Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je na 28. Evroazijskom ekonomskom forumu poručio da treba uputiti alarmantan poziv na odgovoran politički dijalog, jer, kako je rekao, sa tog nivoa politike deriviraju se ili rješenja ili impulsi novog haosa. Evrovizijski ekonomski forum održan je 7. i 8. maja u Istanbulu, a Đukanović mu je prisustvovao na poziv Akana Suvera, predsjednika Marmara fondacije koja je obilježila 40-togodišnjicu osnivanja. Đukanović je učestvovao na završnom panelu „Dijalog globalnih lidera“ čija je tema bila „Mirna rješenja, obnova mira“, zajedno sa bivšim predsjednicima Turske Abdulahom Gulom, Albanije Bamirom Topijem, Slovenije Borutom Pahorom, Rumunije Emilom Konstantinesku, Sjeverne Makedonije Đorđom Ivanovim, Tunisa Moncefom Marzouki, Hrvatske Ivom Josipovićem i Stjepanom Mesićem, Moldavije Petrom Lučinskim i Češke Vaclavom Klausom. Na panelu je govorio i američko-turski nobelovac Aziz Sandžar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150520_3393c5cfd942b972c764ea5ea0676c43c0a6f7b6c78d99763dc0caae6a68c6a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509150520_3393c5cfd942b972c764ea5ea0676c43c0a6f7b6c78d99763dc0caae6a68c6a5" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Milo Đukanović u Istanbulu"> <figcaption>Milo Đukanović u Istanbulu(Photo: Milo Đukanović office)</figcaption> </figure>  On je na početku izlaganja istakao značaj pobjede nad fašizmom čiju 80-togodišnjicu obilježavamo, kao i Dan Evrope 75 godina nakon usvajanja Šumanove deklaracije, i u tom kontekstu podsjetio da je crnogorski narod 13. jula 1941. godine prvi podigao opštenarodni oružani ustanak u Evropi.&nbsp; Govoreći o aktuelnim dešavanjima, apostrofirao je najveći ratni sukob u Evropi, i to između Rusije u Ukrajine, čiji su se narodi zajedno herojski borili protiv fašizma i presudno doprinijeli toj velikoj svjetskoj pobjedi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509150520_774b577dbfa9bea8c6acdec747e3c80366ee0c532d96957313f84d23f886cf93.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250509150520_774b577dbfa9bea8c6acdec747e3c80366ee0c532d96957313f84d23f886cf93" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Milo Đukanović u Istanbulu"> <figcaption>Milo Đukanović u Istanbulu(Photo: Milo Đukanović office)</figcaption> </figure>  - Nažalost, tom sukobu koji traje već četvrtu godinu ne nazire se kraj. Istovremeno, imamo rat u Gazi i grozimo se kako vojska države čiji je narod najviše stradao u Drugom svjetskom ratu, već drugu godinu, u neizbježnoj borbi protiv terorističke organizacije Hamas, ubija na hiljade palestinskih civila, pretežno djece i žena - podsjetio je Đukanović. Ističući da je politici kao djelatnosti potrebna ozbiljnost, odgovornost i dostojanstvo, i da je svijetu potrebna politička normalnost, Đukanović je naglasio da je i sa ovog foruma potrebno uputiti alarmantan poziv na odgovoran politički dijalog, jer sa tog nivoa politike deriviraju se ili rješenja ili impulsi novog haosa. Đukanović je u Istanbulu imao i brojne bilateralne susrete sa učesnicima Foruma, a posjetio je i udruženje Bošnjaka u Istanbulu „Bosna-Sandžak“ na poziv predsjednika Refika Akova Sijarića.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đukanović: Uputiti alarmantan poziv na odgovoran politički dijalog jer sa tog nivoa proizilaze rješenja ili impulsi novog haosa

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) osporila je u odgovoru na tužbu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji je dostavila podgoričkom Osnovnom sudu, osnov i visinu tužbenog zahtjeva, piše Dan.&nbsp;
Iz ASK tvrde da nema dokaza u vezi sa duševnim bolovima koje je Đukanović navodno pretrpio.
Bivši predsjednik Crne Gore tužio je nedavno ASK zbog odluke da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke. Đukanović je tužbom od ASK tražio naknadu štete zbog povrede prava ličnosti u iznosu od 5.000 eura.
- Tuženi osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi iz tužbe su neistiniti i pravno neutemeljeni. Predmetna odluka je upravni akt čija se zakonitost prema stanju stvari ispituje pred Upravnim sudom, pa shodno tome zakonitost odluke nije pitanje koje je u nadležnosti redovnih sudova. Tužba je neuredna, jer dokazi koji potvrđuju navode iz tužbe o povredi prava ličnosti i nanesenim duševnim bolovima nijesu uopšte dostavljeni, dok pisani dokazi dostavljeni uz tužbu nijesu dostavljeni u propisanoj formi iz člana 105 Zakona o parničnom postupku. Stoga tuženi prigovara vjerodostojnosti priloženih dokaza, i u slučaju da sud ne odbaci tužbu u smislu člana 106 ZPP-a, traži od suda da naloži tužiocu da ih dostavi u originalu ili ovjerenoj kopiji - navodi se u odgovoru na Đukanovićevu tužbu, u koji je Dan imao uvid.
Kako su dodali, tužilac ističe da je tužena preduzela nedozvoljenu radnju donošenjem odluke, te da je tom prilikom zanemarila osnovni postulat Zakona o sprečavanju korupcije.
- Naime, prilikom donošenja odluke nije došlo do bilo kakvih nepravilnosti već je tužena djelovala u okviru svojih zakonskih ovlašćenja i obaveza, osiguravajući transparentnost u svom radu - ističu iz ASK.
Kako Đukanović tvrdi u tužbi, ASK je odluku kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine u iznosu od 16.741 euro donijela s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori.&nbsp;

