<p>Petnaesti Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ, koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), zatvara se danas u Podgorici, a publika će u Crnogorskoj kinoteci imati priliku da odgleda dva ostvarenja - <a href="https://ubrzaj.me/veliki-zivot/" target="_blank"><i>Veliki život</i></a> i <a href="https://ubrzaj.me/s-ljubavlju-hilde/" target="_blank"><i>S ljubavlju, Hilde</i></a>.</p>
<p>Projekcija filma <a href="https://ubrzaj.me/veliki-zivot/" target="_blank"><b><i>Veliki život</i></b></a> počinje u 18 sati, a češka autorka <b>Kristina Dufková</b> nas kroz ovo svoje djelo upoznaje sa Benom, koji sa svojih 13 godina otkriva efekte puberteta na drugarima iz razreda, koji su se mnogo promijenili. Posebno Claire, koja je sada stvarno lijepa. Ben bi volio da ga primijeti, ali ga sputava to što ima višak kilograma, a čak je i školska medicinska sestra zabrinuta za njega. Uprkos svojoj strasti prema kuvanju, Ben odlučuje da započne dugu i tešku dijetu. Kako bi se suočio sa zlostavljanjem od strane Maksa i njegove družine, Ben može računati na podršku svoje otkačene porodice i prijatelja Claire, Erika i Sonje. Zajedno osnivaju bend za božićnu priredbu, na kraju godine koja će ih sve učiniti zrelijima, pomoći im da steknu samopouzdanje, vjeru u život i ljubav.</p>
<p>Festival UBRZAJ 2024 zatvara se filmom <a href="https://ubrzaj.me/s-ljubavlju-hilde/" target="_blank"><b><i>S ljubavlju, Hilde</i></b></a><b><i>, </i></b>autora <b>Andreasa Dresena</b>,<b><i> </i></b>čija će projekcija početi u 19.30 sati. U Berlinu 1942. godine, zaljubljujući se u jednog od njenih članova, Hansa Coppija, Hilda postepeno pronalazi svoje mjesto unutar antinacističkog pokreta otpora. Sa životima neprestano izloženim opasnosti, njih dvoje provode nezaboravno ljeto, sve dok ih Gestapo ne uhvati, a Hilda Coppi ne završi u zatvoru u osmom mjesecu trudnoće.</p>
<p>Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno <a href="https://ubrzaj.me/">na sajtu Festivala</a>.</p>
<p>Ovogodišnje izdanje<b> </b>finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ Festivala su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Mreža festivala ljudskih prava sa sjedištem u Amsterdamu.</p>
<p>Takođe, promocija društveno odgovornog pristupa vidljiva je i u biznis sektoru, kroz<b> </b>sponzorstva hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa. Medijski pokrovitelji Festivala UBRZAJ su televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a>, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UBRZAJ 2024 završava se filmskom pričom o ljubavi,otporu i sazrijevanju

