Brisel priprema EU za nove članice: Šta novi plan znači za Crnu Goru

Evropska komisija usvojila je paket analiza politika pred proširenje, kojim se utvrđuju smjernice politika i mjere potrebne da se Unija pripremi za buduća proširenja.

Kao što je predsjednica Ursula Fon der Lajen najavila u govoru o stanju Unije 2023. godine i na osnovu mandata Evropskog savjeta, danas predložene mjere pripremaju sistem upravljanja, politike i budžet Unije za proširenje, a istovremeno jačaju zaštitu vrijednosti Unije i vladavine prava.

- Budućnost Evrope zavisi od izbora koje pravimo danas. Proširenje naše Unije je geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo obezbijedili da veća Unija ujedno bude i snažnija – otpornija, djelotvornija i čvrsto utemeljena u vrijednostima i pravilima koja nas određuju. Kako države obuhvaćene procesom proširenja budu napredovale na putu reformi, EU mora biti spremna da ih primi. To znači da moramo pripremiti institucije, prilagoditi politike novim okolnostima i obezbijediti da naš budžet odražava zajedničke ambicije - kazala je Fon der Lajen.

U danas predstavljenom paketu, Komisija daje detaljnu procjenu svojih politika u svjetlu predstojećih proširenja. U njemu se utvrđuje kako se postojeći okvir Ugovora i budući ugovori o pristupanju mogu koristiti za pripremu Unije za veći broj članica.

Paketom se predlaže i niz zaštitnih mehanizama za buduće ugovore o pristupanju, uključujući snažnije sektorske zaštitne mehanizme i novu klauzulu o institucionalnim zaštitnim mjerama, kako bi se obezbijedilo da se obaveze preuzete tokom pristupnih pregovora nastave dosljedno ispunjavati i nakon pristupanja.

- Paketom se dodatno jača proces postepene integracije tako što ga čini koherentnijim, strukturiranijim i predvidljivijim. Ovaj unaprijeđeni proces dodatno će pomoći državama kandidatkinjama da se pripreme za članstvo, tako što će im omogućiti da se ranije uključe u određene politike Unije, pod uslovom da ispune odgovarajuće uslove. Time se mogu izgraditi administrativni kapaciteti, povećati spremnost za pristupanje i, još prije članstva, ostvariti konkretne koristi za građane i privredu kako u EU tako i u zemljama proširenja. Učešće bi i dalje bilo zasnovano na zaslugama, uslovljeno i reverzibilno, te bi zavisilo od spremnosti u konkretnim oblastima politika i strateške usklađenosti - saopšteno je iz Evropske komisije.

Današnji paket, kako je rečeno, biće tema strateške rasprave među državama članicama o proširenju i reformama, između ostalog i na sastanku Evropskog savjeta u oktobru. Paket će takođe usmjeravati rad s Evropskim parlamentom i Savjetom na institucionalnim i operativnim prilagođavanjima potrebnim za buduća pristupanja.

Prilagođavanje politika za širu Uniju

Analize politika predstavljene danas pokazuju da Unija može da primi veći broj država članica u okviru postojećih Ugovora i ugovora o pristupanju. 

U različitim oblastima politika, najčešće potrebe su za jačanjem administrativnih kapaciteta i implementacije, kako unutar EU tako i u zemljama proširenja. Vještine, regulatorni i nadzorni kapaciteti, interoperabilni sistemi i saradnja među upravama moraju se ojačati prije pristupanja, što će i biti učinjeno.

Kada je riječ o budžetskim aranžmanima, u analizi politika se naglašava da u budžeta Unije ima prostora za nove države članice, uz nastavak finansiranja postojećih prioriteta Unije. 

U skladu s predlogom narednog Višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028–2034, države kandidatkinje bi se prije pristupanja finansirale u okviru instrumenta Globalna Evropa; pristupanjem bi se prešlo na nacionalne i regionalne partnerske planove nove države članice, uz dodatna sredstva za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i Interreg. Kada je riječ o Ukrajini, s obzirom na veličinu, strukturu i veoma visoku produktivnost njenog poljoprivrednog sektora, ciljanim aranžmanima bi trebalo znatno ograničiti finansijsku podršku i pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode, uz istovremenu pomoć Ukrajini da ponovo dobije pristup svojim tradicionalnim izvoznim tržištima u trećim zemljama.

Jačanje sistema upravljanja za veću Uniju

U trenutnom geopolitičkom kontekstu, EU mora prilagoditi svoj sistem upravljanja kako bi mogla donositi odluke brže i djelotvornije. Koristeći u potpunosti sve mogućnosti koje pružaju Ugovori, Unija može ojačati svoju sposobnost djelovanja, pripremiti se za buduće članice i biti bolje pripremljena za budućnost.