ASK tvrdi: Nema dokaza za Đukanovićeve duševne bolove

Svijet je ostao bez jedne od najvećih ličnosti današnjice. Njega su jednako poštovali i jednako ga žale vjernici i poglavari svih religija, svi ljudi dobre volje, posebno siromašni i ugroženi - kazao je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povodom smrti poglavara Rimokatoličke crkve pape Franja.
On ističe da je sa iskrenom tugom primio vijest o smrti pape Franja, koji će, kako navodi, ostati upamćen kao papa koji je uveo istorijske promjene u Vatikanu.
- Ostaće upamćen po otvorenim stavovima o svim savremenim pitanjima i temama, koji se zalagao za mir i dijalog i redovno oglašavao povodom ratnih sukoba i nesreća širom svijeta, uključujući i našu cetinjsku tragediju. Pamtiću naš zvanični susret kao jedan od najupečatljivijih u mojoj dugoj političkoj karijeri. Posebno s kojim je poštovanjem govorio o Crnoj Gori, o kojoj je odavno mnogo znao zahvaljujući bliskosti s biskupom Emilijem Ognjenovićem našeg porijekla koji ga je zaredio. Moje duboko saučešće svim vjernicima i sveštenstvu Katoličke crkve, svima koji žale jednog od posljednjih svjetskih velikana - poručio je Đukanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1914319140438880632&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović o smrti pape Franja: Svijet ostao bez jedne od najvećih ličnosti današnjice

Nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešča porodici povodom smrti književnika i profesora Filipa Davida.
- Poštovana porodice David, sa iskrenim žaljenjem primio sam vijest o smrti vašeg supruga i roditelja Filipa Davida, velikog književnika, uvaženog profesora i intelektualca, borca za mir i pravednije društvo; prije svega velikog čovjeka koga sam izuzetno cijenio - naveo je Đukanović u telegramu saučešća.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fpreminuo-knjizevnik-i-profesor-filip-david&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Đukanović je istakao da je David svojim književnim djelom trajno obogatio ne samo srpsku kulturu, nego i kulturnu riznicu svih jugoslovenskih naroda.
- Bio je sinonim čestitosti, humanosti, poštenja i građanske hrabrosti; istaknuti pripadnik velike četvorke jugoslovenskog "bratstva pisaca", koji su, u vrijeme našeg istorijskog i civilizacijskog sunovrata, svojim djelima, društvenim i intelektualnim angažmanom ukazivali na važnost etike i lične hrabrosti, istovremeno ulivajući nadu mladim generacijama da je drugačiji svijet moguć - naveo je on.
Đukanović je kazao da je su u Crnoj Gori posebno cijenili snažnu podršku Filipa Davida demokratskim promjenama u našoj zemlji i opredjeljenju za upravo one evropske vrijednosti za koje se cio svoj život borio.
- Uz veliko poštovanje za književno i ljudsko djelo Filipa Davida, molim vas da primite izraze mog najdubljeg saučešća - zaključeno je u telegramju Đukanovića.

Đukanović: Crna Gora posebno cijeni podršku Filipa Davida demokratskim promjenama i opredjeljenju za evropske vrijednosti