<p>Važno je da se identifikuje i suzbija seksistički i senzacionaistički govor u medijima, jer se tako pruža i podrška ženama u javnom prostoru koje su sve češća meta takvih napada, čime se dodatno ograničava njihov uticaj u procesima odlučivanja - istaknuto je, između ostalog, sinoć na panel diskusiji u okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima Ubrzaj 2024 koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO).</p> <p>Panel diskusija "Žene u medijima: borba za glas i sliku?" uslijedila je nakon projekcije filma “Dnevnici crne kutije”.</p> <p>Profesorica crnogorskog jezika i književnosti u SMŠ Golubovci <b>Svetlana Jovetić Koprivica </b>povalila je napore CGO-a i festivala Ubrzaj u podizanju svijesti o značaju ženskog glasa u društvu.&nbsp;</p> <p>- Ovi vrijedni napori doprinose da ženski glas bude zvučniji, ali treba naglasiti da je potenciometar odlučivanja u Crnoj Gori i dalje u rukama muškaraca - ocijenila je ona.&nbsp;</p> <p>Ukazala je na to da se crnogorsko društvo suočava s ozbiljnim problemima, poput selektivnih abortusa, niže plaćenosti i manjeg poštovanja profesija koje se doživljavaju kao „ženske“, femicida i odsustva pozitivne diskriminacije žena.&nbsp;</p> <p>- Jezik je psihološka odrednica društva. Teško je očekivati prihvatanje rodno senzibilisanog jezika u sredini gdje se nastavak -ica doživljava kao deminutiv i pežorativ. Još uvijek je doktor, direktor, profesor ili sudija vrijedniji od doktorice, direktorice, profesorice ili sutkinje. S druge strane, rodno senzibilisan jezik lako primjenjujemo na poslove koji su manje cijenjeni u društvenoj hijerarhiji. Novinarska profesija mora uvijek raditi u javnom interesu, a to podrazumijeva zalaganje za pravedniju, inkluzivniju i uređeniju stvarnost - zaključila je Jovetić Koprivica.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241213081220_49431c1f3408e21f362127c7159f666178ee6404aa70685d7e26775aecbce0c0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241213081220_49431c1f3408e21f362127c7159f666178ee6404aa70685d7e26775aecbce0c0" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa panela"> </figure>  <p>Novinarka i programska koordinatorka Instituta za medije Crne Gore <b>Vesna Rajković Nenadić </b>rekla je da je ženama danas teže nego ranije jer se suočavaju sa tradicionalnim problemima uz izazove vezane za onlajn prostor.</p> <p>Podsjetila je da su društvene mreže često neregulisane, ali i izrazila zabrinutost zbog nedovoljne reakcije medijskih regulatornih organa.&nbsp;</p> <p>- Nisam sigurna kako oni reaguju i zašto ne reaguju u slučajevima kada bi trebalo. To je pitanje koje treba postaviti njima - navela je Rajković Nenadić.</p> <p>Osvrnula se i na primjere sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava iz ove oblasti ukazujući na presude koje bi mogle biti putokaz za unaprijeđenje medijske prakse.&nbsp;</p> <p>- Mediji su ključni za podizanje svijesti i zaštitu prava žena, ali je za napredak neophodna veća odgovornost kako regulatornih organa tako i samih medijskih kuća. Institucije moraju biti jače, a mediji senzibilniji kako bi se zaštitile žene u javnom prostoru i osigurala njihova ravnopravnost - naglasila je Rajković Nenadić.</p> <p>Novinarka <b>Ivana Boljević </b>rekla je da je najnoviji slučaj doveo do toga da se sva pažnja usmjeri na žrtvu i njenu "slabost".</p> <p>- Tanka je linija između toga da li ćete pomoći žrtvi ili je osuditi, a senzacionalizam ostaje kontinuiran problem - upozorila je ona dodajući da film koji je služio kao osnova za diskusiju predstavlja odličan primjer kako se politika može uplesti u ovakve slučajeve.&nbsp;</p> <p>Boljević se osvrnula i na trajanje sudskih procesa kao dodatnog problema u borbi za pravdu za žrtve seksualnog nasilja i naglasila potrebu za sistemskim unaprijeđenjem pravosudnog sistema, regulacijom medijskog prostora i senzibilisanjem javnosti prema žrtvama.&nbsp;</p> <p>- Samo uz jače institucije i odgovoran pristup medija može se izgraditi pravednije i sigurnije društvo - poručila je Boljević.</p>