U tom cilju, Komisija će nastaviti da se zalaže za korišćenje takozvanih klauzula pasarela, kako bi se u ključnim oblastima, kao što su sankcije, poreske prevare i fiskalne mjere u energetici, prešlo s jednoglasnog odlučivanja na glasanje kvalifikovanom većinom. Pored toga, Komisija će revidirati predloge koji su još u proceduri kako bi utvrdila u kojim bi slučajevima mehnizam pojačane saradnje mogao pomoći u prevazilaženju dugotrajnih blokada. 

U oblasti proširenja, Komisija predlaže korišćenje glasanja kvalifikovanom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera i donošenje drugih međufaznih odluka u pristupnim pregovorima, čime bi se dala veća dinamika procesu.

Komisija takođe predlaže da se s Evropskim parlamentom i Savjetom razmotre načini za efikasnije vođenje postupaka iz člana 7, uključujući moguće rokove. Godišnji izvještaji o proširenju i vladavini prava i dalje će biti glavni instrumenti za praćenje, pri čemu će se izvještavanje o vladavini prava proširivati i na druge države kandidatkinje kada za to budu spremne.

Postepena integracija država kandidatkinja u EU

Kako je objašnjeno iz EK, bliža integracija treba da donese konkretne koristi građanima i privredi kako u EU tako i u državama kandidatkinjama. 

Komisija će mapirati postojeće instrumente postepene integracije i utvrditi prilike da se integracija produbi u strateškim sektorima poput energetike, saobraćaja, digitalnog sektora i odbrane.

- Time će se dopuniti i ojačati proces pristupanja, izgraditi administrativni kapaciteti i uzajamno povjerenje, dok će integracija i dalje biti uslovljena i reverzibilna. Komisija će pokrenuti godišnje dijaloge s partnerima u procesu proširenja kako bi se pratio napredak, utvrđivale prilike i rješavali nedostaci u procesu postepene integracije - pojasnili su iz EK.

Sektorski i institucionalni zaštitni mehanizmi

Kao što je najavljeno u Saopštenju o politici proširenja EU iz 2025. godine, budući ugovori o pristupanju trebalo bi da sadrže snažnije zaštitne mehanizme za slučaj ozbiljnog nazadovanja u ispunjavanju obaveza preuzetih tokom pristupnih pregovora. 

Komisija danas predlaže zajednički okvir za te zaštitne mehanizme. Budućim ugovorima o pristupanju ojačali bi se postojeći sektorski zaštitni mehanizmi i uveo novi institucionalni zaštitni mehanizam. Konkretno, period tokom kojeg se zaštitni mehanizmi mogu aktivirati u oblastima kao što su ekonomija, unutrašnje tržište te pravosuđe i unutrašnji poslovi bio bi znatno produžen nakon pristupanja. 

Posebnim institucionalnim zaštitnim mehanizmom bi se odgovorilo na ozbiljna kršenja vrijednosti iz člana 2 Ugovora o Evropskoj uniji (UEU) i načela lojalne saradnje. U najozbiljnijim slučajevima, mjere bi mogle uključivati suspenziju prava glasa u Savjetu. Prelazni aranžmani mogli bi se takođe primjenjivati tamo gdje je to potrebno, uključujući u oblastima slobodnog kretanja radnika i usluga, poljoprivrede, osjetljivih proizvoda, finansiranja i učešća u zajedničkim sistemima. Nova država članica mogla bi se takođe, na ograničeni period, obavezati da neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova.

Naredni koraci

Komisija je pozvala Evropski savjet i Evropski parlament da nastave s raspravama i  institucionalnim pripremama i mjerama politika.

U okviru Paketa proširenja za 2026, Komisija će predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da zadrže dinamiku reformi. Predstaviće i koherentan pristup postepenoj integraciji, uključujući pregled strateških oblasti.

Komisija će takođe sarađivati s državama članicama i državama kandidatkinjama kako bi se pristupni pregovori uskladili s unutrašnjim pripremama Unije.

Kontekst

U govoru o stanju Unije 2023. godine, predsjednica Fon der Lajen pozvala je Uniju da pokaže jednaku odlučnost kao države proširenja i najavila reviziju politika pred proširenje. Deklaracijom iz Granade, usvojenom iste godine, utvrđene su paralelne obaveze država u procesu proširenja da napreduju u sprovođenju reformi i Unije da preduzme neophodne unutrašnje pripreme. U Saopštenju Komisije iz marta 2024. o analizi politika pred proširenje utvrđen je program rada koji obuhvata četiri oblasti: vrijednosti, politike, budžet i upravljanje. U junu 2024. Evropski savjet usvojio je mapu puta za dalji rad na unutrašnjim reformama i pozvao Komisiju da predstavi detaljne analize politika, s operativnim elementima u te četiri oblasti.

U Političkim smjernicama za period 2024–2029, Komisija se obavezala da će iznijeti predloge za jačanje sposobnosti Unije da djeluje. Istovremeno, Evropski parlament iznio je svoj stav kroz predloge za reformu Ugovora iz 2023. godine, kao i kroz izvještaj i rezoluciju iz 2025. o institucionalnim posljedicama pregovora o proširenju.