&nbsp;„To je u završnoj fazi, dokazi su prikupljeni i mislim da se odluka može očekivati u bliskoj budućnosti”. &nbsp; Tim je riječima, gostujući na TV Adria 7. marta Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprječavanje korupcije, samouvjereno najavio odluku povodom, sad već čuvene, priče o basnoslovno skupim satovima koje navodno ima Milo Đukanović. &nbsp; KREIRANJE AFERE &nbsp; Takozvanu aferu satovi osmislio je početkom 2019. godine biznismen Duško Knežević, jedan od kreatora političke akcije ,,Odupri se” usmjerene na kompromitaciju vlasti DPS-a i samog Đukanovića. U skladu sa Kneževićevom idejom 3. aprila 2019. list Dan publikovao je tekst senzacionalistički naslovljen - &nbsp;,,Milo nije prijavio satove od 1,5 miliona“ . &nbsp; Uz tekst su objavljene i tri fotografije Mila Đukanovića sve sa različitim satovima na ruci. &nbsp; Bila je to očito koordinirana akcija. Samo šest dana kasnije, 9. aprila, NVO ,,Mans” je Agenciji za sprječavanje korupcije podnio Zahtjev za pokretanje postupka da je tadašnji predsjednik Crne Gore Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190436_cdee930a07ae15a5a794b85a09a2bdf1ab8dee732efb77a6f12bb469d6d06eb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250409190436_cdee930a07ae15a5a794b85a09a2bdf1ab8dee732efb77a6f12bb469d6d06eb2" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PODMETANJE LAŽNIH FOTOGRAFIJA: Sa privođenja Duška Kneževića "> <figcaption>PODMETANJE LAŽNIH FOTOGRAFIJA: Sa privođenja Duška Kneževića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu koji potpisuje Dejan Milovac ključni dokazi da Đukanović nije prijavio imovinu su - tri slike koje je dostavio Duško Knežević, a koje je objavio ,,Dan”. Zanimljivo, bez ikakve naknadne provjere validnosti fotografija, Mans je odmah presudio prije Agencije da je predsjednik Crne Gore sakrio imovinu vrijednu - 1.442.752 eura. &nbsp; Nije poznata metodlogija obračuna vrijednosti satova, još manje informacija - da li Đukanović uopšte posjeduje sporne satove? &nbsp; DRAKIĆEVO ,,SMATRANJE” &nbsp; Ispostaviće se da te činjenice nije utvrdila Agencija za sprječavanje korupcije ni te 2019. godine, ali ni do dan-danas, aprila 2025, nakon skoro šest godina. Ipak, aktuelni čelnik ASK-a Dušan Drakić tvrdi da zna kako vrijednost satova raste iz godine u godinu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190436_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250409190436_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="POLITIČKE SMICALICE: Dušan Drakić, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije"> <figcaption>POLITIČKE SMICALICE: Dušan Drakić, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Podatak koji ne smijem da kažem i koji ne mogu da kažem o ovom predmetu ali vrijednost tih satova takvih satova kolekcionarskih satova raste svake godine iz godine u godinu se uvećava tako da ta vrijednost Koliko je ta vrednost povećana – to je pitanje. Pa negdje imamo primjere koji se mogu naći u medijima gdje se ta vrijednost povećava otprilike duplo ili troduplo u nekom periodu sedam osam godina – procjenjivao je Drakić, iako je po struci politikolog. &nbsp; Iako često u medijima govori o satovima Mila Đukanovića, čelnik ASK-a se veoma trudi da – sakrije ključni podatak. &nbsp; U dopisu tadašnjoj direktorici ASK-a Jeleni Perović, predsjednik Đukanović negirao je da je ikada posjedovao dva naskuplja sata. Za treći, čija je prosječna vrijednost prelazi 20 hiljada dolara, kazao da je riječ o poklonu biske osobe devedesetih godina prošlog vijeka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190440_f8046eb58255defbaa8e900a4a348293f2d1de845638c7d7e0b2f1c918e83186.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250409190440_f8046eb58255defbaa8e900a4a348293f2d1de845638c7d7e0b2f1c918e83186" data-rendition-name="original" width="1585" height="1080" loading="lazy" alt="NA METI: Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore "> <figcaption>NA METI: Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUKANOVIĆEV ISKAZ Kako tada nije postojao ni zakon o sukobu interesa ni Agencija za sprječavanje, Đukanović u pismu naglašava da zato i nije prijavio sat. &nbsp;&nbsp; -Tvrdnje o basnoslovno vrijendim satovima, koje navodno posjedujem, izraz su jeftinog i zlonamjernog senzacionalizma i potrebe da se, zarad svojih prizemnih i politikantskih potreba, skandalizuje ličnost Predsjednika Crne Gore i kao takve, ličene su činjeničnog i pravnog osnova. Satove koji se pominju u inicijativi MANS-a marke ,,Patek Philippe Sky Moon Tourbillion“ i ,,Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillion“ – nikada nijesam posjedovao, dok je sat ,,Breguet Tourbilion Perpetual Calendar 3795 pr/1e/9v6“ u mom posjedu još iz devedesetih godina dvadesetog vijeka – istakao je Đuaknović u pismi direktorici ASK-a. &nbsp; KAD ASK SELEKTUJE PODATKE &nbsp; Ovo izjašnjenje nije vidio – ili nije želio da – čelnik ASK-a. Ili, možda, kao državni funkcioner kojeg je izabrala avgustovska većina i nije želio da sluša Mila Đukanovića. &nbsp; Ali, zbog čega Dušan Drakić nije želio da pročita izvještaj Balše Savića, sudskog vještaka za digitalne dokaze? &nbsp; Vještak Savić je 17. februara 2025. godine utvrdio i forenzički dokazao da su fotografije dva najskuplja sata - bile montaža. Možda vješta – ali brutalna i podla montaža kojom je - danas pritvoreni biznismen Knežević – očito htio da teško diskredituje Đukanovića. &nbsp; I to u jeku protesta ,,Odupri se“ koje je upravo Knežević iz egzila u Londonu logistički pomagao. Očito je da se Knežević služio devizom da cilj – svrgavanje Đukanovića, opravdava svako sredstvo – pa i podmetanje lažnih dokaza. DOKAZI IZ FOTOŠOPA  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190440_e263338506ec5af6dd9503b6dff4353e45e706e1fccf46cb4b92462eef18af29.