<article>Poslije mnogo nagađanja, ser Ijan Mekelen je potvrdio da će ponovo tumačiti ulogu Gandalfa u novom filmu iz serijala „Gospodar prstenova“ (The Lord of the Rings), pod nazivom „Lov na Goluma“ (The Hunt for Gollum).Kao gost u emisiji „The Late Show with Stephen Colbert“, Ijan Mekelen je potvrdio da će snimanje početi u julu.- Što je nezgodno, jer je tada dolje na Novom Zelandu zima, a nisam siguran da želim da budem napolju na vjetru i kiši… I da, stavljam šiljasti šešir i bradu i nos i obrve i brkove - naveo je on.Film „Lov na Goluma“ (The Hunt for Gollum), koji režira i u kojem glumi Endi Serkis (Golum), smješten je u period od 17 godina između Bilbovog odlaska iz Okruga i formiranja „Družine prstena“ (The Fellowship of the Ring).Glasine kažu da će se i Ilajdža Vud vratiti ulozi Froda, dok je Vigo Mortensen izrazio interesovanje da se ponovo pojavi kao Aragorn.Premijera je zakazana za 17. decembar 2027. godine.</article>

Poslije mnogo nagađanja, ser Ijan Mekelen je potvrdio da će ponovo tumačiti ulogu Gandalfa u novom filmu iz serijala „Gospodar prstenova“ (The Lord of the Rings), pod nazivom „Lov na Goluma“ (The Hunt for Gollum).
Kao gost u emisiji „The Late Show with Stephen Colbert“, Ijan Mekelen je potvrdio da će snimanje početi u julu.
- Što je nezgodno, jer je tada dolje na Novom Zelandu zima, a nisam siguran da želim da budem napolju na vjetru i kiši… I da, stavljam šiljasti šešir i bradu i nos i obrve i brkove - naveo je on.
Film „Lov na Goluma“ (The Hunt for Gollum), koji režira i u kojem glumi Endi Serkis (Golum), smješten je u period od 17 godina između Bilbovog odlaska iz Okruga i formiranja „Družine prstena“ (The Fellowship of the Ring).
Glasine kažu da će se i Ilajdža Vud vratiti ulozi Froda, dok je Vigo Mortensen izrazio interesovanje da se ponovo pojavi kao Aragorn.
Premijera je zakazana za 17. decembar 2027. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gospodar prstenova

Ijan Mekelen

Kultura

Ser Ijan Mekelen potvrdio: Vraća se kao Gandalf u novom "Gospodar prstenova" filmu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrana je 21 saobraćajna nezgoda, a pet osoba povrijeđeno je lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano 13 nezgoda, Nikšiću tri, Budvi dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Tivtu i Rožajana.
Izdata su 504 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 83 prekršajne prijave.
Policija je oduzela šest para registarskih tablica.

