CGO: Crna Gora kao predvodnica bez funkcionalne vladavine prava

Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji obilježen je formalnim napretkom koji često nadilazi suštinske promjene, zbog čega evropske integracije rizikuju da postanu tehnički proces, a ne pokretač stvarne i održive transformacije - ocijenjeno je u analizi „Crna Gora kao predvodnica bez funkcionalne vladavine prava“.

Riječ je o prvoj analizi iz edicije „Crna Gora u fokusu“ njemačke fondacije Fridrih Ebert (FES), čija je autorka Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO).

U analizi se podsjeća da je Crna Gora od 2012. do 2026. godine otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, čime je ostvarila visok stepen formalne usklađenosti sa evropskim okvirom. Ipak, kako navode u CGO-u, napredak u njihovom zatvaranju ostaje spor i neujednačen. 

- Za 14 godina privremeno je zatvoreno svega 14 poglavlja, odnosno oko 42 odsto, uprkos pojačanom zamahu politike proširenja Evropske unije. Ambicija Vlade da do kraja 2026. zatvori sva preostala poglavlja djeluje sve nerealnije, čak i u povoljnijem geopolitičkom kontekstu i uz pojačan fokus Evropske komisije na proširenje. Neuspjeh u ostvarivanju tog cilja prije svega bi odražavao nedostatak političke posvećenosti vladajuće većine, a ne ograničenja koja dolaze od institucija EU ili država članica - navodi se u analizi.

Uljarević ukazuje da su u osnovi raskoraka između ambicija i rezultata dugotrajni strukturni izazovi, posebno u oblasti političke stabilnosti i vladavine prava, uključujući nezavisnost pravosuđa, ograničene rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i zloupotrebu javnih resursa u partijske i partikularne svrhe.

Posvećenost evropskim integracijama, kako se ocjenjuje, ostaje pretežno formalna, bez dosljedne i iskrene političke volje.

Naglašava se da vladavina prava, iako ključni uslov pristupanja EU, ostaje opterećena jazom između normativne usklađenosti i primjene u praksi. 

- Posljedice su vidljive kroz nizak nivo povjerenja javnosti, spore postupke, neujednačenu sudsku praksu, slabe mehanizme odgovornosti i trajni politički uticaj na institucije. Poseban fokus stavljen je na pravosudni sistem, koji ostaje ranjiv na strukturne i političke pritiske. Istaknuto je da su poglavlja 23 i 24 „srce“ pregovora, te da napredak ne može biti ograničen na usvajanje zakona i strategija, već mora podrazumijevati njihovu punu primjenu - poručuju iz CGO-a.

Efikasnost pravosuđa, kako se navodi, i dalje je hroničan problem, obilježen zaostalim predmetima, nedostatkom resursa i neravnomjernim opterećenjem. U analizi se poziva i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, koji je od 2009. do 2025. donio 82 presude protiv Crne Gore, pri čemu je u 95% slučajeva utvrđena povreda prava.

Kada je riječ o reformama pravosuđa, ocjenjuje se da izmjene u Sudskom i Tužilačkom savjetu nijesu donijele očekivane rezultate, dok finansijska nezavisnost ostaje slaba, uz neujednačenu primjenu disciplinskih mehanizama i izostanak reakcije na nalaze Državne revizorske institucije (DRI).

- U oblasti borbe protiv korupcije, pozitivni pomaci ogledaju se u uspostavljanju institucija, ali njihova efikasnost ostaje ograničena, posebno u slučajevima visoke korupcije. Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) i dalje se suočava sa izazovima nezavisnosti i političkog uticaja - navode u CGO-u.

Analiza upozorava i da sektor bezbjednosti nije pokazao otpornost na politizaciju, uz ocjenu da nedavne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima otvaraju prostor za arbitrarno odlučivanje i slabe proceduralne garancije.

U zaključku se ocjenjuje da je Crna Gora razvila sveobuhvatan zakonodavni i institucionalni okvir za vladavinu prava, ali da on još uvijek ne daje dovoljno održive rezultate. Vladavina prava ostaje centralni i najosjetljiviji segment pristupnog procesa, dok pravosuđe najjasnije pokazuje raskorak između formalnog napretka i stvarne transformacije.