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250409190440_e263338506ec5af6dd9503b6dff4353e45e706e1fccf46cb4b92462eef18af29" data-rendition-name="original" width="3047" height="1729" loading="lazy" alt="DOKAZI O NAMJEŠTALJCI: Iz izvještaja vještaka Savića "> <figcaption>DOKAZI O NAMJEŠTALJCI: Iz izvještaja vještaka Savića</figcaption> </figure>  ,,Dodatnom vizuelnom analizom utvrđeno je da se radi o izmontiranoj fotografiji, gdje su spojene dvije različite slike. Očigledno da su elementi, uključujući i sat i tekst, naknadno dodavani ili kombinovani kako bi se stvorila određena vizuelna poruka. Zaključno, metapodaci ukazuju da je fotografija vjerovatno kadar preuzet iz video zapisa, sa više sačuvanih verzija u Adobe Premiere Pro CC2019. pored toga, vizuelni elementi potvrđuju da je slika montirana, odnosno da je došlo do spajanja dvije odvojene fotografije radi stvaranja određenog efekta...” &nbsp;Ovo je dio nalaza vještaka Savića koji je analizirao fotografiju sata navodno vrijednog oko 1,3 miliona eura. Ispostavilo se da je riječ o podmetačini! Sudski vještak Savić precizno utvrđuje da je i druga slika, na kojoj Đukanović navodno ima na ruci sat vrijedan 185.858 dolara – još jedna Kneževićeva podvala. &nbsp; &nbsp;,,Analiza metapodataka i vizuelnih elemenata pokazuje da je fotografija nastala spajanjem dvije odvojene slike. Podaci o istoriji obrade pokazuje da je fotografija nastala spajanjem dvije odvojene slike. Podaci o istoriji obrade pokazuju da je fotografija više puta sačuvana i prepravljanja što je evidentirano u XMP metapodacima” piše u nalazu koji je Savić dostavio ASK-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190444_bbb3144e371a3584806b53896152903ab163c5d3068655762ac14587de00ae7f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250409190444_bbb3144e371a3584806b53896152903ab163c5d3068655762ac14587de00ae7f" data-rendition-name="original" width="3558" height="1677" loading="lazy" alt="DOKAZ O MONIRANJU NARATIVA: Stručno mišljenje Balše Savića "> <figcaption>DOKAZ O MONIRANJU NARATIVA: Stručno mišljenje Balše Savića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  &nbsp;UOPŠTENE PROCJENE &nbsp; Ako se, uz ove stručne analize i očigledne dokaze o montiranim fotografijama, doda i nalaz Marije Đukić, sudskog vještaka ekonomske struke, onda je još čudnije ponašanje Dušana Drakića. &nbsp; Naime, Đukić, koju je ASK angažovao da procijeni vrijednost konkretnih satova, ustvrdila je u izvještaju iz febrauara ove godine da – citiramo - ,,analiza pokazuje kretanje brendova i modela satova te se ne može smatrati procjenom vrijednosti konkretnog sata”. &nbsp; Uprkos svemu, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić zahtijeva u dopisu Milu Đukanoviću od 28. februara ove godine – a sve na osnovu zahtjeva MANS-a starog, vjerovali ili ne, šest godina – da se bivši predsjednik pismeno izjasni zašto nije prijavio da ima tri skupocjena sata. &nbsp; Iako ni Drakić, ni MANS nijesu prethodno dokazali da Milo Đukanović uopšte posjeduje satove za koje je napismeno se izjasnio da dva nikada nije posjedovao. &nbsp; Kako takvu pristrasnost tumačiti osim – kao politički motivisano targetiranje bivšeg predsjednika Crne Gore. &nbsp; (ZLO)UPOTREBE &nbsp; I to još uz upotrebu – ili je preciznije reći: zloupotrebu službenog položaja čelnika Agencije za sprječavanje korupcije. Pitanje je, međutim, da li će Specijalno državno tužilaštvo uopšte reagovati nakon objave svih ovih informacija koje upućuju na nezakonitosti u vrhu ASK-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190444_4ead06f0457a93a316a468374ed89d6371435a79dc571f9565c960811119088f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250409190444_4ead06f0457a93a316a468374ed89d6371435a79dc571f9565c960811119088f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DUGO ČEKANJE NA REAKCIJU: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva "> <figcaption>DUGO ČEKANJE NA REAKCIJU: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Uostalom, ni SDT ni bilo koje tužilaštvo nije ragovalo kada su Televizija E i Portal ETV otkrili kako je ASK flasifikovao vlastitu odluku u slučaju rivolving kartice koju je koristio Milo Đukanović u Atlas banci. Izmjena službenog spisa je nezakonita i krivično je djelo. &nbsp; Međutim, crnogorsko tužilaštvo od februara ove godine – tihuje. Moguće da će slično reagovati i sada. &nbsp;Tačnije – neće reagovati. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Drakić ignorisao nalaz vještaka da su tri fotografije Đukanovića sa satovima bile - brutalna fotomontaža?!

