Đukanović: Razlog za odbacivanje prijave nepostajanje krivičnog djela, zastara formalni povod
Nema ponta u našoj vlasti da se pošalje poruka da uzalud kojevitezaju i da naši državni organi efikasno i profesionalno rade svoj posao: optužuju ko je odgovoran, a odbacuju pamflete. Umjesto toga, kod nas zastarijeva. Da se niko ne naljuti – kazao je Đukanović
Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da je u slučaju privatizacije crnogorskog Telekoma tokom posljednjih 20 godina sve rađeno na njegovu štetu, ističući da je nedavna odluka Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da odbaci krivičnu prijavu protiv njega i njegove sestre Ane Đukanović – donešena ne zbog zastare, već zbog, kako tvrdi, nepostojanja krivičnog djela.
Specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović odbacila je u julu prijavu koju je MANS podnio još 2019. godine protiv Đukanovića, njegove sestre i još nekoliko osoba, obrazlažući to zastarom postupka. Đukanović, međutim, osporava takvo tumačenje, tvrdeći da su razlozi dublji i političke prirode.
- Da li smatram da je zastara krivičnih djela suštinski razlog odbacivanja krivične prijave MANS-a stare šest godina? Naravno, ne vjerujem. Razlog za odbacivanje je nepostojanje krivičnog djela. A pokretanje istražnog postupka je politikantski iskonstruisala osoba koja je svojevremeno imala potpisan ugovor sa EK (Evropska komisija) koji je podsticao i veoma izdašno finansijski nagrađivao podnošenje krivičnih prijava protiv nosilaca javnih funkcija u Crnoj Gori - kazao je Đukanović za Pobjedu.
Politički pamflet ili dokazni materijal?
Đukanović je podsjetio da je predmet u vezi sa privatizacijom Telekoma otvoren još početkom 2000-ih, ali da su sve institucije - uključujući SDT - do danas postupale, kako tvrdi, isključivo na njegovu štetu. On odbacuje sugestije da je zastara uslijedila zbog protekcije.
- Sve što je u ovom predmetu urađeno tokom, ne samo šest, nego bezmalo 20 godina, rađeno je permanentno na moju štetu. Zaključno sa obrazloženjem da je krivična prijava protiv mene, moje sestre advokatice Ane Đukanović i još jednog broja građana odbačena zbog zastare – kazao je on.
Đukanović ističe da ključni navod iz prijave MANS-a - da je Vlada koju je predvodio neosnovano podstakla prodaju udjela manjinskih akcionara u Telekomu - nije predstavljao nezakonitu odluku, već ekonomski opravdan potez.
On je objasnio da su tada u Vladi, iz komunikacije sa novim većinskim vlasnikom, znali za njegovu zainteresovanost da uveća svoja vlasnička prava kupovinom udjela manjinskih akcionara i izračunali da bi to izvjesno značilo priliv od još 40 miliona eura u platni promet Crne Gore.
Đukanović navodi da su tu ideju prenijeli nekim od manjinskih akcionara sa kojima su imali kontakt.
- Shvatili smo da oni u tome vide svoj interes, ali da postoji rizik da taj dio posla izostane zbog, u suštini, minimalnog razlikovanja u cijeni između prodavaca i potencijalnog kupca. Vlada je, po meni, domaćinski odgovorno procijenila da od svog prihoda (114 miliona eura) odvoji potencijalno tri, suštinski, mislim da je potrošila manje od 2,5 miliona, da bi Crna Gora dobila dodatnih 40 miliona eura. Ukupno, naša država je time prihodovala ne 114, nego oko 150 miliona eura. Kako rekoh, to je da ja znam ključna tačka ‘moje odgovornosti’ na koju ukazuje krivična prijava MANS-a i koja je nakon šest godina odbačena zbog zastare – kazao je Đukanović
Strah, politika i međunarodni uticaji
U osvrtu na razloge zašto je predmet godinama bio neriješen, Đukanović tvrdi da ključni problemi leže u nedostatku profesionalnog i moralnog integriteta nosilaca državnih funkcija, ali i u strahu - kako od domaćih pritisaka, tako i od međunarodnih „mentora demokratije“.
- Bespogovorno presudan ‘argument’ moje krivice bila je izjava nekadašnje diplomatske predstavnice države, našeg važnog partnera. Koja nikad ne griješi i sa kojom se nije pametno konfrontirati. No, za nevolju jedan broj nas je imao priliku da pročita mišljenje američke komisije za berzansko poslovanje i da se osvjedoči da se njena ocjena o koruptivnosti privatizacionog aranžmana odnosila na privatizaciju Telekoma Makedonije, ne i Crne Gore – kazao je Đukanović.
On navodi i „strah od dijela javnosti“ i „strah od suočavanja sa velikosrpskim nacionalizmom“ kao faktore koji parališu institucije. Kritikovao je i ponašanje Evropske unije i velikih sila prema Balkanu, nazvavši ga „neokolonijalnim i bahatim“.
- Politika zasnovana na toj ideologiji koja prethodnih godina podržava rusku agresiju na Ukrajinu i koja u kontinuitetu, zaključno i ovih dana, bukvalno sve čini da pospješi novu veliku nesreću u Bosni… Džaba. Nema ponta u našoj vlasti da im se pošalje poruka da uzalud kojevitezaju i da naši državni organi efikasno i profesionalno rade svoj posao: optužuju ko je odgovoran, a odbacuju pamflete. Umjesto toga, kod nas zastarijeva. Da se niko ne naljuti – kazao je Đukanović.
On upozorava da će Crna Gora nastaviti da gubi suverenitet i povjerenje građana ukoliko se praksa institucionalne pasivnosti ne prekine. Upozorava i na potencijalne posljedice po državni budžet zbog sve češćih oslobađajućih presuda i naknada štete.
- Možda ćemo, zahvaljujući geopolitičkim razlozima jednog dana i ući u EU, ali izvjesno, svakog dana ćemo ovakvom praksom, ako je ne budemo mijenjali, sve manje bivati država koja odgovorno vrši svoje funkcije, prije svega, zaštite prava svakog svog građanina – zaključio je Đukanović.