CGO: Suzbijanje seksističkog i senzacionalističkog govora u medijima ključno za podršku ženama u javnom prostoru

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>otvorio je večeras jubilarno 15. izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024 u Podgorici.</p> <p>- Ovaj festival, koji se tradicionalno održava na Međunarodni dan ljudskih prava, postao je simbol naše kolektivne posvećenosti promovisanju i zaštiti osnovnih ljudskih prava. Ljudska prava nisu apstraktni koncepti ili privilegija koja pripada nekolicini. Ona su suština naše čovječnosti, neotuđiva i univerzalna, a odgovornost da ih štitimo pripada svakom od nas. Ova odgovornost postaje još važnija u svijetu u kojem su osnovna prava često ugrožena sukobima, nepravdom i ravnodušnošću - kazao je tom prilikom Milatović.</p> <p>U takvom svijetu, kako je rekao, kulturni događaji poput ovog festivala igraju ključnu ulogu – "podsjećaju nas na značaj ljudskog dostojanstva i podstiču da se aktivno zalažemo za bolje društvo".&nbsp;</p> <p>- U svemu tome film ima jedinstvenu moć. On prevazilazi granice jezika, kulture i identiteta, otvarajući vrata empatiji i boljem razumijevanju - istakao je Milatović.</p> <p>Prema njegovim riječima, priče koje večeras i u narednim danima kroz festival dobiju glas dio su naše stvarnosti koji nas poziva da gledamo dalje.&nbsp;</p> <p>- Da se inspirišemo umjetnošću i djelujemo kao odgovorni građani, svjesni ambijenta u kojem živimo - dodao je Milatović.</p> <p>Znamo, navodi Milatović, da mnoga osnovna prava u Crnoj Gori, još uvijek nisu zagarantovana svima.</p> <p>- Nažalost, femicid je i dalje stvarnost, novinari su i dalje meta pritisaka i napada, dok nasilje među mladima i obračuni kriminalnih organizacija i dalje unose strah u naše zajednice - istakao je Milatović, dodajući da ne smijemo izgubiti nadu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201220_9aaae7e412d07171f8711d1e3fe5d675c441fbb147bbe75002ef63347f5dfd53.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210201220_9aaae7e412d07171f8711d1e3fe5d675c441fbb147bbe75002ef63347f5dfd53" data-rendition-name="original" width="2048" height="1368" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  <p><br/></p> <p>Ovakva realnost, koliko god bila teška, ističe Milatović, ne smije nas obeshrabriti.&nbsp;</p> <p>-Naprotiv, ona mora biti poziv na zajedničku akciju. Moramo nastaviti borbu za ljudska prava sve dok ne dođemo do trenutka kada ćemo s potpunom sigurnošću moći da kažemo da su djeca u našim školama zaštićena – od nasilja, diskriminacije i svake vrste nepravde. Kada naše majke, supruge i ćerke s povjerenjem budu pristupale zdravstvenim ustanovama u najvažnijim trenucima života, znajući da će dobiti stručnu i dostojanstvenu njegu. Kada naši doktori i medicinsko osoblje budu slobodni da obavljaju svoj plemeniti poziv bez fizičkih napada i prijetnji, a novinari bez straha i pritisaka da tragaju za istinom. Kada svaki građanin povjeruje da će se njegov glas čuti, a poziv za pomoć prepoznati - naglasio je Milatović.</p> <p>Samo tada, ističe on, možemo reći da smo izgradili zajednicu u kojoj ljudska prava nisu nedostižna, već sastavni dio života svakog od nas.&nbsp;</p> <p>- Promjene neće doći lako, ali je ključno da sa njima započnemo već danas - poručio je Milatović.</p> <p>On se zahvalio Centru za građansko obrazovanje i svim partnerima festivala koji su kroz godine uložili svoje vrijeme i energiju da on postane ono što je danas, kao i autorima filmova koji kroz svoje priče oživljavaju stvarnost i podsjećaju da je ne smijemo ignorisati.&nbsp;</p> <p>- Festival UBRZAJ nije samo prilika da gledamo filmove – on je poziv na razmišljanje, na dijalog, ali i na akciju - da budemo glas onih koji ga nemaju i da branimo prava svih – bez obzira na granice, jezik, vjeru ili porijeklo - poručio je predsjednik Milatović.</p>