Iako izjavom predsjednika Vlade nije postojala namjera da se interveniše u pravcu privatnih relacija, zahvaljujemo gospodinu Đukanoviću na preciziranju koje samo potvrđuje neophodnost održavanja dobrih odnosa sa UAE kao strateškim partnerom naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade povodom današnje izjave bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića koja se odnosila na intervju &nbsp;premijera Milojka Spajića za RTCG. &nbsp;
Iz Kabineta je poručeno i da su nakon stagnacije i propusta da se sa državnog nivoa 2022. godine iskaže poštovanje preminulom predsjedniku i Vladaru Abu Dabija, temelji za intenziviranje saradnje postavljeni novim međudržavnim sporazumom Crne Gore i UAE na obostrano zadovoljstvo.

Kabinet predsjednika Vlade: Izjava bivšeg predsjednika potvrda potrebe jačanja saradnje CG i UAE

Počasni predsjednik Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović, kazao je na jučerašnjem skupu u Rastocima da Nikšić danas proživljava tešku sramotu i da je 13. april šansa koja se ne smije propustiti.
- Rođen sam i dugo godina sam živio ovdje. I nakon preseljenja porodice u Podgoricu, veoma često boravim u Nikšiću. Mogu sa vama podijeliti sjećanje da je ovaj grad uvijek imao gradonačelnike koji su bili uzorni, ne samo za naš grad i Crnu Goru već i mnogo šire od toga. Persone u svakom smislu te riječi. Nasuprot takvoj istoriji, danas je na čelu grada čovjek koji se pokazao nedostojnim, nekompetentnim i nacionalno neodgovornim prema Nikšiću i Crnoj Gori - kazao je Đukanović.&nbsp;
Smatra da je nezamislivo da Nikšić ima predsjednika opštine koji pokazuje srednji prst državnoj himni, koji relativizira skrnavljenje spomen obilježja nikšićke i crnogorske ikone antifašizma – Ljuba Čupića.
- Koji poručuje kako će se sa neistomišljenicima – dakle sa nama Crnogorcima, obračunavati kako su se naši preci kroz istoriju obračunavali sa turskim osvajačima - istakao je Đukanović.&nbsp;
Naglasio je da ne pristaje to slobodarskom, civilizovanom i kulturnom, uvijek građanski pristojnom Nikšiću. Naprotiv, kako je dodao Đukanović, takvo upravljanje gradom teška je sramota za Nikšić.
- Zbog toga 13. aprila imamo šansu koju ne smijemo propustiti, jer je pobjeda na dohvat ruke. Takvim ishodom pobijedićemo agresivni velikosrpski nacionalizam ne samo u Nikšiću, već ćemo mu zadati i presudan udarac u Crnoj Gori i otpočeti proces povratka naše države u stanje političke normalnosti, narušeno prije pet godina - poručuje počasni predsjednik DPS-a.&nbsp;
Đukanović je, govoreći o proteklih pet godina, kazao kako je to period svekolikog propadanja države u svim segmentima crnogorskog društva, te istakao da je Crna Gora i dalje na nogama isključivo zahvaljujući snazi državotvorne opozicije na čelu sa Demokratskom partijom socijalista i osnaženim frontom građanski orijentisanih intelektualaca.
- Nije Crnu Goru od državnog i nacionalnog poniženja i pokušaja pakovanja u tzv. “srpski svet“ zaštitila ni Krivokapićeva, ni Abazovićeva, ni Spajićeva vlada. Naprotiv. Učinila je to opozicija - naglasio je bivši ppredsjednik Crne Gore.&nbsp;
On je kazao i da DPS ne zaboravlja pomoć partnera iz Evropskog saveza i drugih manjih partija s kojima zajedno branimo vrijednosti građanske, evropske i dostojanstvene Crne Gore.&nbsp;
- Pa ipak, najveći politički podvig u ovih pet godina je očuvanje snage stožerne državotvorne partije, uprkos tome što su se mnogi iz Crne Gore i izvan nje upinjali da nas kriminalizuju, utamniče, zabrane naš rad, a, svakako da nas svedu da desetak posto biračke podrške. Umjesto toga mi smo u konstantnom rastu. U Podgorici smo nedavno bili ubjedljivo najjači i osvojili 30 odsto podrške. Samo zahvaljujući golemom strahu od povratka DPS-a na vlast to je, vjerujem nakratko, odloženo klasičnom ucjenom od strane raznih subjekata velikosrpskog nacionalizma - dodao je on.&nbsp;
On ističe i da je nesrećna država čije je čelnike moguće ucjenjivati.&nbsp;
- Sada, da ne bi iznenadili naše konkurente treba da najavimo da ćemo u Nikšiću imati 40 odsto. Pa neka oni i dalje snatre kako se DPS nije reformisao i kako samo što nije propao. Tim podvigom uspjeli smo da spriječimo aneksiju koju su nacionalisti planirali nakon 30. avgusta2020. i za koju su imali izdašnu i svestranu podršku svojih mentora i mecena beogradskog režima. Zbog toga se s pravom plaše povratka DPS na vlast, jer nemaju rješenje za našu postojanost i snagu pored koje nikada neće proći zlokobne ideje konačnog poništavanja nezavisne, građanske i evropske Crne Gore i zatiranja crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta. Pobjeda u Nikšiću, nakon izrazite dominacije u Podgorici put je u izvjesnu i skoru promjenu vlasti i na državnom nivou - zaključio je Đukanović.

Đukanović: Nikšić proživljava tešku sramotu, velikosrpski nacionalizam se sa pravom plaši povratka DPS-a na vlast

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je košarkašicama Budućnosti Bemax osvajanje Waba lige.
- Još jedna potvrda kvaliteta i svijetle budućnosti crnogorske košarke. Čestitke za najbolje regionalne košarkašice Budućnosti i osvojenu titulu Waba lige - napisao je Đukanović na mreži Iks.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1906454840630493613%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1906454840630493613%7Ctwgr%5E2def4407094d20ca07292daf030a82e998798c7a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fnaslov-se-vraca-u-podgoricu-buducnost-bemax-osvojila-waba-ligu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Još jedna potvrda kvaliteta i svijetle budućnosti crnogorske košarke

Tužbu koju je podnio bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti zadužila je sutkinja Osnovnog suda Valentina Vuković.
- Nijesu ispunjeni uslovi za zakazivanje ročišta. Tužba je poslata 21. marta, a rok za dostavljanje odgovora na tužbu je 30 dana od prijema &nbsp;tužbe – navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim Portalu ETV.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, a Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine u iznosu od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori - navedeno je, pored ostalog, u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK. Detalje Đukanovićeve tužbe objavio je Dan. Prema navodima tužbe on traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti.
U tužbi se između ostalog navodi da je Đukanović više od dvije i po decenije, svoje dužnosti obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, koje su proizlazile iz visokih funkcija koje je obavljao.&nbsp;
Uprkos svemu tome, kako se dodaje, ASK je u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
– Zbog takvih postupanja trenutno se vodi više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nisu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja konkretne pravne stvari predstavlja nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti – ocijenjeno je u tužbi koju je u ime Đukanovića podnijela njegova sestra i advokatica Ana Đukanović.

