravo jedno ratno dešavanje donosi strašna iskustva. I sa rediteljem filma ,,Milena”, Željkom Sarićem, ćemo.imati priliku da razgovaramo na ovom festivali, a sa druge strane i film koji prati jednu istinitu priču, dokumentiranu od strane jedne novinarke iz Japana ,, Dnevnici crne kutije”, koja je u Japanu prepoznata kao članica i jaka zagovornica &nbsp;MeTo &nbsp;pokreta , odnosno pokreta ženske solidarnosti, i ona će kroz svoju istinitu priču razgovarati o svim problemima sa kojima se ona našla kao novinarka, kada su određeni napadi vršeni na nju i kako sistem može da zataška te stvari. Upravo nakon projekcije tog filma imaćemo priliku da porazgovaramo malo o medijskoj slici u Crnoj Gori, o slobodi medija, ženskoj slobodi i ravnopravnosti generalno - naglasio je Knežević.
Da nije partnera i međunarodne saradnje, podsjeća Knežević, bilo bi izazovno organizovati jedan festival koji se bavi ljudskim pravima, iz razloga, ističe on, što Ubrzaj nije komercijalni festival.
- Mi nijesmo festival koji prikazuje filmove koji možete pogledati u bioskopu, koje možete naći tako lako na internetu, već upravo kroz tu saradnju sa ostalim festivalima &nbsp;Prava ljudski iz Beograda, Slobodna zona Sarajevo film festivala, &nbsp;a onda i šire, idemo do Holandije i festivala Movies that matter, imamo tu saradnju kroz razgovore sa njima, odnosno šta je to što bi moglo crnogorskoj publici da bude zanimljivo u domenu ljudskih prava. Imamo tu mogućnost da premijerno prikažemo filmove našoj publici - poručio je Knežević.
Sve detalje o filmskom festivalu Ubrzaj, poručuje Knežević, građani mogu naći na sajtu CGO i društvenim mrežama.
- Informacije mogu pronaći na sajtu festivala Ubraj, ubrzaj.me, i zaista pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan. Samo još jednom da ponovim u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka - zaključio je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Knežević: ,,Ispod površine” moto 15. jubilarnog filmskog festivala Ubrzaj

Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje jubilarni 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" u Podgorici, Kotoru i Beranama od 10. do 14. decembra, a moto je "Ispod površine" - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.&nbsp;
Centralni program Festivala UBRZAJ je od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine.&nbsp;
&nbsp;Ulaz na sve projekcije je, kako ističu, besplatan.
- Festival "Ubrzaj" nudi jedinstven pregled filmskih ostvarenja najnovije produkcije i izuzetnog kvaliteta koji adresiraju različite aspekte ljudskih prava. Ti filmovi dolaze sa regionalnom i međunarodnom prepoznatljivošću i nagradama, a premijerno se prikazuju u Crnoj Gori. Filmovi iz selekcije Festivala "Ubrzaj" 2024 još jedan su naš doprinos izgradnji kulture ljudskih prava i kritičkom promišljanju, a dijalog o njima imaćemo i u okviru pratećeg programa - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje.
&nbsp;Festival će biti zvanično otvoren u utorak 10. decembra u 19.30 sati u KIC-u Budo Tomović, kada će biti uručene i godišnje nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.
&nbsp;Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a &nbsp;podršku su pružili i Opština Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network. Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa.
&nbsp;U znaku kulturne izuzetnosti, Festival "Ubrzaj" nastavlja svoj put uz snažnu podršku medijskih pokrovitelja.&nbsp;
Sa nama su i ove godine televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena - navodi se u saopštenju.

Jubilarni festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" od 10. do 14. decembra

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: festival-ubrzaj