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

Osvrćući se na prvu godinu svog drugog mandata, predsjednik SAD Donald Tramp hvali se da je oživio američku ekonomiju uvođenjem visokih carina na uvoznu robu. Svoj je stav iznio u nedavnom autorskom tekstu za Vol strit džurnal (The Wall Street Journal), prozivajući taj list i kritičare, uključujući većinu ekonomista, koji su predviđali da će carine imati kontraefekat, podići cijene i ugroziti rast.
- Umjesto toga one su stvorile američko ekonomsko čudo - napisa je Tramp. No, dokazi koje navodi često su promašeni ili potpuno netačni.
U nastavku AP donosi činjenice u vezi s Trampovom procjenom efekata carina.
Tvrdnja: "Samo nešto više od godinu ranije bili smo 'MRTVA' zemlja. Sada smo 'NAJVRUĆA' zemlja bilo gdje u svijetu!"
Činjenice: Ovo je standardna Trampova formulacija. Ali američka ekonomija nikako nije bila "mrtva" kada se Tramp prošle godine vratio u Bijelu kuću. U njegovom drugom mandatu ekonomija se zapravo pokazala prilično snažnom – nakon što je imala trnovit početak.
U 2024. godini, posljednjoj godini predsjedništva Džoa Bajdena, američki bruto domaći proizvod porastao je za 2,8 odsto, prilagođeno za inflaciju, brže od svih bogatih zemalja na svijetu osim Španije. Ekonomija je solidno rasla i u periodu od 2021. do 2023. godine.
Podaci za cijelu 2025. još nisu dostupni. No u prva tri kvartala te godine Trampove carine – ili prijetnja njihovim uvođenjem – donijele su mješovite rezultate za američku ekonomiju.
Od januara do marta američki BDP se zapravo smanjio prvi put nakon tri godine. Glavni razlog bio je lako uočljiv: snažan skok uvoza, koji se od BDP-a oduzima, jer su američke kompanije požurile kupovati stranu robu prije nego što Tramp uvede carine.
Rast se, međutim, oporavio u drugoj polovini godine. Od aprila do juna ekonomija je rasla zdravim tempom od 3,8 odsto. Od jula do septembra ubrzala je na 4,4 odsto. Veliki dio tog skoka došao je od pada uvoza, što vjerovatno odražava efekte carina, ali i činjenicu da su uvoznici već napunili zalihe na početku godine. Snažna potrošnja domaćinstava također je gurala rast.
Tramp se često poziva i na dobre rezultate američkog tržišta dionica. Ističe da su indeksi u 2025. ostvarili 52 nova rekorda. Istina je da je američko tržište prošle godine bilo snažno, ali je ipak zaostalo za mnogim stranim berzama. Referentni S&amp;P 500 indeks porastao je 17 odsto – solidan dobitak, ali znatno ispod skoka od 71 odsto u Južnoj Koreji, 29 odsto u Hong Kongu, 26 odsto u Japanu, 22 odsto u Njemačkoj i 21 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Tvrdnja: "Godišnja bazna inflacija za posljednja tri mjeseca pala je na samo 1,4 odsto – daleko niže nego što je gotovo iko, osim mene, predviđao."
Činjenice: Predsjednik se služi pažljivo odabranim podacima i time ozbiljno preuveličava stvarno stanje inflacije.
Njegova brojka za godišnju inflaciju u posljednja tri mjeseca – iz koje su isključene nestabilne cijene hrane i energije – zaista je niska, ali je rezultat podataka iskrivljenih zbog gašenja rada vlade u oktobru i novembru. Zbog tog "shutdowna" poremećeno je prikupljanje podataka, pa je statistička agencija morala u nekim kategorijama ubaciti grube procjene koje su vještački spustile ukupnu inflaciju.
Godišnja bazna inflacija za posljednjih šest mjeseci 2025. iznosi 2,6 odsto. To je niže nego u januaru 2025., ali otprilike na istom nivou kao u oktobru 2024. Ukupno gledano, inflacija se ove godine izravnala i u septembru je iznosila 3 odsto prije gašenja rada vlade – isto kao u januaru 2025.