Marija Žižić

Đukanovićeva tužba u rukama sutkinje Vuković, čeka se izjašnjenje ASK-a

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tužio je Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, a Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine u iznosu od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori - navedeno je, pored ostalog, u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK, tražeći naknadu štete zbog povrede prava ličnosti u iznosu od 5.000 eura.
U tužbi dostavljenoj prije nekoliko dana Osnovnom sudu u Podgorici, u koju je Dan imao uvid, navodi se da je Đukanović bivši predsjednik i bivši premijer Crne Gore, i to u više mandata.
– Trenutno nosi počasnu titulu "bivši predsjednik Crne Gore". Tokom, više od dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, koje su proizlazile iz visokih funkcija koje je obavljao. Na isti način, uvijek se odnosio i prema Agenciji za sprečavanje korupcije, svjestan da ga, kao javnog funkcionera, na to obavezuje Zakon o sprečavanju korupcije. Dosljedno je poštovao javni interes, radeći u korist opšteg dobra i prosperiteta svih građana pod jednakim uslovima, u skladu sa članom 4 Zakona o sprečavanju korupcije. Uredno i transparentno je podnosio izvještaje o svojim prihodima i imovini, kao i prihodima i imovini članova zajedničkog domaćinstva, u skladu sa članovima 25, 26 i 27 pomenutog zakona – navodi se u Đukanovićevoj tužbi.
Uprkos svemu tome, kako se dodaje, ASK je u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
– Zbog takvih postupaka trenutno se vodi više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nisu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja konkretne pravne stvari predstavlja nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti – ocijenjeno je u tužbi koju je u ime Đukanovića podnijela njegova sestra i advokatica Ana Đukanović.
Navodi se da je ASK 10. februara donijela odluku kojom je utvrđeno da je Đukanović kao javni funkcioner, prekršio član 25, stav 2, alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije, jer Agenciji, u toku 2019. godine, nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u slučaju promjene iz izvještaja, koja se odnose na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku i time nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura koji je kao uvećanje imovine bio dužan da prijavi.
– Ta odluka predstavlja predmet tužbenog zahtjeva u postupku pokrenutom pred Upravnim sudom Crne Gore, koji će odlučivati o njenoj zakonitosti. Međutim, navedena odluka nije nezakonita samo u upravno-pravnom postupku. Naime, odluka je nesumnjivo sporna analizirajući je iz više pravnih uglova, s obzirom na to da je donijeta s jasnom i nedvosmislenom namjerom da se povrijedi pravo ličnosti tužioca, te da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori – ukazano je u tužbi.
Kako se dodaje, u toj odluci se, već na prvoj strani, eksplicitno navodi da Đukanović, kao javni funkcioner, nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura, po osnovu duga nastalog korišćenjem Viza rivolving kartice Atlas banke AD Podgorica, a koji je izmirilo lice B.Đ, koje nije član njegovog porodičnog domaćinstva.

Đukanović tužio ASK, traži 5.000 eura odštete

Kotor ne treba dirati, tamo je ipak kadar Demokrata na čelu opštine. &nbsp;poručio je generalni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Čelanović.
On je komentarisao saopštenje poslaničkog kluba Demokrata u kojem se navodi da će u skupštinsku proceduru uputiti Predlog zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku, sa ciljem deblokade izbornog procesa u Šavniku.
- I to glasovima odbornika čije političke partije ili nisu prešle cenzus ili nisu učestvovale na posljednjim lokalnim izborima ( + tri odbornika sa liste DPS- tu DPS nije smetao) - kazao je Čelanović.
Prema njegovim riječima, što se spiskova tiče, najbolje bi bilo da Demokrate sastave jedan spisak svojih članova, rodbine, komšija, kumova i onih koji žele biti funkcioneri.
- Pa da zakon nekako upodobimo tim potrebama i jednoglasno izglasamo u parlamentu - dodao je Čelanović.