Milatović: Festival UBRZAJ je poziv na akciju - da budemo glas onih koji ga nemaju i da branimo prava svih

<p>Pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan, u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, a u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka” - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje i direktor festivala Ubrzaj <b>Miloš Knežević</b>.</p>
<p>Uz moto ,,Ispod površine” Centar za građansko obrazovanje organizuje jubilarni 15. crnogorski festival filma pod nazivom Ubrzaj, u Podgorici, Kotoru i Beranama.</p>
<p>Koliki je doprinos festivala Ubzaj govori sama činjenica, kaže Knežević, da festival neometano traje već 15 godina, a koji crnogorskoj publici, dodaje on, na jedan drugačiji način donosi priče o ljudskim pravima.</p>
<p>- U Crnoj Gori postoji dosta problema ljudskih prava, postoji dosta onih koji se mogu identifikovati sa filmovima, &nbsp;i temama, i pričama koje mi tu pružamo, a jednostavno film kao jedan veoma jak medij može itekako da doprinese tom razvoju senzibiliteta kada su u pitanju ljudska prava - rekao je Knežević.</p>
<p>Organizatori se svake godine trude da na Festival donesu aktuelne teme, podsjeća Knežević, koje se tiču ljudskih prava, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, dodaje on,i imaju programe od kojih, kako kaže, ne odustaju godinama unazad.</p>
<p>- To su programi iz oblasti ljudskih prava, tranzicione pravde, LGBTQ prava, prava mladih, koja je važno adresirati. Od 10. do 14.decembra u Podgorici, Beranama i Kotoru, zvanično počinjemo 10.decembra na Međunarodni dan ljudskih prava, i ovo je još jedan doprinos CGO i cjelokupnog tima koji stoji iza festivala Ubrzaj, crnogorskoj publici kad su u pitanju ljudska prava. Što se programa tiče tu će biti 12 novih filmova, premijernih filmova, koji će se prvi put prikazati crnogorskoj publici. Kao što sam rekao ljudska prava, tranziciona, mladi, suočavanje sa prošlošću, širok program i širok spektar filmova koje možemo pogledati - istakao je Knežević.</p>
<p>U okviru Festivala će biti gosti, među kojima je Aleksandar Reljić, objašnjava Knežević, koji će biti gost u sva tri grada, naglašava on i podsjeća da je prošle godine Reljićev film ,, Mamula all inclusive” dobio ogromnu podršku crnogorske publike.</p>
<p>- Odlučili smo da nastavimo saradnju sa Aleksandrom Reljićem, on će crnogorskoj publici ovoga puta predstaviti film ,,Novosadsko sjećanje”, to je nažalost malo teška priča, ali iz 1942.godine kada su mađarski fašisti ubili više hiljada Novosadjana i Novosađanki, i upravo kroz tu priču koliko danas mladi znaju o cijeloj toj priči, a sa druge strane koliko generalno mi kao društvo se bavimo tim ratnim prošlostima. On će biti prikazan u Podgorici, Beranama i Kotoru, i nakon tega razgovaramo sa Aleksandrom Reljićem. Pored toga prikazaćemo i film ,,Milena”, koji je opet da kažem malo skorije ratne prošlosti na Balkanu, koju smo imali, i on donosi priču o paru iz Hrvatske koji se ’95.godine nalazi u jednoj jako teškoj situaciji, bježi iz svoje zemlje, a onda nakon toga gledamo jednu potresnu porodičnu priču, kako zapravo jedno ratno dešavanje donosi strašna iskustva. I sa rediteljem filma ,,Milena”, Željkom Sarićem, ćemo.imati priliku da razgovaramo na ovom festivali, a sa druge strane i film koji prati jednu istinitu priču, dokumentiranu od strane jedne novinarke iz Japana ,, Dnevnici crne kutije”, koja je u Japanu prepoznata kao članica i jaka zagovornica &nbsp;MeTo &nbsp;pokreta , odnosno pokreta ženske solidarnosti, i ona će kroz svoju istinitu priču razgovarati o svim problemima sa kojima se ona našla kao novinarka, kada su određeni napadi vršeni na nju i kako sistem može da zataška te stvari. Upravo nakon projekcije tog filma imaćemo priliku da porazgovaramo malo o medijskoj slici u Crnoj Gori, o slobodi medija, ženskoj slobodi i ravnopravnosti generalno - naglasio je Knežević.</p>
<p>Da nije partnera i međunarodne saradnje, podsjeća Knežević, bilo bi izazovno organizovati jedan festival koji se bavi ljudskim pravima, iz razloga, ističe on, što Ubrzaj nije komercijalni festival.</p>
<p>- Mi nijesmo festival koji prikazuje filmove koji možete pogledati u bioskopu, koje možete naći tako lako na internetu, već upravo kroz tu saradnju sa ostalim festivalima &nbsp;Prava ljudski iz Beograda, Slobodna zona Sarajevo film festivala, &nbsp;a onda i šire, idemo do Holandije i festivala Movies that matter, imamo tu saradnju kroz razgovore sa njima, odnosno šta je to što bi moglo crnogorskoj publici da bude zanimljivo u domenu ljudskih prava. Imamo tu mogućnost da premijerno prikažemo filmove našoj publici - poručio je Knežević.</p>
<p>Sve detalje o filmskom festivalu Ubrzaj, poručuje Knežević, građani mogu naći na sajtu CGO i društvenim mrežama.</p>
<p>- Informacije mogu pronaći na sajtu festivala Ubraj, ubrzaj.me, i zaista pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan. Samo još jednom da ponovim u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka - zaključio je Knežević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Knežević: ,,Ispod površine” moto 15. jubilarnog filmskog festivala Ubrzaj

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje jubilarni 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" u Podgorici, Kotoru i Beranama od 10. do 14. decembra, a moto je "Ispod površine" - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.&nbsp;</p>
<p>Centralni program Festivala UBRZAJ je od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Ulaz na sve projekcije je, kako ističu, besplatan.</p>
<p>- Festival "Ubrzaj" nudi jedinstven pregled filmskih ostvarenja najnovije produkcije i izuzetnog kvaliteta koji adresiraju različite aspekte ljudskih prava. Ti filmovi dolaze sa regionalnom i međunarodnom prepoznatljivošću i nagradama, a premijerno se prikazuju u Crnoj Gori. Filmovi iz selekcije Festivala "Ubrzaj" 2024 još jedan su naš doprinos izgradnji kulture ljudskih prava i kritičkom promišljanju, a dijalog o njima imaćemo i u okviru pratećeg programa - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje.</p>
<p>&nbsp;Festival će biti zvanično otvoren u utorak 10. decembra u 19.30 sati u KIC-u Budo Tomović, kada će biti uručene i godišnje nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.</p>
<p>&nbsp;Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a &nbsp;podršku su pružili i Opština Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network. Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa.</p>
<p>&nbsp;U znaku kulturne izuzetnosti, Festival "Ubrzaj" nastavlja svoj put uz snažnu podršku medijskih pokrovitelja.&nbsp;</p>
<p>Sa nama su i ove godine televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena - navodi se u saopštenju.</p>

Jubilarni festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" od 10. do 14. decembra

<p>Auto moto savez Crne Gore saopštio je da su vremenski uslovi povoljni za vožnju, ali upozorava vozače na potrebu oprezne i prilagođene vožnje zbog brojnih radova na putevima i privremenih obustava saobraćaja.</p>
<p>Na <b>regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac</b>, u mjestu Sokolovina, na snazi je <b>potpuna obustava saobraćaja</b> zbog sanacije stijenske mase.</p>
<p>Na pravcu <b>Berane–Kolašin</b>, u <b>tunelu Klisura</b>, 5. juna saobraćaj će biti obustavljen u periodima <b>od 10:30 do 12:00</b> i <b>od 13:00 do 15:00 časova</b> zbog ispitivanja tunelskih instalacija.</p>
<p>Na magistralnim putevima:</p>
<ul>
  <li>&nbsp;<b>M-2 (Ribarevine–Poda i Poda–Berane)</b>: obustave do 15. juna, od <b>09:00 do 12:00</b> i od <b>14:00 do 17:00 sati</b>.</li>
  <li>&nbsp;<b>M-3 (Plužine–Jasenovo Polje)</b>: svakodnevne obustave osim nedjeljom, od <b>10:00 do 12:00</b> i <b>13:00 do 15:00 sati</b>.</li>
  <li>&nbsp;<b>M-6 (Pljevlja–Đurđevića Tara)</b>: režim saobraćaja je promijenjen u <b>jednosmjerni</b> zbog radova.</li>
  <li>&nbsp;<b>M-2 (Lepenac–Ribarevine)</b>: saobraćaj se odvija <b>naizmjenično</b>, uz moguće kratke obustave do 30 minuta, do 15. juna.</li>
</ul>
<p>Na regionalnim putevima:</p>
<ul>
  <li>&nbsp;<b>R-29 (Bar–Kamenički most, Krute)</b>: potpuna obustava saobraćaja do 30. juna, od <b>08:00 do 11:00</b> i <b>13:00 do 16:00 sati</b>.</li>
  <li>&nbsp;<b>R-19 (Mateševo–Andrijevica, prevoj Trešnjevik)</b>: potpuna obustava do 26. juna, u istim terminima.</li>
  <li>&nbsp;U <b>ulici Vojislavljevića u Podgorici</b>, od 3. juna saobraćaj je obustavljen zbog izgradnje bulevara i preusmjeren na alternativne pravce.</li>
</ul>
<p>Na autoputu je u toku redovno ispitivanje kolovoza, što podrazumijeva <b>mjestimična kratkotrajna zatvaranja jedne saobraćajne trake</b> do 10. juna.</p>
<p><b>Privremene obustave i izmjene režima saobraćaja</b> traju do 15. juna i na više lokacija gdje se poboljšava bezbjednost u zonama školskih pješačkih prelaza, kao i na raskrsnicama širom zemlje. U tim zonama moguća su naizmjenična propuštanja vozila i kratkotrajne obustave ne duže od 15 minuta.</p>
<h3>Ljetnje zabrane za teretnjake, kampere i autobuse</h3>
<p>Od <b>15. juna do 15. septembra</b>, svakog dana od <b>17:00 do 22:00</b>, zabranjen je saobraćaj za teretna vozila preko 7,5 tona na više ključnih magistralnih i regionalnih puteva, uključujući pravce:</p>
<ul>
  <li>&nbsp;<b>Debeli brijeg – Herceg Novi – Kotor – Budva – Bar – Ulcinj – Sukobin</b></li>
  <li>&nbsp;<b>Podgorica – Petrovac / Mioska – Kolašin / Cetinje – Budva</b></li>
</ul>
<p>Takođe, od <b>9. maja do 15. septembra</b>, zabranjen je prolazak za:</p>
<ul>
  <li>&nbsp;<b>teretna vozila preko 7,5 tona</b> na dijelovima puteva R-1 i R-29 (od 07:00 do 22:00),</li>
  <li>&nbsp;<b>autobuse i kampere</b> na dionicama: Krstac–Kotor (R-1), Bar–Krute (R-29), i Medjuvršje–Lovćen (R-25.1), <b>u oba smjera i tokom cijelog dana</b>, osim za javni gradski prevoz.</li>
</ul>
<p>Zabrane se ne odnose na vozila sa pravom prvenstva prolaza, kao ni na ona za održavanje puteva, hitne intervencije, prevoz opasnih materija, lako kvarljive robe, betona, životinja i druge specijalizovane prevoze.</p>
<p>U prethodna 24 časa zabilježeno je <b>29 saobraćajnih nezgoda</b>, u kojima su <b>tri osobe teško</b>, a <b>četiri lakše povrijeđene</b>. Intenzitet saobraćaja je umjeren, uz očekivano pojačanje u gradskim sredinama tokom dana.</p>
<p>Auto moto savez Crne Gore podsjeća da vozačima pruža <b>tehničku pomoć 24 sata dnevno</b> – uključujući manji servis na terenu i <b>besplatno šlepanje</b> do prvog servisa za vozila registrovana u Crnoj Gori.</p>
<p>Za sve dodatne informacije, građani mogu kontaktirati Informativni centar putem brojeva <b>19807</b>, <b>020/234-999</b> i <b>063/239-987</b>.</p>

Više obustava i izmjena režima saobraćaja širom Crne Gore

<p>Prema najavi Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, danas nas očekuje pretežno sunčano i toplo vrijeme, uz mjestimičnu oblačnost.</p>
<p>Vjetar će biti slabog intenziteta i promjenljivog smjera, dok će se maksimalna dnevna temperatura kretati između 24 i 33 stepena Celzijusa.</p>
<p>Prema podacima ZHMS slično vrijeme nas očekuje i narednih dana uz rast temperature, pa se za vikend mogu očekivati temperature do 35 stepeni.</p>

Danas sunčano i toplo, temperatura do 33 stepena

<p>Predstavnici lokalne vlasti u Nikšiću i tadašnji ministar energetike i rudarstva <b>Saša Mujović</b> najavili su prošle godine da će Opština Nikšić početi da prima godišnju naknadu u iznosu od oko 600.000 eura (kasnije se pominjala i cifra od 800.000) za potopljeno zemljište pod vodama Bilećkog jezera.&nbsp;</p> <p>Dogovor je, kako su tada saopštili, postignut sa vlastima Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini. Obećanje, koje je predstavljeno kao istorijski pomak u rješavanju višedecenijskog problema, do danas nije ispunjeno, a prema riječima opozicionih predstavnika, riječ je o još jednoj u nizu obmana aktuelne vlasti.</p> <p>Nosilac liste DPS-a na aprilskim izborima u Nikšiću, <b>Boris Muratović</b>, za Portal ETV navodi da je ovo jedan od brojnih primjera neispunjenih obećanja i manipulacija vlasti, kako lokalne u Nikšiću, tako i državne.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795" data-rendition-name="original" width="1090" height="596" loading="lazy" alt="Boris Muratović"> <figcaption>Boris Muratović<span>(Photo: TV E - stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>– Navodni dogovor sa vlastima Republike Srpske da će Opština Nikšić dobijati oko 600.000 eura godišnje kao naknadu za potopljeno zemljište u Bilećkom jezeru najavljen je kao veliki uspjeh, a u stvarnosti – od tog novca nema ni traga. Obećano je da će sredstva biti uplaćena već 1. januara 2025. godine, a do danas nije realizovan ni jedan cent – navodi on.</p> <h2>Politički trik</h2> <p>Prema njegovim riječima, nakon sastanka u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) u Trebinju u maju 2024. godine, tadašnji ministar Mujović, sada gradonačelnik Podgorice, tvrdio je da je postignut dogovor o uspostavljanju isplate naknade za korišćenje zemljišta. Međutim, kako kaže Muratović, to obećanje je vrlo brzo demantovao sam Mujović, ponašajući se, kako navodi, identično kao u mnogim prethodnim slučajevima.</p> <p>– Kako rekao – tako i porekao. Kao i mnoga druga obećanja, i ovo je ostalo mrtvo slovo na papiru. Sve ukazuje na to da je riječ o običnom političkom triku, jer dogovor nije realizovan zbog neusaglašenosti zakonodavstava Crne Gore i Bosne i Hercegovine, što je vlast morala znati unaprijed – navodi on.</p> <h2>Predizborna prevara</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b" data-rendition-name="original" width="1071" height="592" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> <figcaption>Nikola Zirojević<span>(Photo: TV E - stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Poslanik Socijaldemokrata <b>Nikola Zirojević</b> ide korak dalje, ističući da je upravo to pitanje bilo jedan od razloga zbog kojih je Mujović morao napustiti poziciju ministra energetike.</p> <p>– Pitanje naknade za Bilećko jezero samo je jedan od razloga zašto je Mujović, taj ‘stručnjak’ iz oblasti energetike, morao glavom bez obzira napustiti funkciju. Iako je obećao da će budžet Opštine Nikšić biti uvećan za 600.000 eura još prošle godine – do danas nije realizovano apsolutno ništa – poručuje poslanik SD-a.</p> <p>Zirojević dodaje da je svima koji ozbiljno sagledavaju situaciju jasno da je riječ o još jednoj klasičnoj predizbornoj prevari.</p> <p>– Baš kao i sa Šamizovim navodnim investicijama u Željezaru – i ovdje nema ama baš ništa. Od saradnje sa entitetom RS, izgleda, uspijeva samo tradicionalni biznis sa cigarama – poručuje Zirojević u izjavi za Portal ETV.</p> <h2>Gubici od nekoliko stotina miliona eura, možda i više</h2> <p>Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza <b>Mirko Stanić</b>, govoreći o ovom problemu za Portal ETV, upozorava da šteta za Crnu Goru i Opštinu Nikšić nije samo politička, već i ogromna ekonomska. Prema njegovim riječima, Crna Gora nikada nije naplatila korišćenje voda Bilećkog jezera, iako se jedna petina jezera i čak 40 odsto sliva nalazi na crnogorskoj teritoriji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta"> </figure>  <p>– Javna energetska firma Republike Srpske ostvaruje značajnu dobit zahvaljujući crnogorskim resursima, a Crna Gora od toga ne vidi ništa. Gubici se procjenjuju na nekoliko stotina miliona, ako ne i milijardu eura – navodi Stanić.</p> <p>Prema studiji „Iskorišćenje hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera u dijelu koji pripada Crnoj Gori“, koju je 2008. godine izradio Energoprojekt Beograd, doprinos Crne Gore u proizvodnji hidroelektrana Trebinje 1 i 2 te HE Dubrovnik 1 iznosi između 224 i 355,18 GWh godišnje. U periodu od 1968. do 2022. godine, to je ukupno između 12.096 i 19.179 GWh – ogroman energetski potencijal koji se koristi besplatno.</p> <h2>Resursi se prodaju za političke poene</h2> <p>Stanić posebno ističe zabrinutost zbog političke sprege između crnogorskih vlasti i vlasti Republike Srpske.</p> <p>– Zabrinjava što se šteta po ekonomske interese Nikšića i Crne Gore kompenzuje političkim uslugama. Sumnjiva povezanost tadašnjeg ministra Mujovića, predsjednika Opštine Nikšić <b>Marka Kovačevića</b> i rukovodstva EPCG sa predstavnicima EPRS-a i opština Bileća i Trebinje – koji su čak prisustvovali Kovačevićevoj predizbornoj kampanji – govori da se resursi naše države prodaju za političke poene – upozorava Stanić.</p> <h2>Dogovor „postignut“ u maju 2024.</h2> <p>Na sastanku u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske u Trebinju, u maju prošle godine, sve je bilo načelno dogovoreno.</p> <p>– Direktan benefit ovog sastanka je da smo se dogovorili da se vrati plaćanje naknade za potopljeno zemljište, odnosno da će Opština Nikšić dobijati i nastaviti da ubira taksu po tom osnovu, koja na godišnjem nivou iznosi oko 600.000 eura – izjavio je tada bivši ministar energetike Saša Mujović.</p> <p>Na sastanku ministara energetike i rudarstva Crne Gore i Republike Srpske, Saše Mujovića i <b>Petra Đokića</b>, kao i predstavnika dvije elektroprivrede, dogovoreno je da će se od 2024. godine isplaćivati naknada Opštini Nikšić za Bilećko jezero, u iznosu od oko 600.000 eura.</p> <p>Međutim, naknadu za potopljeno zemljište Opština Nikšić i dalje čeka.</p> <p>– Zbog neusklađenosti zakonodavstava dvije države – Crne Gore i Bosne i Hercegovine – do ovog trenutka Opština Nikšić nije dobila sredstva predviđena dogovorom iz prethodne godine – kazao je početkom ove godine šef kabineta predsjednika Opštine Nikšić, <b>Marko Perućica</b>.</p> <p>Dok politički akteri prebacuju odgovornost i nastavljaju sa davanjem nerealnih obećanja, građani Nikšića i Crne Gore ostaju bez naknade za svoje prirodne resurse, a šteta nastavlja da raste – ekonomski, institucionalno i politički.</p>