Tačno je da inflacija nije bila toliko visoka koliko su se mnogi ekonomisti pribojavali kada je Tramp prošlog proljeća počeo uvoditi carine, ali to je dijelom zato što su mnoge carine uvedene u okviru "Dana oslobođenja" kasnije povučene, smanjene ili probušene izuzecima. Kada su prošle godine demokrati pobijedili na nekoliko važnih izbora ističući pitanje "priuštivosti" života, administracija je ukinula ili ublažila postojeće ili planirane carine, primjerice na kafu, govedinu i kuhinjske elemente, što je neizravno priznanje da su carine dizale cijene.
Uticaj carina još se jasnije vidi kod cijena tzv. baznih dobara, koje takođe isključuju hranu i energiju. Prije pandemije, troškovi ovih dobara su godinama jedva rasli – ili su čak padali – ali su prošlog decembra bili 1,4 odsto viši nego godinu ranije. To je bio najveći rast, izvan perioda pandemije, još od 2011.
Alberto Kavalo, ekonomista s Harvarda i autor studije o utjecaju carina koju je i sam Tramp citirao u svom tekstu, utvrdio je da su Trampove carine ukupnu inflaciju podigle za otprilike tri četvrtine procentnog poena.
Tvrdnja: "Podaci pokazuju da je teret, ili 'incidenca', carina pretežno pao na strane proizvođače i posrednike, uključujući velike korporacije koje nisu iz SAD-a. Prema nedavnoj studiji Harvard Business Schoola, ove grupe plaćaju najmanje 80 odsto troškova carina."
Činjenice: Studija na koju se Tramp poziva zapravo zaključuje suprotno od onoga što on tvrdi. Autori, među kojima je i Kavalo, navode da su "američki potrošači nakon sedam mjeseci snosili otprilike 43 odsto carinom izazvanog povećanja graničnog troška, dok je većinu ostatka apsorbirao američki poslovni sektor". Kavalo je u imejlu pojasnio da se uvozne cijene nisu značajnije smanjile, "što sugeriše da strani izvoznici nisu dovoljno snizili svoje pretarifne cijene da bi preuzeli veliki dio tereta".
Tvrdnja: "Uspješno sam koristio carine kao alat da osiguram kolosalne investicije u Americi, kakve nijedna zemlja prije nije vidjela. ... Za manje od godinu dana osigurali smo obećanja o ulaganjima većim od 18 triliona dolara, broj koji je mnogima neshvatljiv."
Činjenice: Tramp je zaista koristio prijetnju carinama kako bi iznudio obećanja o investicijama od glavnih američkih trgovinskih partnera. Evropska unija, recimo, obećala je ulaganja od 600 milijardi dolara u periodu od četiri godine.
No Tramp nije objasnio kako je došao do brojke od 18 triliona dolara. Bijela kuća je objavila znatno niži iznos – 9,6 triliona – u koji su uključena i privatna i javna obećanja o ulaganjima iz inostranstva.
Istraživači Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju prošlog mjeseca su izračunali ukupne investicione obaveze u visini od 5 triliona dolara, i to iz EU, Japana, Južne Koreje, Tajvana, Švicarske, Lihtenštajna te zemalja Perzijskog zaljeva – Saudijske Arabije, Katara, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Oni, međutim, dovode u pitanje hoće li se taj novac zaista i sliti u američku ekonomiju, dijelom zato što su sporazumi nejasni, a dijelom i zato što bi se neke zemlje mogle teško nositi s tolikim obavezama.
Svi su ti brojevi, ipak, ogromni. Ukupne privatne investicije u Sjedinjenim Državama nedavno su se kretale tempom od 5,4 triliona dolara godišnje. U 2024., posljednjoj godini za koju postoje potpuni podaci, ukupne strane direktne investicije u SAD iznosile su 151 milijardu dolara. Direktne investicije obuhvataju novac uložen u tvornice, kancelarije i sličnu realnu imovinu, ali ne i ulaganja u dionice ili obveznice.