Čelanović: Kotor ne treba dirati, tamo je ipak kadar Demokrata na čelu opštine

Svakog 17. maja obilježava se Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, a ni ove godine Crna Gora ne bilježi napredak na ovom polju kojim bi se mogla ponositi. To potvrđuju Dugina mapa i Mapa trans prava, koje objavljuju jedne od najvećih međunarodnih organizacija na polju ljudskih prava, ILGA-Europe i TGEU.
- Razočarani smo, ali ne i iznenađeni, nedostatkom hrabrosti i političke volje crnogorskih državnih institucija, koje ovog, kao i svakog dana u godini, pitanje ljudskih prava dosljedno ignorišu, te uz svoje građane i građanke stoje isključivo deklarativno - saopšteno je iz NVO Asocijacija Spektra.
U saopštenju navode da iako se, makar statistički, Crna Gora zadnjih pola decenije svojim regulativima borila za mjesto liderke u regionu i Evropi, trenutna stagnacija dovela je do toga da se svake godine suočavamo sa sve nižim mjestima na ljestvici, pa davnom osmom mjestu iz 2022. godine, bez posvećenog rada, Crna Gora maše sa 19. mjesta.
- Kako bi se poboljšala pravna i politička situacija LGBTI osoba u Crnoj Gori, ILGA-Europe preporučuje osiguravanje postupka pravnog prepoznavanja rodnog identiteta zasnovanog na samoodređenju, slobode okupljanja na javnim događajima bez državne opstrukcije i uz dovoljnu državnu zaštitu, i sigurnost aktivista za ljudska prava LGBTI osoba - navodi se u saopštenju.
Sa druge strane, navode, mapa trans prava ukazuje da Crna Gora ispunjuje tek 16 od 32 pokazatelja, većinom ne obezbjeđujući upravo one koji se odnose na pravno priznanje roda, kao što su: pravo na samoodređenje, usvajanje regulativa kojima se ne zahtijevaju dijagnoze, mišljenje psihologa, prinudni medicinski i hirurški zahvati, prinudna sterilizacija, prinudni razvod, kao i regulative koje omogućavaju pravno priznanje roda bez obzira na starost, i prepoznavanje nebinarnih rodnih identiteta. Nažalost, Crna Gora ostaje jedna od svega nekoliko evropskih zemalja sa prinudnom sterilizacijom kao praksom koju mora prolaziti dio njenih građanki i građana.
- Podatak se koji na nivou Evrope i Centralne Azije naročito ističe je da, po prvi put u 13 godina, broj izgubljenih prava nadmašuje broj izborenih prava. Navedeni podaci ukazuju na opasan globalni trend, u kom Crna Gora može biti ili saučesnica ili protivnica, čime bi ostala dosljedna svojoj dugoj antifašističkoj istoriji kojom se svi ponosimo, ali čijem očuvanju i ne doprinosimo jednako, već kojom se perfomativno zorimo - dodaju u saopštenju.
Na današnji dan, podsjećaju, da je vrijeme za lažna obećanja i tihu podršku iz zasjede isteklo, te da će Vlada Crne Gore morati da zasuče rukave i ispuni dužnosti koje ima prema svojim građanima i građankama.
- Danas nije dan kada je dovoljno tvitovati i obasjati zgradu, kao što su i prošla vremena kada je bilo dovoljno da se političke elite pojave na Prajdu i požele nam svima jednakost. Od ovakvih simboličnih gesti niko od nas ne živi. Zahtijevamo obezbjeđenje uslova za dostojanstven život i rad. Ljudska prava nisu prostor za kalkulacije, prikupljanje političkih poena, niti dozvoljavaju odugovlačenje i traženje “pravog trenutka” u kom će marginalizovane zajednice konačno doći na tačku dnevnog reda ili biti moneta za raskusuravanje - kazali su iz SPEKTRE.
Dodaju da su ljudska prava LGBTI osoba teren na kom Crna Gora ima predispozicije da vodi svojim svijetlim primjerom, ali ipak kontinuirano bira da taj potencijal traći, okrećući se represivnim politikama i pokušavajući da se, svim silama, ukrca u regionalne i globalne desničarske struje.
U susret IDAHOT-u iz Spektra pozivaju Vladu i Skupštinu Crne Gore da prestanu sa obmanama, jer pitanje ljudskih prava ne dozvoljava da se istovremeno sjedi na dvije stolice – jednu, koja je za evropski put Crne Gore koja mora uključivati svakoga, i drugu, kojom pokušava da se dodvori aktuelnoj i sveprožimajućoj desničarskoj propagandi.
- Podsjećamo i da su, usvajanjem Akcionog plana za poglavlje 23, a kojima se ispunjavaju završna mjerila za ulazak u EU, Crnoj Gori vrata EU i zvanično zatvorena sve dok ne uvaži ljudska prava svakog građanina i građanke, i ne zaustavi nazadne prakse poput prisilne sterilizacije, odnosno usvoji Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Od Vlade i Skupštine očekujemo hrabra i odlučna djela - zaključuju u saopštenju.

Spektra: Od Vlade i Skupštine očekujemo hrabra djela, ljudska prava ne smiju biti prostor za kalkulacije

Saobraćajna policija u Podgorici uhapsila je 13 vozača zbog prekoračenja brzine ili vožnje pod dejstvom droga, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Navodi se da su službenici saobraćajne policije u Podgorici, u okviru akcije Brzina, izdali 89 prekršajnih naloga i podnijeli 23 prekršajne prijave. 
 
- Uhapsili su 13 osoba, od čega 11 zbog prekoračenja brzine i dvije za koje je testiranjem utvrđeno prisustvo opojnih droga u organizmu - naveli su iz policije na mreži X. 
 
Kako su rekli, u tim aktivnostima podgoričke policije uhapšena su i dva strana državljanina kod kojih je pronađena droga. 
 
Iz policije su dodali da je oduzeto i jedno vozilo radi daljih provjera, a pronađeno je i oko 16 grama marihuane.

Saobraćajna policija u Podgorici uhapsila 13 vozača

Nakon Nikšića, Žabljaka, Pljevalja i Berana, „Evropski đir – Igre bez granica“ stigao je u Petnjicu.
- Iako je kalendarski maj, Petnjicu je iznenadio snijeg, ali ni neuobičajene vremenske prilike nijesu uspjele da poremete raspoloženje i energiju na još jednom izdanju Evropskog đira - poručili su u Ministarstvu evropskih poslova (MEP).
Oni i Opština Petnjica su, uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori kroz projekat EU4ME, organizovali proslavu Dana Evrope, s ciljem promocije znanja, timske saradnje i aktivnog učešća mladih u društvenim procesima, kroz vrijednosti kao što su solidarnost, tolerancija i inkluzija koje su temelj Evropske unije.
„Igre bez granica“ otvorio je potpredsjednik Opštine Petnjica Selvudin Šabotić, koji je istakao da ta opština snažno podržava evropske integracije.
- Da Petnjica živi u Evropi i Evropa u Petnjici, pokazuje i to što se Evropski đir drugi put održava u našoj opštini i radujemo se što smo sada u prilici da damo doprinos ubrzanom putu ka Evropskoj uniji - rekao je Šabotić.
Ministar regionalno investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Ernad Suljević, poručio je da događaji kao što je „Evropski đir - Igre bez granica“ spajaju lokalni i evropski nivo i značajni su, jer mladima omogućavaju da razvijaju sportske vještine, takmičarski duh, zdravu konkurenciju, međusobno povjerenje i prijateljstvo.
- Danas, kada se suočavamo sa izazovima u ravnomjenom razvoju, događaji poput ovog su od izuzetne važnosti i pokazuju da opštine na sjeveru Crne Gore imaju iste predispozicije za razvoj, napredak i bolje uslove života. Petnjica, kao i mnoge opštine na sjeveru Crne Gore, ima ogroman potencijal, a ovakvi događaji koji okupljalju djecu, mlade i zajednicu, nisu samo prilika za zabavu i sportsko takmičenje, već i za dublje povezivanje ljudi i jačanje regionalne saradnje - istakao je Suljević.
U ime Ministarstva dijaspore, koje aktivno povezuje zajednice u zemlji i van nje, prisutnima se obratio v. d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Denis Martinović koji je naglasio da se opštine u Crnoj Gori, zahvaljujući podršci Evropske unije, sve više uključuju u programe za lokalni razvoj, zelenu tranziciju, digitalizaciju, održivo upravljanje resursima i jačanje institucionalnih kapaciteta.
- Obilježavanje Dana Evrope, ovdje u Petnjici, ima višestruku simboliku. S jedne strane, to je potvrda da evropska ideja i evropski principi nisu rezervisani za metropole i administrativne centre, već su univerzalni i jednako prisutni u svakoj zajednici - bez obzira na veličinu, geografsku udaljenost ili broj stanovnika. S druge strane, to je potvrda da su upravo lokalne zajednice ključni partneri u procesu evropskih integracija - kazao je Martinović.
U MEP su istakli da Dan Evrope, koji simbolizuje mir, saradnju i zajedničku budućnost evropskih naroda, ima poseban značaj za Crnu Goru kao državu u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
- U tom kontekstu, inicijative poput „Evropskog đira“ predstavljaju priliku da se vrijednosti EU - solidarnost, inkluzivnost i participacija - prenesu direktno građanima, naročito mladima. Dodatnu inspiraciju takmičarima pružio je i Omer Agović, sportista iz Petnjice i član fudbalskog kluba „Petnjica“ koji je govorio o mogućnostima koje sportisti imaju u državama članicama Evropske unije, uz nadu da će takve prilike imati i mladi crnogorski sportisti - naglasili su oni.
Agović je rekao da se trude da sport dovedu na nivo kao što je u Evropi.
- Samim tim to nam i otvara put do Evrope veoma brzo i donosi mnoge benefite i još bolje sportske uspjehe - zaključio je Agović.
Predstavnici ministarstava i opštine Petnjica obišli su i informativni centar „EU i tačka“ –mjesto gdje građani mogu lako i neposredno da se informišu o Evropskoj uniji i prilikama koje evropske integracije donose.
- Najveseliji i najuzbudljiviji dio dana bile su „Igre bez granica“ – edukativno-sportsko takmičenje u kojem su učenici osnovnih škola „Mahmut Adrović“, „Trpezi“, „25. maj“, „Tucanje“ i „Savin Bor“ pokazali snagu timskog duha, znanje i spretnost. Uz bodrenje vršnjaka i osmijehe, takmičari su se nadmetali u igrama koje su spajale fizičku aktivnost sa pitanjima o Evropi, učeći kroz zabavu, druženje i zdravu konkurenciju. Najspretnija i najbolja ekipa bila je iz OŠ „Mahmut Adrović“ i zato je nagrađena - naveli su u MEP.
Nakon što je prošao kroz pet opština „Evropski đir - Igre bez granica“ seli se ka svojoj posljednjoj ovogodišnjoj stanici: Baru.
- Sunce, more i završnica uz najmlađe Barane biće simbolično finale ovog razigranog evropskog putovanja koje pokazuje da su vrijednosti Evrope najživlje tamo gdje djeca uče da se igraju - zajedno - zaključili su u MEP.

Dan Evrope obilježen sportom, igrom i zabavom: Evropski đir pokazuje da Petnjica živi u Evropi

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: milo-dukanovic