Godinu kasnije: Nikšić bez centa od naknade za Bilećko jezero

<p>Bivši visoki policijski službenik <b>Milan Paunović</b> je, poslije četvrt vijeka, pred skupštinskim Anketnim odborom iznio detalje koji nisu zaintrigirali samo političku javnost. Njegovo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ Televizije E bivši pomoćnik direktora Uprave policije, <b>Nikola Janjušević</b>.</p>
<h2><b>Izlaganje Milana Paunovića</b></h2>
<p>Brojne su reakcije nakon izlaganja bivšeg visokog policijskog službenika Milana Paunovića pred skupštinskim Anketnim odborom. Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, smatra da Paunovićevo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog.</p>
<p>– Nakon više od četvrt vijeka, kolega Paunović iznio je detalje koji su zaintrigirali ne samo političku, već i crnogorsku javnost. Nadležni organi, u prvom redu tužilaštvo, zbog tih navoda moraju da formiraju predmet. Ako se ne varam, neko od članova Anketnog odbora postavio mu je pitanje zašto sve ranije nije saopštio državnim organima. Paunović je odgovorio da je obavijestio tada nadležnog ministra, Vukašina Maraša, i da je shvatio da je dovoljno uradio. Na insistiranje člana Anketnog odbora, Paunović je odgovorio da je imao strah, da je „to bilo takvo vrijeme“. Ipak, čudi me da poslije 2020. godine i promjena na funkcijama u pravosudnim institucijama, kolega Paunović svoja saznanja nije podijelio s nadležnim državnim organima, u prvom redu državnim tužilaštvom – kaže Janjušević.</p>
<p>Kada nadležno državno tužilaštvo formira predmet, objašnjava Janjušević, neophodno je da po Zakonu o krivičnom postupku utvrdi rokove zastarjelosti djela o kojima je Paunović govorio.</p>
<p>– Pod pretpostavkom da su ta djela počinjena, postoje rokovi zastarjelosti – nakon trideset godina. Postavlja se pitanje i da li postoje odgovarajući materijalni dokazi. Više osoba koje je Paunović pomenuo danas više nije među živima. Nadam se da će nadležno državno tužilaštvo formirati predmet, ali nijesam veliki optimista da će, s obzirom na to da je prošlo više od četvrt vijeka, biti valjanih dokaza – ocijenio je Janjušević.</p>
<p>Na Anketnom odboru izostala su pitanja o deportaciji Bošnjaka, upadu u staru zgradu Vlade uoči inauguracije Mila Đukanovića za predsjednika (1998), ili o ulozi Sedmog bataljona na Cetinju (1999). Janjušević kaže da niko nije sprječavao članove odbora iz redova opozicije da ta pitanja postave.</p>
<p>– Pitanje deportacije je jedna od najvećih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji. Drago mi je što je pokrenuta inicijativa da se podigne spomenik onima koji su na brutalan način izgubili živote, jer su deportovani u Republiku Srpsku i tamo ubijeni. Nekima ni kosti još nijesu pronađene... Sve što se dešavalo na Anketnom odboru prati vokabular političkog marketinga, jer nijesmo vidjeli ništa od materijalnih dokaza, argumenata koji bi potkrijepili tvrdnje onih koji su saslušavani – istakao je Janjušević.</p>
<h2><b>Izvrnuti narativ</b></h2>
<p>Dan nakon sjednice Anketnog odbora, na sjednici Skupštine, nekadašnji lideri Demokratskog fronta pokrenuli su narativ da su crnogorski režim Mila Đukanovića i ANB planirali i učestvovali u likvidaciji srpskog premijera Zorana Đinđića, iako se zna da je u Crnoj Gori boravio sakrivajući se od ruke Miloševićevih legija. Poslanik DNP-a Milan Knežević poručio je i da je atentat na Vuka Draškovića, donekle, djelo crnogorske službe. Janjušević i u takvom narativu vidi politički marketing.</p>
<p>– Poslije toliko godina spočitavati da je crnogorska ANB umiješana u pokušaj atentata na Vuka Draškovića i ubistvo Zorana Đinđića je, u najmanju ruku, neozbiljno. Na Vuka Draškovića su postojala dva pokušaja atentata. Prvi je bio u oktobru 1999. godine na Ibarskoj magistrali, kada su na monstruozan način ubijena četiri mlada čovjeka iz Draškovićeve delegacije, odnosno Srpskog pokreta obnove. Drugi pokušaj atentata na Draškovića bio je nakon nepunu godinu, 15. juna, u Budvi. U oba slučaja Vuk Drašković je imao lakše tjelesne povrede. U državi Srbiji su vođeni sudski postupci za oba pokušaja atentata. Za prvi je na višegodišnju kaznu osuđen Rade Marković, tadašnji načelnik Resora državne bezbjednosti Srbije, zatim Milorad Ulemek Legija, komandant Jedinice za specijalne operacije, kao i više članova te jedinice – policajaca, koji su bili neposredni izvršioci – podsjeća Janjušević.</p>
<p>I za drugi pokušaj atentata na Draškovića, u Budvi, procesuirano je više osoba pred sudom u Beogradu.</p>
<p>– Na višegodišnje kazne osuđeni su Milan Radonjić, načelnik Centra državne bezbjednosti Beograda, kao i dva načelnika iz njegovog resora – Stevan Basta i Ratko Romić. Osuđeno je četvoro ili petoro policajaca iz Jedinice za specijalne operacije, koji su bili neposredni izvršioci. Ono što je bitno, a što je dokazano u sudskim predmetima, jeste da su ova lica iz Jedinice za specijalne operacije, od Beograda do Crne Gore i nazad, prevezena helikopterom Vojske Jugoslavije – podsjeća Janjušević.</p>
<p>Napominje da se ni u jednom spisu, u slučajevima pokušaja atentata na Draškovića, ne pominje ni „a“ od Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.</p>
<p>– Kada je riječ o ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine, u pravosnažnim sudskim postupcima osuđeni su: Rade Marković – na kaznu zatvora od 40 godina, Milorad Ulemek Legija – na 40 godina, Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva – takođe na 40 godina, kao i više lica iz Jedinice za specijalne operacije. Ni u ovom predmetu, gdje je vođen sudski postupak pred Okružnim sudom u Beogradu, nigdje se ne pominje nijedno slovo, ni jedan zarez o bezbjednosnoj službi Crne Gore. Đinđić se upravo sklonio u Crnu Goru za vrijeme NATO bombardovanja, jer mu je život bio ugrožen od režima Slobodana Miloševića, koji je tada bio na vlasti u Srbiji – podsjetio je Janjušević.</p>
<h2><b>Mandić i ANB</b></h2>
<p>Neozbiljnim predlogom naziva inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se rasformira ANB i napravi nova služba.</p>
<p>– To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država. Ako bi ukinuli krovnu instituciju u sektoru bezbjednosti, više nije riječ o državi, već teritoriji. Da li treba raditi određene reforme u sektoru bezbjednosti, primarno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost – da, i to nije sporno. Ali da se rasformira Agencija za nacionalnu bezbjednost – to ni u kom slučaju – zaključio je Janjušević.</p>
<p>Pogledajte ciijelo gostovanje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfLLjGh5mkl0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Izlaganje Milana Paunovića mora imati krivično-pravni epilog

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Martinović: Jelena Perović je direktorica ASK-a

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: festival-ubrzaj