Tramp tvrdi da su carine stvorile ekonomsko čudo, podaci govore drugačije

Bruto javni dug bi u ovoj godini trebalo da dostigne vrhunac od 5,94 milijarde eura ili 69,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok će neto iznositi znatno nižih 58,8 odsto, navodi se u Programu ekonomskih reformi do 2028. godine.
&nbsp;Projekcije za 2028. godinu predviđaju stabilizaciju javnog duga na 63,8 odsto BDP-a, dok će neto iznositi 61,7 odsto, prenosi portal RTCG.
&nbsp;Prema novom Programu ekonomskih reformi za period od ove do 2028. godine, Crna Gora ulazi u fazu intenzivnog, ali kontrolisanog upravljanja javnim finansijama. Ključne projekcije ukazuju na to da će država, uprkos nominalnom rastu duga, zadržati fiskalnu stabilnost primjenom „zlatnog pravila“ - zaduživanja isključivo za otplate starih dugova i investiranje u strateške infrastrukturne projekte.
&nbsp;Analiza osnovnog scenarija pokazuje da će javni dug u prošloj godini iznositi 5,23 milijarde ili 64,3 odsto BDP-a. Međutim, pažnju privlači projektovani skok u ovoj godini, kada se očekuje da će bruto javni dug dostići svoj vrhunac od 5,94 milijarde ili 69,4 odsto BDP-a.
&nbsp;Iz Ministarstva finansija su objasnili da taj rast nije znak nekontrolisane potrošnje, već strateški manevar. Naime, država planira da u ovoj godini akumulira značajne depozite u iznosu od 906,6 miliona eura kako bi unaprijed obezbijedila sredstva za veliku otplatu duga koja dospijeva naredne &nbsp;godine, a koja uključuje euroobveznice od 750 miliona eura.
&nbsp;- Za realniju sliku stanja finansija, izvori naglašavaju važnost neto javnog duga (dug umanjen za depozite). Dok bruto dug raste, neto će u ovoj godini iznositi znatno nižih 58,8 odsto BDP-a. Projekcije za 2028. godinu predviđaju da će se javni dug stabilizovati na 63,8 odsto BDP-a (nominalno 5,98 milijardi), dok će neto iznositi 61,7 odsto BDP-a - navodi se u Programu objavljenom na sajtu Vlade.
Jedan od temelja ekonomske politike u ovom periodu je usmjerenost na razvoj. Planirano je da se država u prosjeku zadužuje oko 350 miliona EUR godišnje isključivo za kapitalne, infrastrukturne i razvojne projekte. Među strateškim prioritetima izdvajaju se izgradnja druge dionice auto-puta Bar–Boljare, od Andrijevice do Mateševa, i rekonstrukcija željeznice.
- Tu su i javne usluge, odnosno ulaganja u obrazovanje, zdravstvo (izgradnja bolnica u Pljevljima i Podgorici) i digitalnu infrastrukturu, kao i projekti zaštite životne sredine i modernizacija odbrane - dodaje se u dokumentu.
&nbsp;Država nastavlja sa aktivnim upravljanjem rizicima, uključujući hedžing aranžmane za zaštitu od valutnog rizika, posebno kod duga u dolarima za auto-put, čime je učešće eura u ukupnom dugu dovedeno na visokih 99,7 odsto.
&nbsp;- Takav fiskalni okvir ima jasan cilj: ubrzanje ekonomske konvergencije i ispunjavanje obaveza za punopravno članstvo u EU do 2028. godine. Vlada poručuje da se sve tekuće obaveze pokrivaju iz tekućih prihoda, što potvrđuje ostvareni suficit tekuće potrošnje i snažnu fiskalnu disciplinu - navodi se u dokumentu.&nbsp;

Stabilizacija javnog duga do 2028. godine

Društvo

Tigar „udario“ na Sjenke

Radulović: Radije bih svaki dan gledao vatromet u čast nečije ostavke, nego one koji slave ubistva

Hronika

Radović Šćepanoviću: Sve ste pomiješali, dok vi budete tumačili pravo - opasno će biti

Da li je sutkinja upozorila da postoji rizik od bjekstva Medenice; Šćepanović: Nije bilo precizno

Ser Ijan Mekelen potvrdio: Vraća se kao Gandalf u novom "Gospodar prstenova" filmu

Tagovi

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

Tramp tvrdi da su carine stvorile ekonomsko čudo, podaci govore drugačije

Ser Ijan Mekelen potvrdio: Vraća se kao Gandalf u novom "Gospodar prstenova" filmu

Stabilizacija javnog duga do 2028. godine

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO