Radonjić: Bez suverenosti nema evropske budućnosti

Nepoznavanje prošlosti znači zadržavanje u njoj, a mi sopstvenu prošlost ne poznajemo, upozorio je profesor i politikolog Radovan Radonjić istakavši da imamo samo “dva mita kojih se slijepo držimo, prema njima ravnamo i završićemo kao oni”.

On je na autorskoj večeri pod nazivom „Crna Gora pred evropskim izazovima“, održanoj večeras u Centru za kulturu, ukazao na to da se, dvije decenije nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora nalazi na putu čiji se kraj ne nazire. Prema njegovim riječima, na taj put je krenula nespremna, poput države koju njeni „domaćini“ neprestano popravljaju, dorađuju i prilagođavaju kako bi je uskladili sa principima i odnosima u Evropskoj uniji, uz otvoreno pitanje da li ona zaista želi da bude njen dio.

Jer po onome što sad pokazuje, nijesam siguran da želi da ide tamo. Mnogi bi više voljeli da ostanu đe su jer pitanje je da, ako uđu tamo, hoće li se zadržati a stalo im je do toga da ostanu, a s takvima Crna Gora ne može tamo – kazao je Radonjić.

On je problematizovao pitanje suvereniteta Crne Gore, naglašavajući da je upravo to temeljni uslov za pristupanje Evropskoj uniji. Podsjetio je da je riječ o jedinstvenom slučaju u istoriji – državi u kojoj je crkva formirala „oslobodilačku vladu“, što je, kako ističe, dovelo do neobičnog i paradoksalnog obrta.

Pokrenula se revolucija da bi se zaštitio i sačuvao socijalizam a antibirokratska revolucija je upravo srušila crnogorski put na kom je bila da bi uspostavila svoju diktaturu nad Crnom Gorom – objasnio je Radonjić.

On je podsjetio da zahvaljujući aktuelnoj političkoj vlasti danas živimo Crnu Goru Petrovića.

Uz svo poštovanje Petrovića i svih drugih, razumije se, mi bi morali živjeti Crnu Goru našu i Crnu Goru budućnosti a mi to ne radimo – kazao je Radonjić.

Večeri poput ove, prema riječima profesora Pravnog fakulteta UCG Dražena Cerovića, podsjećanje na važne tačke naše istorije i na sve ono što je prethodilo tome.

Jer su ti procesi determinišući kada govorimo o finalnom cilju – a to je bila i jeste crnogorska suverenost, koja je danas jako ugrožena sa svih strana – istakao je Cerović.

Autorsko veče profesora Radovana Radonjića, organizovano u susret obilježavanju Dana nezavisnosti Crne Gore, priredili su Matica crnogorska Ogranak Cetinje i Centar za kulturu Prijestonice Cetinje.

Radonjić je rođen 1936. na Njegušima. Završio Višu pedagošku školu na Cetinju i Fakultet političkih nauka u Beogradu. Magistrirao (1969) i doktorirao (1973) na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Redovni je profesor univerziteta u penziji, istaknuti je član Matice crnogorske i redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Voditelj je prve Škole demokratije i osnivač i voditelj prve Škole retorike u Crnoj Gori. Bio je dekan Pravnog fakulteta u Podgorici i Kulturološkog fakulteta na Cetinju, šef Katedre za sociološke nauke i rukovodilac postdiplomskih studija na Pravnom fakultetu u Podgorici, te profesor na više fakulteta u Crnoj Gori. Objavio više od šezdeset knjiga (od kojih su desetak univerzitetski udžbenici), kao i nekoliko stotina stručnih i naučnih radova (više od 50 prevedeno je na svjetske jezike – engleski, francuski, ruski, italijanski, japanski, njemački, španski, kineski). U izdanju Matice crnogorske objavljene su njegove knjige „Za suverenu Crnu Goru“ i „Crnogorska politička kultura“.